UNIVERZITET U SARAJEVU

ŠUMARSKI FAKULTET

- FORMIRANJE I NJEGA TRAVNJAKA –SEMINARSKI RAD

Mentor: Ime i prezime, br. indexa:

Prof. dr. J. A. Nejra D.

Sarajevo, novembar 2015

SADRŽAJ

1. UVOD...........................................................................................................................................................3

2. OPĆENITO O TRAVNJACIMA..................................................................................................................4

2.1. Položaj i oblik travnjaka..............................................................................................................................4

3. ZNAČAJ TRAVNJAKA...............................................................................................................................6

4. PODJELA TRAVNJAKA.............................................................................................................................7

4.1. Ukrasni travnjaci...................................................................................................................................7

4.2. Upotrebni travnjaci.....................................................................................................................................7

4.3. Sportski travnjaci......................................................................................................................................10

5. OSNOVNE VRSTE TRAVA I NJIHOVE KARAKTERISTIKE...............................................................11

5.1. Kriterij za odabir trava..............................................................................................................................11

5.2. Rod Agrostis – rosulje...............................................................................................................................12

5.3. Rod Festuca – vlasulje..............................................................................................................................12

5.4. Rod Lolium – ljulj.....................................................................................................................................12

5.5. Rod Poa – vlasnjače..................................................................................................................................12

6. FORMIRANJE TRAVNJAKA...................................................................................................................14

6.1. Čišćenje terena i uklanjanje korova...........................................................................................................14

6.2. Priprema tla i drenaža................................................................................................................................14

.........................................................................................................................................................................15

6.3. Rahljenje i preoravanje tla.........................................................................................................................15

6.4. Određivanje pH.........................................................................................................................................15

6.5. Ravnanje terena.........................................................................................................................................15

6.6. Završni radovi...........................................................................................................................................16

6.7. Zasijavanje travnjaka...............................................................................................................................16

6.8. Valjanje posijane površine........................................................................................................................18

7. NJEGA TRAVNJAKA................................................................................................................................19

7.1. Košenje.....................................................................................................................................................19

7.2. Zalijevanje................................................................................................................................................20

7.3. Gnojenje i uništavanje korova...................................................................................................................20

7.4. Topdressing...............................................................................................................................................21

7.5. Prozračivanje i zasijecanje........................................................................................................................21

7.6. Poravnanje tla...........................................................................................................................................22

7.7. Dosijavanje travnjaka................................................................................................................................22

8. ZAKLJUČAK..................................................................................................................................................23

9. LITERATURA.................................................................................................................................................24

2

SAŽETAK

Projektovanje zelenih površina je zahtjevan posao, koji nalaže dosta truda, znanja i iskustva

da bi se svi elementi posložili i da bi se postigla cjelovitost prostora. Ovdje će biti riječi o

travnatom pokrovu, njegovom značaju, načinu formiranja i njezi.

Ključne riječi: travnjak, zelena površina, formiranje, njega, projektovanje;

1. UVOD

Travnjak je sastavni dio svake zelene površine. Travnate površine mogu biti manje ili veće,

ali u svakom slučaju njihov će izgled dati pravu ocjenu svake zelene površine. Bez obzira na

to služi li kao izdvojen ukras, kao pozadina za gredice ispunjene bojama, kao prostor za igru

djece ili jednostavno raj za opuštanje, travnata površina ima svoju praktičnu i ukrasnu,

odnosno oblikovnu vrijednost. To je živi organizam, diše, hrani se, razmnožava, pa prema

tome zahtijeva njegu, održavanje nivoa elementarnih funkcija, potrebnih za njegov opstanak.

