ZAŠTIĆENE VRSTE

TOMO JE JEDINI RIS U HRVATSKOJ KOJEM SE PRATI KRETANJE

Satelitskom ogrlicom obilježen prvi ris od 2008. godine Zbog niske brojnosti populacija euroazijskog risa u Hrvatskoj je na rubu opstanka

Priredila: dr. sc . M a g d a Sindičić, Veterinarski fakultet Sveuči l iš ta u Zagrebu

Fotografije: Jos ip K u s a k

Znanstvenici Veterinarskog fakulteta Sveučil išta u Zagrebu u suradnji s Veleučilištem u Karlovcu te djelatnicima Hrvatskih šuma iz Delnica uhvatili su

i satel i tskom radio-telemetrijskom ogrlicom obilježili euroazijskog risa. Tomo, kako su ga nazvali, jedini je ris čije kretanje hrvatski znanstvenici trenutačno prate s pomoću ogrlice. Ovakva istraživanja iznimno su za­htjevna pa od 2008. godine do danas zbog nedostatka financija nije obilježen nijedan ris. Telemetrijska istraži­vanja kretanja i aktivnosti risova u Hrvatskoj počela su 2001 . godine kada je u Gorskom kotaru obilježena riso-vica Bela, a do sada je praćeno ukupno sedam životinja. Tomo je osmi ris koji je u Hrvatskoj obilježen ogrlicom.

Prati se i fotoaparatima Risovi se u Hrvatskoj prate te istražuju i upotrebom a u ­tomatskih fotoaparata koje financira Državni zavod za zaštitu prirode i međunarodni fondovi (Euronatur, Bernd Thies Foundation). S pomoću fotoaparata prikupljanju se vrijedni podaci o rasprostranjenosti, reprodukciji i preživljavanju mladunčadi. Temeljem obojenosti krzna na fotografijama se mogu razlikovati pojedine životinje, pa je tako i ris Tomo već godinu dana poznat istraživa­čima jer ga redovno bilježe foto-zamke postavljene na području Bjelolasice.

Pad genske raznolikosti Iznimno je važno naglasiti da je populacija euroazijskog risa u Hrvatskoj ugrožena, te je zbog niske brojnosti na rubu opstanka. Risovi u Hrvatskoj dio su Dinarske populacije, koja je nastala 1973. godine naseljavanjem šes t risova iz Slovačke u Sloveniju, odakle se proširila u Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. Naime, potkraj 19. stoljeća ris je zbog pretjeranog lova nestao iz gotovo cijele Europe, te su tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeća organizirana naseljavanja životinja iz Karpata,

Uhvaćen na Bjelolasici

Ris, mužjak stariji od dvije godine i mase od 21 kilograma, uhvaćen je u kaveznu zamku na području Bjelolasice u Gorskom kotaru 30. srpnja. Ris Tomo obilježen je GPS GSM radio-telemetrijskom ogrlicom s pomoću koje će znanstvenici pratiti aktivnost i kretanje te životinje.

gdje je vrsta opstala. Danas je uz autohtonu Balkansku populaciju, koja obitava u Makedoniji i Albaniji, Dinarska najugroženija u Europi. To su potvrdila i genetska istraživanja kojima je dokazano da se zbog malog broja životinja koje su osnovale Dinarsku populaciju te izoliranosti od drugih populacija, risovi u Dinaridima generacijama pare u uskom srodstvu. Kao i kod ljudi, parenje u srodstvu uzrokuje pad genske raznolikosti, odnosno različite deformacije koje otežavaju razmnoža­vanje i preživljavanje.

Naseljavanje kao rješenje za opstanak Za budućnost risa u Hrvatskoj iznimno su važni podaci koje znanstvenici prikupljaju ovakvim istraživanjima, jer se na temelju znanstvenih podataka donose odluke o upravljanju populacijom. Trenutni podaci pokazuju daje naseljavanje novih jedinki jedino rješenje za opstanak vrste u Dinaridima. No, budućnost risa ponajprije ovisi o potpori javnosti, jer je krivolov uz gubitak genske raznolikosti najvažniji uzrok pada brojnosti populacije.

ISTRAŽIVANJA PUTEM OBILJEŽAVANJA OGRLICAMA POČELA SU 2 0 0 1 . 1 VRLO SU ZAHTJEVNA TE OD 2 0 0 8 . DO DANAS ZBOG MANJKA NOVCA NIJE OBILJEŽEN NIJEDAN RIS

9/2012 GODINA 121

• Reagiranje na najavu poreza: Sad već dajemo jednu pušku državi

• Prvenstvo u streljaštvu: S discipline u Bzeni

«MB m I

/it i.

ren estriktivno

sigurnost