OSVRT UREDNIKA

- broj 1 - godina XIII - ožujak 2013.4

TERMOELEKTRANA PLOMIN -NA PLIN ILI NA UGLJEN?

Namjera gradnje novog bloka C na ugljen, u okviru termoelektrane Plomin, produkt je djelovanja i devi-jantnog ponašanja određenih pojedinaca koji s� hijski siju rješenja iz rukava po samo njima znanim principi-ma. Mnogobrojne rasprave, koje su se provlačile kroz medije i stručne tribine rezul� rale su polarizacijom u mišljenju i stajalištu. Stručnjaci koji uglavnom podu-piru odluku poli� čara, u osiguranome medijskom prostoru, predstavljaju ugljen kao jedino spasonosno rješenje za nezavidnu situaciju u hrvatskoj elektroen-erge� ci. Zadivljuje kako apsurd nikada ne jenjava. Nji-ma su se kategorički uspro� vili Istrani budući da se i dalje bore s mnogobrojnim nega� vnim posljedicama prouzročenim korištenjem ugljena. Potaknut šumom informacija koji znatno smanjuje sposobnost zdravog rasuđivanja u nastavku ću iznije� sažetu analizu potkri-jepljenu vjerodostojnim podacima o tome je li pamet-nije gradi� elektranu na ugljen ili na plin. Time želim rasvijetli� neke činjenice i posla� jasnu poruku svim odgovornima, i poli� čarima i tzv. stručnjacima, da kod pokretanja kapitalno intenzivnih projekata od naciona-lnog interesa uključe prije svega zdrav razum i logiku.

IZGRADNJA POSTROJENJA –UGLJENARE EKONOMSKI RIZIČNIJE

Grupa energetskih stručnjaka, iz Međunarodne en-ergetske agencije (EIA), izvršila je analizu na 27 ter-moelektrana na ugljen i 23 na plin te procijenila da gradnja elektrane na ugljen snage 500 MW okvirno košta od 500 do 800 milijuna $, dok se cijena gradnje elektrane na plin kreće između 200 i 400 milijuna $ [tablica 1]. To jasno pokazuje da su inves� cijski troškovi dvostruko skuplji u slučaju ugljena.

Vrijeme potrebno za izgradnju elektrane na ugljen procijenjeno je na oko 4 godine i znatno je dulje od vremena gradnje plinske elektrane za koju su potrebne 2 do 3 godine [1]. Na vrijeme gradnje treba

gleda� s posebnim oprezom jer što je period dulji, to su i mogućnos� odstupanja od okvirnog plana puno veće, što u konačnici dodatno može poskupi� cjelokupni projekt. Plinsku elektranu čini dodatno pogodnijom od one na ugljen to što se može brže stavi� u pogon čime se niža inves� cija počinje prije isplaćiva� .

Troškovi vođenja i održavanja u slučaju korištenja ugljena gotovo su dvostruko skuplji i iznose oko 7,5 $, a u slučaju plina 4,5 $ po MWh proizvedene električne energije [1].

Ovo je samo jedna od mnogih analiza sa sličnim ili gotovo jednakim rezulta� ma, a koje su preko službenih publikacija svjetski renomiranih energetskih ins� tucija raspoložive za javnost, što dodatno potvrđuje vjero-dostojnost navedenih podataka.

ENERGETSKA UČINKOVITOST – SUPERIORNO OBILJEŽJE PLINSKIH ELEKTRANAPlinske su elektrane i dalje vrhunac moderne tehnike

kada je riječ o energetskoj učinkovitos� . Primjenom najsuvremenijih plinskih i parnih turbina u kom-biniranom procesu proizvodnje električne energije ostvaruje se stupanj pretvorbe viši od 60% [2]. Time je postavljen prak� čki nedos� žan kriterij prema svim ostalim termoelektranama pa tako i prema onima na ugljen, čija je učinkovitost za 20% niža [tablica 1]. Su-periornost plinskih elektrana racionalizira potrošnju i pozi' vno se odražava na smanjenje emisije ugljičnog dioksida.

