TERMINI KONZULTACIJA

Ponedjeljak i utorak 9 do 10 h, kabinet III.26

mteni@gfos.hr

RASPORED VJEŽBI

SADRŽAJ PROGRAMA

POSTOJEĆE STANJE

• Tehnički opis (projektni zadatak, lokacija, dispozicija prostora,

konstrukcija, građevni dijelovi zgrade i slojevi….)

• Fotodokumentacija

• Situacija

• Grafički prilozi (tlocrt M 1:50, presjek M 1:50, detalji M 1:10)

PROJEKTIRANO STANJE

• Tehnički opis

• Grafički prilozi (tlocrt M 1:50, presjek M 1:50, detalji M 1:10)

• Ograničenost prirodnih resursa

• Energetska kriza

• Ušteda energije u svim sektorima potrošnje

• Sektor elektroprivrede i prometa

• Sektor građenja, urbanizma i prostornog planiranja – polovica 70-ih godina 20.st.

• Primjena optimalne toplinske zaštite, usavršavanje tehničkih rješenja za prozore, donošenje propisa iz područja toplinske zaštite

03

Udio ukupne potrošnje u zgradama u 2014. i 2015. godini u ukupnoj potrošnji finalne energije

Udio ukupne potrošnje u zgradarstvu u ukupnoj potrošnji finalne energije pada u

odnosu na 2015. godinu i u ukupnom iznosu. Udio potrošnje energije u zgradama u

neposrednoj potrošnji čini 43,85 posto.

2016. godina

14,66%

30,50%43,85%

3,50%7,49%

Struktura ukupno potrošene energije po godinama i sektorima potrošnje u PJ

Godina

Sektor 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kućanstva 78,47 80,53 77,78 71,97 74,94 75,75 116,02 110,73 107,32 104,38 93,76 101,83 100,7

Industrija 57,15 57,99 59,88 60,83 61,17 51,14 50,3 46,96 41,56 40,92 40,63 40,42 40,3

Promet 76,68 80,02 84,81 91,07 90,47 89,84 86,8 85,39 84,02 85,49 84,53 88,37 90,71

Uslužni sektor 26,89 28,24 28,13 27,88 29,76 30,06 32,13 31,6 30,36 29,49 28,07 30,75 31,59

Poljoprivreda 9,95 10,14 10,27 10,05 10,59 10,47 10,27 10,49 9,61 9,47 9,7 9,64 9,78

Građevinarstvo 5,91 6,6 7,23 7,69 8,61 6,72 5,39 5,16 4,79 4,6 4,16 4,16 4,05

Ukupna potrošnja 255,05 263,52 268,1 269,49 275,54 263,98 300,91 290,33 277,66 274,35 260,85 275,17 277,13

230 – 250 kWh/m2

68%1987.

RAZVOJ PROPISA U PODRUČJU TOPLINSKE ZAŠTITE U ZGRADARSTVU

2018Tehnički propis

o izmjenama i

dopunama

tehničkog

propisa o

racionalnoj

uporabi

energije i

toplinskoj

zaštiti u

zgradama

(NN 70/18,

73/18, 86/18)

Zahtjevi za minimalnom toplinskom

izolacijom (zaštitom) zgrada

DIREKTIVA (EU) 2018/844 (2010/31/EU i 2012/27/EU)

POSITIVE STEP TO REACH BUILDINGS THAT GIVE MORE THAN THEY TAKE

Under the new, revised Energy Performance of Buildings

Directive (EPBD)

• EU countries will have to establish stronger long-term

renovation strategies, aiming at decarbonising the national

building stocks by 2050, and with a solid financial component

• A common European scheme for rating the smart readiness of

buildings, optional for Member States, will be introduced

• Smart technologies will be further promoted, for instance

through requirements on the installation of building automation

and control systems and on devices that regulate temperature

at room level.

• E-mobility will be supported by introducing minimum

requirements for car parks over a certain size and other

minimum infrastructure for smaller buildings

• EU countries will have to express their national energy

performance requirements in ways that allow cross-national

comparisons

• Health and well-being of building users will be promoted, for

instance through an increased consideration of air quality and

ventilation.

Under the current Energy Performance of Buildings Directive

• All new buildings must be nearly zero-energy

buildings by 31 December 2020 (public buildings by

31 December 2018)

• Energy performance certificates must be issued when

a building is sold or rented, and they must also be

included in all advertisements for the sale or rental of

buildings

• EU countries must establish inspection schemes for

heating and air conditioning systems or put in place

measures with equivalent effect

• EU countries must set cost-optimal minimum energy

performance requirements for new buildings, for the

major renovation of existing buildings, and for the

replacement or retrofit of building elements (heating

and cooling systems, roofs, walls and so on)

• EU countries must draw up lists of national financial

measures to improve the energy efficiency of

buildings.

DIREKTIVA (EU) 2018/844

• Postići energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada i osigurati da se dugoročnim strategijama obnove ostvari potreban napredak prema pretvorbi postojećih zgrada u zgrade gotovo nulte energije.

