Što Vama, dragi roditelji, predlažemo raditi sa svojim djetetom pripremajući ga za školu ?

• razgovarajte sa djetetom, potičite ga da opisuje događaj, sliku, doživljaj

• slušajte ga dok Vam priča, zainteresirajte se za to, dajte važnost njegovom razmišljanju, doživljajima i problemima

• odgovarajte na njegova pitanja, ako ne možete odmah, kažite mu kad i držite se dogovora

• kad nešto ne znate potražite u knjizi, enciklopediji i sl.

• učite ga svojim modelom da je knjiga prijatelj i da je intelektualan rad vrijedan rad

• pođite zajedno u čitaonicu, knjižnicu, čitajte zajedno

• dozvolite svom djetetu da se samo pere, oblači i svlači, te da ima slobodu izražavanja svojih potreba, želja i misli

• ako je nešto trenutno neispunjivo, učite ga pregovarati oko zadovoljavanja potreba i želja, čekati na red, čekati vrijeme kad dolazi taj događaj, te da ne možemo imati sve i odmah u životu

• učite ga da je normalno ako ponekad pobjedimo, a ponekd ne, te da svatko od nas ima sposobnosti za neko područje, a za neko ne (netko lijepo slika, ali ne može brzo trčati i sl.)

• učite ga prostorne relacije kroz igru: lijevo, desno, gore, dolje, iznad, ispod, u, na i to u prostoru, na papiru i na svom ili tijelu druge osobe

• ako želi neka vježba mišiće šake (fina motoroka) aktivnostima kroz crtanje, slikanje, izrađivanjem od glinamola, plastelina i sl.

• ako želi pokažite mu slova i brojke, ako ne radije slikajte, modelirajte i radite zajedno

• igrajte se igara s pravilima, npr. domino, memory, «Čovječe ne ljuti se» i sl. poštujući pravila

• igrajte se igara koje stimuliraju razvoj namjernog zapamćivanja npr. igra ponavljanja niza brojeva (unaprijed i unatrag), igra pamćenja predmeta na stolu, pitalice i zagonetke

• pričajte o pojavama u prirodi u godišnjim dobima, proučavajte zajedno što se događa

• proučavajte zajedno sat i kalendar

• zajedno izaberite mjesto u Vašem domu gdje će biti stalno radno mjesto i stol Vašeg školarca, zajedno pođite kupiti sve što je potrebno za školu i dajte svemu tome potrebnu važnost

Detaljnije o pripremljenosti za školu...

Polazak u osnovnu školu može biti velik "šok" za dijete, koje se ipak u predškolskoj dobi "naviklo" na veću količinu slobode, koju sada trebaju smijeniti školske obaveze. Zato je prije polaska u prvi razred osnovne škole nužno da djetetovo učenje u svim aspektima razvoja osobnosti dosegne određen stupanj razvoja.

Naime, učenjem izvršavanja nekog zadatka, dijete stječe samopouzdanje, ustrajnost, upornost i težnju za stjecanjem novih znanja ili uspjeha. Dakle, dijete stječe nekakve radne navike i mogućnost da u ispunjavanju radnih obaveza uživa, makar to bili dosta monotoni poslovi tipa "pospremanja". Osobito je bitno da dijete u predškolskoj dobi savlada navikavanje na korištenje olovkom, crtanje, precrtavanje raznih likova - čime se stvara osnova za razvoj grafomotornih sposobnosti.

Ukupna zrelost djeteta, nužna za uspješni polazak u prvi razred osnovne škole, podrazumijeva usvajanje:

• kulturno-higijenskih navika (npr. oblačenja, obuvanja, prehrane, održavanja osobne higijene)

• shvaćanje prostornih odnosa (lijevo-desno, gore-dolje, ispred-iza, itd.) i vremenskih odnosa (npr. gledanje na sat, pojam jučer-danas-sutra)

• sposobnost klasifikacije (po klasama, hijerarhiji i slično)

• razvrstavanja stečenih saznanja (npr. nadređeni i podređeni pojmovi).