Iako se najčešće potcjenjuje i smatra ravnom površinom za gaženje, to je mnogo važniji

element vrtnog prostora koji svojim djelovanjem ublažava krute površine, pomaže u isticanju

ukrasa i predstavlja sjedinjujuću odrednicu cjelokupnog zelenog prostora. Travnjak najčešće

predstavlja središnji dio vrta, slikarsko platno na kojem se oslikava preostali dio vrta. Mnogi

projektanti smatraju da vrijedi truda sve ono što dobro njegovan travnjak zahtijeva: košnju,

prihranjivanje i podrezivanje. Zdrav i dobro održavan travnjak vrlo je privlačan ukras koji

ujedno tvori čist, otvoren prostor za šetnju, igru i opuštanje. Uz ove estetske i praktične

vrijednosti, trava se može upotrijebiti za pokrivanje površina za sport, u voćnjaku i prirodno

oblikovanom vrtu, za široke staze i blage padine. Ako travnjak služi za igru, treba zasijati

otpornu travu i odlučiti se za otporni travnjak, a ne za izložbeni uzorak. On je uglavnom

najveća pojedinačna površina u parku (vrtu), pa njegovo mjesto i oblik treba pažljivo

planirati, uzimajući u obzir cjelokupno oblikovanje vrtnog prostora.

3

2. OPĆENITO O TRAVNJACIMA

Travnjaci su zajednice različitih vrsta trava koje žive jedna pored druge. Počeli su se koristiti

u 16.st., u periodu renesanse. To su zelene travnate površine, napravljene umjetno, dakle

planski posijana određena trava koja odgovara klimi i vrsti terena. Posmatrajući travnati

prostor od pravilno postavljenih zelenih traka u formalnom vrtu, do vrlo nisko pokošenih

sportskih terena ili grube trave ispod stabala, može se reći da je travnata površina za gotovo

sve situacije. Pri odlučivanju o tipu i obliku travnate površine te mjestu gdje će se nalaziti,

treba razmisliti o tome kako će se slagati i uklopiti u cijelu površinu, sa ostalim dijelovima

zelene površine, ukrasnim elementima i cjelokupnim uređenjem, tako da bude prikladan.

Travanjci su zanimljivi i praktični iz razloga što su trave većinom zanimljive tokom cijele

godine. Njihovo njegovanje nije komplikovano, mogu se šišati, a da se pri tome ne poremeti

njihovo razviće. Potrebno je znati da se prilikom formiranja zelene površine travnjak

posljednji formira, poslije sadnje žbunja, drveća, izrade staza, stepenica i drugih objekata – da

se naknadnim radovima ne bi uništio. Karakteristike travnjaka koje su poželjne: tamnozelena

boja, da je gust i dobro podnosi opterećenje, da je sporog rasta i da je bez korova i mahovina.

2.1. Položaj i oblik travnjaka

Travnjak je često najveća pojedinačna površina u vrtu, pa njegovo mjesto i oblik treba

pažljivo birati, uzimajući u obzir cjelokupno oblikovanje zelenog prostora. Njega je najbolje

postaviti na otvoreno, sunčano mjesto, jer za uspješan rast trava treba dosta svjetlosti, dobro

drenirano tlo bogato hranljivim tvarima, te redovna vlažnost. Može se iskoristiti i djelomično

sjenovito mjesto, ali pod uvjetom da se postavi uzgojena trava koja podonsi sjenu ili posije

mješavina koja je otporna na sjenu i vlažnost. Ipak, najbolje rješenje za sjenovita mjesta su

biljke pokrivači tla. Kamilica i druge aromatične biljke dobro će se uklopiti u vrt u kojem se

teško kosi. Ako travnjak treba okruživati stablo, najbolje je na prostoru oko stabla (širine

krošnje) ne sijati travu, jer će ona slabo rasti.

U donošenju odluke o obliku, posotje dvije mogućnosti:odabrati oblik koji će se skladno

uklopiti u stil zelene površine ili se odlučiti za takav oblik koji će određivati izgled preostalog

prostora. Vijugavi, nepravilni oblici daju prostoru tečnost, povezujući različite elemente.

Ujednačene travnate površine prirodna su spona između raznih elemenata, vodeći pogled od

jednog do drugog kraja zelene površine. Može se formirati strogi, geometrijski oblik koji je

4

prikladan za formalne i reprezentativne površine ili neformalni pejsažni stil travnjaka. Po

mogućnosti bi staze na travnjacima trebale biti široke minimalno 1 m iz raktičnih razloga.

