UNIVERZITET U SARAJEVUFakultet za saobraćaj i komunikacije

Odsjek: Saobraćaj

Predmet: Pravo u transportu

Međunarodne organizacije Karnet TIR i vrste transporta u drumskom saobraćaju

---seminarski rad---

Mentor : Kandidati, br.indexa:

Red. prof. dr. Hilmija Šemić Amina Bjelić,

Minela Hasanović, 6545

Sarajevo, april 2013.god.

SADRŽAJ

UVOD

1. MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

1.1 POJAM MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

Međunarodna organizacija predstavlja organiziranu suradnju zasnovanu na ugovoru. Ta suradnja može posjednovati vlastiti pravni subjektivitet,a može joj se priznati i međunarodni pravni subjektivitet. Formalno-pravno, međunarodna organizacija mora biti osnovana sporazumom koji joj daje pravosnažnost, i takve organizacije su predmet međunarodnog prava I mogu ulaziti u sporazume međusobno ili sa drugim državama.

Međunarodne organizacije osnivaju države sklapanjem međunarodnih ugovora i to ne samo države članice međunarodnih organizacija, već zasebne institucije koje imaju svoja tijela, službenike, adminstrativni aparat, ali i relativnu samostalnost u odnosu na države članice.

Međunarodne organizacije, kao što su UN, sprecijalizirane ustanove te brojne druge univerzalne i regionalne organizacije izraz su nužne suradnje u međunarodnoj zajednici. Međunarodne organizacije osnivaju se s određenom svrhom, koja može biti usmjerena na rješavanje određenih problema i pitanja kroz institucionalnu suradnju.

Razlikujemo dvije osnovne vrste međunarodne organizacije, i to: Međunarodne međudržavne organizacije, čije članice su suverene države i Međunarodne nevladine organizacije, koje su formirane kao privatne organizacije.

Imajući u vidu pravni i admnistrativni status, međunarodne organizacije možemo podijeliti u dvije grupe: po članstvu i po funkciji.

Međunarodne organizacije možemo razlikovati na osnovu država članica i da li je članstvo slobodno ili ograničeno. U nekim međunarodnim organizacijama članstvo je otvoreno za sve države svijeta i to su globalne organizacije, kao što je UN, STO (Svjetska trgovinska organizacja) i sl. Regionalne organzacije, kao što je Evropska unija ili Afrička unija, su primjer međunarodnih organizacija sa ograničenm članstvom.

Međunarodni biro za težine i mjere, sa sjedištem u Parizu, predstavlja funkcionalne organizacije, zajedno sa patentnim organizacijama.

1.2 MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU

Međunarodne organizacije prate razvoj i probleme međunarodnog drumskog saobraćaja I zemljama- članicama predlažu rješenja tih problema. Najvažnije međunarodne organizacije koje se bave problemima drumskog saobraćaja su:

Međunarodna unija za drumski transport (IRU), Ženeva, 1948.god. Članovi unije su nacionalna udruženja drumskog transporta. Ova unija zastupa interese svog članstva, koordinira rad članstva i predlaže nadležnim vladinim organizacijama donošenje novih i izmjenu postojećih ugovora. Međunarodna unija za javni saobraćaj(UITP). Unija se bavi problemima gradskih

saobraćajnih preduzeća. Evropska organizacija za drumski prevoz rashlađene robe (Transfrigorante

d'Europe-Basel). Ova organizacija propisuje uvjete za izradu hladnjača i ako je hladnjača izrađena po tim uvjetima, izdaje odgovarajuće potvrde.

Stalno međunarodno udruženje Kongresa za puteve (AIPOR), Paris 1908. godine. Udruženje je specijalizirano za izgranju, održavanje i eksploataciju puteva.

Međunarodna drumska federacija(International Road Federation-IRF), Pariz, 1948. Federacija je nevladina organizacija i bavi se modernizacijom puteva i razvojem saobraćaja.

Međunarodna automobilska organizacija (FIA), Pariz. Federacija je međunarodno udruženje nacionalnih auto klubova i bavi se razvojem sportskog automobilizma.

Svjetska organizacija za automobilizam i motorizam (OTA). Organizacija je međunarodno udruženje nacionalnih auto klubova i bavi se unapređenjem međunarodnog automobilskog turizma u saradnji sa Međunarodnim turstičkim savezom i Međunarodnom automobilskom federacijom.1

1 Saobraćajno pravo, prof.dr. Hilmija Šemić, Sarajevo, 1996.str.143,144

1.1. IRU (International Road Transport Union)

Međunarodna unija za drumski transport IRU (International Road Transport Union) je najbitnija i najefikasnja međunarodna nevladina i neprofitna organizacija, osnovana je u Ženevi, 23. 03.1948. godine, kako bi pomogla u uspostavljanju cestovnog prevoza u poslijeratnoj Evropi. Osnovalo ju je osam nacionlnih prijevozničkih udruga, danas ima 180 članova iz 74 zemlje. Sjedište joj je u Ženevi.

Trenutno djeluje u nekoliko prvaca, prvenstveno na području sigurnosti na cestama, promociji održivog razvoja, pružanju pomoći pri međunarodnoj trgovni i transportu roba i sl.