Sumativno, neka opća “psihička” priprema za školu obuhvaća (uz navedeno):

• adekvatan stupanj razvoja sposobnosti opažanja i promatranja

• adekvatan stupanj razvoja govornih sposobnosti i bogatstvo rječnika

• poticanje djece na šetnje po gradu i upoznavanje grada, kupovine - u svrhu razvoja orijentacije i socijalnih vještina, te vještina snalaženja u prometnim situacijama

• radni odgoj - stvaranje radnih navika: samoposluživanje, kulturno-higijenske navike; njegovanje kulturnog ponašanja - za stolom, kulturno pozdravljanje i obraćanje starijima i slično; dobro je uopće na bilo koji način dijete "zaposliti"

• rad s papirom i olovkom omogućuje poticanje likovnog izražavanja djetetova doživljaja svijeta, a potiče i sposobnost kontrole i samokontrole kod djeteta;

• društvena priprema djeteta za osnovnu školu - specifično obuhvaća spoznaju o poželjnom odnošenju prema učitelju; potiče se razvoj povjerenja, uz poštivanje rada uopće; djetetu se “približuje” opis poželjnog odnosa prema drugoj djeci i vlastitoj obitelji; specifičnije, nastoji se razviti pozitivni stav prema radu i redu u školi.

Sa stanovišta popularne “emocionalne inteligencije”, djetetova spremnost za pohađanje osnovne škole podrazumijeva imanje sedam ključnih elemenata osobine kako učiti:

• samopouzdanje - osjećaj djeteta da ima kontrolu i da vlada nad svojim tijelom,ponašanjem i svijetom; da je velika vjerojatnost uspjeha u onom čega se prihvati, odnosno da će mu odrasli pomoći, ako to bude potrebno

• znatiželja - osjećaj da je doznati nešto novo pozitivan i ugodan korak • svrhovitost - želja i sposobnost za ostvarivanje utjecaja i ustrajnost u postizanju cilja,

povezana s osjećajem sposobnosti i učinkovitosti • samokontrola - sposobnost oblikovanja i kontrole vlastitih postupaka za načine primjerene

dobi; osjećaj da sam kontrolira situaciju, tj. sam sebe • povezanost - sposobnost ostvarivanja interakcije s drugima na temelju međusobnog

razumijevanja • sposobnost komunikacije - želja i sposobnost za verbalnu razmjenu misli, osjećaja i pojmova s

drugima; osjećaj povjerenja u druge i užitak u interakciji s drugima, djecom i odraslima • spremnost na suradnju - sposobnost uravnoteživanja svojih potreba s potrebama drugih u

određenoj skupnoj aktivnosti.

Možda bi bilo korisno sumirati da je najbitnije kod djece razviti sposobnost usmjeravanja i kontinuiteta pažnje (koncentracije) na postavljene mu zadatke i nezavisnost od stalne brige roditelja.

Uloga igre u pripremi za osnovnu školu je vrlo bitna: ona je potreba i sredstvo učenja, te omogućava djetetu stjecanje ponašanja usmjerenog cilju i pojam svrhe. Zato je i nastava u nižim školskim razredima prilagođena principu “učenja kroz igru”.

Kroz igru - dijete razvija sposobnost suradnje i usklađivanja svojih želja sa željama drugih ljudi - odraslih i vršnjaka; kroz poštivanje pravila igre - dijete se uči kontroli ponašanja, hotimičnoj pažnji, planiranju i improvizaciji (razvoj mašte), obogaćivanju govornih sposobnosti zbog nužde komuniciranja s drugima.

U obitelji, poželjno je da se roditelji, u svrhu pripremanja djeteta za osnovnu školu moraju usmjeriti na dva pitanja:

1. stvaranje odgovarajuće sredine i režima za dijete - osigurati kutak kod kuće samo za dijete (prostorija, ormarić, radni stol i sl.); dakle, stvaranje određene analogije za pisanje školskih zadaća

2. primjena “općekorisnih” postupaka u odgoju djeteta, uz poticanje po zdravlje korisnih navika - poticanje tjelesnog odgoja i tjelovježbe, brige za zdravlje, brige o čistoći, higijeni, zdravoj prehrani, vođenja računa o pravilnom držanju tijela, važnosti urednog ritma života i sna, te potrebe redovitog boravka vani - na svježem traku, isticanje važnosti razvijanja finije motorike ruku.

Roditeljski autoritet ima bitnu ulogu u što ranijem usmjeravanju, vođenju djeteta, postavljanju jasnih granica slobode ponašanja koja djetetu u različitim situacijama može biti “dozvoljena”. Bitna je uloga roditelja u učenju djeteta odgovornosti - vrlo bitnom čimbeniku za mogućnost savjesnog odnosa prema školi. Ono što bi roditelji svakako trebali izbjeći jest “plašenje” djeteta školom u stilu “Vidjet ćeš ti kad dođeš u školu.” Pozitivan početni odnos djeteta prema školi i učiteljima može biti presudan faktor djetetova prihvaćanja ili neprihvaćanja škole i školskih obveza.

