itajui "Tramoniki spomenar", u popisu koritene literature spomenuta je i diplomska radnja fra Mije Jozanovia iz 1978. godine. Ta je radnja prvi pismeni rad o Tramonici koji zasluuje da bude predstavljen iroj javnosti. Kopiju spomenute radnje ustupio mi je fra Valerije Stipi, a doputenje da je predstavimo na ovaj nain, dao je sam autor. Obojici od srca zahvaljujem. Fra Mijo mi je objasnio da je radnja bila dulja i sadravala vie podataka, ali je na zahtjev mentora, zbog ogranienog broja stranica, morala biti saeta a mnogi podaci izostavljeni. Tekst sam prenio onako kako ga je napisao fra Mijo, ako sam negdje pogrijeio, bila je to pogreka u tipkanju. Zbog moebitnih drugih pogreaka ispriavam se fra Miji Jozanoviu i svima itateljima.S potovanjem

Petar Pilji

U Cerniku, 3. travnja 2003.

KATOLIKI BOGOSLOVNI FAKULTET U ZAGREBU, Kaptol 29.

MIJO JOZANOVI

POVIJEST KATOLIKE UPE TRAMONICA

DIPLOMSKA RADNJAKOD PROF. DR. FRANJE ANJEKA

ZAGREB 1978.

1.

O znaenju i ulozi upe kao zajednice ljudi koju povezuju ista vjera, najrjeitije govori povijest pojedinih upa. Svrha je ove radnje da prikae bogatu i burnu prolost upe Tramonica.

Prolo je 176 godina djelovanja upe i 90 godina otkako je sagraena crkva. teta to crkva nije doivjela veu starost jer je ovaj narod to zasluio. Naime. Crkva je u tronom stanju i nije vie za upotrebu za Slubu Boju zato je sada sagraena nova crkva pokraj stare.

Ova radnja podijeljena je u osam dijelova, a ti su:1. Na tragovima prolosti2. Samostalna Kapelanija3. upa4. Crkva, upni stan i druge zgrade6. upnici upe Tramonica7. kola9. Franjevci rodom iz Tramonice

Pokuao sam proniknuti u njezin vjerski ivot, rad i djelovanje prvih kola, i doznati neto o nekim sveenicima iz tog mjesta.

Gradivo za ovu radnju uglavnom je crpljeno iz jo neobjavljene arhivske grae. Dok su neki dijelovi uzimani iz ve objavljenih djela, dotle su neki uzeti samo iz arhivske grae.

Volio bih kad bi ova radnja bila svima nama i buduim pokoljenjima poticaj da ostavtinu koju su nam ostavili nai prei brino uvamo, njegujemo i nikada ne zaboravimo.

UVOD

2.

Napomena!

U radnji sam navodio ime mjesta kako se danas zove i kako je poznatije (Tramonica), premda jo i danas kao upa ima naziv Tremonica.

Mjesto Tramonica nalazi se u sjeveroistonom dijelu bosanske Posavine. Dvanaest kilometara udaljeno od malog grada Gradaca, sjedita Gradaevia. Podruje je preteno ravniarsko. Stanovnitvo se bavi poljoprivredom a u posljednje vrijeme najvie proizvode duhan. Tramonica sa susjednim mjestima: Turiem, Srednjom Slatinom, danas ima oko 6500 stanovnika.

O IMENIMA TIH MJESTA

Prije nego to prijeem na povijesne podatke evo neta o imenima mijesta koja u spominjati u ovoj radnji.

Ime Tramonica vjerojatno je dolo od latinske rijei: trans montes = preko brda. To se uzima po ovome: itav ovaj posavski kraj bio je politiki vezan za Gradaac. Da bi se dolo do Gradaca moralo se prijei preko tramonikih breuljaka.

Za Slatinu samo ime govori od ega je dolo. U starini je postojala banja. Veinom su i druga mjesta, s tim nazivom, dobila po tome ime.

Za ime Turi moe se nagaati. Da li je dolo od toga to je zemljite bilo begovo-tursko, ili to se je tu nalazio kakav toranj od kapelice (u staro vrijeme) ili od tornja kakve tvrave (turnis=toranj).

1. NA TRAGOVIMA PROLOSTI

3.

Zato sigurno znamo za imena Liporaa i Bukvika. Naime, novodoli narod od Duvna, Livna i Kupresa, nastanjivao se je na podruju gdje je bogato lipovom i bukovom umom. Po umi prozvana i mjesta Liporae i Bukvik.

Teko je tono rei kada se po prvi puta u povijesti susreemo s nazivom ovoga mjesta. Prvi podatak nam govori o godini 1623. Te godine o. Marijan Pavlovi, franjevaki provincijal, predao je Kongragaciji za irenje vjere, jedan izvjetaj. U tom izvjetaju spominje se da Provincija Bosne Srebrene ima 17 samostana i 73 upe.

Meu samostanima koji se nabrajaju, spominje se i samostan Modria. Tom samostanu pripadale su tri upe:

1Koprizunich, Slatina i Sikirevci u Slavoniji.Ovo mjesto Slatina teko je rei i zasigurno tvrditi da je

to dananja Slatina, a pogotovu da je ve u to vrijeme bila upa, jer nema nikakvih tragova. No najvjerojatnije da je to bila Tramonica, s tim da je imala naziv Slatina.

Ali opet je problem u pitanju upe, kada se zasigurno zna da je Tramonica bila prvo kapelanija a onda tek upa.

U kronici Reda, povijesti Provincije Bosne Srebrene, spominje se ovo: da za vrijeme Turaka stanovnitvo tramoniko nema stalno boravite, nego borave po piljama, brdima i peinama. Stanovnitvo se je potpuno iselilo bojei se progona od strane muslimanskog naroda.

Neto kasnije, raznim migracijama, poeli su se nastanjivati na naputenim zemljitima ove upe katolici iz okolice Livna, Duvna i Kupresa.

POVIJESNI PRIKAZ

4.