Na sljedećoj slici su predstavljenje članice IRU organizacije

Države članice IRU organizacije

Danas IRUobuhvata interese autobusa, taxi-a, kamionskih operatora, širom svijeta. Osnovna misija IRU organizacje se ogleda u olakšavanju međunarodnog drumskog saobraćaja i osiguranja održivog razvoja, pomoću stručnog osposobljavanja za promovisanje profesionalne sposobnosti i poboljšanje kvalitete usluga koje nudi. Aktivnosti ove organizacije se mogu predstaviti kroz slijedeće pokazatelje:

partnerstvo sa svim aktivnim članovi i suradnicima i sa srodnim organizacijama i industrije definirati, razvijati i promovisati politiku od zajedničkog interesa;

praćenje svih aktivnosti, zakonodavstva, politike i događaja koji utječu na drumski transport u industriji;

strateško promišljanje strateško razmišljanje o globalnim izazovima energije, natjecanja i društvene

odgovornosti, crtanje na snazi i stručnosti svojih članova kanalizira kroz Iru povjerenstava i radnih tijela;

dijalog s međudržavnim organima, međunarodnim organizacijama i svim drugim zainteresiranim stranama na koje se odnosi na drumski transport u industriji, uključujući i javnost u cjelini;

saradnja s tvorcima politike, zakonodavstva i mišljenja odluka, kako bi se pridonjelo informiranom i učinkovitom zakonodavstvu, postavljajući ravnotežu između potrebe i interese svih;

javno-privatna partnerstva s nadležnim organima za provedbu pravnih instrumenata, kao što su TIR Konvencije, pod mandatom UN-a;

komunikacija ima bitnu ulogu i važnost za drumski transport u industriji, gdje svoje mjesto nalazi u raznim pitanjima i pouzdanih podataka i informacija;

pružanje praktičnih usluga i informacija, npr. drumskim prijevoznicima, kao što su najnovije cijene goriva, vrijeme čekanja na granicama, sigurno parkiralište područjima, stručno osposobljavanje, zakonodavne razvoja, pravna pomoć, itd.

trening ili obuka za sticanje profesionalne sposobnosti u sektoru, poboljšati kvalitetu usluga koje nudi i osigurati sukladnost cestovnih prometnih standarda obuke s međunarodnim propisima, kroz IRU Academy.

2. KARNET TIR

Karnet TIR (franc. Transport International par la Rout) je carinski dokument kojim se pojednostavljuju carinske formalnosti u međunarodnom transportu robe. Nadzor i postupak nad transportnim sredstvima, kontejnerima i robom u režimu karneta TIR određen je "Carinskom konvencijom o međunarodnom prijevozu robe na temelju karneta TIR".TIR je napravljen da bi maksimalno olakšao međunarodno kretanje roba pod carinskim pečatom. Karnet TIR kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, predstavlja međunarodno prihvaćen carinsko kontrolni dokument za međunarodni drumski prevoz robe od strane carinskih organa, kako u zemlji polaska, tako i zemlji tranzita i odredišta.

Međunarodna unija za drumski transport IRU je jedino ovlaštena za štampanje Karneta TIR, istovremeno rukovodi izdavanjem, vraćanjem i čuvanjem TIR karneta. Pod nadzorom Izvršnog odbora TIR, IRU na globalnom nivou izdaje i disrtibutira karnete TIR nacionalnim udruženjima. Svako nacionalno udruženje izdaje karnete TIR prevoznicima u svojoj zemlji, a u skladu sa uslovima utvrđenim u izjavi o obavezivanju koju je prevoznik zaključio sa udruženjem.

Karnet TIR, u koji su upisani IRU i naziv nacionalnog udruženja izdavaca, s njihovim pečatima i potpisima, i pošto ga je vozar propisno popunio, predstavlja „međunarodnu važeću garanciju“ za robu koja se prevozi na osnovu karneta TIR. Važi sve do okončanja poslova međunarodnog drumskog prevoza u posljednjoj odredišnoj carinarnici, pod uslovom da je s njim počeo posao u polaznoj carinarnici, u roku koje je odredilo udruženje zdavača.Karnet TIR se popunjava za jedno putovanje drumskog vozila ili kontejnera. Sadrži onoliko kupona za carinska zaduživanja i razduživanja koliko je neophodno za tranzitnu operaciju. Međutim, može se popuniti i za skup vozila ili za više kontejnera koji su utovareni na jedno drumsko vozilo ili na skup vozila. U tom slučaju u spisku robe, u karnetu TIR treba odvojeno naznačiti sadržaj svakog vozila u skupu vozila ili svakog kontejnera. Jedini cilj odredbe je da se u spisku robe koja se prevozi na osnovu karneta TIR mora odvojeno navesti sadržaj svakog vozila u skupu vozila ili svakog kontejnera uprošćavanje carinskog pregleda sadržaja vozila ili kontejnera. Stoga se svako odstupanje između stvarnog sadržaja vozila ili kontejnera i sadržaja upisanog u spisak robe ne smatra povredom odredbi Konvencije. Ako prevoznik podnese nadležnom organu dokaze da sva roba koja je upisana u spisak robe odgovara ukupnoj količini robe utovarene na skup vozila ili u kontejnere, a koja se prevozi na osnovu karneta TIR, bez obzira na odstupanje, to se po pravilu neće smatrati povredom carinskih zahteva.U okviru posla međunarodnog drumskog prevoza može biti uključeno više polaznih i odredišnih carinarnica, s tim da polaznih i odredišnih carinarnica može da ima najviše četiri (npr. jedna polazna carinamica i tri odredišne carinarnice, ili dve polazne i dve odredišne, ili tri polazne i jedna odredišna carinarnica).Karnet TIR može da se podnese odredišnoj carinarnici samo ako su sve polazne carinarnice primile (registrovale) karnet TIR. Kada se karnet TIR jednom popuni, nije dopušteno zahtevati dodatne, nove karnete TIR u usputnim carinarnicama.Kada se deo prevoza na osnovu karneta TIR obavlja preko područja neke države koja nije strana ugovrnica ove konvencije, poslovi međunarodnog drumskog prevoza na osnovu karneta TIR privremeno će se odložiti za taj deo putovanja. U tom slučaju carinski organi strane ugovornice na čijem se području putovanje nastavlja prihvatiće karnet TIR radi ponovnog započinjanja posla međunarodnog drumskog prevoza, pod uslovom da su carinska obeležja i identifikacione oznake ostali neoštećeni.Međunarodno udruženje drumskih prevoznika (IRU) jedino je ovlašteno za štampanje karneta TIR.

