tourism and hospitality management and hospitality management is published two times a year ......
TRANSCRIPT
UDK 338.48+64.024 ISSN 1330-7533
Sveučili�te u Rijeci University of Rijeka
Hotelijerski fakultet Opatija
Faculty of Hotel Management Opatija
TOURISM AND HOSPITALITY MANAGEMENT
_______________________________________________________________________________
TOUR.HOSP.MANAG. Vol. 4, No. 1, PP. VIII + 1-262, WIEN/OPATIJA, JULY, 1998
_______________________________________________________________________________ Izdavači / Publishers:
WIFI Österreich Wirtschaftsförderungsinstitut der Bundeskammer der gewerblichen Wirtschaft, Wiedner Hauptstraße 63, A-1045 Wien
Sveučili�te u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija, Ika 42, p.p. 97, 51410 Opatija
Urednički odbor / Editorial Board: Mr. Stefan Hlawacek, WIFI Österreich
Dr. Peter Jordan, Österreichisches Ost- und Südosteuropa Institut, Wien Prof. dr. Hartmut Luft, Fachhochschule Wilhelmshaven
Prof. dr. Josef Mazanec, Wirtschaftsuniversität Wien JuDr. Ph. D. Ludmila Novacká, University of Economics, Bratislava
Dr. Harald Pechlaner, Südtirol Tourismus Werbung, Bozen Prof. dr. Milena Per�ić, Hotelijerski fakultet Opatija
Prof. dr. Janez Planina, Ekonomski fakultet Ljubljana Prof. dr. Josef Sala, Akademia Ekonomiczna w Krakowie
Dr. Rudolf O. Zucha, Universität Wien Dr. Shapour Zafarpour, Wirtschaftsuniversität Wien
Glavni i odgovorni urednik / Editor-in-Chief:
Prof. dr. Vladimir Stipetić, akademik
Tehnički urednik / Technical Editor: Adriana Jelu�ić
Adresa uredni�tva / Address of the Editorial Office:
Sveučili�te u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija Ika 42, p.p. 97, 51410 Opatija, Hrvatska
tel. 051/292-633, fax. 051/291-965 E-mail: [email protected]
http://www.hika.hr./hrv/info/izdav_dj/thm.html
Broj �iro računa / Account number: 33880-603-3546
Časopis izlazi dva puta godi�nje
Tourism and Hospitality Management is published two times a year
Izdano uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske
Tekstovi objavljeni u časopisu referiraju se u publikacijama:
Articles published in T&HM are referred by: CAB INTERNATIONAL, WALLINGFORD, OXON, OX 10 8DE, UK
JOURNAL OF ECONOMIC LITERATURE, PITTSBURGH, PENNSYLVANIA, U.S.A. SOCIOLOGICAL ABSTRACTS, SAN DIEGO, U.S.A.
Naklada 600 primjeraka / printed in 600 copies
Kompjutorski slog / Layout:
Suzana Peka�
Tisak / Printed by: Volo�ćansko grafičko poduzeće, Opatija - Volosko
ISSN 1330-7533
TOURISM AND HOSPITALITY MANAGEMENT
God./Jg./Vol. IV Broj/Nr./No. 1 Opatija, 1998.
SADR�AJ / INHALT / CONTENTS
VLADIMIR STIPETIĆ, glavni i odgovorni urednik / Chefredakteur / Editor in Chief VII PREDGOVOR / VORWORT / FOREWORD
I. STATISTIKA U PROCESU GLOBALIZACIJE TURIZMA / STATISTIK IM PROZESS DER TOURISMUSGLOBALISIERUNG / STATISTICS IN THE PROCESS OF GLOBALISATION OF TOURISM
ENZO PACI WTO'S ACTIVITIES IN THE FIELD OF TOURISM STATISTICS ..................... Introductory paper
3
AKTIVNOSTI WTO-a IZ PODRUČJA STATISTIKE TURIZMA (Sa�etak) ................................................................................................... Uvodni referat
9
AKTIVITÄTEN DES WTO IM BEREICH DER TOURISMUSSTATISTIK Einführungsbeitrag
ALFRED ABERER, HARALD PECHLANER DIE TOURISMUSSTATISTIK IM ALPENRAUM UNTER BESONDERER BERÜCKSICHTIGUNG SÜDTIROLS UND DEREN AUSWIRKUNG AUF DAS DESTINATIONSMANAGEMENT ................ Übersichtsarbeit
11
STATISTIKA TURIZMA U ALPSKOM PROSTORU S POSEBNIM OSVRTOM NA JU�NI TIROL I UTJECAJ NA MENAD�MENT DESTINACIJE (Sa�etak) .............................................................................................. Pregledni rad
20
ALPINE TOURISM STATISTICS WITH SPECIAL CONSIDERATION OF SOUTH TYROL AND ITS EFFECTS ON DESTINATION MANAGEMENT Review
IVANKA AVELINI HOLJEVAC STATISTICAL INDICATORS FOR HOTEL�S RESULTS ................................................................................................................... Preliminary report
21
STATISTIČKI INDIKATORI REZULTATA POSLOVANJA HOTELA (Sa�etak) ...................................................................................................... Prethodno priopćenje
30
STATISTISCHE INDIKATOREN FÜR HOTEL-GESCHÄFTSERGEBNISSE vorläufige Mitteilung
MARIAN GÚČIK DIE INFORMATIONSQUELLEN ÜBER DIE NACHFRAGE DER TOURISMUSTEILNEHMER ......................................................................... vorläufige Mitteilung
31
IZVORI INFORMACIJA O TURISTIČKOJ POTRA�NJI (Sa�etak) ...................................................................................................................... Prethodno priopćenje
41
INFORMATION SOURCES OF TOURISM DEMANDS Preliminary report
IVAN KELEBUH, ANKA JAVOR POSTOJEĆA I NOVA STATISTIČKA ISTRA�IVANJA IZ PODRUČJA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................... Pregledni rad
43
CURRENT AND NEW STATISTICAL RESEARCH ON TOURISM IN CROATIA (Summary)............................................................................ Review
60
GEGENWÄRTIGE UND NEUE STATISTISCHE FORSCHUNG ÜBER TOURISMUS IN KROATIEN Übersichtsarbeit
PETER LAIMER TOURISM STATISTICS IN THE EUROPEAN UNION. NEW CHALLENGES AND DEMANDS ON THE OFFICIAL TOURISM STATISTICS IN AUSTRIA .................................................................... Technical paper
61
STATISTIKA TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI - NOVI IZAZOVI I ZAHTJEVI SLU�BENE STATISTIKE TURIZMA U AUSTRIJI (Sa�etak)....................................................................................................................... Stručni rad
80
STATISTIK DES TOURISMUS IN DER EUROPÄISCHEN UNION - NEUE ANFORDERUNGEN UND NACHFRAGE FÜR DIE OFFIZIELLE STATISTIK DES TOURISMUS IN ÖSTERREICH fachlicher Beitrag
HARTMUT LUFT GRUNDLEGENDE BEWERTUNG DER GEWERBLICHEN BEHERBERGUNGSKAPAZITÄT EINES FREMDENVERKEHRSSTANDORTES .................................................................. fachlicher Beitrag
81
TEMELJNA OCJENA SMJE�TAJNIH KAPACITETA JEDNOG TURISTIČKOG SREDI�TA (Sa�etak) ......................................................................... Stručni rad
92
BASIC EVALUATION OF ACCOMMODATION CAPACITIES IN A TOURISM CENTRE Technical paper
MARA MANENTE, VALERIA MINGHETTI THE COLLECTION OF INTERNATIONAL TOURISM EXPENDITURE STATISTICS ON OPEN AREA: METHODOLOGY AND APPLICATIONS. THE CASE OF THE VENETO REGION .......................................................................................... Preliminary report
93
PRIKUPLJANJE STATISTIČKIH PODATAKA MEĐUNARODNOG TURISTIČKOG PROMETA NA OTVORENOM PROSTORU: METODOLOGIJA I PRIMJENA. SLUČAJ REGIJE VENETO (Sa�etak) ..................................................................................................................... Prethodno priopćenje
106
STATISTISCHE DATENGEWINNUNG DES INTERNATIONALEN TOURISMUSVERKEHRS IM OFFENEN RAUM: METHODOLOGIE UND ANWENDUNG. DER FALL DER REGION VENETO vorläufige Mitteilung
EVA RUBLÍKOVÁ DEVELOPMENT OF EMPLOYMENT AND UNEMPLOYMENT IN HOTELS AND RESTAURANTS OF SLOVAKIA .......................................................................................................... Preliminary report
107
PREDVIĐANJE KRETANJA ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI U HOTELIMA I RESTORANIMA SLOVAČKE (Sa�etak) ................................................................................................. Prethodno priopćenje
111
ARBEITSMÖGLICHKEITEN UND ARBEITSLOSIGKEIT IN HOTELS UND RESTAURANTS DER SLOWAKEI vorläufige Mitteilung
JÓZEF SALA ENTWICKLUNGSTENDENZEN DER POLNISCHEN TOURISMUS-WIRTSCHAFT .................................................................................. fachlicher Beitrag
113
TENDENCIJE RAZVOJA POLJSKOG TURISTIČKOG GOSPODARSTVA (Sa�etak) ...................................................................................... Stručni rad
120
DEVELOPMENT TENDENCIES OF POLAND�S TOURISM ECONOMY
Technical paper
VLADIMIR STIPETIĆ PLAIDOYER ZA JEDINSTVENI SUSTAV TURISTIČKIH RAČUNA (DILEME, TE�KOĆE I OTVORENA PITANJA) ......................................................................................... Prethodno priopćenje
121
PLAIDOYER FOR THE UNIQUE TOURISM ACCOUNTS (DILEMAS, DIFFICULTIES AND QUESTIONS) (Summary) ................................................................................................................... Preliminary report
134
PLÄDOYER FÜR DAS EINHEITSSYSTEM DER TOURISTISCHEN RECHNUNGEN (DILEMMAS, SCHWIERIGKEITEN UND OFFENE FRAGEN) vorläufige Mitteilung
ALENKA �KAFAR OVERVIEW OF TOURISM STATISTICS AT THE STATISTICAL OFFICE OF THE REPUBLIC OF SLOVENIA ............................ Review
135
PREGLED STATISTIKE TURIZMA ZAVODA ZA STATISTIKU REPUBLIKE SLOVENIJE (Sa�etak) ............................................................................ Pregledni rad
144
ÜBERBLICK ZUR TOURISMUSSTATISTIK DES STATISTISCHEN INSTITUTS DER REPUBLIK SLOWENIEN Übersichtsarbeit
II. OSTALI RADOVI / OTHER PAPERS / ÜBRIGE BEITRÄGE
MATO BARTOLUCI PODUZETNIČKI PROGRAMI U SPORTU I TURIZMU ...................................... Pregledni rad
147
ENTERPRENEURSHIP PROGRAMS IN SPORT AND TOURISM (Summary) ................................................................................................. Review
161
UNTERNEHMERSPROGRAMME IM SPORT UND TOURISMUS Übersichtsarbeit
ANTUN KOBA�IĆ ULAGANJE U HOTELE PRIMORSKIH DESTINACIJA - LIMITI I POTICAJI ................................................................................................. Izlaganje sa znanstvenog skupa
163
INVESTMENT IN COASTAL HOTELS - LIMITS AND INCENTIVES (Summary) ............................................................................................ Conference paper
171
INVESTITION IN HOTELS DER KÜSTENDESTINATIONEN - BEGRENZUNGEN UND ANFORDERUNGEN Mitteilung einer wissenschaftlichen Tagung
MARCEL MELER MARKETIN�KI IDENTITET TURISTIČKE DESTINACIJE HRVATSKOG PODUNAVLJA ................................................................................ Prethodno priopćenje
173
MARKETING IDENTITY OF CROATIAN DANUBE BASIN AS A TOURISM DESTINATION (Summary) ........................................................................ Preliminary report
186
MARKETINGIDENTITÄT DER TOURISTISCHEN DESTINATION DES KROATISCHEN DONAUGEBIETS vorläufige Mitteilung
WERNER OPPITZ
GLOBALISIERUNG UND TOURISMUS ................................................................ Mitteilung einer wissenschaftlichen Tagung
187
GLOBALIZACIJA I TURIZAM (Sa�etak) .................................................................... Izlaganje sa znanstvenog skupa
191
GLOBALISATION AND TOURISM Conference paper
DARKO VLAHOVIĆ INOVIRANJE SUSTAVA STATISTIKE TURIZMA ............................................... Prethodno priopćenje
193
INNOVATING THE SYSTEM OF TOURISM STATISTICS (Summary) ................................................................................................................... Preliminary report
203
SYSTEMINNOVATION DER TOURISMUSSTATISTIK vorläufige Mitteilung
IVO �UVELA OPTIMIZACIJA STRUKTURE PONUDE TURISTIČKE DESTINACIJE ........................................................................................................... Izlaganje sa znanstvenog skupa
205
OPTIMALIZATION OF STRUCTURE OF TOURISM DESTINATION SUPPLY (Summary) ........................................................................... Conference paper
219
STRUKTUROPTIMIERUNG DER TOURISTISCHEN DESTINATION Mitteilung einer wissenschaftlichen Tagung
III. PRIKAZI KNJIGA / BUCHBESPRECHUNGEN / BOOK REVIEWS
IVANKA AVELINI HOLJEVAC: KONTROLING - UPRAVLJANJE POSLOVNIM REZULTATOM ................................
221
NEVENKA BLA�EVIĆ: DEUTSCH IN HOTELLERIE UND TOURISMUS .....................................................
222
IV. IZBOR IZ AKTIVNOSTI HOTELIJERSKOG FAKULTETA OPATIJA / TÄTIGKEITEN DER FAKULTÄT FÜR HOTELMANAGEMENT OPATIJA / ACTIVITIES OF THE FACULTY OF HOTEL MANAGEMENT OPATIJA
MILENA PER�IĆ: O RADU I POSLOVANJU HOTELIJERSKOG FAKULTETA OPATIJA U 1997. GODINI ......................................................................................................................
225
SA�ECI MAGISTARSKIH RADOVA ................................................................................... 235
POSLIJEDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ / POSTGRADUALES STUDIUM / POST GRADUATE SCIENTIFIC STUDY ............................................................................
241
MEĐUNARODNI KONGRES "HOTELSKA KUĆA '98" / INTERNATIONALE KONFERENZ "HOTELSKA KUĆA '98" / INTERNATIONAL CONFERENCE "HOTELSKA KUĆA '98" ........................................................................................................
249
MAGISTRIRALI NA HOTELIJERSKOM FAKULTETU OPATIJA 1995-1997. ................................................................................................................................
253
DIPLOMIRALI NA HOTELIJERSKOM FAKULTETU OPATIJA 1995 - 1997. ..............................................................................................................................
254
SURADNICI U OVOM BROJU / MITARBEITER IN DIESER AUSGABE / AUTHORS IN THIS ISSUE ..........................................................
259
RECENZENTI U OVOM BROJU / REZENSENTEN IN DIESER AUSGABE / REVIEWERS IN THIS ISSUE .....................................................
261
PREDGOVOR Razmatrajući na sjednici u srpnju 1997. godine svoje naredne ciljeve, urednički je odbor časopisa Tourism and Hospitality Management konstatirao da turistička statistika ne prati silni napredak turizma u svijetu, �to je izraz i posljedica globalizacije svijeta, koja se zbiva u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. �est stotina milijuna turista, �to se sredinom posljednje decenije ovog na�eg dvadesetog stoljeća upućivalo izvan svoje domovine, da provedu svoj odmor ali i poslovna putovanja na svim destinacijama na�eg malog svemirskog broda, �to se Zemlja zove, jo� se uvijek u zemljama dolaska registriraju kao putnici različito. Ponekad ih statistika kao putnike zabilje�i samo kad pređu granicu neke zemlje, u drugim se pak zemljama registriraju samo ako su boravili u hotelima i sličnim objektima. Jo� je slo�enije kad se razmatraju prihodi i rashodi od turizma: u nekim se zemljama procjenjuje taj izdatak na osnovu ispitivanja malog uzorka putnika �to su boravili u datoj zemlji, ili pak na temelju izjava povratnika s turističkog putovanja. Jo� su nesigurnije procjene u potro�nji, �to su ih imali (i domaći i inozemni turisti) kupujući proizvode u zemlji prigodom svojih putovanja. Zato su procjene o prihodima i rashodima od inozemnog turizma najče�će tek ocjene, koje se asimptotski pribli�avaju stvarnosti. Tako su stručnjaci, koji se bave znanstvenom analizom fenomena turizma dovedeni u paradoksalnu situaciju: gospodarska grana, koja se tako brzo razvija u svjetskim srazmjerima, koja postaje sve značajnija, statistički se prati nepotpuno i nejedinstveno. Razlike u metodologijama od zemlje do zemlje su velike, pa to ote�ava, a ponekad i onemogućava komparativnu analizu, �to je iznimni slučaj u postojećoj globalizaciji gospodarskih kretanja u svijetu. Problem, na koji smo ukazali, iznimno je slo�en, s obzirom na karakter turizma kao multidisciplinarne gospodarske aktivnosti. Taj su problem uočiti stručnjaci, ali ga nisu rije�ili. Rje�enje za turističke statističke probleme ne daje SNA-Sustav nacionalnih računa (koga su zajednički izradili stručnjaci Eurostat-a, Međunarodnog Monetarnog fonda, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj-OECD, UN-a i
Svjetske banke), koji je objavljen kao metodolo�ki priručnik godine 1993; niti to čini Europski sustav nacionalnih računa (ESA), kog je Eurostat objavio 1995. godine. Na sjednici redakcije konstatirali smo da su, dodu�e, pojedini segmenti turističke statistike standardizirani, zahvaljujući vi�edecenijskom radu na metodologiji pojedinih aspekata (naveden je kao primjer rad Međunarodnog monetarnog fonda, koji je sa svojim Priručnikom, koji je u upotrebi već decenijama, uspio standardizirati načine registracije prihoda i rashoda na stavci "putovanja" u platnim bilancama zemlja-članica). Uočiv�i te probleme Redakcija je časopisa sugerirala Hotelijerskom fakultetu odra�avanje radnog sastanka, na kome bi se raspravljalo o turističkim statistikama, s ciljem sagledavanja ne samo metodolo�kih problema već i iznala�enja praktičnih rje�enja za postojeće tegobe. Hotelijerski je fakultet prihvatio te sugestije, pa je pozvao na suradnju mnogobrojne institucije i pojedince. Odgovor je bio velik, ali su referati kasnili, a mnogi su i otkazali uče�će zbog ovog ili onog razloga. Budući da je vrijeme prolazilo, na sugestiju Hotelijerskog fakulteta odlučilo se spojiti raspravu o turističkoj statistici sa raspravom na skupu Hotelska kuća '98. Taj se skup, naime, odr�ava bijealno po 14. put u Opatiji, već tri decenije. U ovom su broju časopisa tiskani svi prispjeli, a pozitivno ocijenjeni referati za tematsko područje "statističko praćenje kapaciteta i rezultata" koji će se raspravljati 5. i 6. listopada 1998. godine u Opatiji na Hotelskoj kući '98. Tu su, nadalje, i neki izabrani referati drugih tematskih područja ("institucionalna organizacija i menad�ment turističke destinacije" te "sustav mjerenja i ocjenjivanja kvalitete"). Vjerujem da će tako tematski komponiran broj časopisa, koji izlazi s radovima Hotelske kuće prije samo odr�avanja Skupa, omogućiti kvalitetniju raspravu i lak�e formuliranje zaključaka samog Skupa. Opatija, 19.06.1998.
Prof. dr. sc. Vladimir Stipetić Glavni i odgovorni urednik
I.
STATISTIKA U PROCESU GLOBALIZACIJE TURIZMA / STATISTIK IM PROZESS DER TOURISMUSGLOBALISIERUNG /
STATISTICS IN THE PROCESS OF GLOBALISATION OF TOURISM
ENZO PACI Statistics, Economic Analysis and Market Research,
World Tourism Organization, Madrid, Spain Zavod za statistiku, ekonomsku analizu i istra�ivanje tr�i�ta,
Svjetska turistička organizacija, Madrid, �panjolska
WTO�s ACTIVITIES IN THE FIELD OF TOURISM STATISTICS
Summary The activities of WTO are focused on promoting a creative approach by National Tourism Administrations, Statistical Offices and local authorities to encourage countries to collect more reliable and more complete tourism statistics in line with WTO definitions, so as to improve their international comparability. WTO also emphasizes the need to speed up the production and publication of these statistics at country level in order to provide the means of identifying tourism trends by month and fine-tuning promotion and marketing policies. Computerization and the successful effort to develop standard definitions and classifications for tourism have given renewed force to WTO�s work in statistics. WTO has expanded activities with Member States to implement the WTO Recommendations on Tourism Statistics, adopted by the United Nations Statistical Commission in 1993, through manuals, seminars and an ambitious statistical development programme to assess the economic importance of tourism. The programme includes the holding of a World Conference on the measurement of the economic impact of tourism in Nice (France) towards the end of May/beginning of June 1999. The objective of the Conference is to develop a core of indicators for the assessment of the net economic impact of tourism at both national and international level, thereby enhancing the credibility of the tourism industry.
AKTIVNOSTI WTO-a
IZ PODRUČJA STATISTIKE TURIZMA Sa�etak Nacionalni turistički uredi, statistički uredi i lokalne vlasti zajedno sa Svjetskom turističkom organizacijom (WTO) kreativno pristupaju promoviranju turizma kako bi podr�ali zemlje na prikupljanje točnijih i kompletnijih podataka iz područja statistike turizma u skladu sa definicijama WTO-a, čime bi se pobolj�ala međunarodna komparatibilnost zemalja. WTO također nagla�ava potrebu da se ubrza izrada i izdavanje tih statistika na dr�avnoj razini s ciljem identificiranja mjesečnih trendova kretanja turizma i izrade odgovarajućih promotivnih i marketin�kih politika. Kompjuterizacija i uspje�ni napori na izradi standardiziranih definicija i klasifikacija za turizam, dali su dodatnu snagu WTO-u na području statistike turizma. WTO je pro�irio aktivnosti sa zemljama članicama na uvođenju WTO preporuka o statistici turizma (WTO Recommendations on Tourism Statistics), koje su prihvaćene od komisije za statistiku pri Ujedninjenim narodima (United Nations Statistical Commission) 1993. godine. Preporuke su dane u obliku priručnika, a WTO kontinuirano provodi aktivnosti u obliku seminara i programa za razvoj statistike, kako bi naglasili ekonomsku va�nost turizma. Program uključuje odr�avanje Svjetske konferencije o mjerenju ekonomske va�nosti turizma, koja će se odr�ati u Nici (Francuska) krajem svibnja/početkom lipnja 1999. godine. Cilj konferencije je da se definiraju pokazatelji za ocjenu ekonomskog utjecaja turizma na nacionalnoj i međunarodnoj razini, odnosno da se naglasi va�nost turističke industrije.