5

Slika 1. Okrugli oblik travnjaka

(izvor:http://www.hambrooks.co.uk/)

3. ZNAČAJ TRAVNJAKA

Travnjaci u sklopu svake uređene zelene površine imaju mnogostruke funkcije. Ukrasna uloga

travnjaka u sklopu bilo koje uređene zelene površine je, nesumnjivo velika. Čist travnjak, sa

ravnom površinom divne, zelene boje, sigurno djeluje kao ukras. Dobro njegovani zeleni

ćilim služi kao osnova koja još više ističe ljepotu grupnih ili pojedinačnih žbunova, ukrasnih

stabala i voćaka, a naročito ako se radi o grupimičnim ili pojedinačnim primjercima ruža.

Ovdje do naročitog izražaja dolaze razni oblici grupne sadnje sezonskog cvijeća i

višegodišnjih biljaka.

Sanitarna-higijenska uloga travnjaka je, također, velika. Iznad travne površine zrak je svježiji

i vlažniji nego što je to slučaj zrakom iznad nezatravljene površine. Pored toga u zraku iznad

travnjaka ima mnogo manje mehaničkih čestica, jer ih trave, po principu filtera zadržavaju.

Dobro odnjegovani travnjaci predstavljaju idelano mjesto za aktivnu rekreaciju djece i

odraslih, kao i za pasivnu-starijih umornih ili bolesnika. Pored navedenih funkcija, travne

površine svojim prisustvom na nekom zemljištu spriječavaju njegovo sitnjenje i stvaranje

prašine ili blata.

Mogućnosti kombinovanja travnjaka sa drugim elementima vrsta su neograničene. U skladu

sa veličinom prostora i željama vlasnika zelene površine, travnjaci mogu biti jednostavni bez

mnogo elemenata, mogu se oplemeniti različitim biološkim i arhitektonskim sadržajima ili se

njihova monotonija može razbiti unošenjem drveća ili grmlja raznim vrsta.

6

4. PODJELA TRAVNJAKA

Travnjaci se mogu podijeliti na mnoge načine, ovisno o kriterijumu koji se uzima kao

relevantan. Najčešći način podjele travnjaka je na: ukrasne, upotrebne i sportske. Travnjaci

također mogu biti formalni i neformalni, zaštitni i sl.

4.1. Ukrasni travnjaci

Ovo su travnjaci najviše kakvoće i najvećih zahtjeva. Površine na koje se odnose su travnjaci

ispred i oko reprezentativnih i značajnih građevina kao i dijelovi golf igrališta. Na tim

površinama trava se kosi svakog dana i to na visinu od 5 do 7 mm. Izbor trava za izgradnju

ukrasnih travnjaka je ograničen. Trave moraju imati fine listove ujednačene boje i rasta, te

dobro podnositi čestu i nisku košnju. U praksi se za ovu mješavinu koriste svega dvije vrste

trava s odgovarajućim brojem sorata. To su tzv. engleski travnjaci, čije formiranje i

održavanje daje nabolje rezultate upravu u uslovima vlažne Engleske. Kose se nisko na visinu

4-5- cm i vrlo često, zahtijevaju mnogo njege i brige. Obično su sastavljeni od crvene vlasulje

i rosulje.

4.2. Upotrebni travnjaci

Travnate površine koje se odnose na ovaj tip travnjaka, su travnjaci oko familijarnih kuća,

zatim travnjaci oko stambenih zgrada, javne površine i parkovi. U ovu grupu travnjaka

ubrajaju se: kućni travnjaci, sjenoviti travnjaci, cvjetni travnjaci, pejsažni travnjaci

(parkovski, travnjaci uz groblja i saobraćajnice), krovni travnjaci, travnjaci uz garaže i

parkirališta i travnjaci bez trave.

Kućni travnjaci

Tip travnjaka koji se koristi za prostore oko kuće za pasivne odmore, igru, rekreaciju i za

kućne parkove. Takav travnjak bi trebao biti gust, dobro košen, imati visok stepen rezistencije

na gaženje (igranje loptom, trčanje, dječije hodanje i sl.). Za ovaj travnjak se predlaže sljedeća

travna smjesa: Lolium perene (obični ljulj), Poa pratensis (livadska vlasnjača), Festuca rubra

(crvena vlasulja).