ŠTO SVE MOŽE DIJETE DOBI OD 5-6 GODINA ? MOTORIKA

- uspješno silazi dugim ljestvama - hoda u ritmu glazbe - skače uvis i udalj - povezuje skakanje i trčanje - održava ravnotežu trčeći izmjeničnim korakom na uskoj (10 cm) i uzdignutoj (50 cm) površini

- poskakuje na jednoj nozi izmjenjujući noge - skače preko konopca

- može 10 i više puta skočiti na jednoj nozi - baca u cilj s udaljenosti od 3 m - hvata loptu slobodno iz raznih visina - izrezuje jednostavne oblike škarama - ispravno maže ljepilo i lijepi - modelira predmete od gline - vidljivo spretno rukuje olovkom - crta romb prema slici - boji unutar crte - izvrće slova (zrcalno) - sigurno povlači okomitu i vodoravnu crtu - uspostavljena desnorukost ili ljevorukost

RAZVOJ KOMUNIKACIJE SPOZNAJNI RAZVOJ

-povećava dužinu rečenice podređenim rečenicama: s više veznika I, ILI, A, ONDA ...

-svrstava predmete u grupu po 1 kriteriju,ili po zajedničkim osobinama, po sličnosti

-prepričava priče, s detaljima (pokušaj) -opažaju količinu i kod promijenjenog oblika -dramatizira priču -namjerno zapamćivanje se uspostavlja -nastoji saznati značenje riječi -reproducira 5-10 pokazanih predmeta -koristi riječi za oznaku apstraktnih pojmova, mada ne razumije njihov sadržaj (npr. sloboda, domovina)

-razlikuje danas i sutra -interes za sat i kalendar -usvaja sva godišnja doba, prvo zima-ljeto

-definira riječi opisno, funkcionalno - to je kad se… -sigurno razlikuje osnovne boje-crvenu, žutu, plavu (zelenu), pa crno i bijelo

-imenuje dane u tjednu, mada nema još jasnu predodžbu o redoslijedu dana

-točno uspoređuje brzine 2 predmeta -usvaja prostorne odnose: lijevo-desno

-govor u pravilu ispravan -interes za pisanu i izgovorenu riječ -rado razgleda knjige,voli da mu se čita -interes i pisanje brojki i slova -broji 4-12 predmeta SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ RAZVOJ SAMOSTALNOSTI -strah od nesretnih slučajeva,mraka i imaginarnih bića -samostalno pere zube i lice -emocije izražava na društveno prihvatljiv način -posve samostalan u oblačenju/svlačenju -ljutnju zbog povrijeđenog ponosa rjeđe prati direktna agresija (tjelesna), više psovka, podsmijeh,ruganje, hvaljenje

- sam se sprema na spavanje

-ljubomora na društvo u vrtiću -razvijeno suosjećanje i simpatija; poštuje prava prijatelja i svojinu drugih

-druži se sa 4-5 djece; uspostava prijateljstava -igračke koristi na nov način, igre uloga, društvene igre -surađuje s drugom djecom; velikodušnost u porastu -potreba za inicijativom i pojačan otpor prema odraslim

-laž zbog zaštite od doživljaja neuspjeha - prihvaća i poštuje pravila igre -zaštitnički odnos prema mlađima, posebno braći i sest.

ŠTO BI BILO POŽELJNO DA DIJETE PRED POLAZAK U ŠKOLU ZNA ILI MOŽE?

OPĆI POJMOVI O SEBI I DRUGIMA

VREMENSKA ORIJENTACIJA

PROSTORNA ORIJENTACIJA,

KOLIČINE I VELIČINE

POZNAVANJE SLOVA,ČITANJE

BROJANJE I RAČUNANJE

• ime i prezime • adresa

stanovanja • svoja dob • boje -

prepoznaje i imenuje većinu

• kiselo/slatko/ • slano/gorko • vruće/hladno/

mlako • majka/otac,

baka/djed, brat/sestra

• godišnja doba • doba dana

(jutro, večer, poslijepodne, noć, dan, prijepodne)