Oko godine 1673 upa Tramonica zajedno s upama: Modria i Crkvite (Crkvina) imale su sve skupa 11734

2katolika.Godine 1674. Tramonika je upa imala 6301

upljanina, ali se uzima da je obuhvaala i neke upe u Slavoniji. Spominje se da su upe: upanje Blato i Bonjaci

3pripadale ovoj upi.Iz godine 1743 imamo zapisane neke podatke o

obiteljima i broju lanova u mjestima Slatina, Tramosgniza i 4Turich. Prema tim podacima u Slatini je bilo dvadest obitelji,

odraslih je bilo 68 i djece 40.Tramonica je imala deset obitelji, odraslih je bilo 41, a

djece 22.Turi je imao trinaest obitelji, odraslih je bilo 58, a djece

je bilo 30.5Prema podacima od istog autora iz godine 1768. vidi

se porast obitelji i broja stanovnika u svim navedenim mjestima. Jedino je u Slatini mala razlika. Dok se je u Tramonici i Turiu poveao broj obitelji i stanovnika dotle je u Slatini poveao se broj obitelji za dva. Tako da je Slatina imala 14 obitelji ali manji broj odraslih i djece u odnosu na proli popis. Sada je imala 54 odrasla i 33 djece. Zanimljivo je i to da u Slatini nema u ovom popisu niti jedne obitelji s istim prezimenom koja se nalaze u popisu iz 1743. godine.

Tramonica je prema ovom popisu imala 36 obitelji, odraslih 146, a djece 92. Naravno s ovolikim porastom obitelji pojavljuju se i obitelji s novim prezimenima.

Turi je prema drugom popisu imao 21 obitelj, odraslih je bilo 102, a djece 52. I u ovome mjestu pojavljuju se obitelji s novim prezimenima.

5.

U usporedbi prezimena iz popisa s dananji prezimenima tu vidimo da ima nekih prezimena koji su se zadrali jo i danas, a nekih vie nema. No svakako migracijom imamo nova imena koja se danas nalaze u tim mjestima.

Za godinu 1776. imamo izvjetaj biskupa fra Marka Dobretia u II kanonskom pohodu Vikarijatu u Bosni to ga je 12. VII 1777. poslao Svetom zboru za irenje vjere:

18 septembra ...... u upi Biela celebrirao sam sv. Misu na oltaru pod krovom upske kuice na kojem sam krizmao 40 osoba. Nakon kratkog odmora krenuo sam sa svojom pratnjom i upniku mjesta i nekim upljanima u drugo selo iste upe zvano Tramonica tri sata daleko.

Doao sam tamo na zalasku sunca i u upskoj kuici parokovoj ... koja je lijepo podignuta ... Dana 19. septembra ... ovdje je na ovom mjestu bilo ispovijedi i priesti .... i bilo je dosta primanja vjernika na razgovor... rekao sam... na podignutom oltaru pored same upske kuice misu rekao ... i

6na koncu sakramenat krizme podijelio sam 65 osobama.Postoji jo jedan izvjetaj iz godine 1780. od istoga

biskupa fra Marka Dobretia koji je poslao Svetom zboru za irenje vjere u Rimu. U izvjetaju navodi da je iz upe Biela

7doao u Tramonicu.U ematizmu Bosne Srebrene moemo takoer nai

neke podatke o Tramonici. Tako u ematizmu iz 1855. godine na 24. strani imamo podatak da se je odijelila od svoje Matice 1802. godine i da vodi svoje matice od 1784. godine. Ima kapelu Bl. Dj. Marije (Gospa od Anela). U granicama upe pravoslavci se nalaze u dobrom broju.

6.

U tom ematizmu ima i popis broja obitelji po zaseocima. Taj popis izgleda ovako:

Familiae Paria Animae Dist.Cathol. copul Cathol. a Matre

In Matre 61 77 415In Filialibus ---- --- -----ardak 22 33 188 1/2Grab 34 41 225 1/2Gradaac 12 40 35 2Lipo-Rastje 34 29 172 1Orlovo Polje 36 39 235 1 1/2Slatina 43 40 292 1Turi 75 83 408 1 1/2Vodica 16 20 87 1 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

333 372 2057

Slian popis imamo u ematizmu iz godine 1864. na kojem se vide neke promjene u odnosu na ovaj prvi. Popis izgleda ovako:

In Matre 55 66 395 --ardak 27 35 197 1/2Grab 34 42 230 1/2Gradaac 14 15 65 2Liporae 26 26 153 1 1/2Orlovo Polje 25 31 180 1 1/2Slatina 43 59 315 1 1/2Turi 68 77 419 1 1/4Vodica 12 16 74 1 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

304 367 2028

7.

Imamo jo jedan popis iz godine 1877.

Familiae Paria Animae Dist. Cathol. Copul. Cathol. a Matre

horaIn Matre 54 66 384 ---ardak 22 37 177 1/2Grab 26 42 205 1/2Liporae 23 26 141 1 1/2Orlovo Polje 24 34 177 1 1/2Slatina 37 61 293 1 1/2Turi 69 82 427 1 1/4Vodica 9 10 51 1 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

264 358 1855 (9)

2. SAMOSTALNA KAPELANIJA

Poslije Bekog rata itava Sjeveroistona Posavina (osim tuzlanskog kraja) pripadala je upi Ravne. Radi ogromnog prostora 1742. godine upa je podijeljena na dvije: trepci (Zovik) i Bijelu. Kako se katoliki svijet i dalje naseljavao, a prirodni prirataj bio dobar, osjetila se potreba, da se u udaljenim selima podignu kuice, (kuari ili kolibice) gdje bi se sveenik zadrao po nekoliko dana, mise govorio, ispovijedao, krtavao, bolesnike opremao i dr.

Kada je kua u Tramonici napravljena ne znamo tono. Svakako prije jeseni 1776. godine.

Naime, 18. IX 1776. godine, biskup fra Marko Dobreti, doao je u Tramonicu radi dijeljenja krizme, i tada je odsjeo u sveenikoj kuici, kako smo vidjeli u izvjetaju biskupa koji je poslao Svetom zboru.

8.

Ova je kua bila sve do upravitelja mjesne kapelanije fra Petra Maroevia (1793 -1799).

upa ima svoje matice od 1784. godine. Od te godine Kapelanijom su upravlajli slijedei fratri:

1784 - 87 fra Tomo Saboti 1787 - 90 fra Marko Mijatovi1790 - 92 fra Tadija Gai iz Teeva 1792 -93 fra Anto Treizni1793 - 99 fra Petar Maroevi 1799-1801 fra Josip Stoii 1801 fra Andrija Marai 1801 - 1802 fra Rafo Petri

3. U P A

Tramonica kao kapelanija bila je podlona upi Bijela sve do 1802. godine. Te godine fra Grgo Ili, biskup, podigao ju je na upu. Podloio joj je kapelaniju Garevo. Takvo stanje je ostalo do 1820 godine, kada je biskup fra Augustin Mileti, Garevo podigao na upu. upi Tramonici ostala su sela: Tramonica, Turi, Liporae, Orlovo Polje i Slatina. Garevu su pripala sela: Garevo, Babetica, Kladari Gornji i Donji, Otoa, Modria, Rijeani, Tolisa i ivkovo Polje.