Dr. ALFRED ABERER Landesinstitutes für Statistik (ASTAT) der Autonomen Provinz Bozen-Südtirol, Bozen, Italien
Dr�avni zavod za statistiku Ju�nog Tirola, Bolzano, Italija
Dr. HARALD PECHLANER
Südtirol Tourismus Werbung, Bozen, Italien Turistička zajednica Ju�nog Tirola, Bolzano, Italija
DIE TOURISMUSSTATISTIK IM ALPENRAUM UNTER BESONDERER BERÜCKSICHTIGUNG SÜDTIROLS UND
DEREN AUSWIRKUNG AUF DAS DESTINATIONSMANAGEMENT
UDK 338.48:311(436) Empfangen: 20.01.1998 Übersichtsarbeit
Zusammenfassung Dieser Beitrag betrachtet Südtirols Tourismus im Vergleich zu anderen Destinationen, desen Vorteile und negative Auswirkungen. Dabei ist die statistische Datengewinnung und- verarbeitung als Ausgangspunkt für ein Informationssystem, verstanden. Die Tourismusorganisation ist die wichtigste Voraussetzung für Destinationasmanagement, und dabei für den Destinationsmanagement des Alpenraums. Deswegen wird in diesem Beitrag die strategiegerechte Gestaltung eines Destinationsmanagements und - marketings unter besonderer Berücksichtigung der Globalisierung im Tourismus, der Analyse unterstellt. Schlüßelwörter: Destinationsmanagement, statistische Datengewinnung, Tourismusorganisation, Globalisierung im Tourismus
STATISTIKA TURIZMA U ALPSKOM PROSTORU S POSEBNIM OSVRTOM NA JU�NI TIROL I UTJECAJ NA MENAD�MENT
DESTINACIJE Sa�etak Ovaj rad razmatra turizam Ju�nog Tirola u usporedbi s drugim destinacijama, njegove prednosti i negativne posljedice. Pri tome je prikupljanje statističkih podataka i njihova obrada, polazi�na točka za informacijski sustav. Organizacija u turizmu je najva�niji preduvjet za menad�ment destinacije, a time i za menad�ment alpskog prostora. Iz tih razloga ovaj rad analizira strategijsko osmi�ljavanje menad�menta destinacije s posebnim osvrtom na globalizaciju u turizmu. Ključne riječi: menad�ment destinacije, prikupljanje statističkih podataka, organizacija u turizmu, globalizacija u turizmu
Full Professor IVANKA AVELINI HOLJEVAC, Ph.D. Faculty of Hotel Management Opatija, University of Rijeka, Croatia
Hotelijerski fakultet Opatija, Sveučili�te u Rijeci, Hrvatska
STATISTICAL INDICATORS FOR
HOTEL�S RESULTS
UDC 64.024:658(497.5) Received: 16.02.1998 Preliminary report
Summary Information and communication systems are business resources of the hotel industry valorized on the market. Hotel industry is an activity with international character of dealing business, because it gives domestic and foreign guests needed services. The presence on the international market gives conditions for acceptance of a range of international information and communication standards at the market. If the hotel is not recognized by the tourism market, it has no survival and development possibilities. Information about dealing business in hotel are a capital, but satisfying conditions about beeing complete, correct, on time and comparable. This paper analyzes the system of statistical standard business indicators, with the aim to enable and fasten the process of management adaptation in Croatian hotels, with needs of contemporary management and inclusion in international statistics of hotel industry. Key words: indicators, information, business success, standards, hotel industry
STATISTIČKI INDIKATORI REZULTATA POSLOVANJA HOTELA
Sa�etak Informacijski i komunikacijski sustavi su poslovni resurs hotelske industrije koji se valoriziraju na tr�i�tu. Hotelska industrija je djelatnost s internacionalnim karakterom poslovanja jer pru�a usluge domaćim i inozemnim gostima. Prisustvo na internacionalnom tr�i�tu uvjetuje prihvaćanje čitavog niza internacionalnih standarda informiranja i komuniciranja na tr�i�tu. U ovom se radu analizira sustav statističkih standardnih poslovnih indikatora kvalitete poslovnog uspjeha, u cilju olak�anja i ubrzanja procesa prilagođavanja upravljanja u hrvatskim hotelima sa potrebama suvremenog upravljanja i uključivanje u internacionalnu statistiku hotelske industrije. Ključne riječi: indikatori, informacije, poslovni uspjeh, standardi, hotelska industrija
Prof. Ing. MARIAN GÚČIK, CSc.
Wirtschaftswissenschaftliche Fakultät der Matej Bel, Universität Banská Bystrica, Slowakei Ekonomski fakultet, Sveučili�te Matej Bel, Banská Bystrica, Slovačka
DIE INFORMATIONSQUELLEN ÜBER DIE NACHFRAGE DER TOURISMUSTEILNEHMER
UDK 338.484(437.6) Empfangen: 5.10.1997 vorläufige Mitteilung
Zusammenfassung Für den Tourismus ist ein ganzheitliches System von Informationen über das Angebot und die Nachfrage notwendig. In der Slowakei existiert solch ein System nicht. Unter den Bedingungen des Marktes ist es unerläßlich auf allen Ebenen der Leitung solch ein Informationssystem des Tourismus zu errichten, und das vor allem aus dem Grund des Treffens von Entscheidungen. In diesem Beitrag stellten wir uns das Ziel die Probleme bei der Gestaltung dieses Informationsystems über die Nachfrage der Tourismusteilnehmer zu untersuchen und eine Databasis für die Einsammlung der Angaben ber die Nachfrage der Tourismusteilnehmer in der Slowakischen Republik vorzuschlagen. Schlüsselwörter: der Tourismusteilnehmer, Nachfrage der Tourismusteilnehmer, die Statistik, die primäre Forschung, die Information
IZVORI INFORMACIJA O TURISTIČKOJ POTRA�NJI Sa�etak Turizmu je nu�no potreban cjeloviti sustav informacija o ponudi i potra�nji. U Slovačkoj nema takvog sustava. Obzirom na uvjete tr�i�ta neophodno je na svim razinama menad�menta formirati takav sustav informacija u turizmu, prije svega zbog dono�enja odluka. Ovaj rad poku�ava analizirati ciljeve i probleme prilikom formiranja takvog informacijskog sustava o potra�nji turista, te s tom svrhom predlo�iti i utvrditi bazu takvih podataka za Republiku Slovačku. Ključne riječi: turisti, turistička potra�nja, statistika, primarno istra�ivanje, informacije
Mr. IVAN KELEBUH
ANKA JAVOR Dr�avni zavod za statistiku, Zagreb, Hrvatska Central Bureau of Statistic, Zagreb, Croatia
POSTOJEĆA I NOVA STATISTIČKA ISTRA�IVANJA IZ PODRUČJA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
UDK 338.48:311(497.5) Primljeno:07.11.1997. Pregledni rad
Sa�etak U ovom radu analiziraju se postojeća statistička istra�ivanja koja provodi Dr�avni zavod za statistiku, kao i prijedlog za provođenje novih statističkih istra�ivanja iz područja turizma. U uvodnom dijelu navodi se značaj turizma za gospodarski sustav Republike Hrvatske, te se govori o adekvatnom statističkom praćenju turizma kao pojave s aspekta statističkih istra�ivanja. Za provođenje statističkih istra�ivanja neophodna je primjena jedinstvenih statističkih standarda koji omogućavaju međunarodnu usporedbu podataka. Stoga se u drugom dijelu ovog rada navode osnovni međunarodni statistički standardi (klasifikacije, definicije, metode) koje se primjenjuju u provođenju statističkih istra�ivanja. To su metodolo�ke osnove Eurostata i Svjetske turističke organizacije (WTO). U trećem dijelu rada opisuju se postojeća statistička istra�ivanja iz područja turizma koja provodi Dr�avni zavod za statistiku. To su: − Mjesečni izvje�taj o turistima i noćenjima, TU-11 − Izvje�taj o turistima i noćenjima u kućama i stanovima za odmor, TU-11 v − Godi�nji izvje�taj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma, TU-18 (revidirano istra�ivanje u 1997.) − Godi�nji izvje�taj o iznajmljivanju plovila za razonodu i sport (čarter), TU-18ip (probno istra�ivanje u 1997.) − Tromjesečni izvje�taj ugostiteljstva, UG-11 − Godi�nji izvje�taj ugostiteljstva za ugostitelje obrtnike UG-11a − Godi�nji izvje�taj o turističkim agencijama, TU-14 − Godi�nji izvje�taj o prometu stranih plovnih objekata za razonodu i sport, TU-17 − Anketa o stranim turistima − Mjesečni izvje�taj o ulazu cestovnih motornih vozila u RH i izlaza iz RH, PAM-31 − Međunarodni tokovi putnika u cestovnom prometu, PAM-52 (vi�egodi�nje) Da bi cjelovito statistički obuhvatili djelatnost turizma u svim njenim pojavnim oblicima neophodno je uvesti nova statistička istra�ivanja koja će osigurati sve potrebne pokazatelje o strukturi, sadr�aju i dinamici turističkog prometa (Popis ugostiteljskih kapaciteta, Posjetitelji kulturnih mjesta, Anketa o stranim izletnicima, Anketa o godi�njim odmorima, Anketa o potro�nji kućanstva - dio o putovanjima domaćeg stanovni�tva i dr.). Ključne riječi: statističko istra�ivanje, turist, turizam, noćenje, kapaciteti
CURRENT AND NEW STATISTICAL RESEARCH ON TOURISM IN CROATIA
Summary The work analyses the existing statistical research performed by the National Bureau of Statistics and a proposal for new statistical research in the area of tourist trade. The introductory part describes the importance of tourism for Croatia's economy and stresses the need for scientifically proper statistical coverage of tourist trends. What is of vital importance for statistical research is the application of uniform statistical standards allowing comparison of data at international level. The second part of the work deals with basic international statistical standards (classifications, definitions, methods) used in statistical research within Eurostat and WTO methodology. The third part gives an account of current statistical studies performed by the National Bureau of Statistics in the area of tourist trade, viz.: − Monthly report on guests and bed-nights, TU-11 − Report on guests and bed-nights in private houses and flats, TU-11 v − Annual report on the capacity and turnover of marinas, TU-18 (revised research in 1997) − Annual report on chartered vessels for entertainment and sport, TU-18ip (pilot study in 1997) − Quarterly report on hotel, restaurant and catering trade, UG-11 − Annual report on private caterers, UG-11a − Annual report on tourist agencies, TU-14 − Annual report on visiting foreign vessels for entertainment and sport, TU-17 − Survey on foreign tourists − Monthly report on the entry and exit of road motorcars, PAM-31 − International passenger trends in road traffic, PAM-52 (over years) For a comprehensive presentation of tourist trends in all relevant aspects it is necessary to introduce new statistical research which will provide required indicators about the structure, content and extent of tourist trade (list of catering capacities, sight-seers, survey on foreign excursionists, survey on vacationers, survey on household consumption concerning domestic guests, etc.). Key words: statistical research, tourist, tourism, bed-nights, capacity
Dr. PETER LAIMER Austrian Central Statistical Office (ÖSTAT), Vienna, Austria
Dr�avni zavod za statistiku, Beč, Austrija
TOURISM STATISTICS IN THE EUROPEAN UNION. NEW CHALLENGES AND DEMANDS ON
THE OFFICIAL TOURISM STATISTICS IN AUSTRIA.
UDC 338.48:311(4) Received: 12.11.1997 Technical paper
Summary Important information concerning Austrian tourism are based on accommodation and overnight stay statistics. Therefore the Commission of the European Union in collaboration with the EU and EFTA has prepared a project of a council Directive in order to develop a harmonized system for tourism statistics and a related information system at the European level. Concerning the implementation of the requirements of EU-Directive on Tourism Statistics, the Austrian official tourism statistics is confronted with some problems which are found more on the organisational level than on the methodological one. This especially concerns the increased periodicity regarding tourism demand surveys. Key words: Official Austrian tourism statistics- EU- Directive on Tourism Statistics- implementation of the EU-system regarding its requirements
STATISTIKA TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI - NOVI IZAZOVI I
ZAHTJEVI SLU�BENE STATISTIKE TURIZMA U AUSTRIJI Sa�etak Vrlo značajne informacije koje se tiču austrijskog turizma temelje se na statistici smje�taja i noćenja. Iz tog razloga je Komisija Europske Unije u suradnji s EU-om i EFTA-om pripremila projekt savjetodavnog tijela sa svrhom razvoja usagla�enog sustava za statistiku turizma, te odgovarajućeg informacijskog sustava na europskoj razini. Obzirom na implementaciju nekih zahtjeva EU-direktive o statistici u turizmu, Austrijski zavod za slu�benu statistiku suočen je s nekim problemima koji se javljaju vi�e na organizacijskoj razini, nego na metodolo�koj. Ovo se posebice odnosi na povećanu periodičnost anketnih istra�ivanja turističke potra�nje. Ključne riječi: slu�bena statistika turizma Austrije, direktiva Europske Unije o turističkoj statistici, implementacija sustava Europske Unije prema zahtjevima tr�i�ta
Dr. HARTMUT LUFT, Prof.
Fachhochschule Wilhelmshaven, Studiengang Tourismuswirtschaft, Wilhelmshaven, Deutschland
Visoka �kola za turizam, Wilhelmshaven, Njemačka
GRUNDLEGENDE BEWERTUNG DER GEWERBLICHEN BEHERBERGUNGSKAPAZITÄT EINES FREMDENVERKEHRSSTANDORTES
(veranschaulich am Beispiel des Ostseeheilbades Travemünde)
UDK 338.48:64.04(430) Empfangen:19.06.1997 fachlicher Beitrag
Zusammenfassung Dieser Beitrag befaßt sich mit der hohen Fixenkostenbelastung und auch engen Grenzen der Preisgestaltung, wobei es für die Existenzsicherung des Beherbergungsgewerbes außerordentlich entscheidend ist, womit die Kapazitätsauslastung und somit Ertragssituation durch ein günstiges Entwicklungsverhältnis zwischen dem Bettenangebot und den Gästeübernachtungen gesichert bleibt. Schlüßelwörter: Fixenkostenbelastung, Preisgestaltung, Kapazitätsauslastung, Bettenangebot, Beherbergungskapazitäten
TEMELJNA OCJENA SMJE�TAJNIH KAPACITETA JEDNOG TURISTIČKOG SREDI�TA
(na primjeru lječili�ta Travemünde) Sa�etak Ovaj rad se bavi visokim fiksnim tro�kovima te uskim prostorom prilikom formiranja cijena, pri čemu je za osiguravanje egzistencije jednog smje�tajnog poduzeća, odlučujuća zauzetost kapaciteta te time i situacija koja nastaje pri povoljnim uvjetima razvoja između ponude kreveta i noćenja gostiju. Ključne riječi: fiksno opterećenje tro�kova, formiranje cijena, zauzetost kapaciteta, ponuda kreveta, smje�tajni kapaciteti
MARA MANENTE VALERIA MINGHETTI
International Center of Studies on the Tourist Economy, University of Venice, Oriago di Mira, Italy
Međunarodni centar za turističku ekonomiju, Sveučili�te u Veneciji, Oriago di Mira, Italija
THE COLLECTION OF INTERNATIONAL TOURISM EXPENDITURE STATISTICS ON OPEN AREA:
METHODOLOGY AND APPLICATIONS. THE CASE OF THE VENETO REGION
UDC 338.48:331(45) Received: 14.10.1997 Preliminary report
Summary It is now generally acknowledged the need of collecting information on the expenditure behaviour of inbound tourists, which is crucial for estimating the macro-economic impact of tourism in an area (open or closed) in terms of GDP, employment and balance of payments. The survey on inbound tourist expenditure in the Veneto region here described represents the first step towards the development of a Regional Tourism Information System, useful not only for researchers but also for all public and private operators involved in tourism management, marketing and planning. The paper describes objectives, methodology and organisation of this survey, by providing the analytical framework for the systematic collection of data on characteristics and consumption behaviour of inbound tourists. Key words: inbound tourism; open area; tourism expenditure; visitor survey; Regional Tourism Information System
PRIKUPLJANJE STATISTIČKIH PODATAKA MEĐUNARODNOG TURISTIČKOG PROMETA NA OTVORENOM PROSTORU: METODOLOGIJA I PRIMJENA. SLUČAJ REGIJE VENETO
Sa�etak Danas je opće poznata potreba za prikupljanjem informacija o potro�nji stranih turista, �to je ključno za ocjenjivanje makroekonomskog utjecaja turizma na GDP, zaposlenost i bilancu plaćanja u jednom području (otvorenom ili zatvorenom). Prikaz istra�ivanja o potro�nji stranih turista u Regiji Veneto, koje je u radu prezentirano, predstavlja prvi korak prema razvoju informacijskog sustava same regije, koji ne samo da je koristan istra�ivačima i znanstvenicima nego i svim javnim i privatnim poduzetnicima turističkog menad�menta, marketinga i planiranja. U radu su opisani ciljevi, metodologija i organizacija tog istra�ivanja, koje je dalo odgovarajući analitički okvir za sustavno prikupljanje podataka o karakteristikama i potro�nji stranih turista. Ključne riječi: turizam unutar granica, otvoreni prostor, turistička potro�nja, istra�ivanje posjetitelja, regionalni turistički informacijski sustav
Associate Professor EVA RUBLÍKOVÁ, Ph.D. Department of Statistics FEI EU, Bratislava, Slovakia
Zavod za statistiku FEI EU, Bratislava, Slovačka
DEVELOPMENT OF EMPLOYMENT AND UNEMPLOYMENT
IN HOTELS AND RESTAURANTS OF SLOVAKIA
UDC 338.48:331.5(437.6) Received: 17.10.1997 Preliminary report
Summary This paper demonstrates Holt-Winters exponential smoothing method to create predictions for the number of employed and unemployed people in the economy of the Slovak Republic, for the quarters of the year 1997. Attention is devoted to the Hotels and Restaurants as the last main sections of economic activity in which persons are working or from which people have begun unemployed. Key words: Seasonal indexes, exponential smoothing, Holt-Winnters model smoothing constants, forecasts error
PREDVIĐANJE KRETANJA ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI U HOTELIMA I RESTORANIMA SLOVAČKE
Sa�etak U radu je prikazana Holt-Winters metoda za eksponencijalno izglađivanje, kori�tena za predviđanje kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti u ekonomiji Slovačke Republike, po godi�njim kvartalima za 1997 godinu. Posebna je pa�nja posvećena hotelima i restoranima, koji su posljednja faza ekonomske aktivnosti ove djelatnosti u kojoj je stanovni�tvo zaposleno ili od koje započinje nezaposlenost. Ključne riječi: sezonski indeksi, eksponencijalno izglađivanje, Holt- Winters model, konstante u modelu izglađivanja, gre�ke u predviđanju
Prof. Dr. JÓZEF SALA
Fakultät für Management, Wirtschaftsakademie, Kraków, Poland Fakultet za menad�ment, Akademija za ekonomske znanosti, Kraków, Poljska
ENTWICKLUNGSTENDENZEN DER POLNISCHEN TOURISMUS-WIRTSCHAFT
UDK 338.48(438) Empfangen: 25.10.1997 fachlicher Beitrag
Zusammenfassung Polen ist vom Standpunkt des Tourismus gesehen, ein sehr attraktives Land und schafft gute Voraussetzungen für die Entwicklung verschiedenartiger Formen des Touristenverkehrs. Deswegen spielt in der Volkswirtschaft Polens, Tourismus eine bedeutende Rolle. Die Entwicklung des In- und Auslandstourismus hat sich in der Nachkriegszeit vollzogen. Nach der Wende der Änderung des politischen Systems, hat die Tourismusentwicklung weiter bedeutend zugenommen im Sinne daß eine Umstrukturierung der Tourismus-Wirtschaft erfolgt hatte. Dieser Beitrag befaßt sich mit einigen weiteren Problemen der touristischen Entwicklung Polens. Schlüßelwörter: Volkswirtschaft Polens, Auslandstourismus, Systemtransformation, Umstrukturierung der Tourismuswirtschaft
TENDENCIJE RAZVOJA POLJSKOG TURISTIČKOG GOSPODARSTVA
Sa�etak Poljska je sa stajali�ta turizma vrlo atraktivna zemlja i ima vrlo dobre uvjete za razvoj različitih oblika turističkog prometa. Iz tog razloga je segment turizma za Poljsku od vrlo velikog značenja. Razvoj domaćeg i stranog turizma se odvijao u poslijeratno vrijeme, a nakon promjene političkog ustroja Poljske, razvoj turizma je zadobio na snazi, u smislu restrukturiranja turističkog gospodarstva. Ovaj rad se bavi s nekim problemima turističkog razvoja Poljske. Ključne riječi: gospodarstvo Poljske, promet stranih turista, promjena političkog sustava, restrukturiranje turističkog gospodarstva
Prof. dr. VLADIMIR STIPETIĆ
Hotelijerski fakultet Opatija, Sveučili�te u Rijeci, Hrvatska Faculty of Hotel Management Opatija, University of Rijeka, Croatia
PLAIDOYER ZA JEDINSTVENI SUSTAV
TURISTIČKIH RAČUNA (DILEME, TE�KOĆE I OTVORENA PITANJA)
UDK 338.48:331 Primljeno:25.05.1998. Prethodno priopćenje
Sa�etak Turizam se priznaje kao va�an ekonomski, socijalni i kulturni faktor u suvremenim dru�tvima. Ipak su statističari jo� uvijek suočeni s velikim izazovima prilikom mjerenja ekonomske va�nosti turizma za nacionalnu ekonomiju. Autor istra�uje mjesto turizma u sustavu nacionalnih računa (SNA, iz 1993.godine) i Europskom sustavu računa (ESA, iz 1995.godine). Ističe da je nemoguće točno odrediti va�nost turizma za nacionalnu ekonomiju, prema tim modelima. Takav zaključak proizlazi iz činjenice da je turizam interdisciplinarna aktivnost, čije je koncepte te�ko definirati, isto kao i mjeriti. Potvrdu svojih zaključaka autor je dobio uspoređujući definicije turista prema različitim metodologijama. Koristilo se pri tome �est različitih kriterija. Dobiveni rezultati su se, naravno, značajno razlikovali, �to ih čini izrazito neuporedivim i nekompatibilnim. Usporedba takvih podataka je zbog iznesenog te�ka, a usporedba ima ograničenu mogućnost kori�tenja. Autor ističe potrebu izrade Unificiranih turističko ekonomskih računa (UTEA), koji bi obuhvaćali osnovne aktivnosti turističkog sektora. Dosada�nje aktivnosti OECD-a i WTO-a čine dobru osnovu za daljnji rad. Tek kada većina zemalja bude koristila Unificirane turističko ekonomske račune, izrađene prema prihvaćenoj metodologiji, moći će se vr�iti međunarodna usporedba turističkih fonomena na znanstvenoj osnovi. Ključne riječi: globalizacija i turizam, obrada turizma u novim međunarodnim metodologijama, potreba za jedinstvenim sustavom turističkih računa
PLAIDOYER FOR THE UNIQUE TOURISM ACCOUNTS (DILEMAS, DIFFICULTIES AND QUESTIONS)