• jučer/danas/ sutra/ prekosutra/ prekjučer/ lani/ iduće godine

• dani u tjednu • mjeseci (broj,

imena nekih)

• lijevo/desno • gore/dolje • veće/manje/

srednje • više/manje/

osrednje • ispod/iznad

• poznavanje većeg broja slova

• čitanje: • slovkanje, po

mogućnosti čitanje jednostavnijih riječi,

• razumijevanje • pročitanog

• brojevni nizovi: • ponoviti niz od 3

broja obratnim redoslijedom;

• ponoviti niz do 5 brojeva datim redoslijedom

• brojanje do 10, može i do 100 (ako dijete ima interes)

• zbrajanje do 10 (najjednostavnije)

• KAKO PRIPREMITI DIJETE ZA ŠKOLU •

Polazak u školu predstavlja veliku promjenu u životu djeteta i njegove obitelji. Dijete se mora prilagoditi novim pravilima ponašanja; sjediti na jednom mjestu duže vrijeme, pratiti aktivnost do kraja, doći na početak nastave, a njegova sposobnost učenja i izvršavanja zadataka stalno se procjenjuju. Također, to je prva provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti. Kako bi dijete moglo udovoljiti novim zahtjevima treba biti psihofizički zrelo za polazak u školu. Kronološka dob kao jedini kriterij uspješnog starta đaka-prvaka pokazao se nedovoljno pouzdanim. Pored razvijenih intelektualnih sposobnosti: pamćenja, rezoniranja i koncentracije ,potrebno je da posjeduje neke vještine i znanja, a također i određeni stupanj socio-emocionalne zrelosti.

Sposobnosti i vještine koje dijete treba posjedovati pri upisu u školu

Grafomotoričke vještine

• Posjeduje fleksibilnost šake i prstiju, pravilno drži olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska • Po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke , ravne kružne i valovite linije • Zna precrtati geometrijske likove: kvadrat, trokut, romb • Zna napisati svoje ime velikim tiskanim slovima

Prostorni odnosi • Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad • Usvojilo je: orijentaciju na: - tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko) - u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja) - na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)

Vremenski odnosi • Razumije vremenske odnose: prije, poslije, jutro, podne, večer, prije podne, poslije podne • Poželjno je da poznaje dane u tjednu, te snalaženje na satu (puni sat)

Numeričko poimanje

• Broji mehanički barem do 20, uz pokazivanje do 13 • Snalazi se u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj • Razumije pojam skupa: - što sve spada u neki skup, a što ne (klasifikacije po obliku, veličini, težini, boji) - uspoređuje dva skupa (gdje ima više, a gdje manje) - zna da se dodavanjem skup povećava, a oduzimanjem smanjuje • U skupu od 10 elemenata zna rezultat dodavanja za jedan i oduzimanja za jedan uz pokazivanje • Povezuje brojku uz količinu (npr. brojka 9=9 elemenata) • Mjereći može usporediti koji su predmeti duži, veći, širi

Boje

• Prepoznaje i imenuje boje: žuta, zelena, crvena, plava, bijela, crna, smeđa, narančasta, ljubičasta

Govor i rječnik

• Pravilno izgovara sve glasove (dozvoljeno je umekšano izgovaranje nekih glasova zbog ispadanja mliječnih zubi) • Pravilno se gramatički izražava (koristi množinu, jedninu, zamjenice, govori pravilno u rodu i padežu) • Zna verbalno definirati jednostavne pojmove (npr. što je stolica? U definiciji spominje čemu stolica služi, kakvog je oblika, od čega je napravljena i sl.) • Zna verbalno iskazati po čemu su neke stvari, bića, pojave slični, a po čemu su različiti (npr. po čemu su slični muha i leptir?) • Zna prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak

Predčitalačke vještine

• Može rastaviti poznate riječi na slogove • Prepoznaje i imenuje s kojim glasom počinje i s kojim glasom završava riječ • Zna imenovati riječi na zadani glas (igra “na slovo na slovo) • Zna prepoznati da li je zadani glas na početku riječi, na kraju ili u sredini • Zna rastaviti jednostavne riječi na glasove • Od pojedinih glasova zna sastaviti jednostavnu riječ (npr. M-A-M-A, O-K-O i sl.) • Prepoznaje simbole slova i brojki

Koncentracija

• Na zadatku se može zadržati 15-20 minuta, dok trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje

Samostalnost • U brizi za sebe: zna se sam odjenuti, obuti i vezati cipele, samostalan je pri jelu i u korištenju WC-a • Snalaženje u saobraćaju: poznaje pojmove: semafor, zebra, kolnik, pločnik, poznaje osnovna pravila ponašanja u saobraćaju • Snalaženje u komunikaciji s drugima: poznaje i koristi običaje kod pozdravljanja, poznaje pravila ponašanja na ulici, u trgovini, kada je to potrebno, zna kako i od koga može

zatražiti pomoć • Radne navike: ima sitna kućna zaduženja

Socioemocionalna zrelost • Sposoban je u velikoj mjeri kontrolirati svoje emocije, a ne da emocije kontroliraju ponašanje • Sposoban je za odgađanje zadovoljstva kako bi postigao cilj (riješio zadatak do kraja) • Sposoban je za suradnju s drugima (dogovor, kompromis) • Konflikte pokušava riješiti na socijalno prihvatljiv način • Motiviran je za sudjelovanje u društvenim igrama (lota, memori, čovječe ne ljuti se i sl.), poštuje pravila igre • Pokazuje interes za igre na papiru, motiviran je za dobar uradak • Ima razvijen osjećaj sigurnosti i samopouzdanja

Da li je potrebno dijete učiti čitati i pisati prije polaska u školu? NE

Zato što:

• Dijete koje ima dobro razvijene grafomotoričke vještine brzo će naučiti pisati slova • Dijete koje nauči pisati slova prije škole, može ih naučiti pisati na neispravan način, što će mu otežati usvajanje vještine pisanja u školi • Dijete koje ima dobro razvijene predčitalačke vještine, brzo će i bez napora usvojiti vještinu čitanja • Prvih dana u školi, dok će druga djeca usvajati vještine čitanja i pisanja, takvom će djetetu biti dosadno. neće usvajati radne navike učenja kao druga djeca. To će mu predstavljati problem kada nastupi usvajanje gradiva koje mu nije od ranije poznato • Važnije od usvojenosti vještine čitanja i pisanja je da dijete bude psihofizički zrelo prema opisanim kriterijima

Priprema djeteta pred sam polazak u školu

• Obavijestiti dijete na vrijeme o promjenama u njegovom životu koje će se dogoditi kada krene u školu. (npr. dio dana će ostajati sam u kući, samo će kontrolirati izvršavanje nekih zadatak – zaključavanje stana pri odlasku u školu i sl.) • Uputiti dijete na osobe koje mu mogu pomoći u slučaju potrebe dok je samo kod kuće • Privikavati dijete tijekom ljeta na situacije u kojima će trebati pokazati oprez • Uputiti ga kako se dolazi do škole, upozoriti na opasna mjesta (npr. prijelazi preko ceste) • Osigurati radni prostor u stanu (pisaći stol) koji je uvijek isti i samo djetetov, koji ono može urediti prema svojem izboru, ali tako da na stolu ne bude puno sadržaja koji će mu odvlačiti pažnju. • Zajedno s djetetom obaviti kupnju školske torbe i školskog pribora, kupnju obaviti u ugodnoj atmosferi

• Poticati pozitivne stavove djeteta prema školi i učenju

Preporučamo pročitati:

M. Čudina Obradović: Igrom do čitanja, Zagreb. Šk. knjiga M. Čudina Obradović: Matematika prije škole, Zagreb, Šk. knjiga M. Čudina Obradović: Čitanje prije škole, Zagreb, Šk. knjiga M. Peteh: Svako slovo nešto novo, E. Slunjski: Kad djeca pišu, broje, računaju..., Varaždin, Stanek

Radni listovi, časopisi, CD za djecu: S. Philipps: Predvježbe pisanja – Igre olovkom, Jastrebarsko, Slap V. Hrvoj, K. Puškarić: Pokaži što znaš, Zagreb, FoMa V. Hrvoj, K. Puškarić; Pokušaj nešto novo, Zagreb, FoMa V. Orehovec: Vježbe grafomotorike i opažanja, Zagreb, FoMa K. Ardalić, D. Varićak: Priprema za školu, Zagreb, E. Slunjski: Kad djeca pišu, broje, račuinaju..., Varaždin, Stanek J. Žderić: Brojanka, Istraživanka, Crtanka, Promatranka, Čitanka, Zagreb, Profil