7

Sjenoviti travnjaci – veoma teško se formiraju i održavaju, zbog toga su rijetki. Nalaze se u

sjeni drveća i grmlja, što im ne dozvoljava potpun razvoj. Za njihovo formiranje moraju se

koristiti otporne vrste trava, namijenjene toj svrsi. Ipak, bolje rješenje su pokrivači tla. Trava

u sjeni ne kosi se kraće od pet centimetara i mora se redovito zalijevati jer ispod stabal postoji

opasnost od isušivanja. Kao najbolja vrsta trave pokazala se Poa supina.

Cvjetni (livadski) travnjak – trebao bi da liči na cvijetnu livadu u prirodi, lahko se održava i

ima u sebi mnogo cvjetnih vrsta. Smjesa ovog travnjaka mora odgovarati uslvima terena.

Pored smjese trava, sadrži i cvjetne vrste, kao što su: Taraxacum officinale, Bellis perennis,

Trifolium spp., kamilica, itd.

8

Slika 2. Kućni travnjak

(izvor: http://allentown-lawn-mowing.puzl.com)

Slika 3 i 4. Sjenoviti i cvjetni travnjak

(izvor: http://allentown-lawn-mowing.puzl.com)

Pejzažni travnjaci – uključuju parkovske travnjake, travnjake uz saobraćajnice i groblja.

Često su na strminama što otežava njihovo održava koje, u suštini, nije zahtjevno. Moraju biti

dosta otporni na vanjse nepovoljne uticaje, a korijenom sprječavati eroziju tla i ispiranje.

Travnjaci uz garaže i parkirališta – u ovoj ulozi se sve češće upotrebljava tzv. travnato

busenje. Prostore između postavljenog uglastog kamenja potrebno je popuniti kvalitetnom

zemljom i izvršiti sjetvu travnate smjese koja treba biti otporna na gaženje i štetne gasove, a

da se istovremeno dobro bokori i stvara busenje. Poželjno je češće prihranjivanje i zalijevanje.

Krovni travnjaci – ozelenjavanje ravnih nekorištenih površina (terase, balkoni, krovovi)

predstavlja jedan vid povećavanja zelenila u urbanim sredinama. Ove zelene površine ljeti

smanjuju temperaturu, a zimi djeluju kao izolator toplote. Trava ovakvih travnjaka treba biti

otporna na sušu. Kod intenzivnog ozelenjavanja krovova mogu se koristiti i neke grmaste i

svijetne kulture. Predispozicija za podizanje ove vrste travnjaka je jaka krovna konstrukcija,

dobra izolacija i mogućnost odvođenja i dovođenja vode.

9

Slika 5. Travnjak na groblju

(izvor: http://www.palmdalegroup.com.)

Slika 6. Krovni travnjak

(izvor: http://cdn.designrulz.com/)

Travnjaci bez trave su sačinjeni od drugih vazdazelenih vrsta biljaka koje ne spadaju u

porodicu trava (kamilica, ivančica i razne vrste mahovina). Loše podnose gaženje te nisu

pogodne za odabir vrsta glavnog travnjaka, nego za ukrasne površine.

4.3. Sportski travnjaci

Trave na ovim travnjacima trebaju biti prilagođene opterećenjima i otporne na gaženje i

kidanje, te moraju posjedovati visok stepen regeneracije. Za ove travnjake se obično koriste

obični ljulj i livadska vlasnjača.

Posebni uvjeti kojima su u pogledu opterećenosti izloženi travnjaci ove grupe, zahtijevaju i

posebne mješavine trava. Trave koje dolaze u obzir za ovu grupu travnjaka moraju, osim

drugih svojstava imati izrazito dobra mehanička svojstva. Najčešći tip sportskih travnjaka u

našim krajevima pripada travnjacima nogometnih terena. Posebno mjesto u ovom području

zauzimaju golf tereni, koji su sa stanovišta struke kao i u estetskom pogedu, najzahtjevniji.

10

5. OSNOVNE VRSTE TRAVA I NJIHOVE KARAKTERISTIKE

Trave pripadaju razredu monokotiledona ili jednosupnica i jedna su od najraširenijih i

najbrojnijih biljnih zajednica na svijetu. Danas je poznato preko 600 rodova s oko 10000

vrsta.. Uprkos tolikom broju travnih vrsta, za potrebe sportskih travnjaka kao i za parkove

prikladno je svega 12 do 14 pogodnih vrsta s oko 100 sorti. Trave se razmnožavaju

generativnim i vegetativnim putem. Vegetativnim načinom trave se razmnožavaju vriježama,

koje u slučaju kada se nalaze iznad tla se nazivaju stoloni, a kada se razvijaju ispod površine

tla, onda se nazivaju rizomi. Stvaranje busena je vrlo značajno biološko svojstvo trava.