Summary Tourism is recognised as an important economic, social and cultural factor in modern societies. However, statisticians still face an enourmous challenge when it comes to measuring the economic importance of tourism for given national economy. In his paper author examines the position of tourism in System of National Accounts (SNA-as presented in the version from 1993) and in European System of Accounts (acronym ESA, from 1995). He comes to the conclusion that is impossible to get the full answers on the importance of tourism for the given national economy within those frameworks. The main reason for such conclusion he has found in the fact that tourism is the multifacetactivity, with difficult concept to define, let alone measure. He gets the proof for his conclusion comparing the different methodologies for defining who is the tourist, finding six different criterias in application at the moment. The results obtained are, of course, differing considerably, what makes them strictly incompatibles. The comparison of such datas is for that reason difficult to make and the comparative results are of limited use. Author advocates a need to make on international level a Unified Tourism Economic Account (UTEA), covering the main activities of tourism sector. He regards the existing work by OECD and WTO as a good basis for further work. Only when majority countries would make UTEA, based on accepted neethodology, could be the cross-country comparison made on scientific basis. Key words: globalisation and tourism, tourism through new international methodologies, necessity of Unified Tourism Economic Account
ALENKA �KAFAR
Statistical Office of the Republic of Slovenia, Ljubljana, Slovenia Dr�avni zavod za statistiku, Ljubljana, Slovenija
OVERVIEW OF TOURISM STATISTICS AT THE STATISTICAL OFFICE OF THE REPUBLIC OF SLOVENIA
UDC 338.48:331(497.4) Received: 18.12.1997 Review
Sa�etak The article presents the current situation of tourism statistics whose most important part is monthly accommodation statistics. This was revised in cooperation with the Swiss Federal Statistical Office and is nowadays in line with the European standards. Every three years two rather comprehensive sample surveys are carried out: one on the frontiers where foreign travellers are leaving Slovenia and the other in the accommodation establishments. Sample surveys are the most important source of data on inbound tourism in Slovenia. As a part of the Household Budget Survey, the sample survey on travels of domestic population is carried out. In the field of tourism, the Statistical Office of the Republic of Slovenia cooperates with some international organisations, such as WTO (World Tourism Organisation), Eurostat (European Statistical Office) and some others. Key words: Statistical Office of the Republic of Slovenia, Swiss Federal Statistical Office, sample surveys, accommodation capacities
PREGLED STATISTIKE TURIZMA ZAVODA ZA STATISTIKU REPUBLIKE SLOVENIJE
Sa�etak Rad prikazuje trenutnu situaciju statistike turizma, čiji je najva�niji dio mjesečna statistika smje�taja. Taj segment je podlegao reviziji u suradnji sa �vicarskim Federalnim zavodom za statistiku i danas je usugla�en s europskim standardima. Svake tri godine provedu se dvije ankete s uzorcima: jedna na graničnim prijelazima, na kojima strani gosti napu�taju Sloveniju i druga anketa u smje�tajnim kapacitetima. Uzorci anketnih upitnika najva�niji su izvor podataka koji se odnose na turizam Republike Slovenije. Također se provode i ankete za domaću populaciju, domaće goste, kao dio anketnih upitnika o Republičkom bud�etu. U području turizma, Statistički zavod Republike Slovenije surađuje s nekim međunarodnim organizacijama, kao �to su WTO (World Tourism Organisation), Eurosat (European Statistical Office), i druge. Ključne riječi: Zavod za statistiku Republike Slovenije, Federalni zavod za statistiku �vicarske, anketni upitnici, smje�tajni kapaciteti
II. OSTALI RADOVI / OTHER PAPERS / ÜBRIGE BEITRÄGE
Dr. MATO BARTOLUCI, redoviti profesor Fakultet za fizičku kulturu, Svučili�te u Zagrebu, Hrvatska
Faculty of Physical Education, University of Zagreb, Croatia
PODUZETNIČKI PROGRAMI U SPORTU I TURIZMU
UDK 338.48:796/799 Primljeno: 23.04.1998. Pregledni rad
Sa�etak U cilju razvoja kvalitetne turističke ponude različiti segmenti turističke ponude mogu se uspje�no razvijati primjenom određenih oblika poduzetni�tva. Proces poduzetni�tva u turizmu zasniva se na privatnom vlasni�tvu te na tr�i�nim i ekonomskim kriterijima. U ovom radu su prikazani određeni programi poduzetni�tva u sportu i turizmu i to: tenis program te program golfa. Ovi programi pokazuju da poduzetni�tvo u sportu i turizmu mo�e biti profitabilno ako ga vodi odgovarajući mened�ment u turizmu, uz uva�avanje određenih ekonomskih kriterija. Ključne riječi: turizam, sport, programi poduzetni�tva, mened�ment
ENTERPRENEURSHIP PROGRAMS IN SPORT AND TOURISM Summary In order to develop the quality of tourism offer, various segments of the tourism offer can be successfully developed by applying particular types of enterpreneurship. The process of enterpreneurship in tourism is based on private property, market and economic criteria. This paper comprises particular enterpreneurship programs in sport and tourism: the programe of tennis-center and golf-program. These programs show that enterpreneurship in sport and tourism can be profitable if conducted by appropriate management, and if certain economic criteria would be taken into consideration. Key words: tourism, sport, enterpreneurship programs, management
Prof. dr. ANTUN KOBA�IĆ Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Sveučili�te u Splitu, Hrvatska
Faculty of Tourism and Foreign Trade, University of Split, Croatia
ULAGANJA U HOTELE PRIMORSKIH DESTINACIJA - LIMITI
I POTICAJI
UDK 330.2:64.024(497.5) Primljeno: 20.04.1998. Izlaganje sa znanstvenog skupa
Sa�etak Hoteli u primorskim (odmori�nim) destinacijama djeluju u posebnim okolnostima po čemu se bitno razlikuju od ostalih. Te okolnosti su diktirane utjecajem raznih egzogenih i endogenih faktora kojima se moraju prilagođavati ulaganja i menad�ment hotela. Uspje�nost prilagođavanja ovisi o snazi utjecaja tih okolnosti, od kojih se ovdje posebno ističu: razvijenost okru�enja, mikrolokacija, raspolo�ivost i cijena kapitala, kadrovska osnova, realne tr�i�ne mogućnosti. Te okolnosti ujedno čine limite ulaganjima, a poticaji dolaze od poduzetničkih i dru�tvenih očekivanja i inicijativa. Istaknuti su i neki primjeri iz novije prakse u Hrvatskoj. Ključne riječi: raspolo�ivost kapitala, razvijenost okru�enja, tr�i�ne mogućnosti, limiti, mikrolokacija, isplativost
INVESTMENT IN COASTAL HOTELS - LIMITS AND INCENTIVES Summary Hotels in coastal (resort) destinations operate under special circumstances differing widely from others. These circumstances are being influenced by various exogenous and endogenous factors according to which investments and hotel management has to be adjusted. Business performance of adjustment depends on the strength of the influence on these circumstances, out of which one can specially distinguish: Development level of the surroundings, microlocation, capital availability and its price, human resources, realistic market possibilities. At the same time these circumstances make limits of investment, while stimulation emerges from entrepreneurial expectations and initiatives in society. Some examples from recent practice in Croatia are given for this reason. Key words: available capital, development of surroundings, market possibilities, limits, microlocations, profitability
Dr. MARCEL MELER, redoviti profesor
Ekonomski fakultet, Sveučili�te Josipa Jurja Strossmayera Osijek, Hrvatska Faculty of Economics, University of Osijek, Croatia
MARKETIN�KI IDENTITET TURISTIČKE DESTINACIJE HRVATSKOG PODUNAVLJA
UDK 338.486(497.5) Primljeno: 02.04.1998. Prethodno priopćenje
Sa�etak Svrha stvaranja vlastitog identiteta hrvatskog Podunavlja je, među inim, da se u hrvatskim, ali i �irim, gospodarskim i političkim uvjetima hrvatsko Podunavlje preobrazi iz objekta u aktivni subjekt svih zbivanja. Naravno, u vremenskom smislu identitet hrvatskog Podunavlja mo�e se vezati za pro�lost, sada�njost ili budućnost. U radu se obrazla�e mogući budući identitet hrvatskog Podunavlja temeljen na zasadama pro�losti i sada�njosti te poduprijet strate�kim osmi�ljavanjem iskori�tavanja i usmjeravanja prirodnih, dru�tvenih, ljudskih i inih resursa, a kao njegov zasebni, integrativni dio obrazla�e se i turistički identitet. Pri tomu se iskazuje osobit naglasak na nedvojbenu kvalitetu prirodnih i drugih resursa atraktivnosti hrvatskog Podunavlja, njihovu polivalentnost s drugim turističkim destinacijama u Istočnoj Hrvatskoj kao i njihovu integrativnost unutar cjelovitog turističkog proizvoda Republike Hrvatske. Ključne riječi: hrvatsko Podunavlje, identitet, marketing, turistička destinacija, turistički proizvod MARKETING IDENTITY OF CROATIAN DANUBE BASIN AS A TOURISM
DESTINATION Summary
The purpose of a characteristic identity of Croatian Danube Basin is, among other things, to transform this region from an object into a subject of all events, not only in Croatia but also on a broader political and economic scale. In terms of time, the identity of Croatian Danube Basin can, of course, be observed as connected with the past, with the present or with the future. This paper sets forth a possible future identity of Croatian Danube Basin, based on the tenets of the past and of the present and supported by a strategic theoretical organization of expoloiting and directing the natural, social, human and other resources; an additional part of this paper discusses also the region�s tourist identity. The author especially emphasizes the unmistakable quality of natural and other attractive resources of Croatian Danube Basin, their polyvalence with other tourism destinations in Eastern Croatia, as well as their integrability within the total tourism product of the Republic of Croatia.
Key words: Croatian Danube Basin, identity, marketing, tourism destination, tourism product
Dr. WERNER OPPITZ, M.A., Universitätslektor Johannes Kepler Universität, Linz, Österreich
Sveučili�te Johannes Kepler, Linz, Austrija
GLOBALISIERUNG UND TOURISMUS
UDK 338.48 Empfangen:10.03.1998
Mitteilung einer wissenschaftlichen Tagung Zusammenfassung Bedingt durch den technischen Fortschritt, vor allen im Bereich Verkehr und Telekommunikation, entwiekelt sich die Welt zum globalen Dorf. Für den Tourismus bedeutet dies eine enorme Markterweiterung. Es sind touristische Großunternehmungen entstanden, die länderunabhägig operieren und standartisierte homogene Produkte anbieten. Der Globalisierungsprozeß verunsichert vor allem jene Unternehmen, Organisationen und Länder, die noch nicht oder nieht mehr wettbewerbsfähig sind. Allerdings darf die Bedeutung der Globalisierung für den Tourismus nicht übersehätzt werden. So macht etwa der interregionale Tourismus in Europa 88% des Gesamtaufkommens aus, während auf den interkontinentalan Tourismus nur 12% entfallen. Es ist auch zu berücksichtigen, daß der Tourismus im wesentlichen eine standortgebundene Zeistung änbietet. Der Globalisierungsprozeß verstärkt den Wettbewerb unter den Standorten. Damit gewinnt die Destination als Angebotseinheit an Bedeutung. Zu den tourismusrelevanten Problemen der Globalisierung zählen auch die Auswirkungen des weltweiten Reisens auf die Umwelt und auf die Erhaltung der kulturellen Identität. Schlüsselwörter: Globalisierung führt zum globalen Dorf, Globalisierung bedeutet Markterweiterung, Globalisierung stärkt die Bedeutung der Destination als Angebotseinheit, Grenzen der Globalisi.erung durh Beschränkung der Mobilität der Produktionsfaktoren des Tourismus, Einfluß der Staaten auf internationale Wettbewerbsbedingungen, Gefahr eines weltweiten touristischen Schmelztiegels
GLOBALIZACIJA I TURIZAM Sa�etak Svijet se razvija u tzv. globalno selo pod utjecajem tehničkog napretka, pogotovo u području prometa i telekomunikacija. U okvirima turizma to znači golemo pro�irenje tr�i�ta. Nastala su velika turistička poduzeća, koja djeluju neovisno o dr�avi te nude standardizirane homogene produkte. Proces globalizacije stvara osjećaj nesigurnosti u prvom redu onim poduzećima, organizacijama i zemljama, koje jo� uvijek nisu konkurentne. Ali značenje globalizacije za turizam ne treba precjenjivati. Tako interregionalni turizam u Europi ostvaruje 88% cjelokupnog prihoda, dok na interkontinentalni turizam otpada samo 12%. Također treba voditi računa o činjenici da turizam nudi usluge koje su uglavnom vezane za određenu destinaciju. Proces globalizacije jača konkurenciju među destinacijama, i na taj način destinacija kao ponudbena cjelina dobiva na značenju. Jo� jedan od problema koji se javlja kao posljedica globalizacije je utjecaj putovanja na ekolo�ko okru�enje te očuvanje kulturnog identiteta. Ključne riječi: globalizacija stvara globalno selo, globalizacija znači pro�irenje tr�i�ta, globalizacija osna�uje značenje destinacije kao ponudbene jedinice, granice globalizacije kroz ograničavanje mobilnosti turističkih proizvodnih faktora, utjecaj dr�ave na uvjete međunarodne konkurencije kao opasnost od opadanja međunarodnog turističkog prometa
Mr. DARKO VLAHOVIĆ
Hrvatska gospodarska komora, �upanijska komora Split, Hrvatska Croatian Chamber of Commerce, District Chamber Split, Croatia
INOVIRANJE SUSTAVA STATISTIKE TURIZMA
UDK 338.48:331 Primljeno: 04.05.1998. Prethodno priopćenje
Sa�etak Hrvatska jo� ne uspijeva cjelovito i a�urno pratiti tijek turističkih gibanja u svom prostoru. Na�a statistika turizma zadr�ala je klasične pristupe i izvje�ća, koja često imaju samo ograničenu namjenu i uporabu. Inovativnim rje�enjima trebalo bi statistiku turizma kompletirati i ustrojiti po načelima poslovno informacijskog sustava. U tom pogledu autor ukazuje na mogućnosti pobolj�anja retrospektivnih pregleda i osiguranja veće kvalitete ulaza sirovih podataka. Također se zala�e za primjenu mre�nog lanca u cirkulaciji statističkih podataka i �proizvodnji� informacija za potrebe operativnog odlučivanja, kao i istra�ivanja i planiranja razvoja u oblasti turizma. Ključne riječi: prostorna mobilnost turizma, promjene u teritorijalnom ustroju, usklađivanje i inoviranje sustava statističkog načina praćenja turističkih gibanja, nove mogućnosti promatranja turizma
INNOVATING THE SYSTEM OF TOURISM STATISTICS Summary Croatia has not yet succeeded to follow, wholly and promptly, tourist flows within its frontiers. Our tourism statistics has kept classical approaches and reports, which have often a limited assignment and use. Tourism statistics should be completed and arranged by innovative solutions under the principles of business - information system. The author envisages possible improvements of retrospective views and providing the quality of input of raw data. He insists on the application network chain in the circulation of statistical data and the �production� of information for needs of operational making decisions, as well in the field of research and planning of tourism development. Key words: space mobility of tourism, change in the territorial administering, coordinating and innovating the system of statistical following of tourist flows, new possibillities of viewing tourism
Prof. dr. IVO �UVELA
Ekonomski fakultet Rijeka, Sveučili�te u Rijeci, Hrvatska Faculty of Economics, University of Rijeka, Croatia
OPTIMALIZACIJA STRUKTURE PONUDE TURISTIČKE DESTINACIJE
UDK 338.48 Primljeno: 20.04.1998. Izlaganje sa znanstvenog skupa
Turistička destinacija moderni je izraz cjelokupnosti turističke ponude na određenom lokalitetu. Suvremena turistička potra�nja, sa svojim obilje�jima i polariziranim segmentima, postavlja nove zahtjeve turističkoj ponudi. Ponuda turističke destinacije, sa svojom ustaljenom strukturom, sporo se ali ipak stalno prilagođava zahtjevima potra�nje povećavajući kapacitete svoje nadgradnje, čuvajući i unapređujući prirodne i socijalno-kulturne resurse te formirajući jedinstveni turistički proizvod. Veći pomaci u daljnjem razvoju turizma mogu se postići smi�ljenim upravljanjem cjelinom ponude turističke destinacije i posebno stalnim pobolj�anjem njene strukture. Ključne riječi: turistička destinacija, turistička potra�nja, struktura turističke ponude, turistički proizvod
OPTIMALIZATION OF STRUCTURE OF TOURISM DESTINATION SUPPLY
Summary Purpose of this work is to show complexity of supply of tourism destination and to stimulate its permanent improving and optimalization. The work is divided into four chapters. The first one gives the concept of tourism destination as a modern expression of tourism attractiveness of higher levels and as synthesis of tourism supply entirety. The second chapter considers the characteristics and typical requests of modern tourist demands across its segments. The third chapter examines the supply structure of a tourism destination, which comprises, besides hotels, other accommodation and catering facilities, necessary traffic and public utility infrastructure, entertaining - recreational amenities, ecological qualities of natural and human environment as well as other attractive conveniences of out-of-board consumption. Crucial significance of price and quality of services are also discussed. The fourth chapter presents the process of permanent improving of supply structure, the purpose of which is its optimalization. Based on objective perceiving of adverse sides of supply, one makes and carries out short and long-term programmes for improving the supply structure, with necessary reconstructions and investments. Economic and organizational measures; tasks of local self-government, tourism associations and tourism enterprises. Key words: tourism destination, tourism demand, tourism supply structure
III. PRIKAZI KNJIGA / BUCHBESPRECHUNGEN / BOOK REVIEWS
Dr. Ivanka Avelini Holjevac
KONTROLING - UPRAVLJANJE POSLOVNIM REZULTATOM
Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija, 1998. str. 478. Oni koji poznaju dosada�nji znanstveno-istra�ivački, nastavni i publicistički rad prof. dr. Ivanke Avelini Holjevac, slo�it će se da je ona dugogodi�nje usmjerena na istra�ivanje funkcije znanosti i visoko�kolskog obrazovanja u hotelijerstvu. U tome, okosnicu čine teorija analize poslovanja te upravljanje i ocjenjivanje poslovnog uspjeha hotelskih poduzeća. Prof. dr. Ivanka Avelini Holjevac spada u red prvih na�ih autora koji su uočili i pojam "kontrolinga" u svjetskoj literaturi i praksi kao novi koncept u kvaliteti upravljanja i organizacijskih rje�enja. Knjiga koja je pred nama pod naslovom "Kontroling - upravljanje poslovnim rezultatom", predstavlja sintezu dosada�njih dostignuća autorice obogaćenu i oplemenjenu spoznajama najkompetentnijih svjetskih autora i prilagođenih potrebama hrvatskog turističko-hotelijerskog gospodarstva. Ova knjiga, pristupom, metodama i tehnikama istra�ivanja i izlaganja, svojom teorijskom utemeljeno�ću, kompleksno�ću, strukturno�ću i načinom prezentiranja predstavlja novost ne samo u poslovnoj tematici hotelijerstva već i u �irem području ekonomske i obrazovne djelatnosti. Autorica u knjizi ukazuje na smisao kontrolinga kao koncepcije i prakse upravljanja poduzećem. Nagla�ava da je to posljedica suvremenih turbulentnih i vrlo slo�enih uvjeta poslovanja kao i odgovor na te�koće koje su se javile u tradicionalnom pristupu rje�avanja upravljačkih problema. Stoga je kontroling kao predmet obrade u ovoj knjizi aktualan i va�an istra�ivački i praktički projekt. U knjizi se obrađuju tematski sadr�aji kakvi se gotovo podjednako javljaju u svim poduzećima (kao na primjer: metode i tehnike poslovanja; upravljanje potpunom kvalitetom i uspje�nost poslovanja; planiranjem i mjerenjem poslovnog rezultata i dr.) pri čemu se posebnosti hotelijerstva ističu primjerima, ra�članjujući problematiku od "općeg" prema "posebnom". Ta posebnost je u dovoljnoj mjeri nagla�ena i znalački obrađen. U svezi s tim potrebno je skrenuti pozornost na neke tematske posebnosti u hotelijerstvu. Jedna od tih su hotelski standardi kao sredstvo kontrolinga i pretpostavka uspje�nog poslovanja, �to je često bila tema istra�ivanja autorice. Ona je to u nas najpotpunije obradila, dajući dovoljno prostora i u ovoj knjizi. Uz pregled vrsti hotelskih standarda značajno je njeno ukazivanje na povezanost i interaktivnost standarda s kvalitetom hotelskih usluga, racionalizacijom poslovanja i menad�mentom u hotelu. Obrađujući kadrovske resurse autorica tra�i način kako pronaći, osposobiti i stimulirati dobre radnike. Tu ukazuje na kadrovske posebnosti u hotelijerstvu, na specifičnosti rada, va�nost kadrovske politike i odnos prema kadrovima, upućujući na odgovarajuće analize i načine ocjenjivanja strukture kadrova. Poznavajući problematiku tro�kova, slo�enost poslovnih procesa i va�nost odnosa prema imovini u hotelijerstvu, autorica ukazuje na potrebu stalnog praćenja i racionaliziranja kako tro�kova poslovanja, tako i imovine, pojedinih poslovnih procesa i funkcija. U tom smislu upućuje na mogućnost rje�enja i zagovara odgovarajuće analize, prilagođene posebnosti hotelijerstva. Odlično poznavanje problematike hotelijerstva, praćeno plastičnim izlaganjem, prikazima, primjerima, modelima i zaključcima, omogućilo je autorici da u ovoj knjizi predoči način kako doći do �eljenog poslovnog uspjeha hotela i kako mjeriti i ocjenjivati uspje�nost poslovanja i poslovnih rezultata.
Polazeći od sadr�aja, načina istra�ivanja i prezentiranja kao i drugih kvaliteta ove knjige mogu joj se pripisati tri va�ne značajke: Prvo, knjiga je uspje�an sveučili�ni ud�benik jer se bavi obja�njavanjem poslovnih fenomena i upravljačkim zadacima, te primjerima eksplicira strukturu problema i način njihova rje�avanja. Kao takva ona je preporučljiva za sve studente ekonomskih fakulteta i veleučili�nih studija. Drugo, knjiga predstavlja i praktični priručnik jer demonstriranjem postupaka u rje�avanju stvarnih upravljačkih problema mo�e poslu�iti kao izuzetna pomoć menad�erima svih razina i funkcija. Treće, knjiga se karakterizira i elementima znanstvenog rada jer uspje�no odabranim znanstvenim metoda i tehnikama otkriva i unosi nove spoznaje u znanost o upravljanju. Time autorica daje znatan doprinos ekonomskoj misli i stvara primjerenu teoretsku podlogu za unapređenje prakse u području kontrolinga kao upravljanja poslovnim aktivnostima i rezultatima poslovanja. Na kraju �elim istaći svoje uvjerenje da će se o ovoj knjizi dati jo� puno dobrih ocjena i da ona postaje nezaobilazna literatura za svakog istra�ivača koji će se ovom materijom baviti.
Prof. dr. sc. JADRANKA DE�ELJIN Ekonomski fakultet Rijeka
Mr. Nevenka Bla�ević
DEUTSCH IN HOTELLERIE UND TOURISMUS
�kolska knjiga Zagreb, Zagreb, 1998. str. 204.