CD: • Sunčica među slovima • Sunčica među brojevima • Sunčica u prirodi

Časopisi: • Tintilinić • Zvrk

-12 mj. • okreće se i gleda u smjeru izvora zvuka • uživa u zvukovima igračaka i zveckalica • sluša dok mu se govori • voli brojalice i pjesmice • razumije česte riječi: mama, ne, pa-pa • reagira na vlastito ime i imena članova obitelji • pri glasanju djeteta zamjećuju se ritam i melodija • slogovno glasanje nalikuje prvim artikuliranim riječima: ma-ma, ta-ta, ba-ba • oponaša različite govorne zvukove • artikulira prve smislene riječi sa značenjem: mama, tata, pa-pa

12-18 mj. • razumije imena bliskih osoba (članova obitelji, tete i djece iz vrtića) • razumije nazive predmeta što ga okružuju • razumije/ izvršava jednostavne naloge: Zatvori vrata.. Daj loptu... • zna pokazati bar tri dijela tijela, npr. glavu, ruku, nogu • može u skupini predmeta pronaći imenovani ( bebu, loptu) • glasno brblja uz igru i oponaša vokalizaciju odraslih • oponaša zvukove iz okoline: auto, maca, pas • glavom pokazuje ne/neću • raspolaže fondom od 6-20 izoliranih riječi • svoje želje izražava u obliku ”riječi-rečenice”, riječ mama intonacijski različito ostvareno može značiti “podigni me”, “nahrani me” ili pak ushićenje djeteta

18-24 mj. • sposobno je pokazati 5 dijelova tijela na sebi i na lutki • prepoznaje i na zahtjev pokazuje predmete iz najbliže okoline • pokazuje imenovane slike poznatih predmeta u slikovnicama • razumije naloge složene od dva pojma, npr. Daj bebi papat! Odnesi kocku u kutiju! • počinje razumijevati razliku između gore-dolje, veliko-malo • služi se više riječju nego gestom • sebe naziva imenom • raspolaže fondom od 20-50 riječi • riječi povezuje u rečenice, npr. Beba papa. Ana spava. • počinje koristi pitanja od 1-2 riječi: Di (gdje) mama? Što to? • odgovara riječju na pitanje: Gdje je _______? npr. tamo, nema, tu...

24-30 mj. • pokazuje na slici čovjeka najmanje 5 dijelova tijela, dijelove odjeće • prepoznaje radnju na slici i riječima je kratko opisuje, npr. Mama kupa.. Beba pava (spava). • razumije jednostavne prijedloge: u, na • razumije razlike u značenju između: gore-dolje, veliko-malo, unutra-vani, idi-stani • koristi se rečenicama od 2-3 riječi • postavlja pitanja Što? i Gdje? • odgovara na pitanja sa Da i Ne • pravilno upotrebljava zamjenice: Ja i Ti • razumije i koristi u govoru: više, još, drugo

30-36 mj. • razumije i slijedi 2 zapovjedi za redom, npr. Uzmi knjigu i stavi je na stol. • prepoznaje dijelove predmeta, npr. kotače auta, • razumije iskaze o prošlim i budućim radnjama • izražava se rečenicama koje sadrže 3, 4 i više riječi • pravilno koristi imenicu kada označava pripadnost, npr. bracin auto, mamina kapa • počinje pravilno koristiti množinu imenica i glagola • često samo postavlja pitanja • ima riječi za gotovo sve stvari i pojave koje ga okružuju • često samo traži predmete imenujući ih • govor je razumljiv poznatom krugu slušatelja

3-4 god. • razumije rečenice koje sadrže nekoliko pojmova, npr. ”Stavi malu loptu ispod velike stolice.” • razumije negacije unutar složenih pitanja, npr. Tko nije obuo cipele? • zna reći svoje ime i prezime • počinje se razvijati pojam boje i broja • govor je razumljiv i nepoznatim slušateljima

• služi se rečenicama koje imaju više od 4 riječi • postavlja pitanja koristeći upitne zamjenice: Zašto? Što? Tko? Kada? • u govoru rabi sve vrste riječi (imenice, glagole, zamjenice, pridjeve, priloge i prijedloge) • rečenice su pretežno gramatički korektne • upotrebljava u govoru perfekt i futur