Od ostalih karakteris� ka valja spomenu� da se plin-ska elektrana može u manje od pola sata iz vrućeg pogona doves� do punog opterećenja i proizvodne snage, što je čini najdinamičnijim i najprilagodljivijim konvencionalnim sustavom [2]. Termoelektranama na ugljen potrebno je više od 3 sata [tablica 1]. Što se � če modernih metoda korištenja ugljena, svaki je komen-tar suvišan, osim da je to tehnologija na zalazu.

Casopis podrzava

âÂ

inves� cijski troškovi*energetska

učinkovitost**vrijeme do punog

opterećenja**

($/kW) (%) (min)

plin (kombinirani proces) 400 - 800 50 - 60 60 - 90

ugljen 1000 - 1600 33 - 45 > 180

OSVRT UREDNIKA

5

PODJEDNAKI TROŠKOVI

PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJERezulta� analize pokazali su da cijena proizvodnje

električne energije, uz diskontnu stopu od 10%, u

slučaju korištenja ugljena iznosi od 35 do 60 $/MWh,

dok za plin iznose od 40 i 63 $ po MWh proizvedene

električne energije [1]. Prema tome, troškovi su

prilično podjednaki. Budući da troškovima proizvodnje

od 1. siječnja 2013. također treba pridoda� i troškove

za emisiju CO2, tada je proizvodnja električne energije

iz plina zasigurno je! inija opcija [3, 4].

Tablica 1. Karakteris� ke termoelektrana:

*Izvor: Oxford Ins� tute for Energy Studies 09/2012, h" p://www.iea.org/textbase/npsum/ElecCostSUM.pdf (15. siječnja 2013.)**Izvor: Wärs� la, Total

Slika 1. Rasprostranjenost konvencionalnih zaliha prirodnog plina u svijetu(h" p://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_and_publica� ons/sta� s� cal_energy_review_2008/STAGING/local_

assets/downloads/pdf/sta� s� cal_review_of_world_energy_full_review_2008.pdf) – 15. siječnja 2013.

krivanju novih zaliha plina, i konvencionalnih i nekon-vencionalnih, osobito na neistraženim područjima poput Jadrana i Dinarida. Nadam se da će ova saznanja ima� blagotvorno i smirujuće djelovanje na sve skep� ke koji se panično boje da neće bi� dovoljno plina za plomin-sku elektranu.

CIJENA PLINA –STABILNA I

KONKURENTNADošli smo do ključne točke

koju tzv. eksper� koriste kao glavni argument za diskredit-aciju plina, a to je njegova vi-soka i nestabilna cijena. Važno je naglasi� da danas nijedan energent nije imun na speku-lacije i manipulacije, pa tako ni cijena ugljena u koji se tako nepromišljeno kunu [slika 3].

ZALIHE PLINA PROCIJENJENE NA 150 GODINAUvjerava� javnost da nema dovoljno plina tvrdnja

je koja je u najmanju ruku tragikomična. S današnjom

dinamikom potrošnje procijenjeno je da konvencio-

nalnih zaliha plina ima dovoljno za idućih 70 godi-

na. Ako se tomu pridoda plin iz nekonvencionalnih

ležišta, poput onog u SAD-u, tada se procjenjuje da

zaliha ima dovoljno za 150 godina. Zalihe su pak, u

većoj ili manjoj mjeri, rasprostranjene po cijelome

svijetu [slika 1, 2].