Tvrdnju da je dobar ud�benik jedan od preduvjeta za uspje�no izvođenje nastave stranog jezika dokazala je praksa u mnogo slučajeva. Jedan od takvih ud�benika je i ud�benik Nevenke Bla�ević: Deutsch in Hotellerie und Tourismus prvenstveno namijenjen studentima hotelijerstva i turizma kojima je njemački prvi strani jezik. Bez obzira na činjenicu �to je on predviđen i namijenjen ciljnoj grupi "koja posjeduje jezična znanja naprednog stupnja", dobro je do�ao i u zavr�nim razredima hotelijersko-turističkih �kola, jer pru�a obilje raznovrsnog, aktualnog i autentičnog nastavnog materijala, �to je veliki doprinos suvremenoj nastavi. Aktualan i autentičan nastavni materijal pru�a, između ostalog, i dragocjene civilizacijske informacije o Njemačkoj. Ud�benik se sastoji os osam tematskih cjelina: 1. Tourismus; 2. Urlaubspläne; Im Hotel; 4. Empfangsdienst; 6. Unterbringung und Zimmerservice; 6. Service im Restaurant; 7. Kroatien - ein kleines Land für einen großen Urlaub; 8. Korrespondenz. Na kraju ud�benika se nalazi rječnik. Svaka tematska cjelina sastavljena je od jedne ili vi�e lekcija, koja uključuje osnovni tekst, vje�be za razumijevanje teksta, gramatičke i komunikacijske vje�be, te jedan ili vi�e dodatnih tekstova s vje�bama. Ud�benik sadr�i niz gramatičkih vje�bi, no budući da autorica polazi od pretpostavke da su studenti savladali gradivo srednje �kole, odnosno gramatička znanja, on ne slijedi gramatičku progresiju i ne sadr�i gramatički pregled. Tekstovi su sa stručne strane poticajni, jer pru�aju obilje zanimljivog materijala iz područja hotelijerstva i turizma.
Kao posebnu prednost ud�benika istaknula bih njegovu komunikacijsku orijentaciju koja uvelike doprinosi komunikativnoj kompetenciji ciljne grupe, obzirom da se radi o polaznicima kod kojih je komunikacija u prvom planu (recepcija, restoran, turistička agencija). Njegova komunikacijska orijentacija je, očito, rezultata autoričine procjene realne situacije i prioriteta struke ciljne grupe, koja se bazira na argumentima logike, zdravog razuma i nastavničkog iskustva. Kroz koncepciju svojeg ud�benika autorica u ciljnoj grupi stalno odr�ava prisutnom �elju da se komunicira na njemačkom jeziku. Glavna je teza ove knjige da je nastava stranog jezika, kojoj je cilj komunikacija, u biti odnos između pojedinih ljudskih bića, a ne samo učenje napamet i suhoparno ponavljanje fraza i vje�banje struktura. Tu bih navela često citiranu rečenicu Wilge Rivers, u kojoj ka�e da bi sat stranog jezika morao biti za učenika ili studenta "istinsko iskustvo komunikacije, a ne samo jo� jedan dosadni sat vi�e."1 U svezi s tim mogli bismo jo� reći da je cijela knjiga parafraza uvijek popularnog polazi�ta da polaznik nije objekt nego subjekt nastave. Predzadnju cjelinu, gdje se obrađuje Hrvatska s turističkog aspekta, bih istakla kao vrijednost rada i ulo�enog truda domaćeg autora koji donosi dragocjene informacije o turističkim destinacijama u Hrvatskoj, �to je od velike koristi za polaznike u njihovoj budućoj praksi. Konačno treba naglasiti da ovaj ud�benik, prvenstveno orijentiran prema praksi i komunikaciji, mo�e biti od velike koristi na�im hotelijersko turističkim djelatnicima u produbljivanju znanja iz njemačkog jezika, posebno danas, kada je uspostavljanje kontakata s gostima i poslovnim partnerima imperativ hrvatskog turističkog gospodarstva.
BRIGITA BOSNAR-VALKOVIĆ Hotelijerski fakultet Opatija
1 W.M. Rivers, Teaching Foreign Language Skills, The University of Chicago Press, 1984.
IV. IZBOR IZ AKTIVNOSTI HOTELIJERSKOG FAKULTETA OPATIJA TÄTIGKEITEN DER FAKULTÄT FÜR HOTELMANAGEMENT
OPATIJA ACTIVITIES OF THE FACULTY OF HOTEL MANAGEMENT OPATIJA
Dr. MILENA PER�IĆ, redoviti profesor Hotelijerski fakultet Opatija, Sveučili�te u Rijeci, Hrvatska
Faculty of Hotel Management Opatija, University of Rijeka, Croatia
O RADU I POSLOVANJU HOTELIJERSKOG FAKULTETA OPATIJA
U 1997. GODINI
(IZVJE�ĆE DEKANA) Sukladno odredbama članka 53. stavak 2 Statuta Sveučili�ta u Rijeci, a temeljem odluke 28. i 39. sjednice Upravnog vijeća Sveučili�ta u Rijeci od 22. travnja 1997. godine i 30. o�ujka 1998. godine, kao i temeljem odluke Senata Sveučili�ta u Rijeci, od 31. travnja 1998. godine podnosimo Izvje�će dekana o radu i poslovanju Hotelijerskog fakulteta Opatija u 1997. godini. Ovo se izvje�će temelji na spoznaji da rad i razvoj Hotelijerskog fakulteta Opatija, kao jedinog specijaliziranog visokog učili�ta u Republici Hrvatskoj, ima polazi�te u potrebi da se nastavni planovi i programi tako profiliranju, da osiguraju osposobljavanje kadrova koji mogu udovoljiti specifičnim potrebama hotelijersko-turističkog gospodarstva, ali i promicati pozitivne tekovine institucija kojima je pravni sljednik. U tom pogledu uspostavljena je dobra suradnja sa svim relevantnim sveučili�nim i ostalim institucijama u zemlji i inozemstvu. Kolegij dekana Hotelijerskog fakulteta Opatija je u suradnji i uz potporu nastavnika, suradnika, ostalih zaposlenika i studenata djelovao kroz aktivnosti na podizanju kvalitete, sukladno ciljevima i strate�kim zadacima razvoja hotelijerstva i turizma Hrvatske postavljenim u Glavnom turističkom planu Republike Hrvatske i u Strategiji razvoja Sveučili�ta u Rijeci, a po uzoru na razvojne planove i nastavne programe sličnih visoko�kolskih institucija u Europi i svijetu. To se poglavito odnosilo na aktivnosti oko međunarodnog profiliranja Fakulteta, otvaranja i profiliranja međunarodne ljetne �kole, razmjene nastavnika, suradnika i studenata, uključivanje u međunarodne udruge, razvoj kadrova, obogaćivanje specijalizirane knji�nice, pripreme programa visoke hotelijerske �kole i drugo. Rad i poslovanje Hotelijerskog fakulteta Opatija je u 1997. godini bilo posebno usmjereno na: a) stvaranje i unapređivanje imid�a Fakulteta b) organiziranje i razvoj svih oblika nastavnog procesa c) otvaranje novog poslijediplomskog studija d) podizanje kvalitete i popularizaciju znanstveno-istra�ivačkog i stručnog rada e) unapređenje odnosa s okru�enjem u sustavu povratne veze i f) stvaranje uvjeta za razvoj kadrova, organizacije, tehnologije, dobre radne klime i standarda
zaposlenih. a) Stvaranje i unapređivanje imid�a Fakulteta Temeljna odrednica djelovanja svih zaposlenika i studenata Hotelijerskog fakulteta Opatija bila je na očuvanju stečenog imid�a, odn. "dobrog glasa" Hotelijerskog fakulteta Opatija, temeljenog na stečevinama ove institucije i institucija koje su mu prethodile. U tim nastojanjima je Kolegiju dekana veliku podr�ku pru�ilo �ire i u�e okru�enje, posebno Ministarstvo turizma, Hrvatsko udru�enje hotelijera, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska komora, Grad Opatija kao i srodne udruge i institucije u zemlji i inozemstvu.
Imid� Hotelijerskog fakulteta Opatija je sveukupnost znanstveno-nastavne i druge aktivnosti svakog pojedinog nastavnika, suradnika i studenta, odnosno njihova kvalitetnog odnosa prema direktnim i indirektnim obvezama u znanstveno-nastavnom procesu, ali i u drugim aktivnostima okru�enja. Ulo�eno je mnogo napora na unapređenju kvalitete odnosa prema studentima, prema hotelijersko-turističkom gospodarstvu, jedinicama uprave i samouprave, resornim ministarstvima i drugim relevantnim institucijama, a jo� vi�e u unapređenju znanstveno-istra�ivačkog rada, i podizanja kulture komuniciranja kolektiva s okru�enjem. Stečeni imid� potvrđuje veliki interes srednjo�kolske populacije za upis na ovaj Fakultet (najveći broj prijavljenih pristupnika na Sveučili�tu u Rijeci), kao i mogućnost da se nakon zavr�etka studija nađe odgovarajuće mjesto u struci (Rezultati istra�ivanja � �Gdje su i �to rade diplomandi Hotelijerskog fakulteta Opatija). Diploma Hotelijerskog fakulteta Opatija se bez problema nostrificira u inozemstvu, a nastavak studija na poslijediplomskim studijima vodećih Sveučili�ta u svijetu moguć je praktički bez diferencijalnih ispita (npr. na Wirtschaftsuniversitätu Wien; Cornell University; The Manchester Metropoliten University i drugo..). Imid�u Fakulteta posebno doprinose oni njegovi diplomandi koji uspje�no obna�aju čelne funkcije u hotelijersko-turističkom gospodarstvu i srodnim institucijama u zemlji i inozemstvu. Hotelijerski fakultet Opatija se uspio uspje�no nametnuti hrvatskoj javnosti kao vrh piramide u vertikali izobrazbe djelatnika potrebnih hotelijersko-turističkom gospodarstvu Hrvatske. To je u biti interdisciplinarni pristup oblikovanju ekonomskog studija, čije je profiliranje temeljeno na specifičnim zahtjevima koji se postavljaju u osposobljavanju mened�era i istra�ivača potrebnih u hotelijerstvu i turizmu, po standardima svjetske hotelske industrije i po uzoru na srodne institucije u Europi i svijetu. Ugled koji je Hotelijerski fakultet stekao u okru�enju zasluga je cijelog kolektiva, tj. svih nastavnika, suradnika i studenata, a posebno istaknutih pojedinaca koji su poveli mlađe i manje aktivne pojedince, te doprinijeli da se Hotelijerski fakultet u okru�enju mo�e prepoznati kroz:
• izvrsne odnose sa hotelijersko-turističko gospodarstvom i institucijama kojima predstavlja vertikalu (srednjo�kolske obrazovne institucije ...), konkurencijom (druge institucije sa sličnim istra�ivačkim poljem i nastavnim programima) i okru�enjem (udruge, Ministarstva, Sveučili�te, jedinice lokalne uprave i samouprave ...);
• visoki stupanj informatizacije i komunikacije, kao i osuvremenjivanje nastavnog procesa i knji�nog fonda;
• kvalitetu i realnost odnosa prema studentima u nastavi i ocjenjivanju (stručnost, dosljednost ...); • po�tivanje načela znanstveno-istra�ivačkog i stručnog rada, te javnu osudu plagijata; • po�tivanje fakultetskih "kanona" tj. hijerarhije zvanja; • te kroz stvaranje dobre radne klime u kolektivu, kao pretpostavci razvoja.
b) Organiziranje i razvoj svih oblika nastavnog procesa Odgovornost prema studentima se na Hotelijerskom fakultetu Opatija uvijek odra�avala u inoviranju nastavnih planova i programa dodiplomskih i poslijediplomskih studija, a posebno u osiguranju njihova kvalitetnog izvođenja i unapređivanja. Pri tom su uva�avanje preporuke i odluke Sveučili�ta u Rijeci, Rektorskog zbora, Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu i Ministarstva znanosti i tehnologije. �elje su uvijek usklađivane s kadrovskim, prostornim i tehničkim mogućnostima, te dostignućima znanosti i prakse. U kvaliteti izvođenja nastavnog procesa je zasigurno značajan ograničavajući činitelj nedostatak prostora, naime Hotelijerski fakultet raspola�e najmanjim prostornim mogućnostima po studentu na Sveučili�tu u Rijeci (Razvojna studija Sveučili�ta u Rijeci), �to bi planirane investicije trebale ubla�iti. Tijekom 1997. godine je na ovom polju učinjeno slijedeće: • u cjelosti je implementiran novi nastavni plan i program dodiplomskog studija, čija je velika
vrijednost u uvođenju izbornih i neobaveznih kolegija, pru�anja mogućnosti učenja četiri strana jezika na tri nivoa (A, B i C jezik), kao i integriranje praktičnog rada u nastavni proces treće godine;
• poduzete su aktivnosti na dobivanju suglasnosti za početak izvođenja poslijediplomskog i doktorskog studija "Upravljanje kvalitetom u hotelijerstvu i turizmu Hrvatske" u suradnji sa Medicinskim fakultetom Rijeka i Fakultetom fizičke kulture u Zagrebu;
• realizirano je zapo�ljavanje većeg broja mladih znanstvenika, kao i njihovo upućivanje na specijalizacije, stipendije i doktorske studije u inozemstvo;
• ulo�eni su napori na uvođenju bolje organizacije svih oblika studija, a posebno izvanrednog studija, prilagođeno �eljama i mogućnostima onih koji �ele steći dodatno obrazovanje uz svoje redovite radne obveze;
• realizirano je nekoliko posebnih programskih sadr�aja kroz seminare permanentnog obrazovanja za hotelsko gospodarstvo i druge korisnike, sukladno stvarnim potrebama i razvoju gospodarskog trenutka Hrvatske ;
• nastavljeno je aktivno uključivanje u aktivnosti Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva prosvjete i �porta, te Ministarstva turizma na definiranju vertikale obrazovnih profila u područje osposobljavanja za potrebe hotelijersko-turističkog gospodarstva;
• koordinirane su aktivnosti na izradi novog nastavnog plana i programa Visoke �kole za hotelijerstvo i turizam, sukladno najboljim stranim uzorima (Austrija, �vicarska, Nizozemska....), a temeljem analiza potreba u zemlji;
• ulo�eno je mnogo na razvoju informatizacije nastave, te pratećih procesa, kao i na kori�tenju mogućnosti koje daje informatička mre�a CARNet (npr. kreiranje WWW stranica Hotelijerskog fakulteta i sl.).
Temeljem odredbi Zakona o visokim učili�tima Hotelijerski fakultet je u ovoj akademskoj godini u cijelosti implementirao novi nastavni plan i program, uzimajući u obzir potrebe i komparativne prednosti ove djelatnosti u ostvarivanju ciljeva gospodarskog razvoja Republike Hrvatske, a u duhu odredbi zvaničnih dokumenata prema kojem se visokoobrazovani kadrovi trebaju profilirati "u pravcu oblikovanja studija hotelskog mened�menta i poslovne administracije, te studija marketinga i mened�menta u turizmu, uva�avajući odgovara-juća strana iskustva, rezultate istra�ivanja u praksi i smjernice razvoja Sveučili�ta u okviru kojih te institucije djeluju " (Prema: Strategija razvoja turističkog gospodarstva Hrvatske). Novi nastavni plan i program Hotelijerskog fakulteta podr�an od strane dva inozemna i jednog domaćeg recenzenta, a prihvaćen od Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Ovaj se program počeo uvoditi u nastavni proces ak. god. 1993/94. Ovaj nastavni plan i program osigurava ravnote�u temeljnih ekonomskih kolegija, apliciranih na djelatnost hotelijerstva i turizma s kolegijima iz područja filologije, organizacije, medicine, tehnologije, informatike i drugih relevantnih disciplina (te ravnote�e obaveznih kolegija s izbornim kolegijima godi�ta i smjerova), �to mu daju obilje�je interdisciplinarnog studija, kojim se osposobljavaju mladi ljudi za visokostručne i mened�erske poslove u turizmu i hotelijerstvu, a po uzoru na vodeće institucije ove vrste u Europi i svijetu. Ovakav prijedlog dostavljen je Sveučili�tu u Rijeci pod nazivom "Idejna strategija razvoja sveučili�nih studija" 15. lipnja 1997. godine pod Klasa: 602-04/97-01/12, Ur.br.: 2156-24-97-01. Uzori na kojima se temelji postojeći nastavni plan i program Hotelijerskog fakulteta su programi sljedećih visoko�kolskih sveučili�nih institucija u svijetu: Florida International University - School of Hospitality Management Florida; University of Central Florida - Hospitaliy Management Program Florida, "Cornell University - The Hotel School - Hospitality Management", Ithaca, New York, University of Nevada, Las Vegas - College of Hotel Administration, Nevada; Florida International University Miami; Florida; Wschigton State University Hotel and Restaurant Administration, Washington; Ruchester Institute of Technology School of Food, Hotel and Travel Management Rochester, New York; The University of Calgary - Tourism and Hospitality Management - Faculty of Management, Canada; University of Surrey - Department of Management Studies for Tourism and Hotel Industries; The University of Buckingham - International Hotel and Tourism Management; University Bournemouth - Department of Service Industries - Serving the needs of the Food, Hospitality, Retail & Tourism Industries; University of Central England - Faculty of Hospitality Management in Birminham; University of Wales - Faculty of Business, Leisure and Food, Cardiff; The Manchester Metropolitan University - Hotel Catering and Tourism Management; Wirtschaftsuniversität - Institut für Tourismus und Freizeitwirtschaft Wien; Universität Innsbruck - Universitätslehrgang für Tourismus - Institut für Tourismus und Dienstleistungs-wirtschaft,Innsbruck; Ekonomicka Univerzita v Bratislave - Obchodna fakulta, Slu�ieb a cestovneho ruchu; Ekonomicka fakulteta, Univerzita Mateja Bela, Banska Bystrica i drugi.
Hotelijerski fakultet će i dalje poduzimati napore na uvođenju novog smjera zdravstveni turizam, a u cilju zadovoljenja potreba i realizacije zaključaka međunarodnog kongresa "Opatija - promotor zdravstvenog turizma" koji glase: "u pojedine segmente obrazovnog sustava u području turizma, hotelijerstva i zdravstva uvesti prepoznatljive elemente edukacije značajne za razvoj zdravstvenog turizma, te poticati znanstveno-istra�ivački rad na ovom području" (Zbornik kongresa, str. 342.). Citirane zaključke prihvatila su i tri Ministarstva (znanosti i tehnologije, medicine i turizma), pa se nameće Hotelijerskom fakultetu obveza
njihove realizacije. To znači da bi se uz postojeći nastavni plan i program tj. uz postojeća usmjerenja (hotelijerstvo - grana, mened�ment u hotelijerstvu � poslovni sustav i turizam - hotelsko okru�enje) uvede i novo usmjerenje - zdravstveni turizam. U prilog realizacije ovih zaključaka je i koncepcija nastavnog plana i programa poslijediplomskog znanstvenog studija "Upravljanje kvalitetom u hotelijerstvu i turizmu Hrvatske", koji će se izvoditi s Medicinskim fakultetom u Rijeci i Fakultetom fizičke kulture u Zagrebu. Na inicijativu Ministarstva turizma, a u okviru Savjeta za ustroj visoko�kolske naobrazbe koncipiran je prijedlog Visoke hotelijersko-turističke �kole u Opatiji. Na tim polazi�tima su vođeni razgovori o mogućnosti suradnje na realizaciji kvalitetnog programa te vrste s odgovarajućim visokim �kolama u St.Galenu i Lousani (�vicarska), Beču (Austrija), Münchenu (Njemačka) i Leuwardenu (Nizozemska). Na tim uzorima napravljen je nastavni plan i program, te postignuta prethodna suglasnost oko osiguranja odgovarajućeg poslovnog prostora i osposobljavanja hotela- radionice, u okviru kojeg bi studenti mogli stjecati teorijska i praktična znanja. Pri tom je konzultiran veliki broj izuzetno kvalitetnih programa visokih �kola, a kao polazi�ta za koncipiranje programa visoke �kole (koja nedostaje u vertikali obrazovnog sustava za hotelijersko-turističko gospodarstvo), kao i radi diferenciranja nastavnog plana i programa visokih hotelijerskih �kola u odnosu na sveučili�ni program koji se izvodi na Hotelijerskom fakultetu Opatija. Time je Hotelijerski fakultet pokazao spremnost u pru�anju strune, kadrovske i organizacijske pomoći u naporima koje poduzima Ministarstvo znanosti i tehnologije na osnivanju Veleučili�ta u Rijeci. Prethodna istra�ivanja privedena u Republici Hrvatskoj ukazala su na potrebu ustroja ovakve veleučili�ne institucije upravo u Opatiji, kojoj bi Hotelijerski fakultet Opatija i odgovarajući međunarodni studiji predstavljali vertikalu u obrazovnom procesu (modul B i C). Da ima tr�i�ta za sve navedene oblike naobrazbe mo�e se zaključiti iz praktičnih saznanja da iz godine u godinu raste interes onih koji se prijavljuju na ovu instituciju, �to je znatno vi�e u odnosu na okvire koje daju upisne kvote. No nastavni plan i program Hotelijerskog fakulteta Opatija ne mo�e zadovoljiti narasle interese malih poduzetnika i onih koji �ele produbljivati specijalistička znanja u radnim procesima struke. Stoga bi se osnivanjem odgovarajuće visoke �kole ovog profila, pru�ilo sve mogućnosti za stjecanje znanja u ovog za Hrvatsku značajnoj grani djelatnosti. Poznato je da jednom stečena znanja zastarijevaju, stoga se i Hotelijerski fakultet Opatija uključuje u inoviranje znanja ponudom specifičnih programa permanentnog obrazovanja, savjetovanja i licenciranja znanja. Nastavnici i suradnici Hotelijerskog fakulteta spremno su se uključili u rje�avanje specifičnih problema u hotelijersko-turističkoj djelatnosti (direktno ili indirektno), ovisno o �elji poduzetnika i mened�menta kroz du�e ili kraće seminare, konzultantske usluge, izradu studija, projekata, elaborata i drugo, ili kroz uključivanje u razna tijela i udruge resornih Ministarstva ili Udruga. Pored većeg broja seminara po posebnim zahtjevima pojedinih poslovnih sustava iz hotelijersko-turističkog gospodarstva, nastavnici i suradnici Hotelijerskog fakulteta uspje�no su realizirali nekoliko seminara edukacije za turističke vodiče i voditelje poslovnica (po zakonu o Turističkoj djelatnosti), a sada su u pripremi programi za turističke animatore. U suradnji sa Hrvatskom zajednicom računovođa i financijskih djelatnika uspje�no je realiziran prvi seminar za stjecanje zvanja �ovla�teni računovođa�, a u tijeku su i opse�ne aktivnosti na uvođenju programa kvalitete u hotelske kuće prema standardu ISO - 9000. Sve su ove aktivnosti bile adekvatno praćene medijski, �to dokazuje da su ovakve aktivnosti adekvatno prihvaćene od strane hotelijersko-turističkog gospodarstva. No to ujedno obvezuje nastavnike i suradnike Fakulteta da prate razvoj znanosti i prakse u svijetu, te da uvijek budu jedan korak ispred. c) Otvaranje novog poslijediplomskog studija Od posebnog je značenja za svako visoko učili�te da sukladno propisima, kadrovskim, stručnim i prostornim mogućnostima organizira odgovarajući poslijediplomski i doktorski studij. U akademskoj godini 1996./97. zavr�en je edukacijski proces treća generacija polaznika poslijediplomskog znanstvenog studija "Management u suvremenom hotelijerstvu". To je ujedno bio i povod da se aktivnije pristupi realizaciji novog programa poslijediplomskog studija koji je odlukom Sveučili�ta u Rijeci jo� u veljači 1995. godine upućen Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu Republike hrvatske na recenziju. Nastavni plan i program ovog studija koncipiran je na visokoj znanstvenoj i stručnoj razini u području razvojnih pravaca, metoda i tehnika modernog mened�menta u turizmu i hotelijerstvu, koje se tretiraju kao područje ekonomije kojem treba pristupiti sa interdisciplinarnog stajali�ta.