2.1 TIR SISTEM

Izrada TIR tranzitnog sistema je započela ubrzo nakon Drugog svjetskog rata pod podkroviteljstvom UNECE-a (United Nations Economic Commission for Europe). Prvi TIR dogovor je zaključen 1949. godine između malog broja Europskih zemalja. Uspjeh ovog limitiranog nacrta vodio je pregovaranju o TIR konvenciji koju je UNECE prilagodio 1959. godine, a počela se primjenjivati 1960. godine.

Ova TIR konvencija je dopunjena 1975. godine kako bi se u obzir uzelo praktično iskustvo i dao značaj tehničkom napretku, carinskim izmjenama i transportnim zahtjevima.TIR konvencija je značajna upravo za tranzitni promet budući da se ona na njega odnosi. Carinski tranzitni sistem TIR je osmišljen da maksimalno olakša međunarodno kretanje roba pod carinskim pečatom. Ovakav sistem zanimljiv je i transportnim operaterima i carinskoj upravi zbog svoje jednostavnosti i učinkovitosti, ali i zbog toga što tranzitnim državama garantira pokrivanje carina i poreza u slučaju zloupotrebe (krijumčarenja).TIR sistem nudi prednosti za sve karike u lancu međunarodnog tranzitnog prijevoza roba, kao što se može pokazati kroz:

1.Prednosti za transport i trgovinu (općenito): smanjuje troškove transporta smanjujući formalnosti i kašnjenja u tranzitu; Olakšava kretanje u tranzitu primjenom standardizirane regulative i dokumentacije i

kao krajnji rezultat potiče razvitak međunarodne trgovine.

2. Prednosti za prijevoznike: roba se kreće preko međunarodnih granica s minimalnim ometanjima i stajanjima, kašnjenja i troškovi transporta su smanjeni, dokumenti su pojednostavnjeni i standardizirani, nema potrebe za depozitom (garancijom) na granicama tranzitnih država.

3. Prednosti za carinski sustav: garantirano plaćanje carinskih i poreznih pristojbe u slučaju zloupotrebe (do 50 000

USD), samo "bona fide" prijevoznicima je dozvoljeno korištenje TIR karneta - čime se

povećava sigurnost sistema, smanjena je potreba fizičke kontrole robe u tranzitu, sistem olakšava carinsku kontrolu i popratnu dokumentaciju.

„Za izdavanje TIR karneta i garantiranje operacija pod TIR karnetom u Bosni i Hercegovini ovlaštena je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine – Udruženje međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta. Svi operativni poslovi koji se odnose na izdavanje TIR karneta odvijaju se unutar TIR odjeljenja Vanjskotrgovinske komore BiH.“2

Vozila i kontejneri moraju zadovoljavati određene uvjete kako bi mogli prevoziti robu u međunarodnom prijevozu s oznakom TIR.

2 Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, 2009.godine.

TIR oznaka za vozila

Roba mora biti utovarena tako da pošiljka, koja će se istovariti u prvom mestu istovara, može skinuti s vozila ili kontejnera, a da pri tom nije potrebno istovariti ostale pošiljke, koje će se istovariti u drugim mestima istovara.Vozilo mora biti građeno tako da:

roba ne može biti izvađena ili unijeta u zatvoreni dio vozila bez ostavljanja vidnih tragova pokušaja ili bez povrede carinskih obilježja;

carinska obilježja se mogu lako i uspješno staviti; ne sadrži skriveni prostor u kojem bi se roba mogla sakriti; svi prostori u koje se može staviti roba su pristupačni za carinski pregled.

Kontejner mora biti: potpuno ili djelomično zatvoren tako da stvara spremnik za robu; trajne i dovoljno čvrste građe za višestruku upotrebu; posebno namijenjen olakšanju prijevoza robe jednim ili različitim prijevoznim

sredstvima bez posebnog prekrcaja robe; namijenjen lahkom manipuliranju; napravljen tako da se lako puni i prazni; unutarnje zapremnine jednog ili više kubnih metara.

Za vozilo ili kontejner koje ispunjava uvjete izdaje se "Uvjerenje o odobrenju za prijevoz robe pod carinskim obilježjem" s rokom valjanosti od dvije godine. Na vozilo ili kontejner mora biti stavljena pločica TIR s prednje i stražnje strane. Pločica sadrži bijela slova na plavoj podlozi, a njene su dimenzije 400 × 250 mm.

TIR oznaka na stražnjoj strani vozila

2.2 UPUTSTVO ZA PRIJEM U TIR SISTEM

Prijem u TIR sistem je proces koji se sastoji od tri faze.