4-5 god. • razumije gotovo sve što se govori u i njegovoj okolini • može slijediti pričanje priče • razumije složene jezične konstrukcije (uzročne, pogodbene odnose) • poznaje 4 osnovne boje • posjeduje pojam broja • služi se vremenskim i uzročnim rečenicama • sposobno je ispričati kraći slijed događaja • služi se odnosnim zamjenicama, prilozima i brojevima • posjeduje dosta bogat rječnik • govori tečno s malim brojem grešaka u izgovoru i gramatici

5-6 god. • razumije i složeniji govor: • pojmove van kućnog života • zanimanja, zanate • razne aktivnosti • sposobno je samo prepričati priču • služi se pojmovima van svakodnevnog, kućnog govora • izražava se sintaktički složenim rečenicama • samo kod dužih i složenijih riječi mogu se pojaviti poneke nesustavne pogreške izgovora • govor je gramatički korektan • ispravno primjenjuje nepravilne oblike glagola i imenica • petipolgodišnje dijete pravilno izgovara sve glasove • i nema poteškoća u slušnoj sintezi i analizi

DOBNE NORME ZA IZGOVOR POJEDINIH GLASOVA

Djeca u dobi do 3,5 godina pravilno izgovaraju sljedeće glasove: A E I O U P B M T D N K G F V J H L glas R =L, LJ =L, NJ =N glasove S Z C Š Ž Č Ć Đ i DŽ umekšano izgovara

Djeca u dobi do 4,5 godina pravilno izgovaraju: LJ NJ S Z i C, glas R je nedovoljno vibrantan, a glasovi Š Ž Č Ć Đ i DŽ umekšano izgovoreni

Djeca u dobi od 5,5 godina pravilno izgovaraju sve glasove

Izostavljanje/dodavanje ili pak mijenjanje mjesta glasovima/slogovima u riječima tolerira se do 4. godine, npr. lokomotiva = kolomotiva, traktor= trakor, spava= pava i sl.

NAJČEŠĆI GOVORNO-JEZIČNI POREMEĆAJI U NAŠEM VRTIĆU:

Artikulacijski poremećaji (dislalija) Mucanje Brzopletost Usporen ili nedovoljno razvijen govor Govor djece s oštećenjem sluha

Artikulacijski poremećaji:

javljaju se u vidu: • Omisije- izostanak izgovora određenog glasa • Supstitucije- zamjena glasa drugim • Distorzije- iskrivljen izgovor glasa

Mucanje: Djeca između 2. i 5. godine često ponavljaju cijele riječi i fraze ili u rečenicu ubacuju poštapalicu "hm" ili "aa". Riječ je o razvojnom ili fiziološkom mucanju.

“Pravo” mucanje karakteriziraju: - česta ponavljanja početnog sloga ili glasa riječi - grčevi govornih organa - oklijevanja, prekidi u govoru, zastoji i pauze - bezglasni govorni pokušaji ....

Brzopletost: - ubrzan tempo govora - izvjesna kaotičnost tj. nered misli - brz prijelaz s jedne misli na drugu - kratak raspon pažnje i nedovršenost misli - često prisutni artikulacijski poremećaji izgovora

Usporen ili nepovoljno razvijen govor: • posjeduje siromašan i skučen rječnik • gramatički se nepravilno izražava, npr. neprimjerena uporaba roda i broja imenica, izostavlja ili nepravilno primjenjuje priloge, prijedloge, vezne riječi • u govoru često mijenja mjesta slogovima/glasovima u riječima • rečenice su jednostavne, rijetko složene • sve praćeno čestim artikulacijskim poremećajima izgovora

Govor djece s oštećenjem sluha: Oštećenje sluha utječe na razvoj govora ovisno o: intenzitetu oštećenja i dobi kad je nastalo. Oštećenje sluha utječe na sve komponente govorno-jezične komunikacije, tj. na: govor, jezik i na glas. Djeca kod koje je oštećenje nastalo nakon što se govor razvio mogu posebnim vježbama sačuvati pravilan govor. Uzrok oštećenja govora mogu biti i česte upale srednjeg uha u doba intenzivnog usvajanja govora.

PRKOS DJETETA U TREĆOJ GODINI " priručnik za odgajatelje

U trećoj godini dijete mijenja svoje ponašanje, mnoga toga jednostavno neće, odupire se

zahtjevima, namjerno krši zabrane. Prkosno ponašanje koje se javlja u trećoj godini karakteristično je za tu dob i smatra se normalnom fazom u razvoju a taj period zovemo fazom prkosa, otpora.