Dakle, novi interdisciplinarni, međufakultetski znanstveni poslijediplomski i doktorski studij pod nazivom "Upravljanje kvalitetom u hotelijerstvu i turizmu Hrvatske" (Total Quality Tourism & Hospitality Management), koncipiran je tako da pru�a polivalentna znanja svim mened�erima koji �ele razvijati nove pristupe u ovog propulzivnoj grani djelatnosti. Realizacijom ovog programa omogućiti će se polaznicima da svladaju neke temeljne programske osnove, kao i obvezatne kolegije smjera, ali isto tako da profiliranje tra�e unutar petnaestak izbornih i neobaveznih kolegija, od kojih mogu izabrati one kolegije, koji će im osigurati u�u profilaciju u njihovu budućem zvanju. Preduvjet je dobro poznavanje stranih jezika i pismenosti, �to dokazuju izradom dva kritička prikaza strane i domaće literature i jednog seminarskog rada. U realizaciji nastavnog plana i programa svoje su sudjelovanje prihvatili najbolji domaći i strani znanstvenici i stručnjaci, čiji je zadatak da polaznike upoznaju s najnovijim dostignućima u teoriji i praksi hotelijerstva i turizma. Tako će se mladim znanstvenicima, poduzetnicima i mened�erima pribli�iti sve relevantne nove spoznaje i metode, te osposobiti ih da krenu s "ramena svojih prethodnika", s ciljem da unaprijede postojeće spoznaje i izborom odgovarajuće teme magistarskog rada, kao njihovom kvalitetnom obradom daju i svoj osobni doprinos sveukupnom razvitku hotelijerstva, turizma i hrvatskog gospodarstva uopće. d) Podizanje kvalitete i popularizacija znanstveno-istra�ivačkog i stručnog rada Hotelijerski fakultet Opatija je znanstveno-nastavna organizacija, �to znači da se njezin rad razvoj u promatranom razdoblju temelji na broju, ali prvenstveno na kvaliteti publiciranih znanstvenih i stručnih radova, te organiziranjem i aktivnim uključivanjem u znanstvene i stručne skupove u zemlji i inozemstvu. Odnosno, kvaliteta u popularizaciji znanstveno-istra�ivačkog i stručnog rada shvaćana je i realizirana u promatranom razdoblju kroz:
• anga�iranje na znanstveno-istra�ivačkim projektima Ministarstva znanosti i tehnologije, te drugim projektima za gospodarstvo;
• suradnju sa srodnim i komplementarnim institucijama i udrugama u zemlji i inozemstvu, • organiziranjem znanstvenih i stručnih skupova, kongresa, simpozija, seminara i drugih; • poticanjem nastavnika i suradnika za aktivno sudjelovanje na odgovarajućim skupovima drugih
organizatora; • unapređivanjem izdavačke djelatnosti; • stručnim usavr�avanjem mladih znanstvenika i studenata, te njihovim uključivanjem u znanstveno-
istra�ivački rad, a u cilju popularizacije znanosti i unapređenja znanstvene misli na Fakultetu i u okru�enju;
• upućivanjem mladih znanstvenika na doktorske studije u inozemstvo; • stvaranjem uvjete za napredovanje nastavnika, suradnika i nadarenih studenata; • uključivanjem Hotelijerskog fakulteta i pojedinaca u značajna udru�enja, ustanove i druge znanstvene
i stručne udruge od značaja za razvoj Fakulteta (npr. ATLAS, FEDE, AIEST, IHRA, LSI, EDAMBA, ELRA ....).
Fakultetsko vijeće, Kolegij dekana i svaki nositelj kolegija aktivno su se uključili u poticanje svih segmenata znanstveno-istra�ivačkog i stručnog rada na Hotelijerskom fakultetu na načelima �slobode znanstvenog istra�ivanja i stvarala�tva, javnosti rada, za�tite prava intelektualnog vlasni�tva, konkretnosti znanstvenog programa i prijedloga, nedodirljivosti i sigurnosti čovjekove osobnosti i dostojanstva, etičnosti i odgovornost znanstvenika i istra�ivača za posljedice vlastitog rada, brige za za�titu okoli�a, povezanosti znanstvenog istra�ivanja i visoko�kolske izobrazbe, te uključivanje u međunarodnu znanstvenu djelatnost�. Na ova se načela upućivalo u svim oblicima znanstvenog i stručnog rada, poglavito u cilju osiguranja uravnote�enog razvoja svih nastavnika i suradnika, jer u tom procesu svaki zaposlenik i student mora dobiti odgovarajuću ulogu. Ne mogu se osporiti rezultati postignuti na publiciranju istra�ivanja nastavnika i suradnika Hotelijer-skog fakulteta (veliki broj knjiga, ud�benika i priručnika, koji postaju ispitana literatura za studente i putokaz praksi), te implementiranju u praksi rezultata rada na projektima i drugih istra�ivanja u području hotelijerstva i turizma. Navedeno se nastoji prezentirati na znanstvenim i stručnim skupovima, u časopisima i drugim publikacijama. Hotelijerski fakultet je nastavljajući tradiciju u organizaciji međunarodnih znanstvenih i stručnih
skupova. Tako je u ovoj kalendarskoj godini zajedno sa ELRO-m (Europsko udru�enje za turizam i slobodno vrijeme) u Dubrovniku organiziran međunarodni znanstveni skup, uz već tradicionalni skup Hotelijerskog fakulteta "Hrvatska u europskom turizmu". Tijekom 1997. godine pripreman je i tradicionalni bienalni skup �Hotelska kuća�, koji će se o listopadu 1998. godine organizirati na temu �Hotel u turističkoj destinaciji�. Prijavu je poslao veliki broj domaćih i međunarodno priznatih autora, u okviru tri tematska podpodručja � turistička destinacija, statistika u hotelijerstvu i turizmu, te kvaliteta u turizmu. Hotelijerski fakultet Opatija je u 1997. godini nastavio uspje�no izdavati časopis "Tourism and Hospitality Management" u suradnji i uz potporu Instituta za unapređenje gospodarstva WIFI u Beču (Wirtschaftrs-förderungsinstitut, Wien), a uz potporu Ekonomskog sveučili�ta u Beču (Wirtschaftsuniversität Wien - Institut für Tourismus und Feizeitwirtschaft). Časopis ima međunarodni uređivački odbor i međunarodni recenzentski tim, a glavni i odgovorni urednik je akademik, prof. dr. Vladimir Stipetić. Treba posebno naglasiti da su sekundarno referiranje ovog časopisa prihvatile sekundardne publikacije - SOCIOLOGICAL ABSTRACTS, SAN DIEGO, U.S.A, JOURNAL OF ECONOMIC LITERATURE PITTSBURGH, PENNSIYLVANIA,U.S.A. i CAB INTERNATIONAL, WALLINGFORD, OXON, UK. Tijekom 1997. godine tiskana su dva broja časopisa, tematski vezana za skupove i aktivnosti Fakulteta, a njihov se sadr�aj prezentira na Internetu, u okviru WWW-stranica Fakulteta.. U koncipiranju i realizaciji časopisa "Tourism and hospitality management" koriste se dostignuća znanosti i prakse po uzoru svjetske časopise ove vrste kao �to su: International Journal of Hospitality Management; Cornell Hotel & Restaurant Administration Quarterly; Hospitality Research Journal; Journal of Travel Research; Annals of Tourism Research; School Food Service Research Review; Journal of Travel & Tourism Marketing; Hospitality & Tourism Educator; Journal of Leisure Research; FIU Hospitality Review; Journal of College and University Foodservice; Journal of Foodservice Systems; Journal of Hospitality & Leisure Marketing; Journal of Restaurant & Food Products Marketing; Journal of Food Products Marketing; Rewue de Tourisme; Tourism Management; International Tourism Reports; Lodging; Restaurant Business; Restaurant Hospitality; Neue Gastronomische Zeitschrift; NEO Resturation; Hotel & Tourism Florida International Universtiy - School of HospitalityReview i drugi. Izdavanje časopisa poma�e Ministarstvo kulture Republike Hrvatske financijskom potporom prema rje�enju br. 532-03-1/7-95-01 od 12. srpnja 1995. godine, pa se s pravom očekuje i njegovo uvr�tavanje u red časopisa s međunarodnom recenzijom, a sukladno odredbama Zakona o znanstveno-istra�ivačkoj djelatnosti i informacijama iz MOST-a (br. 12/94). Uređivačku politiku vodi međunarodni tim znanstvenika i stručnjaka, a uva�avajući njihova mi�ljenja Hotelijerski fakultet Opatija �eli dati svoj doprinos u popularizaciji znanstveno-istra�ivačkog i stručnog rada u ovom nedovoljno obrađenom području, a u cilju pru�anja potpore hotelijersko-turističkom gospodarstvu i uključivanju Republike Hrvatske u informacijske tijekove turističkog tr�i�ta i svjetske hotelske industrije. Po raspisanom natječaju su samostalni istra�ivači Hotelijerskog fakulteta Opatija prijavili nekoliko znanstveno-istra�ivačkih projekata, od čega je Ministarstvo znanosti i tehnologije prihvatilo i financijski podupire dva međunarodna i dva nacionalna projekta, ali se realiziraju i drugi projekti od značaja za razvoj hotelijersko-turističkog gospodarstva. Orijentacija Republike Hrvatske na prihvaćanje međunarodnih standarda i normi pona�anja obvezuje i Hotelijerski fakultet da nastavi na uspje�no započetim aktivnostima povezivanja na svim područjima znanstveno-istra�ivačkog i stručnog rada sa sličnim visoko�kolskim institucijama. Na ovome je planu je ostvarena veoma dobra suradnja s Ministarstvom turizma Republike Hrvatske, Institutom za turizam u Zagrebu, Fakultetom za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku, te Odjeljenjima za ugostiteljstvo i turizam na drugim ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj, sa svim fakultetima članicama Sveučili�ta u Rijeci, kao i s već navedenim visoko�kolskim i znanstvenim institucijama u Europi i svijetu. Sa Tehničkim fakultetom Rijeka i Slavnoski brod sklopljen je ugovor za zajedničku realizaciju projekata u postupku dodjeljivanja certifikata ISO � 9000. I dalje se posebna pa�nja posvećuje znanstvenom i stručnom usavr�avanju nastavnika, suradnika (posebno asistenata i mlađih asistenata) te studenata u zemlji i inozemstvu. Na tom polju je posebno dobra suradnja uspostavljena sa Ekonomskim sveučili�tem u Beču i sa Kentacky sveučili�tem u Lexingtonu, sa udrugom DAD u Njemačkoj i ÖAD u Austriji, a koriste se i mogućnosti koje pru�a program CEEPUS, te različite sportske i druge udruge. Koriste se i pogodnosti stipendiranja koje organizira Ministarstvo znanosti i tehnologije a koordinira Sveučili�te u Rijeci. Potiču se studijska putovanja na turističke sajmove i posjete vodećim hotelskim, obrazovnim i znanstvenim institucijama u inozemstvu. Nastavnici i studenti aktivni su sudionici nekoliko međunarodnih ljetnih �kola u zemlji i inozemstvu.
Poduzete su mnoge druge akcije na �to �irem uključivanju nastavnika, suradnika i studenata u sve oblike znanstveno-istra�ivačke djelatnosti, stručnog razvoja i specijalizacije, s ciljem da se stvore preduvjeti za njihovo �to �ire i kvalitetnije uključivanje u tr�i�nu utakmicu znanja. To se posebno odnosi na aktivnosti uključivanja studenata u izdavačku djelatnost Sveučili�ta u Rijeci, te aktivnosti kluba "Četiri plus" na nivou Sveučili�ta u Rijeci i Grada Opatije, u rad AIESEC-a, posebno na suzbijanju rasparčavanja i u�ivanja droge (projekt: "Posljedice ovisnosti i prevencije"), kao i uključivanje u druge korisne aktivnosti (npr. realizacija projekta �Prema odr�ivom razvoju turizma�) na nacionalnom i međunarodnom planu. e) Unapređenje odnosa s okru�enjem u sustavu povratne veze I tijekom 1997. godine Hotelijerski fakultet Opatija je bio prisiljen ulagati velike napore na dokazivanju vlastite samostojnosti, te opravdanosti izvođenja specifičnih programa, u čemu mu je veliku pomoć i potporu pru�ilo hotelijersko-turističko gospodarstvo, posebno udruga hotelijera i restoratera Hrvatske. U ovako slo�enim odnosima pokazalo se opravdanim razvijanje dobre suradnje i uzajamno pomaganje u realizaciji zajedničkih ciljeva zajedno sa:
• Ministarstvom znanosti i tehnologije Republike Hrvatske; • Ministarstvom turizma Republike Hrvatske; • Hrvatskom turističkom zajednicom i turističkim zajednicama ni�ega ranga; • Sveučili�tem u Rijeci; • Sveučili�nim, znanstvenim i veleučili�nim institucijama iz područja turizma, hotelijerstva,
mened�menta, ekonomije i srodnih disciplina u zemlji i inozemstvu; • Srednjo�kolskim institucijama, kojima Hotelijerski fakultet predstavlja obrazovnu vertikalu; • Udrugama hotelijera, restoratera, kampera, turističkih agencija, vodiča, animatora i drugih, na
nacionalnom i međunarodnom planu; • Jedinicama lokalne uprave i samouprave, posebno �upanijom Primorsko-goranskom i Gradom
Opatija; • Sredstva javnog priopćavanja.
Djelatnost Hotelijerskog fakulteta Opatija je nastava i znanstveno istra�ivački rad, �to znači i orijentacija na primijenjena istra�ivanja i osposobljavanje kadrova, sukladno potrebama hotelijersko-turističkog gospodarstva. Za Hotelijerski fakultet Opatija je članica Sveučili�ta u Rijeci bila značajno uključena u definiranje mre�e obrazovnih institucija a sukladno odredbama projekt Strategija razvoja Sveučili�ta u Rijeci, pri čemu su se uva�avali i drugi dokumenti Ministarstva znanosti, Rektorskog zbora i Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu, kao i Ministarstva turizma, zbog orijentacije ove Institucije na hotelijerstvo i turizam i njezinog aktivnog djelovanja na ostvarenju programa kvalitete u ustroju mre�e visoko�kolskih institucija, nastavnom i znanstveno-istra�ivačkom radu. Izdvajanje sveučili�nih od veleučili�nih studija nameće koordiniranje aktivnosti Hotelijerskog fakulteta i institucija iz okru�enja na snivanju Visoke hotelijersko-turističke �kole, koju bi podr�avalo hotelijersko-turističko gospodarstvo u Opatiji (po uzoru na strana iskustva), Hrvatska gospodarska komora i odgovarajuće udruge. Uloga predstavnika Hotelijerskog fakulteta u ovom timu (znanstvenika i stručnjaka iz prakse) je u koordinaciji aktivnosti na putu jasnog razgraničenja nastavnog plana i programa Hotelijerskog fakulteta Opatija i Visoke hotelijersko-turističke �kole Opatija, a u cilju njihova �to optimalnijeg profiliranja i razvoja. Za razliku od programa Fakulteta, koji bi se usmjerio na obrazovanje mened�era i visokostručnih kadrova, Visoka �kola bi svoj program temeljila na specijalističkim znanjima potrebnim ni�im razinama mened�menta u okviru organiziranja i izvođenja radnih procesa (modul A). Kako i ovom nivou obrazovanja treba osigurati vertikalu, predviđa se ustrojavanje posebnih specijalističkih studija u suradnji sa domaćim i stranim znanstveno-nastavnim i nastavnim institucijama na profiliranju modula B i modula C, za koje je preduvijet odgovarajuće teorijsko znanje (modul A ili neki drugi obrazovni profil ) i odgovarajuća praksa u zemlji i inozemstvu. Treba naglasiti da je Hotelijerski fakultet svoje mnogobrojne aktivnosti (npr. promocija magistranada, diplomanada, knjiga, časopisa...), kao i veoma uspje�nu suradnju sa stranim znanstvenim, obrazovnim i stručnim institucijama dobro medijski prezentirao na način da su uvijek prezentirane okru�enju realne i pouzdane informacije o Instituciji. To se npr. odnosi i na tradicionalnu suradnju Međunarodne �kole alpskog turizma �Alpe
� Adria� iz Brunica, čiji profesori, studenti i turistički djelatnici uspje�no surađuju s Hotelijerskim fakultetom. Posebno se uspje�no nastavlja suradnja s Institutom za unapređenje gospodarstva iz Beča. uspje�no se koordinira izvođenje programa Međunarodne ljetne �kole pod nazivom "Alpe-Adria Sommeruniversität", koja je dvije godine uzastopno izvođena u Opatiji, a planira se njeno izvođenje u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu i sl. Nastavlja se suradnja sa Ekonomskim fakultetom u Bratislavi na teme iz mened�menta i poduzetni�tva u hotelijetstvu i turizmu, kao i niz drugih aktivnosti, koje mogu bitno doprinijeti realizaciji temeljnog cilja ove institucije. f) Stvaranje uvjeta za rad i razvoj institucije S ponosom se mo�e istaći da je dobra radna klima jedna od stečevina kolektiva, u kojem je svaki član pojedinačno ulagao napore na njenu stvaranju i odr�anju, a temeljeno na spoznaji da se rast i razvoj svake sveučili�ne institucije temelji na kvaliteti znanstveno-istra�ivačkog, stručnog i nastavnog rada, te na ispunjavanju ciljeva i zadataka okru�enja. No ni u jednom trenutku nije zanemarena činjenica da su za njihov rad i razvoj veoma značajni uvjeti u kojima se odvija osnovna djelatnost, a tu spada razvoj kadrova, unapređenje organizacije, tehnolo�ko osuvremenjivanje, profesionalni razvoj i podizanje standarda radnog mjesta i osobnog standarda. Zahvaljujući razumijevanju Ministarstva znanosti i tehnologije pomlađena je struktura nastavnog i suradničkog osoblja, tako da je tijekom 1997. godine na Hotelijerskom fakultetu bilo prosječno zaposleno oko 50 nastavnika i suradnika u stalnom i oko 10 u dopunskom radnom odnosu, kao i oko 20 zaposlenika u nenastavnim zvanjima. Da bi se svim zaposlenicima osigurao bolji �ivotni prostor i �to bolji uvjeti rada poduzeto je niz aktivnosti na uređenju i opremanju prostora Hotelijerskog fakulteta. Određenim zahvatima kvalitetnije je raspoređen i neznatno pro�iren postojeći poslovni prostor, pojačana je telefonska centrala i drugi prateći uređaji, osuvremenjena je nastavna oprema, uvedeni su mikrofoni u veće predavaonice, a nabavljena je i instalirana posebna oprema za odr�avanje specijalističkih seminara i sl. Uređen je prostor za djelovanje Studentskog zbora i drugih studentskih udruga, a preseljena je i arhiva, sukladno odluci Dr�avnog arhiva iz Rijeke. Mjere racionalizacije rezultirale su boljim kori�tenjem radnog vremena, većom a�urno�ću u izvr�avanju zadataka i u ostvarenju boljih rezultata. Već je istaknuto da je u okviru Studije razvoja Sveučili�tu u Rijeci prezentirano kako studenti Hotelijerskog fakulteta Opatija imaju (u odnosu na studente drugih Fakulteta u Rijeci) imaju premalo prostora za rad i �ivot, stoga se tijekom 1997. godine intenzivno radilo na izradi planske dokumentacije za pro�irenje prostora, tj. izrađuje se arhitektonsko-urbanističko rje�enje okućnice Hotelijerskog fakulteta Opatija. Kao kratkoročno rje�enje zacrtano je uređenje prostora za knji�nicu i čitaonicu, te druge aktivnosti na uređenju prostora i opreme predavaonica (osvjetljenje, klupe, zavjese...), a slijedeća faza je izrada jedne nove - funkcionalno uređene zgrade, sukladno izmjenama koje treba provesti u Provedbenom urbanističkom planu, ali i financijskim mogućnostima Hotelijerskog fakulteta, Ministarstva znanosti i tehnologije, �upanije Primorsko-goranske, te hotelijersko-turističkog gospodarstva. Najveći su pomaci učinjeni na informatizaciji nastavnog procesa, slu�bi, a posebno nastavničkih kabineta. Na CARNet imaju direktan pristup svi nastavnici i suradnici Fakulteta, te sve veći broj korisnika iz redova studenata. Pro�iren je kabinet za izvođenje nastave iz kolegija �Projektiranje informacijskih sustava, te nabavljena odgovarajuća informatička oprema i programi, a obnovljena je i oprema za izvođenje nastave na kolegiju "Informatika", te �Organizacija i mened�ment procesnih funkcija hotela". Time se pro�iruju mogućnosti izvođenja praktične nastave iz područja informatizacije procesa u gastronomiji, restoraterstvu, prodaji i recepcijskom poslovanju, te ostalim relevantnim područjima iz kojih se studenti upoznaju s najboljim softwerskim rje�enjima za praćenje radnih procesa u hotelijersko-turističkom gospodarstvu. Odvijanje tekućih obveza nastojalo se svakom zaposleniku osigurati u uvjetima dobrog radnog ozračja, na radnom mjestu koje odgovaraju njegovoj �kolskoj spremi, stvarnim stručnim sposobnostima i sklonostima, uz po�tivanje osobnog integriteta i digniteta struke. Za dobru radnu klimu veliku va�nost ima i osiguranje odgovarajuće visine primanja i drugih pogodnosti koje čine standard zaposlenih, a u okvirima financijskih mogućnosti i propisa. Plaća svakog zaposlenika definirana je odlukom Ministarstva znanosti i tehnologije i u tom se visini isplaćuje, ali se koristi i mogućnost da se iz vlastitih prihoda osigura dodatnih 30% na temeljnu visinu plaće. Dodatni se prihodi po zaposleniku osiguravaju iz financijskih primanja ostvarenih iz posebnih aktivnosti kao �to su seminari permanentnog obrazovanja (posebno oni u organizaciji Ministarstva turizma), izvanredni i poslijediplomski studij, istra�ivački projekti, izdavačka djelatnost, konzultantske usluge,
trening i drugo. Visina sredstava ostvarena iz dodatnih aktivnosti ovisi o stvarnim potrebama i osobnom anga�iranju svakog pojedinog zaposlenika.