Prva faza uključuje popunjavanje Prijavnog formulara i dostavljanje potrebne dokumentacije Udruženju, koje će primijeniti pravila TIR konvencije i izvršiti provjeru kako bi utvrdilo da podnosilac Prijave ispunjava uvjete za pristup TIR sistemu.Nakon ispunjavanja odnosno nakon što osigurate potrebne dokumente i popunite obrasce, molimo Vas da nas kontaktirate na naše telefone kako bi smo zakazali sastanak u TIR odjeljenju, gdje ćemo obaviti dalje formalnosti vezano za pristup u TIR sistem.

Druga faza obuhvata pribavljanje odobrenja od Uprave za indirektno oporezivanje BiH odnosno utvrđivanje da li je podnosilac Prijave počinio više ozbiljnih prekršaja carinskih ili poreznih propisa.

Treća faza obuhvata sve ostale radnje do konačnog izdavanja TIR karneta korisniku.

2.3 OBRAZAC TIR KARNETAKorice TIR karneta na prednjoj strani sadrže podatke o izdavatelju prijevozniku,

vozilu li kontejneru. Na stražnjoj strani korica su pravila za upotrebu na francuskom jeziku, a na prvoj stranici zadnjeg lista korica je prevod na engleski jezik.Karnet TIR štampan je na francuskom jeziku, sa izuzetkom naslovne strane koja je štampana na francuskom i engleskom jeziku i robnog manifesta koji je na engleskom jeziku.

Obrazac TIR karnet se sastoji od:1. naslovne strane, prednje korice karneta jedinstvene žute boje;2. robnog (žutog) manifesta, koji se ne koristi za carinske potrebe;3. seta vaučera i kontrolnih kupona bele i zelene boje;4. formulara za podnošenje službenog izveštaja i5. zadnje korice karneta jedinstvene žute boje sa identifikacionom karticom.

Obrazac TIR karneta

TIR karnet može imati 4, 6, 14 i 20 vaučera , sa kontrolnim kuponima koji su vezani uz vaučer. Ukupan broj vaučera zavisi od broja polaznih, tranzitnih i odredišnih zemalja. Svaka strana vaučera i kontrolnog kupona obeležena je uzastopnim rednim brojevima.

Naslovna strana (prenje korice karneta) u zaglavlju sadrži: naziv izdavaoca karneta - IRU Međunarodno udruženje drumskih prevoznika, broj karneta, broj vaučera i vodeni žig. Naslovna strana je dalje podeljena na dva dela. Prvi, gornji deo popunjava nacionalno udruženje garant a donji nosioc TIR karneta – prevoznik.Gornja polovina koju popunjava nacionalno udruženje garant, obuhvata rubrike od 1 – 5, i to:

Rubrika 1 – upisuje se datum važnosti TIR karneta, koji je od značaja za polaznu carinarnicu, obzirom da će polazna carinarnica overiti karnet i odobriti započinjanje TIR operacije, ukoliko se prevoznik pojavi pre isteka ali takođe i na sam dan isteka važnosti koji je upisan u ovoj rubrici. Rok važenja TIR karneta može biti najviše 60 dana od dana izdavanja i isti se ne može produžiti. Ukoliko se prevoznik pojavi zadnjeg dana važnosti, na rok od 60 dana može se dodati vreme potrebno za putovanje ali ne duže od 60 dana.

Rubrika 2 – upisuje se naziv nacionalnog udruženja garanta, odnosno naziv udruženja izdavaoca (u SR Jugoslaviji udruženje izdavaoc je Privredna Komora Jugoslavije).Rubrika 3 – upisuje se pun naziv i adresa nosioca (prevoznika) koji je odgovoran za TIR operaciju.Rubrika 4 – stavlja se potpis ovlašćenog predstavnika udruženja izdavaoca i pečat. Ova rubrika mora biti overena zvaničnim pečatom udruženja koji je porijavljen IRU.Rubrika 5 – stavljen je potpis generalnog sekretara međunarodne organizacije IRU.

Donja polovina koju popunjava nosioc TIR operacije (prevoznik), obuhvata rubrike od 6 – 12, i to:Rubrika 6 – upisuje se zemlja, odnosno zemlje polaska. Zemlja polaska treba da bude zemlja u kojoj je TIR operacija započeta. Moguće je da roba bude utovarena u više zemalja.Rubrika 7 – upisuje se zemlja, odnosno zemlje odredišta. Zemlja odredišta treba da bude zemlja u kojoj se TIR operacija završava. Moguće je da roba bude istovarena u više zemalja.Rubrika 8 – upisuje se registarski broj drumskog vozila i prikolice, odnosno poluprikolice. Ukoliko prikolica ili poluprikolica nema registarski broj, uneće se njihov identifikacioni broj ili broj proizvođača.Rubrika 9 – upisuje se broj i datum Uverenja o odobrenju drumskog vozila - prikolice, odnosno poluprikolice. Ukoliko prikolica ili poluprikolica nema registarski broj, u uverenju uneće se njihov identifikacioni broj ili broj proizvođača.Uverenje o odobrenju drumskog vozila za prevoz robe pod carinskim obeležjem izdaje carinarnica u kojem konstatuje da drumsko vozilo ispunjava propisane tehničke uslove, kao i da nema opasnosti za krijumčarenje robe u tovarnom prostoru prikolice ili poluprikolice. Ovo uverenje se obnavlja svake 2 godine, osim za kontejnere gde nije vremenski ograničeno. Prevoznik koji vozi pod TIR sistemom mora na zahtev carinskog organa uvek priložiti original uverenja. Rok važnosti uverenja mora da omogući da se u datom roku okonča TIR operacija. Ukoliko nosioc TIR karneta ne poseduje original uverenja ili je rok važnosti istog protekao, TIR operacija će se prekinuti.Rubrika 10 – upisuje se identifikacioni broj ili brojevi kontejnera. Treba uneti broj svakog kontejnera koji sadrži robu po TIR karnetom.Rubrika 11 – upisuju se napomene, s tim što ovde treba upisati samo relevantne napomene (npr.kabasta roba, rasuta roba i sl.).Rubrika 12 – stavlja se potpis nosioca TIR karneta. Potpis predstavlja izjavu kojom nosilac preuzima odgovornost za tačnost podataka koji su uneti u TIR karnet.