POJAVNI OBLICI PRKOSNOG PONAŠANJA

Pojavni oblici prkosnog ponašanja mogu biti podijeljeni u dvije skupine.

1. Dijete otvoreno prkosi, govori "NE", viče, snažno udara nogama, grebe , tuče sve oko sebe ili samog sebe, baca se na pod…

2. Pasivni oblici prkosa-dijete uporno šuti, okreće glavu u stranu, odbija hranu, ignorira zahtjeve.

KARAKTERISTIKE PONAŠANJA

1. Djeca znaju biti vrlo agresivna ili prema odraslima ili prema sebi.

2. Napadi emocionalno su vrlo snažni-tako da dijete može izgubiti vezu s okolinom, te ga toliko izbace iz "TAKTA" da zaboravi zbog čega prkosi, pa ako mi i ispunimo želju ono i dalje bjesni.

3. Prkosno dijete iako zna biti krajnje neposlušno pa i agresivno prema odraslom autoritetu u stvari nije neprijateljski raspoloženo prema njemu. Dijete ne prkosi zato da bi nas razljutilo ili što nas ne voli, prkos nije uperen protiv vas nego vaše naredbe.

4. Prkos treba razlikovati od neposlušnosti. Neposlušno dijete ne doživljava nikakav emocionalni potres i ne gubi vezu s okolinom.

KAKO ODGOJNO POSTUPITI PREMA PRKOSNOM PONAŠANJU?

1. Važno je da te pojave ne shvaćamo suviše tragično. Ako ne postoje dodatni loši odgojni utjecaji sazrijevanjem ličnosti i socijalizacijom prkosno ponašanje će se izgubiti.

2. Ne smijemo napad prkosa shvaćati kao napad na našu ličnost jer to on nije- to je obrana djetetove ličnosti.

3. Trebamo biti dosljedni u postupcima- želju treba odmah ispuniti ili je ne treba ispuniti uopće.

4. Ne insistirati na poslušnosti pod svaku cijenu jer će dijete odgovoriti češćim prkosnim reakcijama.

5. Izbjegavati izricanje naredbi zabrana strogo i autoritativno. Dijete će nas prije poslušati ako mu pažnju skrenemo na drugi novi sadržaj.

6. Kad nastupi prkosna reakcija najbolje ju je ignorirati i to tako da dijete osjeti. U nastupu prkosa beskorisno je pokušavati dijete umiriti riječima jer nas dijete uopće u tom trenutku ne sluša i ne može pratiti.

7. Dok same prkosne reakcije treba ignorirati, dijete treba inače u toku dana pohvaljivati u njegovom osamostaljivanju, naglašavajući kako je odraslo i kako zna nešto dobro učiniti- nikako omalovažavati.

SVI TI I SLIČNI OGOJNI POSTUPCI NE MOGU POTPUNO UKLONITI PRKOSNE REAKCIJE, ONI MOGU SAMO POMOĆI DA SAME PRKOSNE REAKCIJE KRAĆE TRAJU I DA VI I DIJETE BEZBOLNIJE PROĐETE KROZ TU FAZU RAZVOJA.

KARAKTERISTIKE PSIHOFIZIČKOG RAZVOJA KOJE UVJETUJU PRKOS

1. Trogodišnjak se vrlo intenzivno psihički razvija za sve što čuje traži objašnjenje- faza pitanja. Dolazi do intelektualnog obogaćivanja ličnosti, a to je povezano s buđenjem njegove smo svijesti. Ono izdvaja sebe iz okoline i počinje govoriti u prvom licu. Sada spoznaje da i samo može nešto htjeti ili ne.

2. U ovoj dobi dijete je egocentrično- misli da je ono centar svijeta i da sve postoji zbog njega. Teško uzima u obzir tuđe želje i osjećaje, a još teže uočava pogreške u vlastitom ponašanju.

3. Dijete ne zna iskazati emocije kao što su ljutnja na socijalno prihvatljiv način, a još nerazvijeni govorni izraz mu onemogućuje da konflikte riješi verbalnim putem, pa onda reagira agresivno.

4. Dijete još nema razvijen sustav moralnih normi. Nema razvijen osjećaj krivice. Ono će biti dobro isključivo zbog straha od kazne ili želje da bude pohvaljeno od odraslog.

5. Trogodišnjak nema uvida u budućnost- nije svjesno da će prekinutu aktivnost moći kasnije nastaviti, tek u četvrtoj godini postaje sposobnijim za planiranje.