NOVI MAGISTARSKI RADOVI PRIHVAĆENI NA HOTELIJERSKOM FAKULTETU OPATIJA
Damir Brajković
STRATE�KI MANAGEMENT U HOTELIJERSTVU
(obranjen 8. 12. 1997.) Ovaj rad bazira se na istra�ivanju i analizi okru�enja, kako eksternog tako i internog, da bi se kroz faze �ivotnog ciklusa hotelskog proizvoda utvrdile mogućnosti i način primjene strate�kog managementa kao trajnog procesa prilagodbe turističkih subjekata okolini radi ostvarenja planiranih ciljeva. Za ovo istra�ivanje poslu�ila je analiza hrvatskog turističkog proizvoda, a posebno Istre, odnosno dru�tva hrvatskog turističkog proizvoda, a posebno Istre, odnosno dru�tva JADRAN-TURIST D.D. Rovinj. Osnovna polazna hipoteza ovog rada je da stvaranje strategije i planiranje dugoročnog razvoja predstavljaju osnov strate�kom managementu u stvaranju �to boljeg polo�aja hotelskom dru�tvu na domaćem i međunarodnom turističkom tr�i�tu. Na temelju ovako određene hipoteze, postavljeni su slijedeći zadaci istra�ivanja strate�kog managementa u hotelijerstvu: • analiza strukture turističkog tr�i�ta u određivanju strategije, • analiza uloge managementa kroz faze �ivotnog ciklusa turističkog proizvoda, • analiza uloge funkcija managementa u određivanju strategije, • značenje strate�kog managementa za hotelijerstvo i utvrđivanje mogućnosti povećanja turističke
potra�nje efikasnom primjenom strate�kog managementa, uz osvrt na primjeru Rovinja. Iz toga proizlazi da je glavni predmet istra�ivanja ovog magistarskog rada strate�ki management u hotelijerstvu kroz njegove funkcije. Rad je podijeljen, uz uvod i zaključak, na četiri dijela, te je pri njegovoj izradi konzultirana relevantna domaća i inozemna literatura, ali i određene analize strate�kog managementa u hotelijerstvu putem modela strate�kog upravljanja. Na osnovi provedene analize u ovom radu, strate�ki management ima odgovornost da osmisli, planira i implementira razvoj novih turističkih proizvoda u budućem razvoju hrvatskog turizma. Sa postojećim smje�tajnim kapacitetima i sa ovako malom iskori�tenosti nije moguće očekivati dodatna ulaganja u pro�irenju istih, zatim treba utvrditi interesne sfere emitivne potra�nje i u tom smjeru djelovati na stvaranju novog, a ujedno prepoznatljivog turističkog proizvoda u cilju produljenja turističke sezone i smanjenja sezonske fluktuacije. Na taj način postići će se vi�e ciljeva: • veća iskori�tenost postojećih kapaciteta, • veći turistički promet i prihod, • smanjenje fluktuacije radne snage, • o�ivljavanje �ivotnog ciklusa hotelskog poduzeća. Gari Ladić
STRATEGIJA DUGOROČNIH FINANCIJSKIH ODLUKA TRGOVAČKIH DRU�TAVA U TURIZMU
(obranjen 9. 02. 1998.) Predmet istra�ivanja u ovom magistarskom radu kompleksna je materija koja u osnovi sadr�i tri povezane cjeline koje se međusobno uvjetuju i koje, tek u svojoj međusobnoj interakciji mogu postići svoje potrebne učinke. Temelj i polazi�te predmeta istra�ivanja čini problematika upravljanja i odlučivanja u uvjetima visoke neizvjesnosti i turbulentnog okru�enja u kojem poduzeća u turizmu djeluju. Suvremeni management i strate�ko upravljanje su poluge koje nude odgovor na su�tinska pitanja pred čijim razrje�enjem, kao imperativom, stoje svi gospodarski subjekti. U radu se nude odgovori kako se prilagoditi
uvjetima i zahtjevima okru�enja i kako odgovoriti na neprekidne promjene i neizvjesnost koje su tom okru�enju imanentne. Da bi se sagledao i ujedno mogao adekvatno organizacijski strukturirati polo�aj financija i financijske funkcije u dioničkim dru�tvima turističkog gospodarstva, razrađena su područja koja se bave upravljanjem financijama. Financijski je management zato, u sklopu ovog rada, obradio problematiku koja obuhvaća sustav upravljanja i odlučivanja, te definiranja adekvatne financijske politike, kao i odgovarajućih alternativnih strategija nu�nih u uvjetima neizvjesnosti i rizika, te promjenjivog okru�enja, a u funkciji efikasnog poslovanja poduzeća. Nadalje, na ovaj se segment prirodno nadovezuje i problematika razvoja i investiranja u poduzećima turističkog gospodarstva. Upravljanje razvojem i investiranjem definirano je kao područje aktivnosti managementa koje je neraskidivo vezano uz financijski management i koje, da bi se moglo realizirati, mora imati adekvatnu potporu u financijama. Drugim riječima, rad obrađuje na koji način prići problematici razvoja, kako programirati investicijske pothvate i u kojim modalitetima, te kako zatvoriti financijsku konstrukciju. Kao prirodni slijed u trokutu upravljanje financijama - upravljanje razvojem - konkretizacija odabranih strategija, izvr�en je izbor modaliteta financiranja razvoja i investicija, odnosno izbor optimalne financijske konstrukcije. Zato je u radu osobita pozornost usmjerena stručnoj i analitičkoj obradi mehanizma financiranja vlastitim i zajmovnim kapitalom kao i zajedničkim ulaganjima sa stranim partnerima. Na taj način problematika je upravljanja, na području financija i razvoja, zaokru�ena u konzistentnu i svrsishodnu cjelinu. Kao rezultat obrade i istra�ivačkog rada koji je poduzet kako bi se ova problematika maksimalno kvalitetno obradila, dati su određeni odgovori na neka ključna pitanja koja u postratno vrijeme ti�te gospodarske subjekte u turizmu. U radu je pokazano i dokazano da se nakon demokratskih promjena 1991. god. poduzeća ne mogu vi�e pona�ati na tr�i�tu, i u sklopu svojeg okru�enja, na način na koji su se pona�ala, ponekad čak i vrlo uspje�no, u ne dalekoj pro�losti. Nestankom socijalističko - planske privrede i inauguracijom slobodnog tr�i�ta, te proizvodnih odnosa na temelju kapitala, u Hrvatskoj su se dogodile krupne promjene. Te promjene stoga zahtijevaju suvremeni pristup upravljanju i odlučivanju i iznala�enju adekvatne poslovne strategije, koja se temelji na premisama suvremenog managementa, jer bez toga nema uspje�nog poslovanja i prosperiteta. Stoga je u radu jasno naznačeno, da bez poznavanja suvremenih metoda, te sustava organizacije i odlučivanja, u sklopu upravljanja poduzećem u modernim uvjetima, nije moguće uspje�no poslovati, te da je strategija osnova kojoj svi procesi u poduzeću gravitiraju kao prema svojoj centralnoj osi. To osobito dolazi do izra�aja na najosjetljivijem segmentu u poduzeću, a to su financije. Iz rada dakle proizlazi da uspjeh poduzeća na tr�i�tu ovisi o njegovoj mogućnosti prilagodbe utjecajima i zahtjevima okoline. Neprestane promjene, te elastičnost i mogućnost prilagođavanja zahtjevima okru�enja su conditio sine qua non egzistencije svakog gospodarskog subjekta. Mijenjati se - znači prilagođavati se, a prilagođavati se - znači uspje�no odgovarati na zahtjeve i izazove okru�enja. Jedan od ključnih ciljeva koji je polučen u ovom radu je i ukazivanje na mogućnost alternativnih načina financiranja razvoja i investicijskih pothvata. Pri tome je te�i�te na napu�tanju klasičnog koncepta samofinanciranja, odnosno financiranja iz bankarskih kredita, uvođenjem novog koncepta, koji ima svoju osnovu na tr�i�tu kapitala. Pokazano je stoga, da je tr�i�te kapitala onaj segment koji nas mo�e aktivno povezati sa financijskim tijekovima i institucijama Europe i koji mo�e o�ivjeti posustalo hrvatsko gospodarstvo i turizam. Iz rada je razvidno da sustav bankarskog kreditiranja ne mo�e turističko gospodarstvo izvući iz stagnacije, te pokrenuti investicijski ciklus. Domaća akumulacija i slobodna financijska sredstva za to su po dubokom uvjerenju autora, nedostatna. Stoga su u radu i predlo�eni određeni modaliteti kojima se investicijski ciklus mo�e inicirati, a time i pokrenuti nu�ne razvojne promjene koje hrvatski turizam u ovom trenutku treba. Dionice i dionički kapital, zajednička ulaganja i dokapitalizacija, emisija korporacijskih obveznica i sl., mehanizmi su prema kojima se poduzeća u turizmu moraju okrenuti. Ovaj rad dao je osnovne naznake na koji način je to moguće učiniti, obradiv�i pritom i prijedloge mogućih strategija dugoročnih financijskih odluka na području investiranja, a koje se temelje na odlučivanju s osnova najpovoljnije financijske kombinacije za zatvaranje financijskih konstrukcija u sklopu novog investicijskog ciklusa u hrvatskom turizmu. Suzana Marković
STATISTIČKA ANALIZA ODNOSA KVALITETE KADROVA I KVALITETE USLUGA U
HOTELIJERSTVU
(obranjen 23. 02.1998.) Temeljna svrha ovog rada je da se uz pomoć metoda statističke analize empirijski provjeri postojanje signifikantne veze između kvalitete kadrova i kvalitete usluga na primjeru hotelijerstva Opatijske rivijere. Rezultati dobiveni istra�ivanjem stavova gostiju mogu se korisno primijeniti u praksi hotelskog mened�menta. Da bi se to postiglo potrebno je da mened�ment bude s njima podrobno upoznat, te da bude spreman pokrenuti odgovarajuće aktivnosti. U suvremenim uvjetima poslovanja uspje�na su ona poduzeća koja unutar sebe i prema okolini razvijaju sposobnost da brzo uče i da koriste raspolo�ive informacije za stvaranje novih, boljih proizvoda i usluga te iznala�enje inventivnijih načina kako obavljati poslove i razvijati se. U skladu sa postavljenim problemom, glavni cilj rada bio je istra�iti prirodu veze između kvalitete kadrova i kvalitete usluga u hotelskom poslovanju. Namjera je bila spoznati zakonitosti i predvidjeti logički tijek budućeg razvoja, te izvući odgovarajuće zaključke i s te osnove ukazati na pravce i načine djelovanja. Polazeći od općih pretpostavki, postavljenog osnovnog problema, determiniranog osnovnog cilja i nedovoljne istra�enosti problema u znanstvenim i stručnim radovima, posebni ciljevi istra�ivanja su: • ispitati zadovoljstvo gostiju kvalitetom usluga u hotelima Opatijske rivijere; • istra�iti postojeću kvalitetu kadrova u hotelijerstvu Opatijske rivijere (sposobnost, znanje, vje�tine,
motiviranost, kreativnost, fleksibilnost kadrova), • provesti statističku analizu i obradu podataka, na temelju prikupljenih primarnih podataka na terenu, te
ispitati statističku vezu između odnosnih kategorija; • istra�iti postoji li signifikantna veza između zadovoljstva gostiju, kvalitete usluga i kvalitete kadrova
(kroz elemente) u hotelijerstvu Opatijske rivijere; • istra�iti prednosti i ograničenja metoda statističke analize u istra�ivanju ovih pojava. Odgovori na ova pitanja mogli bi poslu�iti novom načinu gledanja na ljudske resurse i njegovu ulogu u hotelskom poduzeću, kao i drugačijem načinu analiziranja i dijagnosticiranja poslovanja, te pru�iti neke upori�ne točke za realniju, objektivniju i prije svega suvremeniju statističku analizu i obradu podataka. Empirijsko istra�ivanje na promatranom, namjerno izabranom uzorku (hotelijerstvo Opatijske rivijere) je osnova da se potkrijepe ili odbace određeni stavovi (hipoteze), te da se nastoje izvući zaključci koji bi vrijedili u datim uvjetima. U osnovi se cjelovito istra�ivanje temelji na prikupljanju primarnih podataka na terenu anketnom metodom i metodom intervjua, te statističkoj obradi i analizi prikupljenih podataka. Statističkom analizom utvrđuje se odnos između dviju pojava, kroz izabrane elemente (varijable). Ova analiza sastoji se u konstrukciji prikaza i utvrđivanju brojčanih pokazatelja i izraza kojima se u pogodnom obliku omogućava dono�enje zaključaka o kovarijacijama pojava. Cjelokupna obrada podataka podr�ana je statističkim softverom SPSS/PC+. Statistička obrada i analiza stavova zaposlenih, posebno njihovo nezadovoljstvo sustavom nagrađivanja i stilom mened�menta, te nezainteresiranost za daljnje obrazovanje, ukazuje na slabosti kadrovskih resursa u opatijskom hotelijerstvu, �to ima jasan negativan utjecaj na kvalitetu usluga. Analiza stavova gostiju o kvaliteti usluga, budući da se radilo o ljetnoj strukturi hotelskih gostiju, prije svega pokazuje da su njihova očekivanja od boravka u opatijskim hotelima vezana uz osnovni motiv, a taj je odmor, relaksacija, kupanje i sunčanje. Stoga je njihova ocjena kvalitete usluga i zadovoljstva kadrovima u hotelu zadovoljavajuća. U tom slučaju manji naglasak je stavljen na boravak u hotelu i odnose s osobljem. Kako se radi o tom tipu gosta, u daljnjim istra�ivanjima trebalo bi obuhvatiti i njihovo zadovoljstvo kvalitetom pru�enih usluga u samoj turističkoj destinaciji. Međutim, zahtjevi cjelogodi�njeg poslovanja, te udovoljavanje suvremenim turističkim trendovima, �to treba da bude perspektiva razvoja, sve će vi�e isticati nedostatke kvalitete kadrova.
Istra�ivanje je pokazalo da kvaliteta kadrova nije u dovoljnoj mjeri iskori�tena kao resurs koji je u suvremenom poslovanju jedan od temeljnih čimbenika uspje�nosti. Va�no je istaknuti da upravo ljudski resursi, pretočeni u konkretni, stvaralački, kreativan i djelotvoran ljudski rad, pokreću i povezuju sve ostale organizacijske resurse. Upravljanje ljudskim resursima danas je jedna od najva�nijih funkcija mened�menta. Ona je usmjerena prema ljudima, kao jednom �ivom elementu organizacije. Obuhvaća različite aktivnosti, a polazi od spoznaje da upravo kvaliteta kadrova u poduzeću presudno utječe na opstanak i razvitak poduzeća, te na ostvarenje utvrđenih ciljeva i �eljenih rezultata. Rezultati teorijskog i empirijskog istra�ivanja u ovom radu ukazuju na potrebu da je u na�oj hotelskoj praksi neophodan prijelaz na suvremenu koncepciju upravljanja ljudskim resursima (HRM), umjesto dosada�njeg tradicionalnog pristupa upravljanja kadrovima. Stoga je cilj suvremenog modela upravljanja ljudskim resursima (HRM) u hotelijerstvu upoznati �elje i očekivanja gostiju, �to neposredno pridonosi uspostavljanju sustava upravljanja potpunom kvalitetom (TQM). Cilj jednog i drugog sustava je postizanje �to veće produktivnosti i profitabilnosti, te kreiranje politike poduzeća koja bi bila usmjerena prema gostu i motiviranim kadrovima. Zadovoljni, motivirani i fleksibilni kadrovi osnovni su čimbenik koji pridonosi pobolj�anju kvalitete usluga, ali i uspje�nosti hotelskog poduzeća općenito. Da bi se to postiglo nu�no je kontinuirano unapređivanja svih procesa unutar poduzeća. Istra�ivanje je potvrdilo potrebu i nu�nost stalnog ispitivanja problematike kvalitete kadrova. Istovremeno, otvorilo je i mnoga pitanja. Stoga su neophodna daljnja istra�ivanja utjecaja ostalih faktora iz postavljenog strukturnog modela. U tu svrhu uz kori�tenje metode statističke analize upotrebljenih u ovom radu, trebalo bi primijeniti i slo�eniji statistički instrumentarij, prije svega metode multivarijante statističke analize. Kada se govori o vrsti istra�ivanja, potrebno je provođenje longitudinalnog istra�ivanja na istom uzorku, kao i pro�irivanje uzorka. Kvantitativna istra�ivanja trebalo bi nadopuniti i kvalitativnim metodama u okviru studije slučaja (case study). Ivan Matacin
MENAD�MENT U ORGANIZACIJI PRODAJE I PROMOCIJE TURISTIČKOG PROIZVODA OPATIJSKE RIVIJERE
(obranjen 31. 03. 1998.)
Marketing je bitna zadaća menad�menta u poslovnim sustavima u turizmu. Kako se ta zadaća ostvaruje u turizmu, a posebno u hotelijerstvu, i to u prodaji i promociji turističkog proizvoda Opatijske rivijere tema je ovog rada. Kompozicija rada detaljno to kazuje kroz sedam poglavlja. I dio uvodni gdje je obja�njen pristup problemu istra�ivanja, a to su moderni trendovi u osmi�ljavanju novih oblika ponude pod sloganom Gosta valja odu�eviti. U uvjetima tr�i�nog gospodarstva temeljenog na poduzetni�tvu i menad�mentu i turizam, sa svojom osnovicom hotelijerstvom, mora izvr�iti značajne promjene u svom poslovanju. Potrebe ljudi za turističkim uslugama, izgradnja i opremanje objekata za smje�taj; prodaja, priprema i pru�anje usluga iziskuje: kapital, imovinu, osposobljene djelatnike, adekvatnu tehniku i tehnologiju i upravljanje uz posebnu organizaciju procesa rada. Uz upravljanje, rukovođenje i izvr�avanje zadataka organizacija je poseban predmet ovog istra�ivanja. Zadatak menad�menta nije u tom procesu samo istra�iti stanje i rezultate postojeće organizacije, već na temelju tih istra�ivanja valja formulirati opće zakonitosti, pravila i funkcije prikladnije organizacije. Iz navedenog proizlazi da je predmet ovog istra�ivanja funkcioniranje menad�menta u uvjetima pojave novih
trendova u turističkoj potra�nji, te formuliranje zakonitosti pravila i principa unapređenja njegove učinkovitosti. Cilj istra�ivanja usmjeren je na prilagodbu menad�menta u turizmu i hotelijerstvu stvarnim potrebama, te uvođenju novih oblika kreiranja turističke ponude na načelu moderne teorije i prakse. U ovom dijelu prikazana je ocjena dosada�njih istra�ivanja i metode istra�ivanja. II dio pod naslovom "Turistički proizvod Opatijske rivijere i njegove specifičnosti". Analizirana je pozicija Opatijske rivijere kao turističke destinacije, značenje i razvoj njenog turističkog proizvoda, te kretanje turističkih kapaciteta i turističkog prometa od 1883 do 1997. U ovom poglavlju analizirani su turistički trendovi u svijetu i Europi s posebnim osvrtom na njihovo značenje za Opatijsku rivijeru kao turističku destinaciju. Izlaz je u razvoju, promjeni vlasničkih odnosa, dizajniranju novih proizvoda. III dio nosi naslov "Posebnosti ugostiteljsko-turističke djelatnosti". Ukazano je na osjetljivost usluga promjeni u turističkoj potra�nji. Predla�e se nova razina konkurentnosti u turizmu sa opisima buduće tra�nje. Opatijsko gospodarstvo mora primijeniti strukturnu transformaciju u svojim prilikama i tu je budućnost Opatijskog turističkog proizvoda osigurana, a time i rezultati. IV dio "Dosada�nja iskustva i promjene u organizaciji i ulozi menad�menta u prodaji i promociji turističkog proizvoda". Daje se prikaz provedenih promjena i unapređenja u sustavima Opatijske rivijere. Posebno se elaborira funkcija prodaje i najva�niji faktori unapređenja prodaje te promotivne funkcije. V poglavlje pod naslovom "Oblici i funkcije menad�menta u prodaji i promociji turističkog proizvoda Opatijske rivijere s posebnim osvrtom na moguće kanale prodaje". Identificiraju se oblici i funkcije menad�menta u prodaji i promociji, te se detaljno obrazla�e uloga marketing-menad�menta u segmentaciji turističkog tr�i�ta i usvajanju selektivnih oblika ponude. Budući radim kao direktor sektora prodaje i promocije posebno sam poklonio pozornost kanalima prodaje, ali se nisam upu�tao u tehnologiju procesa prodaje prema postojećem modelu. U VI. poglavlju "Model funkcionalnog menad�menta u prodaji i promociji L.R.H. d.d. Opatija" analizirao sam ulogu i mjesto sektora prodaje i promocije u poslovnom sustavu svog D.D. a potom obrazlo�io model suvremene organizacije poslovanja. U L.R.H. vodi se kombinirani (susretni) model plasmana i prodaje aran�mana gdje je uloga informatizacije od posebnog utjecaja. U VII zavr�nom dijelu doneseni su sintetički rezultati te ponuđena nova rje�enja s posebnim osvrtom na njegov učinkovitiji plasman na turističkom tr�i�tu. U VIII djelu navedena je kori�tena literatura.
POSLIJEDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ
"UPRAVLJANJE KVALITETOM U HOTELIJERSTVU I TURIZMU HRVATSKE"
Na Hotelijerskom fakultetu Opatija ove je godine upisana prva generacija poslijediplomada na poslijediplomski studij "Upravljanje kvalitetom u hotelijerstvu i turizmu Hrvatske". Među četrdesetak poslijediplomada nalazi se veliki broj na�ih priznatih stručnjaka iz hotelijersko-turističke prakse. Poslijediplomski studij "Upravljanje kvalitetom u hotelijerstvu i turizmu Hrvatske" prvi je znanstveni studij u Hrvatskoj koji znanstveno izučava kvalitetu. Studij je međufakultetski, a izvode ga Hotelijerski fakultet Opatija, Medicinski fakultet u Rijeci i Fakultet za fizičku kulturu Zagreb. Okupio je veliki broj uglednih domaćih i inozemnih znanstvenika i nastavnika raznih profila, koji kvalitetu izučavaju s raznih aspekata: ekonomskog, medicinskog, pravnog, sociolo�kog, te s aspekta fizičke kulture, geografije, kulture i filozofije. Oni će poslijediplomandima prenijeti najnovija teorijska i praktična znanja iz područja upravljanja kvalitetom na specifičnom području turizma i hotelijerstva, jednom od ključnih i vitalnih grana hrvatskog gospodarstva. Kvaliteta je izazov turizmu i hotelijerstvu, ključ uspjeha, opstanka i razvoja na svjetskom turističkom tr�i�tu. Samo one turističke zemlje koje svoju strategiju usmjere na pobolj�anje kvalitete, biti će u mogućnosti ostvariti i dugoročno odr�ati poziciju priznate turističke destinacije. Danas je kvaliteta ne�to čemu te�i svaki čovjek, svako dru�tvo, svaka dr�ava. ORGANIZACIJA ZNANSTVENOG STUDIJA
dvije godine
Smjer: Smjer: TURIZAM HOTELIJERSTVO obrana magistarskog rada NOSITELJ STUDIJA: Hotelijerski fakultet Opatija AKADEMSKI STUPANJ: Magistar ekonomskih znanosti TRAJANJE STUDIJA: Studij traje četiri semestra Predavanja i seminari se odr�avaju u I., II. i III. semestru, a u IV. semestru izrađuje se magistarski rad VODITELJ STUDIJA: Dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac, redoviti profesor
NASTAVNI PLAN
POSLIJEDIPLOMSKOG ZNANSTVENOG STUDIJA "Upravljanje kvalitetom u hotelijerstvu i turizmu Hrvatske"
Smjer: TURIZAM
ZAJEDNIČKE OSNOVE: ZA SMJEROVE TURIZAM I HOTELIJERSTVO
NOSITELJ KOLEGIJ Fond
sati nastave
Bodovi
1.