Drugi list TIR karneta predstavlja robni (žuti) manifest, koji se ne koristi za carinske potrebe. Međutim nosioc TIR karneta, odnosno prevoznik istovremeno prilikom popunjavanja vaučera popunjava identične rubrike i u robnom manifestu.Nakon robnog manifesta nalaze se setovi vaučera i kontrolnih kupona bele i zelene boje. TIR karnet ukupno može imati 4,6,14 i 20 vaučera, sa kontrolnim kuponima koji su vezani uz vaučer. I vaučeri i kontrolni kuponi su označeni uzastopnim rednim brojevima. Ukupan broj vaučera zavisi od broja polaznih, tranzitnih i odredišnih zemalja. Bijeli vaučeri namenjeni su polaznoim i ulaznim carinarnicama, dok su zeleni vaučeri namenjeni izlaznim, odnosno odredišnim carinarnicama.Nosioc TIR karneta u obavezi je da popuni rubrike od 2-13 na svim primercima vaučera, koji su priloženi uz TIR karnet, bez obzira da li će isti biti iskorišćeni ili ne u toku TIR operacije. Podaci na svim vaučerima moraju biti identični.Ukoliko je neki podatak pogrešno upisan ili je došlo do izmene podatka, isti se neće prepravljati već je obaveza da se pogrešan, odnosno izmenjen podatak precrta a ispod njega

upiše novi, kao i da se ispravka potpiše i overi od strane carinske službe, koja je vršila izmenu. Ispravka i overa se vrše na svim primercima vaučera, kao i na robnom manifestu.

U Rubrici 1 svih vaučera odštampan je broj TIR karneta sa naslovne strane.Nosioc TIR karneta mora popuniti rubrike od 2-13 na svim primercima vaučera i robnom manifestu, i to:Rubrika 2 – upisuje se naziv polaznih carinarnica, kojih najviše može biti tri.Veoma bitna napomena je da TIR karnet može da sadrži ukupno 4 polazne i odredišne carinarnice u bilo kojoj kombinaciji (1 polazna i 3 odredišne, 2 polazne i 2 odredišne i 3 polazne i 1 odredišna).Rubrika 3 – upisan je naziv izdavaoca TIR karneta – IRU (Međunarodno udruženje drumskih prevoznika).Rubrika 4 – upisuje se pun naziv i adresa nosioca, odnosno prevoznika koji je odgovoran za TIR operaciju (ova rubrika je identična sa rubrikom 3 naslovne strane).Rubrika 5 – upisana je zemlja/zemlje polaska, kojih najviše može biti tri. (ova rubrika je identična sa rubrikom 6 naslovne strane).Rubrika 6 – upisana je zemlja/zemlje odredišta, kojih najviše može biti tri. (ova rubrika je identična sa rubrikom 7 naslovne strane).Rubrika 7 – upisuje se registarski broj drumskog vozila i prikolice, odnosno poluprikolice. Ukoliko prikolica ili poluprikolica nema registarski broj, uneće se njihov identifikacioni broj ili broj proizvođača (ova rubrika je identična sa rubrikom 8 naslovne strane).Rubrika 8 – sadrži podatke o priloženim dokumentima (na pr. CMR, fakture i dr.).

Rubrike 9, 10 i 11 sadrže podatke vezane za robu koja se prevozi. U rubrici 9 upisuju se oznake i brojevi za identifikaciju robe, u rubrici 10 – broj koleta i trgovački naziv robe i u rubrici 11 – bruto težina robe.Rubrika 12 – upisuje se ukupan i pojedinačan broj koleta za svaku odredišnu carinarnicu, s tim da može biti najviše 3 odredišne carinarnice.Rubrike 13, 14 i 15 sadrže potpis prevoznika ili ovlašćenog predstavnika, mesto i datum potpisa i pečat preduzeća. Potpis predstavlja izjavu da je nosic preuzeo odgovornost za tačnost podataka koji su uneti u TIR karnet.

TIR karnet se popunjava na jeziku zemlje otpreme, s tim što carinski organi tranzitnih zemalja imaju pravo da zahtevaju prevod na nacionalni jezik.

Podaci se po pravilu unose pisaćom mašinom, s tim da mogu biti uneti i ručno, ali da budu čitki na svim listovima.

Nakon popunjavanja navedenih podataka kod polazne carinarnice može se započeti TIR operacija. Uz robu, drumsko vozilo i karnet podnosi se prateća dokumentacija (fakture, tovarni list i dr.), Uverenje o odobrenju za prevoz drumskim vozilom (prikolica, poluprikolica ili kontejner).