Godine 1868. osnovana je nova samostalna kapelanija Gradaac. Ovoj kapelaniji pripala su sela: Gradaac, Ledenice, ardak, Jelovaa i Kornica.

Da je Tramonica iz kapelanije podignuta na upu imamo svjedoanstvo u dekretu iz l801. godine. Prema tome dekretu vide se da je prema ondanjim prilikama bilo sasvim potrebno da Tramonica postane upom.

9.

Sam dekret doslovno glasi:

Decretum: Ex audientia Ssimi habita die 27. Febris 1801. Cum R.P.D.

Gregorius a Varess Episcopus Ruspensis, Vicarius Apostolicus in Bosna exposuisset nonnullas in suo Vicariatu Capellanias reperiori, quas valde expediens foret parochiali titulo ac qualitate donari, quo facilius animarum saluti providere possit: quales sunt Capellaniae nuncupatae de Kupris, de Gliuluncich, de Sivsha, de Tremoshnicza, de Tolisa, qubus in locis ob distantiam paroeciarum et ob itineris pericula et asperitatem defficile est aliter animarum saluti providere.

Ssimus Dnus N. Pius Divina Providentia Papa VII referente me infrascripto sacrae Congragationis de propaganda fide secretario, eidem Vicario Apostolico Bosnensi facultatem benigne concessit, et enuntiatis Capellaniis totidem Paraecias erigendi eo meliori modo quo fieri poterit, etiam non servata juris forma, et contrariis quibusecumque non

10obstantibus.

Datum Romae ex Aedibus etc. die mense et an. q. supra

L.+ S.

Dominicus Archiep. Myrensis Secret.

10.

4. CRKVA, UPSKI STAIN I DRUGE ZGRADE

Dananji upski stan nije bio na ovom mjestu na kojem je sada. Prvo je bio dolje u dolini. Godine 1816. fra Grgo Grgi je prenio upski stan na brdo. Tu je sagradio lijepu kapelicu. Novi upski stan bio je tijesan, ali za one prilike dobar. Sagradio je talu za konje, posadio vinograd oko upskog stana, vonjak, ljive i dr.

Godine 1831. upu je preuzeo fra Ambroa Mati. Ve prve godine upnikovanja sagradio je staju u koju je komotno moglo stati 20 konja, uredio bau, posadio 500 komada raznog drvea, poveao vinograd za 1400 loza, ogradio dvorite i dr. Fra Ambroa je sagradio 1836. godine iz solidnih i tvrdih dasaka novi upski stan za pet osoba.

Godine 1840. poeo je graditi crkvu od drveta dugu 21 a iroku 12 lakata. Dovrio ju je slijedee godine. U crkvu je stavio pod, nabavio klupe, tri oltara, misno ruho i sve ostalo potrebno za slubu Boju. Nabavio je i sliku Gospe od Anela i stavio ju povrh glavnog oltara.

Sve te zgrade podignute su na "poklonjenom" zemljitu. Bila je tc zemlja Gradaevia. Kada su Grada-evii podijelili zemlju tada je veina zemljita Tramonice, Slatine i dr. pripala Alaj-Begu Gradaeviu. Alaj-Beg je bio gospodar toga zemljita i onda kada je fra Grga prenosio kuu na brdo i kada je fra Ambroa Mati nove zgrade pravio. Alaj-Beg je bio vlasnik imanja sve do dolaska Omer-pae, koji je ubio Alaj-Bega u Sarajevu.

Fra Ambroa kada je postao upnik, vidio je da je dvorite tijesno pa ga je nastojao proiriti. Proirio je na taj nain to je raznim poklonima pridobio Subau za sebe. Druge dvije njive poklonio je Petar Petrovi iz Sarajeva 1866. godine.

11.

Sliku Gospe od Anela poklonio je Ivan Matizovi, biskup i prepozit akovake katedrale.

Crkvu od solidnog materijala sagradio je fra Marijan Semunovi (upnik 1863-70) a fra Bla Petrovi, nabavio je 1874 godine zvono za crkvu.

I ova crkva je bila mala, pa je upnik fra Ilija avarovi godine 1888. poeo graditi novu od kamena. Nova crkva je blagoslovljena 21. VII 1889. godine. Blagoslov je obavio fra Ilija avarovi.

8. XII 1888. godine (br. 140) javlja fra Ilija Nadbisku-pskom Ordinarijatu, da je crkva pod krovom. Samo proelje nije ozidano, a i crkva je samo privremeno pokrivena.

Crkva je sagraena u gotskom stilu od tvrdog klesanog kamena i cigle. Zidana je u obliku kria, samo s jednom laom. U zaelju Iae podignut je veliki oltar posveen Gospi. Oltar je poklonio biskup Strosmayer od svoje stare katedrale, Fra Martinu Nedi, a fra Martin tramonikoj crkvi. Neto kasnije stavljeni su poboni oltari. Kamen za crkvu poklonila je Visoka zemaljska vlada za BiH, od razorene gradaake tvrave. A ktome jo dala je i novanu pomo. Vjernici su prevezli materijal i davali radnike.

Kasnije do dananjih dana na crkvi su vreni samo manji popravci. Vei popravak je bio 1923. godine kada je upnik fra Anto Lopandi crkvu dao obojati i zvonik podigao za jo 4,1/2 m. A budui da je 1918. godine oduzeto zvono fra Anto je sada nabavio novo.

Fra Bono Brki sagradio je jo jednu sakristiju. Ova crkva koju je fra Ilija sagradio danas je u slabom stanju. Vie nije za slubu puku. Stoga se je moralo poeti s gradnjom nove crkve, to je dovelo do podjele stare upe na tri nove upe i u svakoj sagraene nove crkve.

12.

A isto tako pokraj stare crkve sagrauena je nova moderna crkva.

Dananji upski stan

upski stan koji je fra Ambroa 1836. godine sagradio bio je ve dotrajao. Stoga je godinu dana nakon gradnje crkve fra Ilija avarovi sagradio i novi upski stan. To se lijepo vidi iz fra Ilijina pisma od l0. XII 1890. god. br. 90. upuenog gospodinu Antunu pl. Vukovi vladinom savjetniku i okrunom upravitelju, Donja Tuzla.