Prof. dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac
Upravljanje kvalitetom
30
6
2. Doc. dr. sc. Renata Fox Kultura komuniciranja i poslovna etika 30 6 3. Prof. dr. sc. Marija Kopal Znanstveno-istra�ivački rad 20 4
OBVEZATNI KOLEGIJI SMJERA TURIZAM 1. Prof. dr. sc. Mihovil Vukelić Turizam, zdravlje i ekologija 25 5 2. Prof. dr. sc. Hrvoje Turk Ekonomska valorizacija otoka i obale 25 5 Izborni kolegij: minimalno 3 kolegija odn. minimalno 12 bodova Neobvezatni kolegij: minimalno 2 kolegija odn. minimalno 8 bodova IZBORNI KOLEGIJI SMJERA TURIZAM 1. Doc. dr. sc. Dragan Maga� Razvojni resursi u turizmu i hotelijerstvu
Hrvatske 20 4
2. Doc. dr. sc. Boris Banovac Sociologija i turizam 20 4 3. Prof. dr. sc. Mato Bartoluci �port i turistička ponuda 20 4 4. Prof. dr. sc. Boris Volčan�ek �portovi u turizmu 20 4 5. Doc. dr. sc. Vlatko Jadre�ić Kulturno-povijesna ba�tina i turizam 20 4 6. Doc. dr. sc. Tonka Pančić
Kombol Promocija i distribucija u turizmu 20 4
7. Dr. sc. Sanda Weber Međunarodni turistički marketing 20 4 NEOBVEZATNI KOLEGIJI SMJERA TURIZAM 1. Prof. dr. sc. �eljko Hutinski Hotelski informacijski sustav 25 5 2. Prof. dr. sc. Milena Per�ić Poslovno računovodstvo i kvaliteta 25 5 3. Prof. dr. sc. Franjo Radi�ić Organizacijski ustroj turizma i
hotelijerstva 20 4
4. Prof. dr. sc. Borislav �imundić
Zdrava prehrana 20 4
5. Doc. dr. sc. Branko Bla�ević Planiranje, financiranje i izgradnja hotelskih objekata
20 4
6. Prof. dr. sc. Zoran Ivanović Principi financijskog menad�menta 20 4 7. Doc. dr. sc. Zdenko Cerović Hotelski menad�ment i kvaliteta 20 4 8. Doc. dr. sc. Jadranka Varljen Hrana - izvor zdravlja i bolesti 20 4 9. Prof. dr. sc. Anto Jonjić Javno zdravstvo i zdravstvena preventiva 20 4
Smjer: HOTELIJERSTVO
ZAJEDNIČKE OSNOVE: ZA SMJEROVE TURIZAM I HOTELIJERSTVO NOSITELJ KOLEGIJ Fond
sati nastave
Bodovi
1.
Prof. dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac
Upravljanje kvalitetom
30
6
2. Doc. dr. sc. Renata Fox Kultura komuniciranja i poslovna etika 30 6 3. Prof. dr. sc. Marija Kopal Znanstveno-istra�ivački rad 20 4 OBVEZATNI KOLEGIJI SMJERA HOTELIJERSTVO 1. Prof. dr. sc. �eljko Hutinski Hotelski informacijski sustav 25 5 2. Prof. dr. sc. Milena Per�ić Poslovno računovodstvo i kvaliteta 25 5 Izborni kolegij: minimalno 3 kolegija odn. minimalno 12 bodova Neobvezatni kolegij: minimalno 2 kolegija odn. minimalno 8 bodova IZBORNI KOLEGIJI SMJERA HOTELIJERSTVO 1. Prof. dr. sc. Franjo Radi�ić Organizacijski ustroj turizma i
hotelijerstva 20 4
2. Prof. dr. sc. Borislav �imundić
Zdrava prehrana 20 4
3. Doc. dr. sc. Branko Bla�ević Planiranje, financiranje i izgradnja hotelskih objekata
20 4
4. Prof. dr. sc. Zoran Ivanović Principi financijskog menad�menta 20 4 5. Doc. dr. sc. Zdenko Cerović Hotelski menad�ment i kvaliteta 20 4 6. Doc. dr. sc. Jadranka Varljen Hrana - izvor zdravlja i bolesti 20 4 7. Prof. dr. sc. Anto Jonjić Javno zdravstvo i zdravstvena preventiva 20 4 NEOBVEZATNI KOLEGIJI SMJERA HOTELIJERSTVO 1. Prof. dr. sc. Mihovil Vukelić Turizam, zdravlje i ekologija 25 5 2. Prof. dr. sc. Hrvoje Turk Ekonomska valorizacija otoka i obale 25 5 3. Doc. dr. sc. Dragan Maga� Razvojni resursi u turizmu i hotelijerstvu
Hrvatske 20 4
4. Doc. dr. sc. Boris Banovac Sociologija i turizam 20 4 5. Prof. dr. sc. Mato Bartoluci �port i turistička ponuda 20 4 6. Prof. dr. sc. Boris Volčan�ek �portovi u turizmu 20 4 7. Doc. dr. sc. Vlatko Jadre�ić Kulturno-povijesna ba�tina i turizam 20 4 8. Doc. dr. sc. Tonka Pančić
Kombol Promocija i distribucija u turizmu 20 4
9. Dr. sc. Sanda Weber Međunarodni turistički marketing 20 4
C U R R I C U L U M OF THE POST GRADUATE SCIENTIFIC STUDY
�Quality Management in Tourism and Hotel Industry of Croatia�
The Study of TOURISM MUTUAL ELEMENTS: THE STUDY OF TOURISM AND HOTEL INDUSTRY
TEACHER COURSE Teaching
hours Point scores
1.
Ivanka Avelini Holjevac, Full Prof.
Quality Management
30
6
2. Renata Fox, Assist. Prof. Communications Culture and Business Ethics
30 6
3. Marija Kopal, Full Prof. Scientific Research 20 4
OBLIGATORY COURSES OF THE STUDY OF TOURISM 1. Mihovil Vukelić, Full Prof. Tourism, Health and Ecology 25 5 2. Hrvoje Turk, Assoc. Prof. Economic Valorization of Islands and
Costal Area 25 5
Elective courses: Minimum 3 courses or min. 12 point scores Non-obligatory courses: Minimum 2 courses or min. 8 point scores ELECTIVE COURSES OF THE STUDY OF TOURISM 1. Dragan Maga�, Assist. Prof. Development Resources in Croatian
Tourism and Hotel Industry 20 4
2. Boris Banovac, Assist. Prof. Sociology and Tourism 20 4 3. Mato Bartoluci, Full Prof. Sports and Tourism Supply 20 4 4. Boris Volčan�ek, Full Prof. Sports in Tourism 20 4 5. Vlatko Jadre�ić, Assist. Prof. Cultural-historical Inheritance and
Tourism 20 4
6. Tonka Pančić Kombol, Assist. Prof.
Promotion and Distribution in Tourism 20 4
7. Sanda Weber, PhD. International Tourism Marketing 20 4 NON-OBLIGATORY COURSES OF THE STUDY OF TOURISM 1. �eljko Hutinski, Assoc.
Prof. Information Systems in Hotels 25 5
2. Milena Per�ić, Full Prof. Business Accounting and Quality 25 5 3. Franjo Radi�ić, Full Prof. Organization of Tourism and Hotel
Industry 20 4
4. Borislav �imundić, Assoc. Prof.
Healthy Nourishment 20 4
5. Branko Bla�ević, Assist. Prof.
Planning, Financing and Building of Hotel Objects
20 4
6. Zoran Ivanović, Full Prof. Principles of Financial Management 20 4 7. Zdenko Cerović, Assist. Prof. Hotel Management and Quality 20 4 8. Jadranka Varljen, Assist.
Prof. Foodstuffs - the Source of Health and Diseases
20 4
9. Anto Jonjić, Full Prof. Public Health-Care and Prevention 20 4 The Study of HOTEL INDUSTRY
MUTUAL ELEMENTS: THE STUDY OF TOURISM AND HOTEL INDUSTRY
TEACHER COURSE Teaching
hours Point scores
1.
Ivanka Avelini Holjevac, Full Prof.
Quality Management
30
6
2. Renata Fox, Assist. Prof. Communications Culture and Business Ethics
30 6
3. Marija Kopal, Full Prof. Scientific Research 20 4
OBLIGATORY COURSES OF THE STUDY OF HOTEL INDUSTRY
Sports and Tourism Supply
1. �eljko Hutinski, Assoc. Prof. Information Systems in Hotels 25 5 2. Milena Per�ić, Full Prof. Business Accounting and Quality 25 5 Elective courses: Minimum 3 courses or min. 12 point scores Non-obligatory courses: Minimum 2 courses or min. 8 point scores ELECTIVE COURSES OF THE STUDY OF HOTEL INDUSTRY 1. Franjo Radi�ić, Full Prof. Organization of Tourism and Hotel
Industry 20 4
2. Borislav �imundić, Assoc. Prof.
Healthy Nourishment 20 4
3. Branko Bla�ević, Assist. Prof.
Planning, Financing and Building of Hotel Objects
20 4
4. Zoran Ivanović, Full Prof. Principles of Financial Management 20 4 5. Zdenko Cerović, Assist. Prof. Hotel Management and Quality 20 4 6. Jadranka Varljen, Assist.
Prof. Foodstuffs - the Source of Health and Diseases
20 4
7. Anto Jonjić, Full Prof. Public Health-Care and Prevention 20 4 NON-OBLIGATORY COURSES OF THE STUDY OF HOTEL INDUSTRY 1. Mihovil Vukelić, Full Prof. Tourism, Health and Ecology 25 5 2. Hrvoje Turk, Assoc. Prof. Economic Valorization of Islands and
Costal Area 25 5
3. Dragan Maga�, Assist. Prof. Development Resources in Croatian Tourism and Hotel Industry
20 4
4. Boris Banovac, Assist. Prof. Sociology and Tourism 20 4 5. Mato Bartoluci, Full Prof. 20 4 6. Boris Volčan�ek, Full Prof. Sports in Tourism 20 4 7. Vlatko Jadre�ić, Assist. Prof. Cultural-historical Inheritance and
Tourism 20 4
8. Tonka Pančić Kombol, Assist. Prof.
Promotion and Distribution in Tourism 20 4
9. Sanda Weber, PhD. International Tourism Marketing 20 4
L E H R P L A N DES POSTGRADUALES STUDIUMS
"Qualitätsmanagement in der Hotellerie und Tourismus" Studienrichtung: TOURISMUS
GEMEINSAME AUSGANGSPUNKTE FÜR DIE STUDIENRICHTUNGEN TOURISMUS UND HOTELLERIE
LEHRBERECHTIGTE STUDIENFÄCHER Stunden-
zahl Punkte
1.
o. Univ. Prof. Dr. Ivanka Avelini Holjevac
Qualitätsmanagement
30
6
2. Dr. Renata Fox, Dozent Kommunikationskultur und Geschäftsethik
30 6
3. o. Univ. Prof. Dr. Marija Kopal Wissenschaftliche Forschung 20 4 PFLICHTFÄCHER FÜR STUDIENRICHTUNG TOURISMUS 1. o. Univ. Prof. Dr. Mihovil Vukelić Tourismus, Gesundheit und
Ekologie 25 5
2. aus. Univ. Prof. Dr. Hrvoje Turk Ökonomische Valorisierung der Inseln und Küste
25 5
Fakultative Fächer: Minim. 3 Fächer oder minim. 12 Punkte Wahlfreie Fächer: Minim 2 Fächer oder minim. 8 Punkte FAKULTATIVE FÄCHER FÜR STUDIENRICHTUNG TOURISMUS 1. Dr. Dragan Maga�, Dozent Entwicklungresourcen in Tourismus
und Hotellerie Kroatiens 20 4
2. Dr. Boris Banovac, Dozent Sociologie und Tourismus 20 4 3. o. Unif. Prof. Dr. Mato Bartoluci Sport und Tourismusangebot 20 4 4. o. Univ. Prof. Dr. Boris Volčan�ek Sport im Tourismus 20 4 5. Dr. Vlatko Jadre�ić, Dozent Kulturhistorische Erbschaft und
Tourismus 20 4
6. Dr. Tonka Pančić Kombol, Dozent Promotion und Distribution im Tourismus
20 4
7. Dr. Sanda Weber Internationales Tourismusmarketing 20 4 WAHLFREIE FÄCHER FÜR STUDIENRICHTUNG TOURISMUS 1. aus. Univ. Prof. Dr. �eljko Hutinski Informationssystemen in Hotels 25 5 2. o. Univ. Prof. Dr. Milena Per�ić Geschäftliches Rechnungswesen
und Qualität 25 5
3. o. Univ. Prof. Dr. Franjo Radi�ić Organisation des Tourismus und Hotellerie
20 4
4. aus. Univ. Prof. Dr. Borislav �imundić
Gesunde Nährung 20 4
5. Dr. Branko Bla�ević, Dozent Planung, Finanzierung und Ausbau der Hotelobjekte
20 4
6. o. Univ. Prof. Dr. Zoran Ivanović Prinzipien des Finanzmanagements 20 4 7. Dr. Zdenko Cerović, Dozent Hotelmanagement und Qualität 20 4 8. Dr. Jadranka Varljen, Dozent Nährungsmittel - Gesundheit- und
Krankheitquelle 20 4
9. o. Univ. Prof. Dr. Anto Jonjić Öffentliches Gesundheitswesen und Krankheitsprevention
20 4
Studienrichtung: HOTELLERIE
GEMEINSAME AUSGANGSPUNKTE FÜR DIE STUDIENRICHTUNGEN TOURISMUS UND HOTELLERIE
LEHRBERECHTIGTE STUDIENFÄCHER Stunden-
zahl Punkte
1.
o. Univ. Prof. Dr. Ivanka Avelini Holjevac
Qualitätsmanagement
30
6
2. Dr. Renata Fox, Dozent Kommunikationskultur und Geschäftsethik
30 6
3. o. Univ. Prof. Dr. Marija Kopal Wissenschaftliche Forschung 20 4
PFLICHTFÄCHER FÜR STUDIENRICHTUNG HOTELLERIE 1. aus. Univ. Prof. Dr. �eljko Hutinski Informationssystemen in Hotels 25 5 2. o. Univ. Prof. Dr. Milena Per�ić Geschäftliches Rechnungswesen
und Qualität
25 5
Fakultative Fächer: Minim. 3 Fächer oder minim. 12 Punkte Wahlfreie Fächer: Minim 2 Fächer oder minim. 8 Punkte FAKULTATIVE FÄCHER FÜR STUDIENRICHTUNG HOTELLERIE 1. o. Univ. Prof. Dr. Franjo Radi�ić Organisation des Tourismus und
Hotellerie 20 4
2. aus. Univ. Prof. Dr. Borislav �imundić
Gesunde Nährung 20 4
3. Dr. Branko Bla�ević, Dozent Planung, Finanzierung und Ausbau der Hotelobjekte
20 4
4. o. Univ. Prof. Dr. Zoran Ivanović Prinzipien des Finanzmanagements 20 4 5. Dr. Zdenko Cerović, Dozent Hotelmanagement und Qualität 20 4 6. Dr. Jadranka Varljen, Dozent Nährungsmittel - Gesundheit- und
Krankheitquelle 20 4
7. o. Univ. Prof. Dr. Anto Jonjić Öffentliches Gesundheitswesen und Krankheitsprevention
20 4
WAHLFREIE FÄCHER FÜR STUDIENRICHTUNG HOTELLERIE 1. o. Univ. Prof. Dr. Mihovil Vukelić Tourismus, Gesundheit und
Ekologie 25 5
2. aus. Univ. Prof. Dr. Hrvoje Turk Ökonomische Valorisierung der Inseln und Küste
25 5
3. Dr. Dragan Maga�, Dozent Entwicklungresourcen in Tourismus und Hotellerie Kroatiens
20 4
4. Dr. Boris Banovac, Dozent Sociologie und Tourismus 20 4 5. o. Unif. Prof. Dr. Mato Bartoluci Sport und Tourismusangebot 20 4 6. o. Univ. Prof. Dr. Boris Volčan�ek Sport im Tourismus 20 4 7. Dr. Vlatko Jadre�ić, Dozent Kulturhistorische Erbschaft und
Tourismus 20 4
8. Dr. Tonka Pančić Kombol, Dozent Promotion und Distribution im Tourismus
20 4
9. Dr. Sanda Weber Internationales Tourismusmarketing 20 4
Međunarodni kongres
HOTELSKA KUĆA '98
Opatija, 05-06 listopad 1998.
HOTEL U TURISTIČKOJ DESTINACIJI
Kongresni odbor:
Hotelijerski fakultet - Opatija
Milena Per�ić, predsjednica Ljubica Pilepić, tajnica
Ivanka Avelini Holjevac Branko Bla�ević Zdenko Cerović
Suzana Jurin Dragan Maga�
Jo�e Perić Borislav �imundić
SVRHA I CILJ KONGRESA: Međunarodni kongres "Hotelska kuća ′98" će se kao četrnaesti bienalni skup ponovno odr�ati u Opatiji, biseru hrvatske obale sa stopedesetgodi�njom turističkom tradicijom. �elja nam je da se okupe znanstvenici i praktičari, stručnjaci od pera i zanata, s ciljem kreativnog dru�enja u razmjeni znanstvene misli i iskustava. Svrha je potra�iti najbolja rje�enja, motivirana temeljnom temom "Hotel u turističkoj destinaciji". U obradi ove teme treba ukazati na elemente simbioze hotelske i ostale turističke ponude, u koncipiranju turističke destinacije kao prepoznatljivog turističkog proizvoda, koji će biti prihvatljiv za globalno turističko tr�i�te. Treba obuhvatiti komparativne prednosti destinacije, pravne i organizacijske okvire, problematiku statističkog praćenja i izvje�ćivanja, a posebno mogućnosti uvođenja sustava kvalitete, po međunarodno prihvaćenim standardima.
TEMATSKA PODRUČJA Tematsko područje #1: Institucionalna organizacija i mened�ment turističke destinacije • Turistička destinacija kao turistički proizvod • Organizacijski ustroj poslovnih sustava i udruga u turizmu i hotelijerstvu Hrvatske • Mened�ment kulturnih, zabavnih, �portskih i drugih manifestacija • Tipovi, asortiman i organizacija selektivne turističke ponude • Tehničke, tehnolo�ke i organizacijske pretpostavke uspje�nog mened�menta Tematsko područje #2: Statističko praćenje kapaciteta i rezultata • Svjetska i nacionalne statistike turizma • Statistika selektivnih oblika turizma
• Statistika hotela Tematsko područje #3: Sustav mjerenja i ocjenjivanja kvalitete • Tehnički i tehnolo�ki standardi mjerenja i ocjenjivanja kvalitete • Ekolo�ki standardi mjerenja i ocjenjivanja kvalitete • Kadrovski standardi mjerenja i ocjenjivanja kvalitete • Higijensko-tehnički standardi mjerenja i ocjenjivanja kvalitete • Ostali standardi mjerenja i ocjenjivanja kvalitete
ADRESA UREDNI�TVA:
Sveučili�te u Rijeci Hotelijerski fakultet Opatija
- Ljubica Pilepić, tajnica Ika 42, p.p.97 51410 Opatija HRVATSKA
Tel.: ++385 51 292 633 Fax.: ++385 51 291 965
e-mail: [email protected]
Internationale Konferenz HOTELSKA KUĆA � 98
Opatija, 05-06 Oktober 1998
HOTEL IN TOURISTISCHER DESTINATION
Konferenzausschuß
Fakultät für Hotelmanagement Opatija
Milena Per�ić, Vorsitzende Ljubica Pilepić, Sekretärin Ivanka Avelini Holjevac
Branko Bla�ević Zdenko Cerović
Suzana Jurin Dragan Maga�
Jo�e Perić Borislav �imundić
DIE KONFERENZ Die Internationale Konferenz �Hotelska kuća �98� wird als traditionelles vierzehntes Biennalletreffen noch einmal in Opatija, der Perle der kroatischen Adria- Küste mit Tourismustradition von 150 Jahren, veranstaltet. Wir versuchen ein Zusammentreffen der Wissenschaftler und Praktiker zum aktuellen Thema aufzubauen, mit dem höchsten Ziel die kreative Ideen hervorzurufen und wissenschaftliche Meinungen und Erfahrungen auszutauschen, im Sinne die besten Problemlösungen zum Thema �Hotel in touristischer Destination� einzuweisen. Wir müssen auf die Symbiose des touristischen Angebots in der Hotellerie und Tourismus, durch Verfassung des Konzepts der touristischen Destination als das erkennbare touristische Produkt das am Tourismusmarkt anerkannt werden sollte, hinweisen. Die komparative Vorteile der touristischen Destination sollen zusammengefasst werden, wie auch gesetzliche und organisatorische Rahmenbedingungen, die Problematik des statistischen Monitorings und der Berichterstattung durch international- anerkannte Standarde und Einführung des Qualitätssytems.
THEMENBEREICHE Themenbereich #1: Institutionale Organisation und Management der touristischen Destination • Touristische Destination als touristisches Produkt
• Organisationsstruktur der Geschäftssysteme und Assoziationen im Tourismus und Hotellerie Kroatiens
• Kultur-, Unterhaltungs- und Sportmanagement • Typen, Produktassortimente und organisatorische Aspekte des selektiven touristischen
Angebots • Technische, technologische und organisatorische Voraussetzungen des erfolgreichen
Managements Themenbereich #2: Statistisches Monitoring der Kapazitäten und Ergebnisse • Internationale und nationale Tourismusstatistik • Statistik der selektiven Formen des Tourismus • Hotelstatistik Themenbereich #3: Qualitätsmessung- und Qualitätsbewertungsysteme • Technische und technologische Qualitätsmessung- und Qualitätsbewertungstandarde • Ekologische Qualitätsmessung- und Qualitätsbewertungstandarde • Qualitätsmessung- und Qualitätsbewertungstandarde des Personals • Hygiene und technische Qualitätsmessung- und Qualitätsbewertungstandarde • Übrige Qualitätsmessung- und Qualitätsbewertungstandarde
ANSCHRIFT DES KONFERENZAUSSCHUßES
Universität in Rijeka Fakultät für Hotelmanagement Opatija
Ljubica Pilepić, Sekretärin Ika 42, P.Box. 97
51410 Opatija KROATIEN
Telefonnummer:++ 385 51 292 633 Faxnummer: ++ 385 51 291 965 e-mail: [email protected]
International Conference "HOTELSKA KUĆA �98"
Opatija, October 05-06, 1998
HOTEL IN TOURISM DESTINATION
Organizing Commitee Faculty of Hotel Management Opatija
Milena Per�ić, Chairman
Ljubica Pilepić, Conference Secretary Ivanka Avelini Holjevac
Branko Bla�ević Suzana Jurin
Dragan Maga� Jo�e Perić
Borislav �imundić
ABOUT THE CONFERENCE The International Conference �Hotelska kuća �98� will be held in Opatija, the pearl of Croatian adriatic coast with the tradition of 150 years of tourism, as the fourteenth biennial meeting. We desire to gather scientists and professionals with the aim to make creative contacts, leading scientific thoughts and experience, finding proper and good solutions motivated by the theme �Hotel in Tourism Destination�. The theme of the conference should point at the associated elements of hotel industry and other tourism supply possibilities by conceiving the tourism destination as the recognizable tourism product, accepted by the global tourism market. Comparative advantages of the tourism destination should be included in the legislative and organizing framework, the problems of statistical monitoring of tourism, the acceptance of quality systems according to international standards.