Tipični predstavnici busenastih oblika su Lollium perenae i Poa pratensis dok su vrste s

rizomima Agropyron repens, odnosno stolonima Agrostis stolonifera.

Prema načinu stvaranja busena trave se dijele na:

1. Trave dugoga busa

a) nadzemni izdanci (stoloni)

b) podzemni izdanci (rizomi)

2. Trave kratkoga busa

a) s rahlim busenom

b) sa zbijenim busenom

5.1. Kriterij za odabir trava

Pri izboru trava, razlikuju se gospodarske kriterije koji vode računa o travama kao stočnoj

hrani i hortikulturne koji prednost daju sljedećim značajkama:

• otpornot na gaženje;

• otpornost na sušu,

• otpornost na bolesti;

• podnošenje česte košnje;

• konkurentnost prema drugim travama;

• finoća lišća;

• podnošenje sjene;

• sposobnost samoobnavljanja;

• ujednačen izgled i ljeti i zimi;

• način razmnožavanja;

11

5.2. Rod Agrostis – rosulje

Rod Agrostis broji ukupno oko 100 vrsta, međutim u srednjoj i jugoistočnoj Europi ih je

manje. Trave iz ovoga roda koristimo za izradu ukrasnih travnjaka zbog njihovog vanjskog

izgleda. Neke vrste tvore stolone i rizome a neke razvijaju busenaste oblike. Obzirom na tlo,

nemaju većih zahtjeva jer većinom vole lagano zakiseljena tla.

5.3. Rod Festuca – vlasulje

Rod Festuca obuhvata oko 100 vrsta i poput Agrostisa ima različite oblike rasta koje

uključuju podzemne i nadzemne izbojke kao i tvorbu busena. Iako ima puno vrsta, za nas su

zanimljive svega dvije i to Festuca ovina i Festuca rubra. Ove dvije vrste najčešće se koriste

pri sastavu mješavina travnog sjemena pri izradi sportskih, ukrasnih i parkovnih travnjaka.

Jedna od važnih obilježja po kojemu razlikujemo ove dvije vrste je lisni rukavac. Kod ovčijih

vlasulja on je u mladosti otvoren a kod “nacrvenih “je zatvoren.

5.4. Rod Lolium – ljulj

Kod nas su najzastupljenije dvije vrste ljulja i to engleski ljulj Lolium perenae i talijanski ljulj –

Lolium multiflorum. Samo jedna vrsta ovoga roda je upotrebljivaza travnjake a to je Lolium perenae

– engleski ljulj. To je niska a u povoljnim okolnostima i trajna trava koja, ako nije u dobrim uvjetima,

nestaje s travnjaka i ostavlja nepopunjena mjesta. Dobro, čak veoma dobro podnosi nisku košnju i

intenzivno gaženje zbog čega je jako zastupljena pri mješavinama na sportskim (nogometnim)

terenima. Iako traži vlažna i glinovita zemljišta, nalazi se i na pjeskovitim i suhim tlima.

Prilično je osjetljiva na zimu, a nakon dugotrajnog snježnog pokrivača podložna je napadu fusariosa.

Odlično reagira na gnojidbu azoton, a također voli tla bogata N i vodom. Listovi su sjajni, zeleni, s

donje strane izrazito sjajni. Spada u skupinu vrlo vrijednih trava. U osnovi tvori gust busen, međutim

uzgojem novih sorata bitno se mijenjaju biološka svojstva te vrste. U proljeće prilično brzo tjera i brzo

se razvija. Kad su povoljni uvjeti raste praktički cijelu godinu. U mješavinama se nove sorte koriste i

preko 50%.