Pismo Glasi:

"Velemoni Gospodine!Kad sam vas prigodom novaenja u Gradacu molio za

podignue upskog stana ovdje, Vi ste najpripravnijim se oitovali u tomu me pomoi kao i gradnji crkve to ste uinili, ime ste me na veliku prema Vami zahvalnost zaduili, i istom prigodom rekli napraviti plan, al da Vam jedan nacrt kue poaljem, da se isti glede nutarnjeg rasporeda prema naemu stanju moe ravnati. Prija nemogoh tomu udovoljiti, nego eto ga istoga sad aljem-malo ljepe prireen, osobito obzirom na nutarnji prostor. Kako sam Vam ve govorio, ako je mogue da oni vei diel kue, kao to se na nacrtu vidi bude pokriven ravno sa cementom ili materijom koja se za to upotrebljuje, i to radi toga to bi krov ob zimi bio u pogibelji radi vjetra ovdje na brdu.

Nego i ovom Vas prigodom ponovno molim:1) da bi Vaim velemonim uplivom dobili gdjegod za grau

u najam tri hiljade forinti uz obligaciju otplatiti kroz etiri godine, naravno s kamatama; jerbo teko je, dapae nemogue svietu kroz jednu ili dvije godine to isplatiti.

13.

2) da bi nam blagoizvolili kod visoke vlade ishoditi graevnu potporu barem od l000 for.3) da nam dozvolite iz onoga kamenoloma vui kamen,

odkle su vukli za gradnju ureda i kole u Gradacu, inae nee nam biti mogue praviti, i napokon

4) da pogl. g. pridstojniku priporuite, da nas ne ostavlja same, jerbo sviet je sviet, a na ljeto bi se morala svriti graa, jerbo neznam s ovom kuom to e biti i ove zime. Dakle dok se put otvori, trebalo bi odmah kamen vui...."

Gosp. Vukovi brzo je odgovorio. Doao je s poslom u Gradaac te je izmeu ostaloga razgovarao s predsjednikom kotarskog suda u Gradacu. Ovaj je dopisom od 19. XII 1890. god. zamolio fra Iliju, da mu poalje neke podatke potrebne za plan: duinu, irinu i visinu te broj pojedinih prostorija uz oznaku vrste materijala za gradnju. U isto ga je vrijeme zamolio, da bi bilo najzgodnije, da doe u Gradaac i s tamonjim se inenjerom dogovori.

Kotarski ured Gradaac dne 4. VII 1691. br. 4382 javio je fra Iliji: da je okruna oblast u Donjoj Tuzli dopisom od 27. VI t.g. br. 8405, javila da je zemaljska vlada BiH dala dozvolu gradnje upskog stana dopisom od 16. VI t.g. br 37240/I.

Poelo se je najprije s novanim pripremama. Slijedee godine 1892. poelo se je s kupovinom i dovozom grae. Ve slijedee godine dovrena je gradnja novog solidnog i lijepog, na kat, upskog stana. Taj upski stan bez nekih veih popravaka slui jo i danas.

Elektrino svjetlo i vodovod u upski stan uveo je upnik fra Kruno Peji (1955-1967).

14.

Prema podacima do kojih sam doao poetkom ovoga stoljea ivot i stanje ove upe izoledao je ovako:

Vjernici su u vjerskom i moralnom pogledu dobro. 'Narod je odan sv. vjeri i crkvi, lijepo se pohaa sluba Boja nedjeljom i blagdanima. Prigodom vjenanja, raanja i smrti naveliko se troi. Ljude je dosta teko od toga odviknuti, ne daju da se dira u stare obiaje.

U upi su aktivna i nabona drutava: Trei red, Bratovtina karmen, kapulara i sv. krunice te apotolstvo molitve prilino dobro stoje.

U upi se nalaze dva groblja. Jedno ie u Tramonici a drugo je u Turiu. Za Turiko groblje je posebno to, to se u tom groblju nalazi grob s posmrtnim ostacima fra Lovre Milanovia. O fra Lovri u kasnije neto malo vie rei.

Gdine 1923. nabavljeno je novo zvcno iz iste bronce teko 213 i po kg. saliveno u Ljubljani.

Jo i danas se mogu nai neki obiaji koji su bili u poetku ovoga stoljea. Istina i danas upnici pokuavaju odvratiti vjernike od trokova na sprovodu ali sasvim teko ide. Dok je u pojedinim upama, nakon podjela ovaj prijedlog prihvaen dotle je u drugim upama sve po starom. Ako im se pokua protumaiti da to ne ide onda imaju dosta isprika da ne moe bez toga. Bratovtine koje su bile vie ne postoje. Jedino se je zadrao Trei red sv. Franje.

15.

5. UPNICI UPE TRAMONICA

Kao to smo vidjeli, Tramonica na rang upe je podignuta 1802 godine. Od tada pa do danse upom su upravljali slijedei upnici:

1. Fra Josip Klari 1802-1803 2. Fra Marijan Martinovi 1803-1806 3. Fra Dominik Grgi 1806-1807 4. Fra Grgo Jurievi 1807-1808 5. Fra Tadija Gas a Teevo 24. VI-9. XI 1808 6. Fra Grgo Jurievi 1808-1809 7. Fra Grgo a Vare 1809-1812 8. Fra Marijan Mileti 1812 9. Fra Ivo a Vrbova 1812-181310. Fra Pilip a Vare 1813-181411. Fra Grgo a Vare 1814-183112. Fra Ambroa Mati 1831-184913. Fra Stjepan Nedi 1849-185114. Fra Luka Terzi 1851-185315. Fra Anto Nedi 1853-185516. Fra Petar iak 1855-186317. Fra Marijan Semun 1863-187018. Fra Ivo Oroli 1870-187119. Fra Bla Petrovi 1871-187420. Fra Ilija avarovi 1874-187821. Fra Cvijo Nadarevi 1878-187922. Fra Ilija avarovi 1879-188223. Fra Juro ipi 1882-188524. Fra Ilija avarovi 1885-189825. Fra Ilija Oroli 1898-190026. Fra Ilija avarovi 1900-190127. Fra Ilija Laci 190128. Fra Cvijo Nadarevi 1901-1912

16.

29. Fra Ambroa ivkovi 1912-1919 30. Fra Jozo Vuki 1919-1921 31. Fra Anto Lopandi 1921-1928 32. Fra Bono Brki 1928-1931 33. Fra Petar Evi 1931-1932 34. Fra Bono Brki 1932-194235. Fra Juro Vuleti 1942-1943 36. Fra Mirko Brandi 1943-1945 37. Fra Jozafat Babij 194538. Fra Valerije Juri 1945-1955 39. Fra Kruno Peji 1955-1967 40. Fra Kruno Mikli 1967-1969 41. Fra Tomislav ai 1969-1971 42. Fra Marko Koba 1971-1974 43. Fra Anto Nedi 1974

Povijest Tramonike upe kao jedinstvene mogue je pratiti samo do 1968. godine. Te godine osjetila se je potreba pa i mogunost da se od upe matice odijeli kapelanija Turi i da postane samostalna upa. upa nosi naslov: "upa sv. Ilije Proroka". Prvi upnik je bio vl. Mijo Nikoli do 1974 godine. Zamijenio ga je vl. Mijo Josipovi, koji je upravljao upom od 1974-1977. Sada upom upravlja vl. Pero Ani.

upa ima svoje groblje koje je bilo ve odprije. Jodok je Turi bio kapelanija groblje je bilo u mjestu. Kada je groblje otvoreno nezna se tono. U tom groblju je grob fra Lovre Milanovia.