CONFERENCE TOPICS Thematic area #1: Tourism Destination Institutional Organization and Management • Tourism destination as tourism product • Organizing structure of business systems and associations in Croatian tourism and hotel
industry • Management of cultural, entertainment, sports and other events. • Types, product-mix and organization aspects of selective forms of tourism supply • Technical, technological and organization assumptions of successful management
Thematic area #2: Statistics for Monitoring Capacities and Results • World and national tourism statistics • Selective tourism statistics • Hotel statistics Thematic area #3: Quality Measurement and Assessment System • Technical and technological quality measurement and assessment standards • Ecological quality measurement and assessment standards • Human resources quality measurement and assessment standards • Hygiene and technical quality measurement and assessment standards • Other quality measurement and assessment standards
ORGANIZING COMMITTEE ADDRESS:
University of Rijeka Faculty of Hotel Management
Ljubica Pilepić, Conference Secretary Ika 42, P.O.Box 97
51410 Opatija CROATIA
Phone:++ 385 51 292 633 Fax: ++ 385 51 291 965
e-mail: [email protected]
MAGISTRIRALI NA HOTELIJERSKOM FAKULTETU OPATIJA
1995-1997.
1995. Galičić Vlado Ku�ljić Lenka Mu�tra Nikola Pavia Nadia Petrović Mladen Ru�in Andrijana Svetlačić Robert 1996. Cucančić Nata�a Ivanović Slobodan Labinac (Vi�ković) Doris Kne�ević Robert Kutnjak Goran Mato�ević Mladen Perkov Davor Prevol�ek Ivica Staničić Stjepan Sto�ić Branko 1997. Brajković Damir Brkić Du�ko Ilić Sandra Ivanović Milan Jagičić �ime Kopani Ersilija Lovreković Damir Majstorović Danislav Ma�karin Helga Pondeljak Mira Matija Popović Bla�enka Smolčić Dora Srdoć Nata�a Smojver Gordana Vujić Antun
DIPLOMIRALI NA HOTELIJERSKOM FAKULTETU OPATIJA
1995-1997.
Diplomirali na VII/1 stupnju i stekli zvanje diplomirani ekonomist
Pahljina Elvis Grgić Zlatko 1995. Patekar Patricija Gr�inić Anja Peić Mauro Iftić Adela Aničić Rahela Pejić Silva Itrelja Dino Antonelli Monika Perasović �ana Jandraković Vesna Babić Gorana Perica Katarina Jugović Sandra Baljak Jasmina Perić Jelena Juvan Branko Bastić Darko Peru�ko Irena Kalčić Deborah Begić Stjepan Peteh Tiziana Kalčić Helena Benko Klara Petrović Daliborka Kardum Suzana Berberović Sandra Plamenac Ivan Kaselj Susanna Bibulić Donatela Planinc Rea Kirigin Fernando Bilen Zrinka Poljak Frane Kovačević Vesna Bla�ević Dijana Poljak Slavko Kraljić Kristina Bodul �eljka Poropat Marin Kre�ić Ana-Marija Borović Toni Prelić Nata�a Krmpotić Sanja Brajković Sandra Prtenjača Marijana Krupić Admira Brezac Barbara Pustajić Kornelija Kusaković Nives Brtičević Ivana Rački Igor Latas Mladen Burić Denis Raj�ter Mojca Ljuna Josipa Butorac Irena Ramenčić Natalija Malović Snje�ana Crvelin Alida Randić Antonela Marković Sandra Cvek Suzana Rasandić Mario Mar�ić Sanja Čerina Vi�nja Ravkin Ivo Maslać Ivanka Ćačić Jadro Sarić Goran Mihalić Natalina Dagostin Gordana Skarić Sanja Mijatović Barbara Damijanjević Sonja Soldo Katarina Mikolić Anita Derossi Morena Srdoč Ljiljana Milessa Tatjana Dolenc Tadej Stajčić Zoran Miličević Ivica Domijan Alin Starčević Maja Milovanović Vesna Dumenčić Predrag Stipanović Christian Miljić Gordana Ergović Dubravka Stuparich Hrvoje Mi�kulin Marina Filipović �eljko Su�anj Tanja Mitrović Nata�a Francisković Zajc
Samanta �eb Marina Mlačić Miodrag �karjak Dra�enka Mladenić Biserka Franković Sanja �karpa Petar Mladenić Iva Fućak Jasnlinka �katar Igor Morić Sandra Galović Sanja �korić Andrea Nadi�ić Mauro Gau� Dejvid �koro Olga Ogresta Sonja Gojković Tatjana �troligo Gabi Ostojić Jugoslav Golob Igor
Lukin. Sandra Bunja Đani Tančinić Sandra Lunić Tomislav Cerin Daniela Ten�era Ana Maga� Melita Cetina Marina Tičinović Marija Majstorović Vjekoslav Čabrijan Tamara Torbica Sa�a Marinović Gordana Čau�ević Almir Trava� Marija Martić Darko Čić Damir Ujčić Vanesa Martinis Nata�a Ćalna Sandra Ur�ić Ksenija Mato�ić Gordana Ćorić �ime U�ila Sandra Mečulj Marijana Ćosić Ksenija Venturini Deborah Mihalić Danijela Ćosić Lorena Vidas Marina Mihelćić Tamislav Ćoza Goran Vidović Denis Mihinjač �eljka Ćurin Erika Vi�intin Linda Miletić Dragica Ćurko Jurica Vla�ić Irena Miličević Kre�imir Desanić Ljiljana Voskion Sanja Mioćić Đino Dobrojević Goran Vujić Marjana Mi�e Lidija Domijan Ivan Vulin Danijela Mi�kulin Loreta Dorćić Helena Vulin Tatjana Motu�ić Josip D�abur Samir Zrnić Aleksandar Mustać Andrea E�kinja Sabina Zulić Anita Nad Ainela Galić Antonija �ic Kristina Nemet Sonja Govorčin Pero �u�ić Morena Nikolovski Nata�a Grabar Jasţ Odorčić Sanja Grdović Ines Omanović Denis Grgurić Ksenija Opara Krstulović Kristina
Grrgurić Barbara 1996. Habe Irena
Opa�ić Indira Henigman Alenka Ak�amija Alen Palijan Jasminka Ilijić Maziza Aleksić Dobrila Paparić Robert Ivić Irena Andre�kić Alen Per�ić Elena Jaksović Mirjana Avakumović Branko Petković Marko Jakus Morena Bačić Lucija Petric Blanka Jovetić Miljenko Baldigara Tea Petričić Suzi Juretić Nenad Banić Snje�ana Petrović Desanka Kajtezović Ibrahim Barković Daniela Pikula Andrea Kapetanović Krunoslav Ba�an Lorena Pintar Ljiljana Karaban Lorena Ba�ić Ivo Pobar Aleksandar Katić Ivica Batinić Ivica Pustijanac Robertina Kisić Kristijan Begonja Neven Radan Sandra Klobučar Dean Bertić Ninoslav Radetić Zvjezdana Kne�evrć Boris Bilaver Tomislav Rađoja Tamara Kopkorić Dijana Bilen Lorena Ravlić Marijana Ko�an Darja Biličić Denis Ribarić Robert Kralj Marijeta Bizjak Jure Sandalj Luiza Krmpotić Olga Blaslov Elvis Sintić Barbara Krnić Elida Bla�ić Ale� Slavković Ljiljana Kukec Berislava Bobić Iva Smital Tomislav Kukoč Tamara Bo�ajić Denis Stanićić Kristijan Kurelac Tomica Brnja Anica Stani�ić Damir Ladof �eljka Brnja Anica �estan Neven Lončar Ivana Brubnjak Mirjana �imunić Mislav Lončarić Kornelija Bujas Michele �tiberc Denis Lončarić Marijana Bulj Tamara
Maslać Romano Budimir Zvonko �tular Ale� Ma�ina Ivo Buneta Marija Sandra �ubat �eljka Matacin Andrej Carev Danijel �unić Bernarda Matija�ić Snje�ana Cuculić Biserka �unić Hrvoje Mikić Nata�a Čemeljić Danijela Tomasović Nata�a Miletić Snje�ana Červar Nata�a Travar Nenad Musa Anita Ćorić Marija Trbovrć Vesna Musa Mario Ćutić Barbara Turković Sanja Mu�ić Vlado Dragojević Daliborka Udiljak Bruno Mu�ina Egon Dunić Mauro Ulezić Tanja Pan�a Zlatko Fabris Mladen Uni Marijana Pa�in Nikica Filiplić Sonja Uran Maja Perčić Irena Grbe�a Klaus Vidaković Sanja Pervan Beatrix Gunčević Mirjana Volf' Desimir Petranović Tatjana Gu�čić Irena Volf' Sandra Ple�e Nada Hrvatin Jeletić Sandra Vucelić Zoran Polegubić Renata Hr�ić Petar Vukadinović Ankica Popadić Aleksandar Huljev Helena Vukić Boris Pribanić Anđelka Jakmirović Daniela Vukić Igor Priskić Emil Janečević Vlatka Vulin Milan Prosen Alen Jeranda Slavica Zdunić Neven Protulipac Nikolina Jergović Ma�a Zekić Ivica Prtenjača Mara Jović Ivana Zoretić Davorka Puhar Silvia Jujnović Maria �iković Aden Ribarić Melita Jurić Ljubo �iković Manuela Rimandelli Mirta Kardum Silvia Rogić Sandra Kirinčić Nensi Salopek Betina Kir�ić Elena Seki Zvonimir Klepo Anita 1997. Senad Ogre�ević Sijamhod�ić Jasminka Alajbegović Bo�idar Skorin Zvonimir Kne�ević Katarina Alkier Romina Slavica Renata Kolega Anita A�ić Predrag Srkoč Mirela Končar Kristina Babić Ingrid Srok Dominko Kosić Nirvana Bagić Mirjana Stanić Suzana Kovačević Ratko Bara Josip StarčevićSvjetlana Kovačević Tomislav Barbarić Daniela Stojanov Iva Kozelički Tea Barić Maja Stubljar Lidija Ko�ul Ivan Ba�ić Zvonko �arić Zdravko Ko�ul Neven Bazzara Majda �everdija Josip Krznarić Valentina Be�lić Rozana �undrica Ivona Kučić Ines Bilje�ković Anđa Tancabel Sa�a Kvasić Ivica Biondić Vesna Tanfara Nevena Laginja Klaudio Birkić Dra�enka Tomac Dorana Lipovac Sanja Bjegović Nensi Toma�ić Damir Lovrić Marijana Blasig Bruno Tomljanović Nina Lu�ičić Ana Blečić Sa�a Turčinov Ivana Mađerić Ante Bobić Picić Jurica Udovič Alen Majić Ana Bo�inović Vi�nja Udović Iva Male� Vladimir Bralić Andrea Valić Erminia Mamula Milica Bralić Kre�imir Valid�ić Nelica Margitić Dajana Bubnić Jana
Vidas Zoran Vlah Barbara Vlahov Hrvoje Vlahov Silvia Vrhovski Ira Vujnović Dunja Vukelić Katarina Vukelić Marko Vuletić Mauro Zigante Samuela �igulić Lucija �itko Ma�a
Diplomirali na VI/1 stupnju i stekli zvanje ekonomist
Poljak Toni Fledrović Verica 1995. Po�ar Elizabeta Grbac Jasna Pulić Andelka Grginčić Andrea Bačić Svjetlana Raku�a Snje�ana Grozić Mauro Bićanić Mira Rekić Senada Grozić Tanja Bon Đeni Rumbolt Margita Gr�entić Nata�a Buneta Sandra Marija Savić Srđan Gulić Branka Cvelić Svjetlana �e�elja Vlade Halkić Salih Čović �arko �irola Vedran Ivanović Nikola Čubrić Borislav Trinajstić Mladen Jagičić Silvana Ćop Andra� Turković Ksenija Jarić Marijana Debevc Natalija Urh Branka Jordan An�elika Dičić Daniel Vlah Barbara Jurak Da�a Djukanović Jadranka Vodička Mihaela Jurasić Tamara Dolić Dijana �ulić Suzana Kandare Zvonimir Drča (�imičić) Nata�a �umberac Jurica Komadina Biserka Duvnjak Mate
Kopani Nata�a Erman Sabina Kostelac Mario Feletar Gordana Kostijal Maja Frankovrć Klara Kovačević Nino 1996. Ga�parac Klaudia Kovačić Andrea Grozdanić Tatjana Kramer Tatjana GuZam Sonja Adamik Jelena Krička Nata�a Janko Svjetlana Banović Marina Kusturin Kaimen Jerković Oliver Josip Benedikta Tomić Mirela Laković Mladen Jovanovoić Kre�imir Benić Slavica Liverić Nikica Jurićev �pirić Gracija Betić Robert Lukarić Tatjana Klarin Nives Bileta Marina Makaus Aleksandra Kliman Dean Bilić Etida Malić Sa�a Knezović Milan Biondić Renata Marasović Danijela Kne�evrć Jadranka Bjelan Sanja Marasović Smiljana Kontić Katarina Boneta Loreta Marčelja Damir Ko�ul Mario Brkić Vanita Marjanovrć Vedran Kuzman Josip Brljafa Petra Mar�ić Irena Mandić Ines Brubnjak Ksenija Matić Hana Maravić Gordana Bru�a Renata Mavrinac Gordana Maravić Nata�a Bubica Davor Međugorac Sandra Marković Vi�nja Bu�ljeta Ru�ica Mihalić Damir Mar�anić Robert Cicvarić Vi�nja Mihalić Sunčica Ma�ar Marijana Cvelić Bernardo Mikuljan Patris Medić Katarina Dadić Ivana Miočić Marina Medved Davorka Danijela Pahel Mi�kulin Sonja Miletić Damjan Devčić Hrvoje Mi�urac Sanja Mrakovčić Boris Dijan Danko Mrkić Natalija Mrakovćić Vi�nja Domijan Valter Mudrinjak Ilona Pavlinovrć Ivana Dru�etić Tina Murko Sabina Pinoza Nikolina Dunja Krizmanić Oltean Marko Pite�a Renata Ercegovac Marija Paliska Suzana Pocrnić Anita Fabijanić Lovorka
Panizza Dijana Pezelj Karmen Plečković Petar Polegubić Antonio Puljić Damir Rade�ić Vilijam Renić Gordana Re� Karolina Ristić Irena Rogić Stipe Rojek Melita Rubinić Sandra Rukavina Snje�ana Sarić Antonio Sebečić Ljerka Sergović Helis Smolić Ročak Josip Solić Dragan Sović Padovan Aleksije Starčević Dalibar �amanić Gordan �epić Lori �imundić Antonio �intić Irena �ircelj Sabina �kribulja Andrea �njarić Marija �ustereiter Vesna Toma�ić Jasna Torić Ana Trifunović Dean Turk Jasenka Vlah Svjetlana Voghranić Sandra Vučaj Syntia Vučica Mirjana �ivković Lidija 1997. Antić Robertino Antolos Marijana Barać Sandra Barak Slavica Belančić Barbara Benko Igor
Benko Kristina Bolf Irena Bonefačić-�tefanić Julijana Bor�ić Nenad Bratonja Lorena Bule�ić Gordana Cobanov Senka Cuomo Daria Curl Igor Ćuković Andrej Dekanić Sanja Dundara Izabel Fonio Jasmina Galdarević Sanja Goić Iva Golčić Irena Grabovac Renata Grubić Josipa Grubi�ić Jugo Hodanić Anamarija Ilić Vesna Ivić Sini�a Jadrić Zrinka Gorana Jelićić Renata Josipović Sandra Jukić Ilija Jurin Johnny Kapović Gordan Karabaić Branko Kinkela Sandra Klanjac Igor Kne�ević Slađana Kolić Doris Konjevoda Jo�ko Kruljac Ivana Kulu�ić Biljana Kulu�ić Filip Lela Ivo Luka�ić Sanja Marić Helena Medved Irena Miletić Diana Milić Marija Mrakovčić Alen Mujić Marija Mulac Aleksandar Pand�a Helena
Peterko Davor Peterko Tamara Precetti Ivana Prhat Otavio Prizmić Arijana Pulić Martin Radić Michael Radonjić Ljubica Rakočevrć Aleksandar Rigatti Lari Roch Karol Rokvić Sandra Rovis Petar Sadiba�ić Dijana. Savić Dragana Simoni Helena Sofić Ante Stanić Iva Su�a Stipo Su�ilović Marija Svato� Snje�ana �kalamera Tanja �teko Snje�ana Tarle Tomislav Tićak Tomislav Toma�ić Marijan Valečić Irena Večerina Nadja Viduka Damjan Vrtilo Natali Zic Gabrijela Zujić Goran �ic Gregor �ilić Jadrana �ivanović Alin �ontar Stanka �upanić Dunja �uvanić Damir Pripremila: Cvetanka Nikoloska Voditelj Slu�be za studentske poslove
SURADNICI U OVOM BROJU - MITARBEITER IN DIESER
AUSGABE - AUTHORS IN THIS ISSUE
Dr. Alfred Aberer, Landesinstitutes für Statistik (ASTAT) der Autonomen Provinz Bozen-Südtirol, Duca D�Aosta Allee 59, Bozen, Italien Dr. Ivanka Avelini Holjevac, redoviti profesor, Sveučili�te u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija, Ika 42, p.p. 97, Opatija, Hrvatska Dr. Mato Bartoluci, redoviti profesor, Sveučili�te u Zagrebu, Fakultet za fizičku kulturu Zagreb, Horvaćanski zavoj 15, Zagreb Hrvatska Prof. Ing. Marian Gúčik, CSc., Matej Bel Universität, Wirtschaftswissenschaftliche Fakultät, Tajovského 10, Banská Bystrica, Slowakei Anka Javor, Dr�avni zavod za statistiku, Ilica 3, p.p.671, Zagreb, Hrvatska Mr. Ivan Kelebuh, Dr�avni zavod za statistiku, Ilica 3, p.p.671, Zagreb, Hrvatska Prof. dr. Antun Koba�ić, Sveučili�te u Splitu, Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Lapadska obala 7, Dubrovnik, Hrvatska Dr. Peter Laimer, Austrian Central Statistical Office (ÖSTAT), Hintere Zollamtsstrasse 2b, P.O. 4000, Wien, Österreich Dr. Hartmut Luft, Prof., Fachhochschule Wilhelmshaven, Studiengang Tourismuswirtschaft, Friedrich-Paffrath-str. 101, Wilhelmshaven, Deutschland Mara Manente, Universitŕ di Venezia, Centro Internazionale di Studi sull�Economia Turistica, Riviera S.Pietro 83, Oriago di Mira, Italia Dr. Marcel Meler, redoviti profesor, Sveučili�te Josipa Jurja Strosssmayera Osijek, Ekonomski fakultet, Gajev trg 7, Osijek, Hrvatska Dr. Valeria Minghetti, Universitŕ di Venezia, Centro Internazionale di Studi sull�Economia Turistica, Riviera S.Pietro 83, Oriago di Mira, Italia Dr. Werner Oppitz, Tourismuskonsulent der Salzburger Landesregierung, Johannes Kepler Universität, Altenberger Strasse 69, A-4040 Linz, Österreich Dr. Harald Pechlaner, Südtirol Tourismus Werbung, Pfarrplatz 11, Bozen, Italien Dr. Eva Rublikova, RNDr., FEI EU, Department of Statistics, Dolnozemska cesta 1/B, Bratislava, Slovakia Dr. Józef Sala, Wirtschaftsakademie Kraków, Fakultät für Management, Ul.Rakowicka 27, Kraków, Poland Prof. dr. Vladimir Stipetić, Sveučili�te u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija, Ika 42, p.p. 97, Opatija, Hrvatska Alenka �kafar, Statistični urad Republike Slovenije, Vo�arski pot 12, Ljubljana, Slovenija Mr. Darko Vlahović, Hrvatska gospodarska komora - �upanijska komora Split, Obala A. Trumbića 4, Split, Hrvatska Prof. dr. Ivo �uvela, Sveučili�te u Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka, Vukovarska 58/IV, Rijeka, Hrvatska
RECENZENTI U OVOM BROJU - REZENSENTEN IN DIESER
AUSGABE - REVIEWERS IN THIS ISSUE
Dr. Ivan Antunac, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Ivanka Avelini Holjevac, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Branka Berc Radi�ić, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Branko Bla�ević, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Igor Brajdić, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Claude Caspar, Institut für Tourismus und Verkehrswirtschaft an der Hochschule St. Gallen, Schweiz Dr. Zdenko Cerović, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Tomislav Hitrec, Institut za turizam Zagreb, Hrvatska Dr. Csilla Jandala, Tourism Hungary Corporation, Budapest, Hungary Dr. Cvjetan Jardas, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Peter Jordan, Österreichische Ost- und Südost Europa Institut, Wien, Österreich Dr. Savka Kavčič, Ekonomska fakulteta Ljubljana, Slovenija Dr. Antun Koba�ić, Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Hrvatska Dr. Dragan Maga�, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Mira Maru�ić, Ekonomski fakultet Zagreb, Hrvatska Dr. Josef Mazanec, Wirtschaftsuniversität Wien, Österreich Dr. Tanja Mihalič, Ekonomska fakulteta Ljubljana, Slovenija Dr. Josef Mugler, Wirtschaftsuniversität Wien, Österreich Dr. Hansruedi Müller, Forschungsinstitut für Freizeit und Tourismus, Universität Bern, Schweiz Dr. Tonka Pančić Kombol, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Franc Pauko, Ekonomsko-poslovna fakulteta Univerze v Mariboru, Slovenija Dr. Jo�e Perić, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Milena Per�ić, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Janez Planina, Ekonomski fakultet Ljubljana, Slovenija Mr.Mustafa Prohić, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Franjo Radi�ić, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Josip Senečič, Ekonomski fakultet Zagreb, Hrvatska Dr. Pere Sikavica, Ekonomski fakultet Zagreb, Hrvatska Dr. Terry Stevens, Wales, United Kingdom Dr. Vladimir Stipetić, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatska Dr. Graham Stone, Hollings Faculty, Manchester, Great Britain Dr. Sanda Weber, Institut za turizam Zagreb, Hrvatska Dr. Klaus Weiermair, Institut für Tourismus und Deinstleistungswirtschaft, Innsbruck, Austria Dr. Shapour Zafarpour, Wirtschaftsuniversität Wien, Österreich Dr. Andreas Zins, Wirtschaftsuniversität Wien, Österreich