1. UVOD

Elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštitnoj atmosferi plinova (TIG

zavarivanje) je postupak zavarivanja taljenjem kod kojeg se energija, potrebna za zavarivanje

dobije od električnog luka koji se održava između radnog komada i netaljive elektrode.

Zavarivati se može sa i bez dodatnog materijala. Prema stupnju mehanizacije ovaj postupak se

može podijeliti na ručno, poluautomatizirano i automatizirano TIG zavarivanje [1].

Kod ručnog TIG zavarivanja zavarivač u jednoj ruci drži pištolj, a u drugoj dodatni

materijal – žicu. U talinu, koja nastaje zbog uspostavljanja električnog luka, zavarivač

povremeno dodaje žicu koja se tali u prednjem rubu taline osnovnog metala i zajedno s

talinom osnovnog metala sjedinjuje u zavareni spoj [1]. Na slici 1 prikazan je položaj pištolja

i dodatnog materijala kod ručnog TIG zavarivanja.

Slika 1. Položaj pištolja i dodatnog materijala kod ručnog TIG zavarivanja [2]

TIG postupak ima mnogobrojne prednosti u odnosu na ostale postupke zavarivanja, a

neke od najvažnijih prednosti su: primjenjiv za zavarivanje svih metala, primjenjiv za sve

položaje i oblike radnog komada, nema prskanja kapljica metala, nema čišćenja troske, nema

dima ni štetnih plinova, zavar je vrlo gladak i čist [1].

Najveći nedostatak konvencionalnog TIG zavarivanja je produktivnost postupka i

mogućnosti automatizacije [3]. Primijenjena tehnološka rješenja kod TIP – TIG postupka

omogućavaju povećanje produktivnosti i integraciju u automatizirane sustave. U radu će biti

pobliže prikazani strojevi i dodatni uređaji korišteni kod TIP – TIG postupka zavarivanja, te

će biti opisane pojedine karakteristike strojeva korištenih kod ovog postupka zavarivanja.

2. TIP – TIG POSTUPAK ZAVARIVANJA

2.1. Osnovni koncept TIP – TIG zavarivanja

TIP – TIG zavarivanje je modernizirana varijanta TIG postupka zavarivanja uz

primjenu automatskog dodavanja žice tj. dodatnog materijala koje se sastoji od dvije

komponente. Žica za zavarivanje se primarno giba kontinuirano prema naprijed u smjeru

zavara (kao kod MIG/MAG postupka) te se na to gibanje integrira sekundarno linearno

gibanje „naprijed – nazad“ koje proizvodi dodavač žice preko mehaničkog sustava. Kinetička

energija tog dinamičkog gibanja umanjuje utjecaj površinske napetosti taline što omogućava

bolje spajanje i miješanje osnovnog i dodatnog materijala dok nečistoćama i plinovima

omogućava izlaz iz rastaljenog metala. Depozit dodatnog materijala može se povećati i do

50% kad se radi o varijanti s vrućom tj. predgrijanom žicom. Dinamički efekti gibanja žice

osiguravaju stabilan i upravljiv zavarivački proces. Brzina žice i oscilatorno gibanje naprijed

– nazad su kontinuirano podesivi i njima je moguće nezavisno upravljati.

Primjenom TIP – TIG postupka zavarivanja mogu se vrlo efikasno zavarivati

konstrukcijski čelici, nehrđajući čelici (feritni, austenitni i austenitno – feritni), aluminij i

njegove legure, titan itd. Primjenom TIP –TIG postupka zavarivanja dobiva se sljedeće:

- u odnosu na klasični TIG znatno veći depozit,

- visoka kvaliteta zavara,

- dobar estetski izgled i geometrija zavara bez potrebe za naknadnom obradom,

- smanjeni unos topline u radni komad što rezultira smanjenje deformacija radnog

komada te manji negativni utjecaj na mikrostrukturu.