U Hrvatskoj postoji izuzetno velik potencijal u ot-

- broj 1 - godina XIII - ožujak 2013. Casopis podrzava

âÂ

OSVRT UREDNIKA

Trend cijene plina uglavnom je pra� o trend cijene na! e na svjetskom tržištu i trajao je do masovne eksp-loatacije plina iz nekonvencionalnih ležišta i do pop-unjavanja svih raspoloživih europskih skladišnih kapa-citeta. Nakon toga, ponajviše zahvaljujući prestanku uvoza LNG-a u SAD i nastupajućoj recesiji, trend cijene plina stubokom se promijenio te se počeo smanjiva� unatoč daljnjem poskupljenju na! e. Prema tome, očekivanja o visokoj cijeni plina nisu se ispunila, a ko-

moditet korištenja, i to kod apsolutno svih potrošača pa tako i kod velikih elektrana.

U Hrvatskoj je situacija ipak nešto drugačija. Skla-panje nepovoljnih dugoročnih ugovora u okviru regu-liranog tržišta učinilo je cijenu plina znatno skupljom prema ugljenu. Daljnjim otvaranjem tržišta, odnosno povećanjem tržišne konkurencije te izgradnjom LNG-a osigurat će se povoljniji pristup svjetskom tržištu po-nude, posebno za industriju i velike energetske sub-

Slika 2. Rasprostranjenost nekonvencionalnih zaliha prirodnog plina u svijetu(h" p://www.dolcera.com/wiki/images/Tight_Gas_Reserves--World.jpg) –

15. siječnja 2013.

mentari stručnjaka o visokoj cijeni plina samo su otrcane izjave [slika 4]. Predstavnici ve-likih potrošača plina, poput Ja-pana i država jugoistočne Azije, na konferenciji Međunarodne plinske unije, održanoj u lipnju prošle godine, jasno su iskazali svoje nezadovoljstvo vezanjem cijene plina na cijenu na! e pa su u tom smislu pokrenuli velik pri� sak na proizvođače kako bi odustali od takvog načina po-slovanja i omogućili povoljniju cijenu plina.

Cijene plina i ugljena danas su gotovo jednake. Ako se i dogodi da je cijena plina za nijansu sku-plja, onda je to sasvim oprav-dano jer, za razliku od ugljena, omogućava jednostavnost, prak� čnost, dinamičnost i ko-

Slika 3. Cijena ugljena na južnoafričkom tržištu ponude(izvor: h" p://www.indexmundi.com/commodi� es/?commodity=coal-south-african&months=60) – 15. siječnja 2013.

- broj 1 - godina XIII - ožujak 2013.6 Casopis podrzava

âÂ

OSVRT UREDNIKA

jekte. Tako će se ubuduće, ako se sklope povoljni ugovori, plin moći kupova' po znatno konkurentni-jim cijenama, čak i jednakim onima kod ugljena [ta-blica 2].

PLINSKE ELEKTRANE –NAJZELENIJE RJEŠENJE U GRUPI

KONVENCIONALNIH ENERGETSKIH SUSTAVANaknade za emisiju CO

2 sve će više opterećiva� fi -

nancije energetskog sektora. Zato je plinska elektra-na, u tom smislu, upravo mnogo povoljnije rješenje jer su emisije CO

2 smanjene za gotovo 70% u odnosu

na elektrane na ugljen [5]. To znači isto toliko niže troškove za plaćanje naknada i u krajnjoj liniji je( iniju cijenu električne energije za krajnje kupce.

Sadašnja tržišna cijena iznosi 6 do 7 € po toni emi� -ranog CO

2 i tu moramo bi� krajnje oprezni jer će za

sve nepovoljne klimatske promjene upravo energe� ka snosi� svu krivnju. Već sada mnoge ekološke orga-nizacije inzis� raju na povišenju cijena koje bi po njima trebale iznosi� od 20 do 30 $/t CO

2. Dakle, situacija

baš nije op� mis� čna i ako se odlučimo za ugljen, tada poskupljenjem emisija znatno poskupljuje i proizvod-nja struje, a sve će to opet u konačnici pas' na teret krajnjih korisnika. Osim toga, važno je naglasi� kako se korištenjem ugljena stvaraju troska, čađa i pepeo koji u sebi sadržavaju razne kemijske elemente opasne za život i okoliš poput arsena, olova, talija, torija, uranija (uključujući radioak' vni), žive i dr., a koji, ako se ad-ekvatno ne saniraju, mogu prouzroči' velike zdravst-vene tegobe kod Plominjana. Prema tome, ne samo da će fi nancijski iscrpljeni potrošači mora� plaća� sku-plju struju, već će eventualno i dio njih, koji nažalost obole od posljedica raznih onečišćenja, mora� plaća� i enormno skupe zdravstvene usluge liječenja.