5.5. Rod Poa – vlasnjače

U Europi postoje svega 4 do 5 vrsta ovoga roda koje zbog svojih dobrih svojstava imaju vrlo

visoku upotrebnu vrijednost. Od svih vrsta među najvrjednije vrste roda vlasnjača spada Poa

12

pratensis – vlasnjača livadna zbog svojih izvanrednih svojstava u odnosu na otpornost na

gaženje. Poa trivialis i Poa nemoralis koriste se jedino kao sastavni dio mješavine za

pejzažne travnjake i za travnjake u sjeni. Poa annua javlja se kao sastavni dio većine

travnjaka ali je općenito, zbog slabih svojstava nepoželjna na visokovrijednim travnjacima.

Poa supina je zbog svoje agresivnosti povoljna samo u manjoj količini i na travnjacima koji

se nalaze u sjeni.

13

Slika 7. Lolium perenne – engleski ljulj

(izvor: http://online-media.uni-marburg.de/biologie/)

Slika 8 i 9. Poa pratensis i Festuca rubra

(izvor: http://online-media.uni-marburg.de/biologie/)

6. FORMIRANJE TRAVNJAKA

Dobra priprema položaja ključ je za postavljanje travnjaka. Kao prvi zahvat trebaju se ukloniti

ostaci materijala od gradnje sa terena. Zatim je potrebno izmjeriti dubinu sloja plodne zemlje.

U zemlji na kojoj će se zasijati travnjak moraju biti prisutni, ili će se nadomjestiti gnojenjem

elementi N,P,K koji su ključni za razvoj biljaka.

6.1. Čišćenje terena i uklanjanje korova

Vrlo je važno potpuno očistiti mjesto od velikog kamenja i krša, te od svih biljaka, uključujući

i panjeve, odnosno korijenje biljaka. Višegodišnji korovi kao što su pirika (Elymus repens),

maslačak (Taraxacum officinale), kiselica (Rumex), kopriva (Urtica dioica) imaju jako

korijenje. Korove treba prije kopanja iščupati ili na njih rasporediti sredstvo protiv korova,

brze dekompozicije, kao što su glifosati. Postupak treba ponoviti dva puta u razmaku od 2o-ak

dana.

6.2. Priprema tla i drenaža

Najbolji površinski sloj za travnjake je dobro drenirana pjeskovita ilovača debela najmanje 20

cm (30 cm). Dobro bi bilo uraditi analizu tla, kako bi se utvrdilo da li je zemlju potrebno

popravljati. U tu svrhu se koriste ispravljači, kojima se može popraviti glinovito ili pjeskovito

tlo. Plodnost terena se poboljšava gnojenjem i dodavanjem ispravljača, kao što su humus,

kompost, organske tvari općenito, koje čine tlo rahlim i sposobnim za zadržavanje vlage.

Nakon uklanjanja korova slijedi kopanje tla, a zatim i drenaža, ukoliko je potrebna.

Sposobnost terena da se oslobodi prevelike vode, ključna je za dobro zdravlje korijenja, a

time i bolji rast trave. Kod drenaže vlažnih i prilično ravnih terena, mora se formirati prvo sloj

sitnog kamenja visok 15-ak cm, iznad kojeg se stavlja sloj miješanog šljunka i pijeska jednake

debljine, a zatim stavlja treći sloj plodne zemlje. U teškim glinastim tlima drenaža se može

poboljšati dodavanjem do dva dijela pijeska na jedan dio zemlje. Najbolji tip drenažnog

sistema je niz cijevi koje odvode suvišnu vodu u jarak sa šljunkom. Za većinu ilovastih tala

koje primaju umjerenu količinu kiše potrebna je jedna cijev na svakih 5-8 m.

14

6.3. Rahljenje i preoravanje tla

Nakon završenog čišćenja, slijedi rahljenje ili preoravanje tla. Prilikom građevinskih radova

tlo se sabija, te ga je potrebno mašinski razrahliti. Mašinski strojevi za rahljenje tla djeluju na

dubini od 80 do 100 cm, te je stoga potreban snažan traktor koji će ih vući. Za dubinsko

rahljenje treba skinuti gornji sloj tla i vrijeme mora biti suho. Alternativa su duboko

prekopavanje ili obrada rotokultivatorom.