TIP – TIG postupak se zbog svojeg koncepta vrlo lako automatizira, a efikasnost mu

raste uporabom varijante s vrućom žicom. Zbog relativno nižeg unosa topline minimalizirano

je i stvaranje metalnih para i plinova. Najčešće primjenjivana tehnika rada i sam shematski

prikaz TIP – TIG zavarivanja prikazan je na slici 2. Pištolj za zavarivanje je nagnut unazad za

10 do 20°, a dodatni materijal se dodaje u prednji rub taline [3].

Slika 2. Koncept i tehnika rada kod TIP – TIG zavarivanja [3]

2.2. Varijante TIP – TIG postupka

2.2.1. TIP – TIG postupak zavarivanja vrućom žicom (hot wire)

Osnovna razlika između TIP – TIG postupka s vrućom žicom i TIP – TIG postupka sa

hladnom žicom je u predgrijavanju žice – dodatnog materijala. Žica se predgrijava efektom

nastanka Joulesove topline električnom strujom koju proizvodi dopunski izvor energije. Kao

posljedica predgrijavanja žice koja ulazi u talinu zavara treba manje energije električnog luka

za taljenje. Tu se uviđa značajno povećanje depozicije (taloženja) materijala [4].

Temeljna je prednost ovog postupka u odnosu na postupke zavarivanja s taljivom

elektrodom mogućnost odvojenog upravljanja unosom energije i unosom dodatnog materijala

u talinu zavara. Ova prednost se u praksi najviše očituje u potpunoj kontroli početne i završne

faze zavarivanja. Neke značajke TIP – TIG postupka zavarivanja vrućom žicom [4]:

- veoma mali unos energije i mali ZUT,

- najmanja unešena energija pa jedinici dužine zavara,

- minimalne deformacije,

- minimalno gubljenje legirnih elemenata,

- velike brzine kod ručnog zavarivanja (> 80 cm/min za tanke materijale debljine

preko 0,8 mm),

- depozit materijala do 4 (4,5) kg/h

2.2.2. TIP – TIG postupak zavarivanja hladnom žicom (cold wire)

Ovo je jednostavnije varijanta TIP – TIG postupka u odnosu na onu s vrućom žicom.

Zavarivački sustav se sastoji od mikroprocesorom upravljanog dodavača žice, cijevnog

paketa, zavarivačkog pištolja i pretvarača 230/28V. Područje primjene ovog postupka isto je

kao i za varijantu sa vrućom žicom uz napomenu da je energija unosa u zavareni spoj niža pa

je i efikasnost i brzina postupka manja. Neke od značajki TIP – TIG postupka zavarivanja

hladnom žicom [4]:

- nema smetnji u električnom luku kao kod impulsnog MIG – a,

- nema prskanja i naknadnog brušenja,

- brzina zavarivanja kao kod impulsnog MIG – a,

- kompatibilan sa svim značajnijim TIG izvorima,

- neznatni investicijski troškovi

3. IZVORI STRUJE ZA TIP – TIG ZAVARIVANJE

Kod elektrolučnih postupaka, u koje spada i TIP – TIG postupak zavarivanja, moraju

se koristiti posebno konstruirani izvori struje. Raspoloživa električna energija iz mreže ne

može se neposredno koristiti za snabdijevanje luka energijom zbog njegove karakteristike.

Električni luk za svoje održavanje treba relativno jaku struju (do nekoliko stotina A) pri

niskom naponu (nekoliko desetaka V), dok je u mreži obrnuti slučaj. Stoga su potrebni uređaji

koji će prilagoditi raspoloživu energiju u podesan oblik. Električni luk možemo održavati bilo

izmjeničnom, bilo istosmjernom strujom, pa se prema tome izvori dijele na izvore izmjenične

i istosmjerne struje [5].