U ematizmu Bosne Srebrene iz 1877. godine na str. 114-115 nalazi se ovaj podatak:

17.

"U groblju filijale Turi pobono u Gospodinu poiva fra Lovro Milanovi iz Sarajeva. upnik, od bezbonog nevjrenika Muje Arnauta sluge kapetana Gradaevia 3. II 1807. ubijen je. Njegov grob obilazi masa svijeta."

Kako se vidi u izvjetaju od fra Ante Lopandia., Dekanatu Doboarskom u Modrii, 1923. godine je na fra Lovri nom grobu podignut skroman spomenik, grobnica izvana malo ureena, ali se grob nije otvarao. Taj je spomenik bio sve do 1976. godine kada je tadanji upnik vl. Mijo Josipovi dao napraviti novi spomenik i urediti grobnicu.

Za fra Lovru vezana je jedna pria koja se iri meu pukom ovih mjesta.

Naime! Budui da je fra Lovro bio rodom iz Varea, trebalo je njegovo tijelo prenijeti u Vare. No, kada su natovarili na kola njegove posmrtne ostatke, doavi do turikog groblja volovi nisu mogli dalje voziti. Tada su skrenuli prema groblju, praktiki su sama kola ila.

Fra Lovro je ubijen ovom prigodom: Bio je na slubi u Tramonici. Jednorn zgodom kada je na konju nosio sakramenat bolesniku sreo ga je Mujo. Zahtjevao je od fra Lovre koji je u rukama drao Presveto da sie i da se pokloni Muji. Budui da fra Lovro nije htio, ovaj ga je ubio.

Meu narodom okolnih mjesta je velika pobonost prema fra Lovri. Svake godine, na zadnju nedjelju mjeseca kolovoza, je vanjska proslava na Grobu fra Lovre. Dolazi veliko mnotvo vjernika moli se i zagovara fra Lovri. Sav narod dri ga za sveca. Svaki puta nestaje zemlje s groba, jer narod uzima sa sobom. Zato? Jer gruda je udotvorna, natopljena je krvlju muenika. Otuda je udesna mo. Treba njome samo istrljati bolesno mjesto, u arkoj vjeri i molitvi, i uslianje redovito ne izostaje.

Dananja upa Turi sa zaseocima: Staro Selo, Bukvik, Liporae, Brani i Vodice, ima oko 1600 lanova.

18.

Srednja Slatina

Godine 1972. od upe Matice odijelila se je upa Srednja Slatina. Vjernici su sagradili upski stan i crkvicu, prikladnu za Slubu Boju. Prvi je upnik bio vl. Josip Suak, do 1975. godine. Zamijenio ga je vl. Anto ondri. upa ima za zatitnika Sv. Franju Asikog. Srednja Slatina sa zaseocima ima oko 1000 lanova.

Tramonica Donja

Godine 1973. od upe Matice odijelila se je i upa Donja Tramonica. Prvo je sagraen novi upski stan, a poslije i crkva. upski stan je ureen. Crkva jo nije ali radi se i na ureenju crkve. Ova upa ima za zatitni ka Sv. Ivana Krstitelja. upnik je od poetka fra Valerije Stipi, mjetanin.

upi pripadaju zaseoci: Grab, gdje je i sjedite upe, Orlovo Polje, Okrugli, ardak i Njivak. U mjestu su dvije trgovine, osmogodinja i osnovna kola. Osnovna kola jei u zaseoku Orlovo Polje. Ova upa ima oko 2300 lanova.

Tramonica Gornia ( upa Matica)

U upi Matici upnik je fra Anto Nedi. upski dvor je jo stari, a pokraj stare crkve sagraena je nova crkva, jo ne sreena. Na podruju upe je jedna osnovna kola i trgovina. upi pripadaju zaseoci: Kozii, Tuzlani, Liporae, Okrugli. Dananja upa broji negdje oko 1500 lanova.

19.

7. K 0 L A

Kada je u Tramonici poela raditi kola, ne moe se zasigurno rei. Sigurno je to da su prve korake poeli franjevci. No nije to bila prava kola ve je bila samo pouka onih koji su radili oko upskog stana. to se tie kolstva, tu se je osobito isticao fra Ambroa Mati. On je jo dok je bio kapelan zagrijao se za opismenjavanje, a osobito djece. U tu svrhu izdavao je i knjige. Bio je kapelan u Tolisi. Kada je doao u Tramonicu nastavio je sa svojim radom.

U izvjetaju biskupa unjia, biskupu Strosmayeru od 13. XI 1853. i provincijala Kujundia od iste godine, vidi se, da je

11u planu podizanje kolske zgrade u Tramonici.12Slijedee godine ve se dri kolska nastava. kolska

zgrada je postojala ve od 1858. godine, kako se vidi iz izvjetaja biskupa unjia konzulu Atanackoviu od 2. XI 1858. god. Provincijal fra Mijo Guji u izvjetaju o kolama konzulu Franji Zoretiu, stavlja istu godinu kao godinu podizanja

13kolske zgrade u Tramonici. U duplikatima dopisa o upama Provincijalatu stoji da

je zgradu podigao upnik fra Petar iak (1855-63) ili da je podignuta 1856.godine.

Da je kola neko vrijeme bila zatvorena vidimo iz dopisa fra Ilije avarovi. Dopis doslovno glasi:

"Mnogopotovani ote dravnie!

Jo godine 1882. kad sam odavle otio za provincijala, zatvorena je ovdje kola, a sramota ju je neotvoriti, pripustit opet nemogu, da se ze uitelja svitovnjak dobavi - znate radi ta: Zato o. Custodu Oroliu, kad je bio ovdje na

20.

izletu govorio sam, da Vam pie, da bi mi poslali mladomisnika Turbia za kapelana, a ovoga bi li za kolu upotrebio. Malo poslije razumih, da je Turbi ve odreen za Vijaku, te sam usljid toga istom Custodu govorio, da bi mi spremili fra Pavu Kneevia iz Tolise za kapelana, pak mi na to ree da i ja piem. Dakle molim Vas uinite mi tu ljubav ........ "

U Tremonici 4. studenog 1885.