Nakon što je polazna carinarnica utvrdila da su ispunjeni uslovi za prevoz robe po osnovu karneta TIR, ista će staviti carinska obeležja, popuniti odgovarajuće rubrike i overiti TIR karnet.Polazna carinarnica popunjava i overava sve primjeke vaučera i robni manifest u rubrici 16 i 17 , dok rubrike od 18-23 popunjava na prvom belom i narednom zelenom vaučeru.Rubrika 16 i 17 – unosi se oznaka carinske plombe i potpis, pečat i datum overe carinske službe, i to na svakom pojedinačnom vaučeru, uključujući i dodatne vaučere, kao i robni manifest. Rubrika 18 – unosi se zvanični naziv polazne carinarnice, odnosno carinske ispostave.Rubrika 19 – nalazi se kvadratić koji se u polaznoj carinarnici ne popunjava, ali u svakoj narednoj ulaznoj ukoliko su pečati i identifikacione oznake nedirnute staviće se oznaka H, a ukoliko su povređene plombe, odnosno oznake isti se neće popunjavati.Rubrika 20 – unosi se vremenski rok za tranzit carinske robe, odnosno datum kada transport mora da stigne na izlaznu carinsku ispostavu. Ovaj rok zavisi od nacionalnih propisa – shodno odredbama člana 1. Odluke o posebnim merama carinskog nadzora nad robom koja je u provozu preko carinskog područja SR Jugoslavije, (“Službeni list SRJ” br.73/93, 81/93) ne može biti duži od 72 časa.Rubrika 21 – unosi se referentni broj iz carinskog registra (TIR/broj/godina).Rubrika 22 – unosi se zvanični naziv izlazne carinarnice, odnosno carinske ispostave, ili druge relevantne napomene.Rubrika 23 – vrši se potpis i overa sa carinskim pečatom i datumom.Nakon što carinik popuni navedene rubrike(16-23) kupona 1, carinik će popuniti i arhivirati Talon 1, koji se sastoji od 6 rubrika.Rubrika 1 : naziv i broj carinarnice Rubrika 2 : broj u carinskom kontrolniku Rubrika 3 : broj plombeRubrika 4 : sa „x“ označiti ispravnost plombe (ne označava se na polasku) Rubrika 5 : ostalo: (plan puta – po potrebi) Rubrika 6 : datum, pečat carinarnice i potpis carinika – potvrda carinarnice o prihvaćanju TIR postupka.

Kupon 1 je zadržan i registriran, a TIR karnet se vraća vozaču koji nastavlja put do odredišne ili izlazne carinarnice.

Na izlaznoj carinarnici provjerava se ispravnost plombe i da li je bilo nasilnog ulaska u vozilo. Provjerava se da li je rubrika 6 talona 1, na stranici 1 ovjerena pečatom, jer u suprotnom TIR karnet ne smije biti prihvaćen. Kupon 2 se popunjava i otkida, te registrira u glavnu knjigu carinarnice, a certifikat o okončanju (odvojivi dio – rubrike 18-28) se šalje ulaznoj carinarnici.

Kupon 2Rubrike 2-15 je prijevoznik već popunio prije početka prijevoza (vidjeti stranicu 7 ovog priručnika). Rubrike 16-23 je već popunila polazna carinarnica. Rubrika 24 : Naziv i broj izlazne carinarnice Rubrika 25 : Sa „x“ označiti ispravnost plombeRubrika 26 : Ukoliko je roba istovarena – koliko pakiranja (ovo popunjava samo odredišna carinarnica) Rubrika 27 : Rezervacije – ukoliko postoji problem (oštećena plomba/ roba nedostaje) upisuje se veliko R i opisuje razlog. Ovisno o okolnostima, popunjava se Zapisnik o nalazu (vidjeti stranicu 15).Rubrika 28 : Datum, pečat carinarnice i potpis carinika

Talon 2

Rubrika 1 : Naziv i broj carinarnice Rubrika 2 : Sa „x“ označiti ispravnost plombe Rubrika 3 : Broj istovarenih pakiranja (ovo popunjava samo odredišna carinarnica) Rubrika 4 : Novi broj plombe (prema potrebi) Rubrika 5 : Rezervacije (vidjeti gore, rubrika 27) Rubrika 6 : Datum, pečat carinarnice i potpis carinikaPri dolasku na odredišnu carinarnicu carinik će:

1. - provjeriti plombe i vozilo, i skinuti plombu - uporediti robu sa manifestom. Ukoliko se podaci ne slažu, upisuje se rezervacija u rubriku 27. Zapisnik o nalazu se u slučaju potrebe popunjava 2. Kupon 2 na stranici 4 se popunjava, zadržava i registrira (vidjeti stranicu 11 ovog priručnika) 3. Certifikat o okončanju (kupon 2, rubrike 24-28) se popunjava i šalje u carinarnicu ulaska 4. Talon 2 se popunjava i ovjerava pečatom5. TIR karnet se vraća vozaču.

U carinarnici ulaska: Certifikat o okončanju se uspoređuje sa kuponom 1, a TIR postupak se razdužuje.

3.VRSTE TRANSPORTA U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU

Transport je samostalna privredna djelatnost koja se bavi prenosom materijalnih dobara, ljudi i vijesti sa jednog na drugo mjesto, zadovoljavajući pri tome ljudske potrebe u sferi proizvodnje, ali i u svakodnenom životu.

Transportni sistem obuhvata transportna sredstva, postrojenja i transportne relacije na određenom prostoru. Transport se može posmatrati kao posebna djelatnost, ćija je obaveza da povezuje ljude, preduzeća, grane, teritorije, gradove, države i tržišta. Upravo tako se pomoću transporta utiče na razvoj nekog tržišta, zatim na snadbjevenost tržišta robom i na veću prisutnost ljudi na tržištu (bilo kao prodavače ili potrošače..