TIG postupak zavarivanja koristi i istosmjernu i izmjeničnu struju, pa se kod ovog

postupka koriste generatori i ispravljači kao izvori istosmjerne struje i transformatori i

pretvarači frekvencije kao izvori izmjenične struje. Spomenuti izvori struje karakteriziraju se

svojim svojstvenim veličinama od kojih su najvažniji [5]:

- nominalna i maksimalne snaga,

- napon praznog hoda,

- dozvoljena struja i napon uz određenu intermitenciju (60, 80, 100%),

- statička i dinamička karakteristika,

- mrežni napon napajanja,

- cosϕ,

- masa i godina proizvodnje

U daljnjem tekstu biti će pobliže objašnjene pojedine svojstvene veličine na

primjerima konkretnih izvora struje za TIG zavarivanje korištenim u Laboratoriju za

zavarivanje Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Važno je prije samog razmatranja

napomenuti kako je kao izvor struje za TIP – TIG zavarivanje moguće koristiti bilo koji

uređaj za TIG zavarivanje [6].

3.1. Opis svojstvenih veličina kod izvora struje za TIG zavarivanje

Svojstvene veličine biti će opisane uz pomoć slikovnih prikaza indentifikacijskih

pločica koje se nalaze na svakom stroju za zavarivanje. Pločice prikazuju slike 3 i 4, a dana je

i slika samog uređaja. Slika 3 prikazuje uređaj za TIG zavarivanje koji je izvor samo

istosmjerne struje, dok slika 4 prikazuje uređaj za TIG zavarivanje na kojem je apliciran TIP –

TIG postupak zavarivanja.

a) b)

Slika 3. a) uređaj za TIG zavarivanje INVERTEC V270

b) indentifikacijska pločica uređaja [7]

a) b)

Slika 4. a) uređaj za TIP – TIG zavarivanje ESS SquareArc 506

b) indentifikacijska pločica uređaja [6]

Jedan od važnih podataka o nekom izvoru je njegova statička karakteristika. Statička

karakteristika je dijagramski prikaz ovisnosti napona na stezaljkama izvora o opterećenju, tj.

struji koju izvor daje, U = f(I). Ovaj prikaz se daje za spore promjene struje opterećenja, pa se

i zato zove statička karakteristika. Izvori struje za ručno zavarivanje, u koje spada i TIP – TIG

postupak, trebaju imati strmo padajuću karakteristiku da se osigura približno konstantna struja

zavarivanja neovisno o promjenama dužine električnog luka uslijed pomicanja ruke

zavarivača. Na slici 5 dan je općeniti prikaz padajuće karakteristike [5].

Uo – napon praznog hoda

Ik – struja kratkog spoja

Slika 5. Općeniti prikaz padajuće karakteristike [5]

Jedan i drugi uređaj priključuju se na trofazni izmjenični sustav napona i struja. Zatim

u električnoj shemi oba uređaja slijedi redom frekvencijski pretvarač, transformator i

ispravljački element.

Na frekvencijskom pretvaraču izmjenična struja mreže se ispravlja u pulzirajuću

istosmjernu struju koja se dovodi u oscilator koji ju pretvara u visokonaponsku izmjeničnu

struju visoke frekvencije (5 do 30 kHz). Visokofrekventna izmjenična struja opet se u

transformatoru transformira na potreban napon za zavarivanje. Kod zavarivačkih

transformatora se želi osigurati pad napona pri porastu opterećenja odnosno struje zavarivanja

[5].

Nakon transformiranja na potreban napon izmjenična struja se ispravlja silicijskim diodama.

Silicijske diode su ispravljački elementi koji propuštaju struju samo u jednom smjeru, dok za

drugi smjer predstavljaju vrlo veliki otpor. Glatkoća tj. oblik izlazne ispravljene struje ovisi o

načinu spajanja ispravljačkog sklopa te je poznato poluvalno ili punovalno ispravljanje, koje

se može primijeniti na jednofaznu ili trofaznu mrežu. Najpovoljniji su trofazni izvori s

punovalnim ispravljanjem jer daju gotovo konstantnu istosmjernu struju s jednolikim

opterećenjem mreže [5]. Ovakav način ispravljanja koriste gore navedeni uređaji.