14 tovalac fra I. avarovi ex pr.

Dananja stara osnovna kola poaignuta je 1907. god. U Turiu je podignuta 1908. god. U Srednjoj Slatini je podignuta 1912. god.

Osmogodinja kola u Tramonici podignuta je 1963.g. A 1977. godine sagraena je nova, moderna osmogodinja kola.

21.

8. FRANJEVCI RODOM IZ TRAMONICE

Kakav je duhovni i vjerski ivot pojedine upe mjeri se po duhovnim zvanjima te upe. upa Tramonica je oduvijek imala duhovnih zvanja. Par godina iza kako je postala upa bilo je mladia koji su odabrali sveeniki ivot. Navodim podatak da sve etiri upe skupa imaju danas ivih: 12 sveenika, 19 asnih sestara, 14 bogoslova i 10 sjemenitaraca.

U ovoj radnji pisat u samo o franjevcima koji su umrli. A ti su:

1) FRA JURO KNEEVI, rodio se u Tuzlanima, upa Tremonica, 11. IV 1820. god. od oca Ive i majke Mande r. Zlomisli. Na krtenju je dobio ime Ilija. Osnovnu poduku dobio je u Tolisi, a humaniorne nauke zavrio je u Kraljevoj Sutjesci. Tu je stupio i u novicijat 23. V 1837. god. Bogosloviju je zavrio u Italiji. Tu je rekao i prvu sv. Misu. Bio je kapelan u Kr. Sutjesci, Ulicama, Zelenikama (Plehan) i Dubravama. Bio je upnik u Zelenikama. Tu je i umro 3. V 1852. sahranjen je na

15modranskorn groolju.

2) FRA AMBRO IVI, rodio se u Turiu, upa Tremonica,11. studenog 1825. god. od oca Nikole i majke Jele r. Perkuni. Na krtenju je dobio ime Anto.

Osnovnu kolu zavrio je kod upnika u Tramonici,a humaniorne nauke u Kr. Sutjesci. Tu je stupio i u novicijat 17. I5. 1839. god. Filozofiju je stadirao u Kr. Sutjesci, a bogosloviju u Italiji. Prvu sv. Misu rekao je 1848. g.

U duhovnoj pastvi radio je samo kao kapelan. Bio je na dunosti kapelana u Kr. Sutjesci, Tremonici i Dubravama.Umro je kao dubravski kapelan 16. II 1857. god.

22.

3) FRA NIKOLA OKEVI, r. 12. V 1827. god. u Tremonici.Na krtenju je dobio ime Petar. Stupio je u novicijat 31. I 1842. god. Bio je kao kapelan u Plehanu. Tu je u samoobrani ubio Saliha Hasanija, koji je gajio mrnju prema katolicima. Tako je 6. XII 1855. god. napao franjevce u

16samostanu u Plehanu. Fra Nikola je umro kao upnik u Porkalju (?) u Slavoniji.

4) FRA TADIJA KOZI, r. 31. X 1822. god. u Tremonici , od oca Petra i majke Mare r. Dubravac. Na krtenju je dobio ime Anto. Osnovnu kolu zavrio je u Tolisi, a humaniorne nauke u Kr. Sutjesci. Tu je stupio u novicijat 16. VIII 1838. god. Bogosloviju je studirao u Italiji. Retoriku u Poegi, filoz. u Maarskoj.

U Duhovnoj pastvi radio je kao kapelan i upnik. Bio je kapelan u Kr. Sutjesci, Tremonici i Dubici, a upnik u eravcu (1856-1857).

Umro je u Kr. Sutjesci 9. IX 1861. god. Sahranjen je na mjesnom groblju.

5) FRA PETAR AI, r 30. III 1819. u Tremonici, od oca Petra i majke Matije r. Kopi. Na krtenju je dobio ime Juro. Osnovnu kolu zavrio je u Tolisi, a humaniorne nauke u Kr. Sutjesci. Tu je stupio i u novicijat 16. VIII 1838. god.

Retoriku je studirao u Poegi, a filozofiju i bogosloviju u Maarskoj ( u Szolnokini-u).

U duhovnoj pastvi radio je kao kapelan i upnik. Bio je kapelan u Tolisi, Dubravama, Zoviku i Vidovicama, a upnik u Ulicama (1855-1857), Korau (1858-1860) i Sivi (1861-1863).

Umro je 30. kolovoza 1863. u Vidovicama vrei dunost kapelana. Sahranjen je na mjesnom groblju.

23.

6) FRA AMBROA PUKARI-OKEVI, r. 9. XI 1839. god. u Tremonici. Na krtenjn je dobio ime Ilija.

Osnovnu kolu zavrio je u Tremonici, a humaniorne nauke u Kr. Sutjesci. Tu je stupio u novicijat 17. IX 1858. god. Bogosloviju je studirao u akovu, a prvu je sv. Misu rekao 1864. god. Umro je kao maldomisnik u Kr. Sutjesci 17.V 1864. god. Pokopan je na sutjekom groblju.

7) FRA B0N0 IVI, r. 27. IX 1828. god. u Turiu, upa Tremonica, od oca Nikole i majke Jele r. Perkuni. Na krtenju je dobio ima Mato.

Osnovnu kolu zavrio je u Tolisi, a humaniorne nauke u Kr. Sutjesci. Tu je stupio u novicijat 23. X 1843. g. Filozofiju je zavrio u Kr. Sutjesci,a bogosloviju izvan provincije. Prvu sv. Misu rekao je 1. I 1854. god.

Radio je kao kapelan u Zoviku, Tolisi, Kr. Sutjesci i 17Dubravama. Bio je upnik u Plehanu (1800.-1803). Umro je u

Dubravama kao kapelan 9. I 1875. god. sahranjen je na mjesnom groblju. Bio je upnik i u Vidovicama (1869.-1870.).

9 ) FRA MARIJAN MILIEVI, roen je u Grabu, upa Tremonica, 1. V 1841. god. od oca ime i majke Kate r. ai. Na krtenju je dobio ime Mato.

Osnovnu kolu je zavrio u Tolisi, a humaniorne nauke u Kr. Sutjesci. Tu je stupio u novicijat 17. IX 1858. god. Bogosloviju je studirao u akovu, a prvu sv. Misu je rekao u Tremonici 27. III 1864. god. Poslije je nastavio studij u Peti.

U provinciji je vrio razne dunosti. Bio je kapelan u Tolisi, Kr. Sutjesci i Tremonici, a upnik u Dubravama (1872.-1875.) i Zoviku (1879.- 1882.). Osim toga bio je i

24.

profesor i vice prefekt bogoslova u Ostrogonu.Umro je u Tolisi vrei aunost kapelana 9.X 1882. god.