Transportom se također utiče na cijenu proizvoda ili usluge. Kao jedan od parametara stepena razvoja nacionalne ekonomije, transport utiče i na njenu konkurentnost, odnosno konkurentnu poziciju na tržištu.

Funkcija transporta se najčešće nalazi u samoj izmjeni funkcije prodaje i kopovine (od prodavača preuzima robu i prevozi do kupaca).

Vrste transporta su: drumski; vodeni; željeznički; zrakoplovni i cjevovodni.

3.1 DRUMSKI TRANSPORT

Drumski transport je elastičan i prilagodljiv zahtjevima prevoza. Može prihvatiti svaku količinu robe, vrijeme polaska vozila se podešava prema potrebama prevoza tereta ili putnika, pravci kretanja mogu zadovoljiti potrebe više nego bilo koje prevozno sredstvo.

Savremeni drumski transport obavlja se automobilima (teretni automobili sa prikolicama i bez prikolica, tegljači, šleperi, specijalni automobili i priključna vozila). Glavna karakteristika drumskog transporta jeste što omogućuje jednostavniju organizaciju prevoza. Nijedan vid transporta po svojoj raznolikosti nije u stanju da ugrozi drumski transport. U odnosu na ostale vidove transporta, drumski transport ima određene prednosti, koje se prije svega ogledaju kroz vrste robe pri prevozu. Drumskim transportom se može obavljati prenos/prevoz robe “od vrata do vrata“, ne gubi se na vremenu niti na sredstva potrebna za pretovar, preparkiranje i sl. Naročito je pogodan za prevoz/prenos skupocijene robe na kratkim relacijama, kao npr. novac, zlato, umjetnička dijela i drugo. Može se obavljati na svoj ili na tuđi račun.

U međunarodnom drumskom transportu se koristi oznaka TIR, što znači da je teret koji se prevozi prpisno zapakovan i da odgovara dokumentu (tovarnom listu), pa s toga ne postoji potreba za pregledavanje tokom prolaska kroz transzitne zemlje.

Transport se ugovara transportnim ugovorima, tako da vozač mora posjedovati tovarni list (sačinjen na osnovu ugovora), a bitni elementi tovarnog lista su

mjesto izdavanja; datum; adresa pošiljaoca; adresa primaoca; mjesto utovara-istovara robe;

podaci o prevozniku; opis i količina robe; bruto težina, kao i dokument koji potvrđuje da prevoz odgovara odredbama međunarodne konvencije.

3.2 VOZILA DRUMSKOG TRANSPORTA

Vozila drumskog transporta su vozila namjenjena za kretanje po putevima, mogu biti sa i bez sopstvenog pogona. Konstruktivne karakteristike vozila, koje svi proizvođači razvijaju, su usmjereni ka sve većoj prilagodljivosti vozila kako bi pokrili što veći spekatar robe i tako dolazi do specijalizovanih vozila za određene vrste robe (tereta). Rezultat toga je sve veći broj različitih i specijaliovanih vozila koja se kreću i zadovoljavaju zahtjeve tržišta.

Sva vozila drumskog transporta moraju da se proizvode prema standardima, koji zadovoljavaju opšte tehničke propise i propise iz oblasti bezbjednosti saobraćaja. Svojim eksplotacionim karakteristikama moraju da zadovolje eksplotacione uslove (uvjete) kako bi se mogli kretati po saobraćajnicama (putevima). Tako proizvedena vozila su standardizovanih dimenzija za koje postoji ograničenje do koje maksimalne veličine mogu da se proizvode, kako bi mogli da se kreću saobraćajnicama, kao i minimalne snage određene kategorije vozila i vozila za specijalne namjene.

3.3 VRSTE TRANSPORTA U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU

Transport kao posebnu djelatnost možemo podijeliti prema više kriterija. Tako da imamo sljedeće podjele:

Prema svom predmetu, transport se dijeli na: - prevoz putnika i - prevoz stvari.

Prema području na kojem se vrši transport:-na unutrašnji i-međunarodni.

Prema namjeni, transport se dijeli na:-javni i-za vlastite potrebe.

Prema načinu organizacije:-na linijski i-slobodni transport.

Posebna vrsta transporta: -mješoviti transport.

Putnici su osobe koje prevoznik prevozi uz određenu naknadu ili besplatno po odredbama ugovora o prevozu.

Stvari su predmet koji se prevozi. Ti predmeti su uglavnom roba. Posebno se reguliše prevoz opasnih roba, kako prema unutrašnjem tako i prema međunarodnom pravu. Zakonom je utvrđeno sljedeće: „Ako pošiljalac preda opasnu robu, dužan je prevozniku naznačiti pravu opasnost koju roba predstavlja, a po potrebi navesti i dati upute kakve mjere opreza treba poduzeti. Ove upute daju se u tovarnom listu. Ako takva obaviest nije naznačena u tovarnom listu, dužan je pošiljaoc odnosno primalac da dokaže da je prevozniku na drugi način bila poznata priroda opasnosti koju predstavlja prevoz opasne robe.ako prevoznik nije znao ili nije bio obavješten da je roba po svojoj prirodi opasna, on može takvu robu bilo gdje i bilo kada istovariti, uništiti ili učiniti bezopasnom bez ikakve odgovornosti za štetu. Pošiljalac će sa svoje strane biti odgovoran prevozniku za sve troškove i štete koje je imao što mu je takva roba bila predana na prevoz, odnosno na štete koje su mu nastale prevozom takve robe“3

Unutrašnji drumski transport vrši se na području jedne zemlje i dijeli se na saobraćaj na malim i srednjim relacijama. Saobraćaj na malim relacijama se obavlja do 50km, ovaj vid saobraćaja se odvija kao linijski, a može biti i mjesni (gradski) i prigradski. Saobraćaj na dugim relacija se odvija na rastojanjima preko 50km i naziva se jos i međumjesni saobraćaj.