Kod uređaja INVERTEC V270 ispravljački element je posljednji u elektroničkoj

shemi i ovaj uređaj koristi istosmjernu struju za TIG zavarivanje. Elektronička shema uređaja

ESS SquareArc 506 nakon ispravljačkog elementa grana su u dva smjera. Jedan daju

ispravljenu istosmjernu struju, a u drugom se opet ispravljena struja pretvara u izmjeničnu

struju i kao takva služi za zavarivanje. Iz toga slijedi da je uređaj ESS SquareArc 506

pogodan za TIG i TIP – TIG zavarivanje na istosmjernoj i izmjeničnoj struji. Željenu struju

zavarivanja odabiremo na sučelju stroja.

Neke od karakteristika stroja koje se također mogu pronaći na indentifikacijskoj

pločici su sljedeće: snaga stroja , intermitencija, napon praznog hoda i faktor snage tj. cosϕ.

Snaga stroja INVERTEC V270 je od 5 do 270 A , dok je kod stroja ESS SquareArc

506 od 5 do 500 A. Intermitencija označava mogućnost radnog opterećenja stroja. Mjeri se u

vremenskom razdoblju od 10 min, a stroj se opterećuje različitim iznosima strujnog

opterećenja. Maksimalna jakost struje kod koje stroj kontinuirano radi 10 min označava 100

% intermitenciju za taj stroj. Niže intermitencije od 60 i 80 % jednostavno se dobiju većim

opterećenjem stroja kod kojih stroj može kontinuirano raditi 6 ili 8 minuta. U slučaju stroja

INVERTEC V270 35% intermitencija iznosi 270 A dok 100% intermitencija iznosi 200 A.

Stroj ESS SquareArc 506 zbog svoje veće snage daje i veće iznose intermitencije, te one

iznose za 60% intermitencija iznosi 500 A dok 100% intermitencija iznosi 430 A. Iz iznosa

intermitencija zaključuje se da oba stroja ne mogu kontinuirano raditi sa svojim maksimalno

definiranim snagama već samo u određenom periodu. Vrijednost Uo definira napon praznog

hoda koji kod uređaja INVERTEC V270 iznosi 48 V, a kod uređaja ESS SquareArc 506 100

V. Cosϕ označava faktor snage uređaja. Poželjno je da taj faktor bude što veći jer to znači da

trošimo manje jalove snage koja kod procesa zavarivanja nije korisna, već je to ona snaga

koju uređaj troši za pokretanje svojih elemenata. Kod uređaja INVERTEC V270 cosϕ iznosi

0,98 što je jako zadovoljavajuće.

Slika 6 prikazuje upravljačku ploču izvora struje za zavarivanje ESS SquareArc 506.

Na slici se vidi prednja ploča na kojoj je smješten mikroprocesor za upravljanje uređajem. Na

prednjoj ploči smještene komande za odabir i regulaciju pojedinog procesa TIG zavarivanja, a

s lijeve strane nalazi se kotačić za podešavanje struje zavarivanja.

Slika 6. Upravljačka ploča izvora struje ESS SquareArc 506 [6]

Uređaj ESS SquareArc 506 je prikladan za TIG AC/DC pulsno zavarivanje i za

zavarivanje elektrodom, što je rezultat razvoja ESS – mti®-Inverter standarda. Ovaj novitet u

razvoju uređaja za TIG zavarivanja omogućava zavarivanje AC lukom bez potpore HF (high

frequency) uspostavljanja električnog luka. Na taj način se dobije mnogo veća kvaliteta

zavara kod zavarivanja aluminija. Kao i većina uređaja za zavarivanje koji se danas mogu

naći na tržištu i ovaj uređaj ima vodeno hlađenje pištolja za zavarivanje, a također ima i

mogućnost spajanja na robotsku jedinicu. Ovaj uređaj opremljen je IGBT (Isolated-Gate-

Bipolar-Transistor) inverterom što mu osigurava dugotrajan rad i eksploataciju [6]. IGBT je

punoupravljivi ventil novije generacije nastao integracijom BJT i MOSFET tranzistora. IGBT

se upravlja kao MOSFET, a podnosi jake struje kao BJT tranzistor. Danas je kod uređaja

većih snaga u potpunosti zamijenio tranzistore [8].