Sahranjen je na groblju Karaula.

9) FRA AUGUSTIN GAGULI, rodio se u Grabu, upa Tremonica, 15. V 1844. god. od oca Ive i majke Kate r. Jele. Na krtenju je dobio ime Andrija.

Osnovnu kolu zavrio je kod upnika, a humaniorne nauke u Kr. Sutjesci. Tu je stupio u novicijat 31. III 1862. god. Filozofiju je zavrio u Kr. Sutjesci, a bogosloviju u akovu. Prvu sv. Misu rekao je u Tremonici 8. XI 1868. god.

Bio je na dunosti kapelana u Tolisi, Tremonici, Kr. Sutjesci, Dubravama i Ulicama. Umro je u Ulicama 8. I 1883. god. Sahranjen je na mjesnom groblju.

10) FRA JURO IPI, r. 21. VIII 1842. god. u Slatini, upa Tremonica. Na krtenju je dobio ime Petar.

Osnovnu kolu je zavrio u Tolisi, a humaniorne nauke u Kr. Sutjesci. Tu je stupio u novicijat 4. X 1859. g. Bogosloviju je zavrio u akovu, a prvu sv. Misu rekao je u Tremonici 29. X 1865. god.

Radio je kao kapelan i upnik. Bio je kapelan u Plehanu, Tolisi i Dubravama, a upnik u Svilaju (1870.-1872.), Potoanima (1872.-1875.), Tuzli (1875.-1877.), Derventi (?), Tremonici (1882.-1885.) i Gradacu (1885.-1888.). Umro je u Gradacu 21.II 1888. god. Danas mu se ne zna za grob.

11) FRA ILIJA AVAROVI, r. u Mionici, upa Tremonica, 10. V 1844. god. od oca Ilije i majke Ane r. Pepi. Na krtenju je dobio ime Mato.

Osnovnu poduku dobio je kod mjesnog upnika, a humaniorne nauke je zavrio u Kr. Sutjesci. Tu je stupio u novicijat 4. X 1859. god. Filozofiju je zavrio u Kr. Sutjesci,

25.

a bogsloviju u akovu. Cijeli studij zavrio je s odlinim uspjehom. Za sveenika je zareen 22. XII 1867. god.

U provinciji je vrio razne slube. Bio je rektor bogoslovije, tajnik biskupa Vujiia, definitor (izabran 1878.), provincijal (1882.-1885.), generalni vizitator (1888. za Bosnu, a 1889. za Hercegovinu). Bio je upnik u Tremonici (1874.-I878.), (1879.-1882.), (1885.-1898.) i (1900.-1901.), te upnik i gvardijan u Tolisi (1898.-l900.).

Umro je od kapi u Tremonici 28. II 1901. god. Sahranjen je na mjesno groblju.

Za provincijala ga je imenovao general reda fra Bernardin a Monte Romantino, 3.VIII 1882., koji je 1882. god. presjedao kapitulu.

Pitanje upa bilo mu je glavna briga. Borio se je za stoljetna prava bosanskih franjevaca na ape. U tom je poslu putovao u Be i Rim. U isto vrijeme daje nekoliko inicijativa: izdavanje franjevakog lista u Bosni; da se provincijal nastani zastalno u Sarajevu; da se uredi probandat i dr.

Isposlovao je od austrijskih vlasti dva stipendija za bogoslove koji su studirali na Augustineumu u Beu. Vrei dunost generalnog vizitatora pokazao je u Bosni i u Hercegovini veliku pronicljivost i energiju u izvoenju svojih zamisli. Kao Tremoniki upnik sagradio je crkvu 1888. god, upski stan 1890. god. i kolu. upski stan jo i danas slui svrsi za koju je podignut.

Radi zasluge odlikovan je od austrijskih vlasti ordenom eljezne krune treeg reda.

Izdao je prirunik katekizma "Kratki nauk kranski' i naputak kako se mogu dobiti sveta oprotenja katolikom puku u Bosni namijenjeno".

26.

Prigodom smrti "Franjevaki Glasnik" je napisao o njemu slijedee:

"Jedan od najumnijih, najzaslunijih, najoduevljenijih, 18sinova bosanske redodrave lee u hladni grob."

12) FRA AUGUSTIN AVAROVI, r. u Tremonici 15.X 1879. g. od oca Ive i majke Ane r. Jozanovi. Na krtenju je dobio ime Bono.

Osnovnu kolu zavrio je u Tremonici, a probandat u Guoj Gori. U novicijat je stupio u Fojnici 19.VIII 1899. g. Filozofiju je zavrio u Kr. Sutjeaci, a bogosloviju u Livnu i Rimu. Prvu sv. Misu rekao je u Tremonici 2.VIII 1904. god.

Vrio je dunosti kapelana u Tolisi. Bio je nastavnik gimnazije u Visokom, kateheta i upnik u Tiini (1910.-1911.). Umro je i Tiini 11. IV 1911. god. Pokopan je na groblju u Grebnicama.

13) FRA FLORIJAN-CVJETKO AVAROVI r. u ardaku, upa Tremonica, 2. I 1845. god. od oce Ive i majke Jele r. Sokevi. Na krtenju je dobio ime Marko.

Osnovnu kolu zavrio je kod upnika u Tremonici, a humaniorne nauke u Kr. Sutjesci. Tu je stupio u novicijat 31.III 1862. god.

Bogosloviju je studirao u akovu, a prvu sv. Misu je rekao u Tremonici 20. IX 1868.god.

Radio je kao kapelan u Tolisi, Tremonici, Carigradu (za bolnice Austro-Ugarske Monarhije) i nekim dragim mjestima. Bio je na dunosti lektora filozofije i magister novaka u Guoj Gori.

27.

Bio je profesor u Kreevu 1882.-1883. god. Poslije je bio izabran za predavaa gramatike, latinske sintakse i retorike.

Kao upnik sluio je u upama: Dubici (1876.-1878.), Tremonici (1878.-1879.), (1901.-1912.), Dubravama (1880.-1888.), Tiini (1890.-1891.) i pionici (1893.-1894.).

Umro je u Tolisi 25.X 1917. god. Sahranjen je na groblju Karaula.

Fra Cvijo se je bavio i knjievnou. U rukopisu je ostalo nekoliko pjesama:

"estitka za imendan fra Martinu Nedi" "Slavospjev za imendan fra Miartinu Nedi" "uro kapetan" u desetercu."Evin grijeh-Marijina Bezgrenost" "Milosre""Utjeha""Spomenica krstjanskim vladarima"

19"Vedrina se za oblakom raa" i dr.