Ne smije se zaboravi� na dodatnu pogodnost plina, a to je njegovo ozelenjavanje, odnosno na razvojne procese korištenja biometana i vodika, što gotovo pot-puno eliminira emisiju CO

2.

RASPOLOŽIVOST INFRASTRUKTUREPreduvje� za diverzifi kaciju dobave prirodnog plina

Slika 4. Cijena prirodnog plina na američkom tržištu (Henry Hub)(Izvor: h" p://www.indexmundi.com/commodi� es/?commodity=natural-gas&months=60) – 15. siječnja 2013.

prirodni plin* 120,24 $/1000 m3 = 0,0035 $/MJ

ugljen** 88,84 $/1000 kg = 0,0032 $/MJ

Tablica 2. Cijene prirodnog plina i ugljena na svjetskom tržištu (prosinac 2012.):

* Henry Hub** izvozna cijena južnoafričkog ugljena (Izvor: h" p://www.indexmundi.com/commodi� es/?commodity=natural-gas&months=60) – 15. siječnja 2013.

za Hrvatsku nikada nisu bili povo-ljniji. Izgrađen je plinski transport-ni sustav koji pokriva 95% teritorija Republike Hrvatske. Operaciona-liziran je i interkonektor prema Mađarskoj čime je uz ulaz na Ro-gatecu Hrvatskoj osigurana dodat-na mogućnost dobave plina. Valja ima� na umu da je plinski trans-

7 - broj 1 - godina XIII - ožujak 2013. Casopis podrzava

âÂ

portni sustav RH također veliko skladište plina koje se, prema potrebama, može ak� vira� u manje od 1 sata. Godišnji transportni kapacitet iznosi oko 10 milijarda m3 plina, što je ekvivalentno snazi većoj od 10 GW (oko 10 nuklearnih elektrana snage 1 GW). Ipak, od cjelokupnoga transportnog kapaciteta koris� mo svega trećinu, a u njegovu je gradnju uložen golem državni novac. Osim što je sustav poprilično malo iskorišten to znači i da je ispla� vost projekta znatno narušena. Zato se postavlja glavno pitanje – što ćemo transpor' ra' svojim plinovodom ako se odlučimo na daljnji uvoz ugljena?

Dobavni kapacite� i diverzifi kacija mogu se do-datno proširi� gradnjom LNG-terminala, podzemnim skladiš� ma i novim interkonekcijama prema kojima Hrvatska ima velikog potencijala da postane region-alno važan strateški element, osobito kad postanemo članica EU-a. Sve to osigurava pristup tržištu je! inog plina. Suprotno tomu, sustav dobave i skladištenja ugljena prema svemu ovome izgleda krajnje neozbilj-no.

PRIRODNI PLIN, HIDROENERGIJA I OBNOVLJIVI IZVORI – MODERAN ENERGETSKI MIKS

ZA 21. STOLJEĆESvaka država odlučuje o vlas� tom energetskome

miksu prema kojem, s obzirom na raspoložive poten-cijale, gradi budućnost svojega gospodarstva. Tako je Njemačka tradicionalno orijen� rana prema ugljenu zbog domaćih zaliha ugljena i vlas� te industrije, Fran-cuska prema nuklearnoj energiji zbog razvoja nuk-learne fi zike i pristupa nalaziš� ma goriva itd. Prema tome, Hrvatska mora izgradi' takav energetski miks koji će, prije svega, bi' najlogičniji, najprihvatljiviji i prirodan za razvoj domaćega gospodarstva, odnosno mora se orijen' ra' prema raspoloživim energetskim resursima – to su zasigurno plin, različi' oblici ob-novljivih izvora energije (biomasa, komunalni otpad, otpadne vode, sunce, vjetar... – slučaj u Danskoj), prak' čki neograničena potencijala, i hidropotencijal.