Jedna od važnijih karakteristika ovog izvora struje za zavarivanje jest njegova

robusnost tj. njegova mogućnost primjene u teškim radnim uvjetima. To mu omogućuje

spremnik rashladne tekućine koja služi za hlađenje samog uređaja čime je ostvarena

mogućnost njegove primjene u tri smjene čime se dodatno povećava proizvodnost i smanjuje

konačna cijena proizvoda [6].

4. UREĐAJ ZA TIP TIG ZAVARIVANJE

TIP TIG uređaj za zavarivanje sastoji se od mikroprocesorom upravljanog uređaja za

dodavanje dodatnog materijala, izvora struje za predgrijavanje dodatnog materijala

(predgrijač žice), pištolja za zavarivanje s cijevnim paketom (poli – kabel) i izvora struje za

zavarivanje [6]. Shematski prikaz komponenti i prikaz njihovog spajanja prikazuje slika 7.

Slika 7. Shematski prikaz komponenti i njihovog spajanja [3]

4.1. Uređaj za dodavanje dodatnog materijala

Sam naziv TIP TIG odnosi se na uređaj za dodavanje dodatnog materijala koji se može

instalirati na bilo koji TIG izvor struje za zavarivanje. Uređaj ima mogućnost pohranjivanja

25 programa za parametar brzine dobave dodatnog materijala, a koristi standardna pakiranja

žice od 15 kg. Unutar samog uređaja za dodavanje dodatnog materijala nalazi se elektronička

tiskana ploča s mikroprocesorom koja upravlja dodavanjem dodatnog materijala [6]. Na slici

8 prikazan je uređaj za dodavanje dodatnog materijala kod TIP TIG postupka zavarivanja.

Slika 8. TIP TIG uređaj za dodavanje dodatnog materijala [4]

Unutrašnjost uređaja za dodavanje dodatnog materijala kod TIP TIG zavarivanja ne

razlikuje se mnogo od unutrašnjosti uređaja za dodavanje dodatnog materijala kod MIG/MAG

zavarivanja [6]. Sustav za dobavu dodatnog materijala sastoji se od četiri kotačića sa

zaobljenim utorima (oblik utora ovisi o vrsti dodatnog materijala), a razlika u odnosu na

dodavač žice kod MIG/MAG zavarivanja jest u tome što ovaj sustav proizvodi dva različita

gibanja čiji zbor daje konačno dinamičko gibanje žice. Unutrašnjost dodavača žice, tj. sustav s

četiri kotačića prikazan je na slici 9, a elementarni prikaz gibanja prikazan je slikom 10 [3].

Slika 9. Unutrašnjost dodavača žice, sustav s četiri kotačića [3]

Slika 10. Shematski prikaz gibanja koje ostvaruje dodavač žice [3]

Primarno gibanje čini žica svojim kontinuiranim linearnim gibanjem prema naprijed.

Sekundarno gibanje čini dodavač žice svojim oscilatornim gibanjem naprijed – nazad.

Parametri gibanja tj. brzina dovoda žice kod primarnog i frekvencija osciliranja kod

sekundarnog pomaka mogu se podešavati neovisno jedno o drugome. Ovakvo dinamičko

gibanje dodatnog materijala omogućava smanjenje površinske napetosti taline metala zavara,

uslijed čega je moguće izvođenje zavarivanja uz primjenu parametara nego što je to

uobičajeno primjenom postupka zavarivanja koji nema dinamičko dodavanje dodatnog

materijala. Također se dinamičkim dodavanjem dodatnog materijala postiže veći depozit

dodatnog materijala [3].