• Prema Komisijinoj procjeni učinka prosječna stopa obnove trebala bi iznositi 3 % godišnje kako bi se na troškovno učinkovit način ostvarila razina ambicioznosti Unije u pogledu energetske učinkovitosti. Budući da se svakim povećanjem ušteda energije od 1 % smanjuje uvoz plina za 2,6 %, od velike je važnosti utvrditi jasnu razinu ambicioznosti u pogledu obnove postojećeg fonda zgrada.

Svaka država članica u okviru svoje

dugoročne strategije obnove utvrđuje

plan s mjerama i mjerljivim

pokazateljima napretka utvrđenima na

domaćoj razini s obzirom na

dugoročni cilj smanjenja emisija

stakleničkih plinova

u Uniji za 80-95 % do 2050. u

usporedbi s 1990., kako bi se

osigurao energetski visokoučinkovit i

dekarboniziran

nacionalni fond zgrada i kako bi se

olakšalo troškovno učinkovitu

pretvorbu postojećih zgrada u zgrade

gotovo nulte

energije.

nZEB

• Zgrada gotovo nulte energije definirana je potrošnjom primarne energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i rasvjetu, te minimalnim udjelom obnovljivih izvora energije u zadovoljavanju energetskih potreba zgrade.

Direktiva 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada (EPBD II)

Zgrada približno nulte energije je zgrada koja ima vrlo visoku energetsku učinkovitost. Ta približno nulta, odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu ili u blizini zgrade.

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15, 70/18, 73/18)

Zgrada gotovo nulte energije jest zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz OI koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni ovim propisom.

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15, 70/18, 73/18, 86/18)

Obveze za projektiranje nZEB:

• Glavni projekt zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti, ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2017. godine

• Glavni projekt zgrade (sve ostale), ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2019. godine

Obveza primjene nZEB standarda:

•nakon 31.12.2018. sve nove zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti

•od 31.12.2020. – OBVEZA ZA SVE NOVOGRADNJE NA PODRUČJU RH

nZEB

1. Q’’H,nd [kWh/(m2a)] godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine zgrade nije veća od dopuštenih vrijednosti prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama

2. Eprim [kWh/(m2a)] godišnja primarna energija po jedinici ploštine korisne površine zgrade, koja uključuje energiju za grijanje, hlađenje, ventilaciju i pripremu potrošne tople vode nije veća od dopuštenih vrijednosti prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama

3. Obnovljivi izvori energije – OIE Minimalno 30% godišnje isporučene energije podmireno iz OIE

4. U [W/(m2K)]) najveći dopušteni koeficijenti prolaska topline, vrijednosti prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama

nZEB

https://mgipu.gov.hr/pristup-informacijama/zakoni-i-ostali-propisi/podrucje-energetske-ucinkovitosti/3569

isporučene

Koeficijent prolaska topline - U vrijednost [W/m2K]

• recipročna vrijednost ukupnog toplinskog otpora

• količina topline koju građevni element gubi u 1 sekundi po m2 površine kod razlike temperature od 1K

• što je U vrijednost manja to je bolja toplinska izolacija zgrade

GRAĐEVNI DIO ZGRADE

U [W/m2K]

Θi≥18°C 12°C<Θi<18°C

Θe,mj,min ≤

+3°C

Θe,mj,min >

+3°C

Θe,mj,min ≤

+3°C

Θe,mj,min >

+3°C

Vanjski zidovi, zidovi prema garaži, zidovi prema provjetravanom

tavanu0,3 0,45 0,5 0,6

Prozori, balkonska vrata,krovni prozori, ostali prozirni elementi

ovojnice zgrade1,6 1,8 2,5 2,8

Ostakljeni dio prozora, balkonskih vrata, krovnih prozora, prozirnih

elemenata ovojnice zgrade (Ug)1,1 1,4 1,4 1,4

Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, stropovi prema

provjetravanom tavanu0,25 0,3 0,4 0,5

Stropovi iznad vanjskog zraka, stropovi iznad garaže 0,25 0,3 0,4 0,5

Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu

temperature od 0°C0,4 0,6 0,9 1,2

Zidovi prema tlu, podovi na tlu 0,41) 0,5 1) 0,65 1) 0,8 1)

Vanjska vrata, vrata prema negrijanom stubištu, s neprozirnim

vratnim krilom i ostakljene pregrade prema negrijanom ili

provjetravanom prostoru

2,0 2,4 2,9 2,9

Stijenka kutije za rolete 0,6 0,8 0,8 0,8

Stropovi i zidovi između stanova ili između različitih grijanih posebnih

dijelova zgrade (poslovni prostori i sl.)0,6 0,8 1,2 1,2

Kupole i svjetlosne trake 2,5 2,5 2,5 2,5

Vjetrobrani, promatrano u smjeru otvaranja vrata 3,0 3,0 3,0 3,0

Θe,mj,min je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od vanjskog zida, zida prema tlu ili negrijanog prostora, osim u slučaju

projektiranja podnog grijanja

Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2K)], građevnih dijelova novih zgrada, i nakon rekonstrukcije postojećih zgrada

PRILOG B

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

I klimatska zona II klimatska zona III klimatska zona

U [W

/m2 K

]1970

1980

1987

2005

2008

2014

2015

A

Vanjski zid

Usporedba najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenta prolaska topline U [W/m2K] u Hrvatskoj sa susjednim

zemljama članicama Europske Unije u 2016. godini

HVALA NA PAŽNJI