PARADOKSI IZGRADNJE ELEKTRANE NA UGLJENMogućnost spaljivanja ugljena u Plominu C najveći

je apsurd hrvatske energe' ke. To jasno potvrđuju i ove činjenice:• ležišta prirodnog plina na sjevernom Jadranu

nalaze se u neposrednoj blizini Istre i termoelek-trane Plomin,

• trasa plinskoga transportnog sustava, u koji su uložena znatna fi nancijska sredstva, također pro-lazi nadomak Plomina,

• Plomin se nalazi na budućem čvorištu plinske in-

frastrukture (mjesto susreta pomorskih i kopnenih dobavnih pravaca plina – nacionalni i tranzitni plinovodi, LNG-terminal na Krku)

• Istra, kao naša najveća turis' čka uzdanica, ko-ris' najprljavije fosilno gorivo – ' me je direktno narušena vizura krajolika (pristanište i odlagalište za ugljen, odlagalište troske...),

• prostornim planom defi nirano je da će se na području Plomina isključivo gradi' postrojenje na plin – jedino rješenje koje gospodarski i ekološki može rehabilitra' Plominski zaljev,

• Hrvatska ne posjeduje komercijalno pridobive rezerve ugljena,

• novčani izdaci za emisiju CO2 potpuno poništavaju

efekt svih državnih subvencija uloženih u ob-novljive izvore energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova,

• neki stručnjaci više cijene i daju važnost uvoznom ugljenu nego vlas' tomu plinskom transportnom sustavu, nastavku istraživanja plina na domaćem teritoriju, razvoju domaćeg hidropotencijala i korištenju golemog potencijala obnovljivih izvora energije.

ZAKLJUČNOIzgradnja termoelektrane na plin je, prije svega, en-

ergetski, ekonomski, ekološki i zdravstveno mnogo bolja i modernija opcija od gradnje termoelektrane na ugljen. Do takve očigledne i logične spoznaje ne mogu doći tzv. stručnjaci-individualci. Zato energe-' ku ne smijemo prepus' ' njima ili jednom ins' tutu, već EKSPERTNOM INTERDISCIPLINARNOM TIMU“. A pojedincima je pametnije da prestanu liječi� vlas� te frustracije preko neodrživih energetskih projekata i da se klone donošenja apsurdnih odluka, jer će samo tako bi� od najveće koris� , i za sebe i za društvo. Na tome ćemo im svi bi� vrlo zahvalni.

REFERENCIJE[1] h" p://www.iea.org/textbase/npsum/

ElecCostSUM.pdf (15. siječnja 2013.)[2] Gas for Energy magazine, 3/2012, page 88.,

časopis Plin, 4/2012, str. 26[3] Babačić, M., Roksa, I., Lovrić, D.: Milijuni kuna

uštede, HEP Vjesnik, br. 244, svibanj 2011, str. 10-11.[4] Kordić, Z., Pašičko, R., Vlašić, S.: Izrada Strategije

niskougljičnog razvoja Hrvatske, 21. forum: Dan energije u Hrvatskoj, 23. studenoga 2012.

[5] Wärs� laä Smart Power Genera� on, 2012.autori teksta:

1) prof. dr. sc. Miljenko Šunić, dipl. ing.2) dr. sc. Stevo Kolundžić, dipl. ing.

3) Nenad Kukulj, dipl. ing.

OSVRT UREDNIKA

- broj 1 - godina XIII - ožujak 2013.8 Casopis podrzava

âÂ