Uređaj za dodavanje dodatnog materijala za TIP TIG zavarivanje ima mogućnost

podešavanja parametra preko upravljačke ploče kako slijedi:

- brzina dodavanja dodatnog materijala,

- frekvencija osciliranja dodatnog materijala,

- početna brzina dodatnog materijala,

- povrat dodatnog materijala.

Svaki od navedenih parametara utječe na oblik i geometriju zavara te na stabilnost procesa

[3]. Slika 11 prikazuje upravljačku ploču dodavača žice.

Slika 11. Upravljačka ploča dodavača žice [6]

4.2. Izvor struje za predgrijavanje dodatnog materijala

Kako je već ranije opisano postoje dvije varijante TIP TIG zavarivanja, zavarivanje s

hladnom žicom i zavarivanje s vrućom žicom. Kod zavarivanja s vrućom žicom potrebno je

žicu predgrijati na određenu temperaturu, koja ovisi o položaju zavarivanja, pripremi i vrsti

osnovnog materijala. Predgrijavanje dodatnog materijala provodi se pomoću posebnog izvora

struje, odnosno uređaja za predgrijavanje dodatnog materijala za zavarivanje [3]. Slika 12

prikazuje uređaj za predgrijavanje dodatnog materijala Jäckle G 16li.

Slika 12. Uređaj za predgrijavanje dodatnog materijala [6]

Dodatni materijal zagrijava se primjenom Jouleovog efekta, odnosno Jouleove topline

čija se vrijednost izračuna prema sljedećoj formuli [3]:

QDM = I²DM * RDM * tz (1)

gdje je:

QDM – toplina dodatnog materijala, Jđ

IDM – jakost struje predgrijavanja dodatnog materijala, A

RDM – otpor dodatnog materijala, Ω

tz – vrijeme zavarivanja, s.

Princip rada uređaja za predgrijavanja dodatnog materijala je vrlo jednostavan. Kada

se ne izvodi zavarivanje uređaj za predgrijavanje je u stanju mirovanja tj. ne provodi struju na

dodatni materijal. Onog trenutka kada zavarivač pritisne prekidač na pištolju za zavarivanje

uređaj za dodavanje žice pošalje preko zasebnog kabela (bijeli kabel na slici 12) signal

uređaju za predgrijavanje žice da propusti električnu struju potrebnu za predgrijavanje. Kada

zavarivač prestane s zavarivanjem uređaj za dobavu žice pošalje signal uređaju za

predgrijavanje žice te on ponovno prelazi u stanje mirovanja tj. ne propušta električnu struju

[6].

Bitno je još napomenuti da uređaj za predgrijavanje dodatnog materijala ima ne sebi

prekidač pomoću kojega ga je moguće isključiti ukoliko se izvodi TIP TIG zavarivanje s

hladnom žicom gdje nije potrebno predgrijavanje dodatnog materijala [6].

4.3. Pištolj za TIP TIG zavarivanje

Pištolj za TIP TIG zavarivanje neznatno se razlikuje od klasičnog pištolja za TIG

zavarivanje. Na pištolju za TIP TIG zavarivanje, s vanjske strane keramičke sapnice za

zaštitni plin, nalazi se još i kontaktna cjevčica kroz koju prolazi dodatni materijal za

zavarivanje. Osim kontaktne cjevčice razlika, u odnosu na klasični pištolj za TIG zavarivanje,

jest i u prekidaču za uspostavljanje električnog luka. Naime na pištolju za TIP TIG

zavarivanje postoje dva prekidača, kako je vidljivo na slici 13.