Međunarodni drumski saobraćaj vrši se na području dvije ili više država i on se, po potrebi, može obavljati i kao tranzitni saobraćaj. Tranzitni saobraćaj, kao dio međunarodnog saobraćaja, je prevoz putnika i robe preko teritorije određene zemlje bez izlaska ili ulaska putnika, niti ukrcaja ili iskrcaja robe u vozilo ili iz vozila. Međunarodni drumski saobraćaj se odvija kao javni (linijski i slobodni) i kao prevoz za vlastite potrebe.

Javni prevoz je prevoz osoba i robe koji je pod jednakim uvjetima dostupan svakome i vrši se kao privredna djelatnost na osnovu zaključenog ugovora o prevozu između prevoznika i osobe koja koristi prevoznikove usluge.

Prevoz za vlastite potrebe je prevoz osoba i robe (stvari) radi zadovoljenja vlastitih potreba. Ovu vrstu prevoza mogu obavljati pravna i fizička lica, bez prava vršenja prevozničkih usluga drugim osobama.Linijski ili redovni transport obavlja se:

Za zadovoljenje javnih potreba, Prema unaprijed utvrđenom redu vožnje,

3 Zakon o prevozu opasnih tvari, „Služeni list SFRJ“ br. 24/74.

Po unaprijed utvrđenim linijama, Od unaprijed utvrđene polazne do krajnje stanice preko unaprijed određenih

međustanica, Uz cijenu i druge uvjete unaprijed utvrđene tarifom.

Linijski promet može biti: Stalni, Sezonski, Povremeni (na sajamske dane, dane sportskih priredbi i sl.),

Prema karakteristikama vožnje linijski promet može biti: Direktni (bez zaustavljanja između početne i krajnje stanice), Eskpresni (sa zaustavljanjem smao u nekim stanicama, važnijim stanicama), I putnički je sav ostali transport (sa zaustavljanjem u pravilu na svakoj stanici

označenoj u voznom redu).

Slobodni (izvanlinijski ili prigodni) transport namjenjen je zadovoljavanju povremenih i prigodnih potreba građana. On se u pravilu organizuje na zahtjev zainteresiranih putnika, a svi uvjeti (relacije, cijena i sl) se utvrđuju ugovorom o prijevozu.4

Mješoviti prevoz (transport) se još naziva i kombinirani prevoz, multimodalni i sl., vrši se raznovrsnim prevoznim sredstvima više grana saobraćaja, što može da obuhvata prevoz autobusom, kamionom, željeznicom, brodom i dr.prevoznim sredstvima (vidovima). Pored određenih prednosti koje pruža ova vrsta prevoza (transporta), kao što su brzina, udobnost, ekonomičnost i dr. u praksi je dosta kompliciran i opterećen mnogim problemima.

Za obavljanje prevoza osoba i robe, svaka država donosi određene propise, koji se odnose na autobusne kolodvore-to su prije svega stanice, stajališta i teretni kolodvori.

Autobusni kolodvori, odnosno stanice su sva ona mjesta na kojima je osposobljen prihvat i otprema putnika i prtljaga. Autobusne stanice se organizuju kao posebna preduzeća, čijim se uslugama mogu koristiti svi prevoznici i putnici i to pod istim uvjetima. Sve autobusne stanice moraju biti opremljenje sa odgovarajućim brojem nadkrivenih perona za prihvat i otpremu autobusa, putnika i prtljaga; službenim prostorijama; osvjetljenjem i grijanjem; mjestima za prodaju karata i davanjem informacija (info pult); javnim telefonskim govornicama i dr. Autobusne stanice se grade blizi željezničkih stanica.

Teretni kolodvori su mjesta za prihvatanje, smještaj, čuvanje i otpremanje teretnih vozila; smještaj i ishranu voznog osoblja; preuzimanje, uskladištenje i otprema stvari i dr.Stajališta su mjesta na putu, koja su namjenjena za zaustavljanje autobusa radi ukrcaja i iskrcaja putnika. Na magistalnim i regionalnim putevi se zbog sigurnosnih razloga izgrađuju posebna tzv. Ugibališta-prostor za stajališta. Prema potrebi prevoz, stajališta mogu biti:

Stalna (u linijskom prevozu vozila se moraju zaustavljati); Uvjetna (vozila se zaustavljaju samo u slućaju ukrcaja ili iskrcaja) i Povremena (npr zaustavljanja samo za vrijeme turističke sezone i sl.).

ZAKLJUČAK

4 Saobraćajno pravo, prof.dr. Hilmija Šemić, Sarajevo, 1996.str.146.

LITERATURA:

1. “Saobraćajno pravo”, Prof.dr. Hilmija Šemić, Sarajevo , 1996. godine2. Internet:http://en.wikipedia.org/wiki/International_Road_and_Transport_Union_(IRU)http://sh.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacijahttp://www.convoy.hr/index.php?PodrucjeID=5&CjelinaID=24http://www.ikspeditor.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=20&Itemid=23http://www.iru.org/cms-filesystem-action?file=mix-publications/hr_howToTIR.pdfhttp://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=353&Itemid=333http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=465&Itemid=348