28.

Z A K L J U A K

Tri i pol stoljea mjesta Tramonice veliko je vremensko razdoblje. Samo mjesto proivljavalo je burne dane povijesti. U crkvenom pogledu to podruje pripada arhiakonatu Tolisa, a Doborskom dekanatu.

Iskljuivu brigu o vjernicima od poetka su imali franjevci Bosne Srebrene, a crkvenu upravu ima sarajeveki biskup. Na tlu ove upe kult prema Majci Bojoj duboko se je ukorijenio u srcima vjernika. I dan danas na blagdan Porcijunkule dolazi veliko mnotvo vjernika ne samo iz ovih mjesta nego i okolnih.

Prema broju stanovnika ova je upa oduvijek spadala meu najvee u tom dijelu Posavine.

Za vrijeme Turaka broj stanovnika se je mijenjao. Neki su bjeali od straha pred Turcima. No nakon Turaka veliki broj stanovnika doselio se je na to podruje. Veinom su to bili stanovnici iz Kupresa, Livna i Duvna.

Danas nakon podjele upa najvei broj vjernika ima upa Donja Tramonica. Ima oko 2300 lanova, a ostale imaju manje.

Nadajmo se da e dananje upe ovoga podruja doivjeti slavu svoje Matice i da se vjera koju su namrli njihovi stari, nee tako lako ugasiti na obiteljskim ognjitima dananjeg narataja.

29.

B I L J E K E:

1. J. Butorac - A. Ivandija, Povijest katolike Crkve meu Hrvatima, Zagreb 1973., str. 162.

2. S. Pavii, Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji, Zagreb 1953., str. 258.

3. S. Pavii, Podrijetlo ........ str. 266.

4. D. Mandi, Chroati Catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743. et 1768. exaratis, Chicago - Roma 1962., str. 69-70.

5. D. Mandi, Chroati Catholici ..... str.204 i 206.

6. J. Jeleni, Spomenici kulturnoga rada franjevaca Bosne Srebrenike, Mostar 1927., str. 319.

7. J. Jeleni, Spomenici ......... str.275.

8. Shematismus Bosnae Argentinae, Budae 1864., str. 30.

9. Shematismus Bosnae Argentinae, Mostar 1877, str.114-115.

10. F.F. Nedi, Monumenta Privilegiorum Provinciae Bosnae Argentinae, Vukovar 1886., str.170.

11. R Drlji, Kratak pregled razvoja katolikog pukog kolstva u BiH kroz XIX vijek; Kalendar sv. Ante za 1942. god, str.170.

12. Popunjeno iz "Zapamenja" pre. o. F.G.Martia. Zabiljeio fra Mirko esti: Nekoliko rijei o fra Ivanu Franu Jukiu. Franjevaki Glasnik br.3. 1897., str. 34.

13. Glasnik Hrvat. dr. Muzeja u Sarajevu, 1943. str. 299.

14. Rukopis (Toliki arhiv), Svezak 49. -Tolisa - br. 264.

15. D. Boi, Imenik veliansko-modransko zelenikihupnika; Novi prijatelj Bosne, Zagreb 1891., str. 33.

30.

16. Fra Bono Nedi, ivotopis redovnika upe stare Tolike po redu starosti kako su stupili u red. (Rukopis) Tolisa 1901., str. 54-57.

17. D. Boi, Nav. dj. str. 39.18. Mijo Vjenceslav Batini: Fra Ilija avarovi. Franje-

vaki Glasnik, br. 7. l901., str. 106-107.19. Toliki arhiv: fra Cvijo Nadarevi i dr.

31.LITERATURA

1) IZVORI

Arhiv samostana Tolisa:Rukopis od fra Jure ipiaRukopis od fra Ilije avaroviaIzvjetaj Dobarskom dekanatu (Fotokopija)Izvjetaj od fra Ante Lopandia (Fotokopija, rukopis)

FRA STANKO MIJI: Bibliografija franjevaca Provincije Bosne Srebrenekoji su roeni u Bosanskoj Posavini. Tolisa 8.xII 1960. (Strojopis).

FRA BONO NEDI: ivotopis redovnika upe stare Tolike po redu starosti kako su stupili u red. Tolisa 1901. (Rukopis)

2) KNJIGE I LANCI

D. BOI: Imenik veliansko-modransko zelenikih upnika;Novi prijatelj Bosne, Zagreb 1891.

J.BUTURAC - A.IVANDIJA: Povijest katolike Crkve meu Hrvatima,Zagreb 1973.

M.V.BATINI: Fra Ilija avarovi, Franjevaki Glasnik br.7. 1901., str. 106-107.

Glasnik Hrvatskog dravnig muzeja u Sarajevu, 1943.

J.Jeleni: Spomenici kulturnoga rada franjevaca Bosne Srebrenike, Mostar 1927.

KALENDAR SV. ANTE za 1942 god; R.Drlji, Kratak pregled razvoja katolikog pukog kolstva u BiH kroz XIX vijek.

D.MANDI: Chroati Catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743. et 1768. exaratis, Chicago-Roma 1962.

F.F.NEDI: Monumenta Privilegiorum Frovinciae Bosnae Argentinae, Vukovar 1886.

S.PAVII: Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji, Zagreb 1953.

FRANJEVAKI GLASNIK br.3. 1897.,str. 34. Popunjeno iz zapamenja,pre.o.F.G.Martia. Zabiljeio fra M.ETI: Nekoliko rijei o fra Ivanu Franu Jukiu.

32.

SADRAJ

UVOD........................................................NA TRAGOVIMA PROLOSTI.......................O imenima tih mjesta..............................Povijesni prikaz.........................................SAMOSTALNA KAPELANIJA.........................UPA........................................................CRKVA, UPSKI STAN I DRUGE ZGRADE.......UPNICI UPE TRAMONICA....................... DANANJE STANJE.....................................Srednja Slatina..........................................Tramonica Donja....................................Tramonica Gornja...................................KOLA.......................................................FRANJEVCI RODOM IZ TRAMONICE........ZAKLJUAK..............................................BILJEKE...................................................LITERATURA...............................................SADRAJ..................................................

122378101516181818192128293132

1.

2.3.4.5.6.

7.8.

Page 1Page 2Page 3Page 4Page 5Page 6Page 7Page 8Page 9Page 10Page 11Page 12Page 13Page 14Page 15Page 16Page 17Page 18Page 19Page 20Page 21Page 22Page 23Page 24Page 25Page 26Page 27Page 28Page 29Page 30Page 31Page 32Page 33Page 34