Jedan prekidač služi za puštanje zaštitnog plina i uspostavljanje električnog luka između

volfram elektrode i radnog komada, dok drugi prekidač služi za pokretanje dodatnog

materijala. Zavarivač prvo pritiskom na prvi prekidač pušta zaštitni plin u zonu zavarivanja i

uspostavlja električni luk kojim se grije radni komad. Nakon što je zona spoja ugrijana i njena

okolina zaštićena zaštitnim plinom, zavarivač pritiskom na drugi prekidač dovodi dodatni

materijal u zonu spoja i na taj način započinje zavarivati. Prekidanje zavarivanja odvija se

suprotno od početka zavarivanja, tj. zavarivač prvo prekine dobavu dodatnog materijala,

zatim se gasi električni luk između elektrode i radnog komada dok zaštitni plin teče još neko

vrijeme u zonu zavara i na taj način štiti zonu zavara od štetnog utjecaja okoline [6].

Kontaktna cjevčica načinjena je od bakra radi što boljeg prijenosa električne struje,

koja služi za predgrijavanje, na dodatni materijal. Na slici 13 prikazan je pištolj za TIP TIG

zavarivanje, dok su na slici 14 prikazani njegovi sastavni dijelovi [6].

Slika 13. Pištolj za TIP TIG zavarivanje [6]

Slika 14. Sastavni dijelovi pištolja za TIP TIG zavarivanje [6]

Na slici 14 prikazan je način učvršćivanja vodilice i kontaktne cjevčice na pištolj za

TIP TIG zavarivanje u čemu je i osnovna razlika u odnosu na klasični TIG pištolj za

zavarivanje. Kontaktna cjevčica je preko pozicionera kontaktne cjevčice i prstenastog držača

učvršćena na pištolj za zavarivanje. Na pozicioneru se nalaze dva vijka kojima je moguće

podešavati visinu i položaj kontaktne cjevčice, odnosno određivati duljinu slobodnog kraja

dodatnog materijala. Vodilica za vođenje žice ide kroz poli – kabel sve do uređaja za

dodavanje dodatnog materijala. Bitno je napomenuti da je sve sastavne dijelove pištolja za

TIP TIG zavarivanje moguće zamijeniti dijelovima koji su drugačijih oblika i dimenzija. Na

taj način moguće je sastaviti pištolj za zavarivanje koji se koristi u specijalnim slučajevima

[6].

5. PRIMJERI PRIMJENE TIP TIG POSTUPKA U PRAKSI

U nastavku slijedi nekoliko primjera realnih konstrukcija koje su zavarivane TIP TIG

postupkom zavarivanja [4].

Slika 15. Proizvodnja hidrauličkih cilindara, Češka Republika [4]

Slika 15 prikazuje proizvodnju hidrauličkih cilindara postupkom TIP TIG načina

zavarivanja. Materijal koji se zavarivao bio je konstrukcijski čelik debljine 5 mm, a promjer

žice iznosio je 1 mm kod struje zavarivanja 260 A u trajanju od 15 s [4].

Slika 16. Proizvodnja kotlova, Velika Britanija [4]

Proizvodnja kotlova iz austenitno – feritnog čelika debljine 1,2 mm, žicom promjera 1

mm. Struja zavarivanja iznosila je 190 A, a brzina zavarivanja bila je 870 mm/min što je

mnogo brže u odnosu da se zavarivalo klasičnim TIG postupkom [4].

Slika 17. Proizvodnja tlačnih posuda, Njemačka [4]

Proizvodnja tlačnih posuda iz konstrukcijskog čelika debljine lima 1,5 mm. Promjer

žice bio je 1 mm, struja zavarivanja 190 A, a brzina zavarivanja je iznosila 450 mm/min [4].

Slika 18. Proizvodi za prehrambenu industriju, Njemačka [4]

Proizvodi za prehrambenu industriju iz nehrđajućeg čelika debljine lima 2,5 mm zavareni TIP

TIG postupkom zavarivanja. Promjer dodatnog materijala je bio 1 mm, struja zavarivanja 220

A, a brzina zavarivanja 450 mm/min [4].

6. ZAKLJUČAK