6.4. Određivanje pH

Nakon kopanja, korisno je analizirati preorano tlo, kako bi se upoznale njegove karakteristike,

sposobnost zadržavanja vlage i pH vrijednost. Većini biljaka odgovara pH između 6,5 -7, a

pH između 5,5 i 7 idealan je za trave. Ako je zemlja izrazito kisela, treba je obogatiti

krečnjakom. Nakon popravke tla, ostavi se da tlo miruje mjesec dan, te se pristupa gnojidbi.

6.5. Ravnanje terena

Iako nije prijeko potrebno da tlo bude ravno, iznenadne rupe i humci mogu otežavati košnju.

Pošto je zemljište grubo poravnato, potrebna visina se može postići zabijanjem klinova u

zemlju tako da tvore mrežu. Također, mogu se koristiti i neki instrumenti za ravnanje, kao što

je libela.

15

Slika 10. Priprema tla

(izvor: http://online-media.uni-marburg.de/biologie/)

6.6. Završni radovi

Potrebno je tlo učvrstiti i izgrabljati. Tlo se učvršćuje tako da se ono temeljito izgazi ili se

mogu koristiti odgovarajući valjci. Nakon toga, treba temeljito i fino izgrabljati površinu.

Ovako pripremljeno zemljište se ostavi tri do četiri sedmice da bi korovi proklijali. Kada se

pojave na površini, potrebno ih je ukloniti ili tretirati sredstvom protiv korova. Nakon toga,

slijedi gnojenje, koje se obavlja nekoliko dana prije postavljanja/sjetve trave. Đubrenje cijele

površine pregorjelim stajnjakom ili tresetom poželjno je da se obavi u isto vrijeme kada i

prekopavanje zemljišta. Količina upotrijebljenog đubriva zavisiće od kvaliteta zemljišta.

Visina sloja upotrijebljenog stajnjaka, razasutog po čitavoj površini, treba da se kreće od 1 do

3 cm. U slučaju da se koristi treset, treba ga razbacati 2 do 5 kg po kvadratnom metru. Ovako

preoranu i nađubrenu površinu (ako je to urađeno u jesen), prilikom sjetve u proljeće treba

jednostavno u proljeće grabuljama poravnati i tako pomiješati đubrivo i zemlju. Poslije ovoga

pristupa se finom ravnjanju i sitnjenju površinskog sloja zemljišta. Ovako pripremljeno

zemljište je spremno za sjetvu. Ono treba sadržavati tri osnovna elementa, N,P i K. Gnojenje

se obavlja u skladu sa uputama proizvođača, u omjeru 150-200 g/m2. Na kraju se zemlja

uvalja odgovarajućim valjkom ili se poravna na drugi način. Pri završetku preipremnih radova

teren mora izgledati jednolično, bez povišenja i udubljenja, sipko i usitnjeno.

6.7. Zasijavanje travnjaka

Poznata su četiri načina zasijavanja travnjaka i to:

• sjetva travnog sjemena;

• busenovanje;

• hidrosjetva;

• presađivanje.

Sjetva sjemena

Maksimalna ujednačenost sijanja postiže se strojnim sijanjem, ali na manjim površinama se

može sijati i ručno. Sijanje se vrši za suhog dana, bez vjetra. Sjeme se prethodno dobro

pomiješa, zatim se razdijeli na pola i promiješa sa malo suhog pijeska, u svrhu bolje

distribucije. Sije se raspipanjem prvo u jednom smjeru, a zatim u suprotnom, tako da se sjeme

16

što ravnomjernije rasporedi. Nakon sijanja teren se može lagano izgrabljati da bi se sjeme

gurnulo u zemlju ili se može sitom posuti tanak sloj crnice. Sve dok trava ne dosegne visinu

od oko 5 cm, mora se svakodnevno zalijevati laganim mlazom vode, poput kiše. Prvo košenje

se može izvršiti kad trava dosegne visinu od oko 8 ili 10 cm i izvodi se za suhog dana,

kosilicom s dobro naoštrenom oštricom. Mora se rezati 1/3 totalne visine vlati trave, ne više.

Sjetvena norma ili kg sjemena /m² je uglavnom naznačena na deklaraciji ali u prosjeku je to

2,5-3,5 kg sjemena na 100m².

Busenovanje

Predstavlja postavljanje gotove, negdje drugdje uzgojene trave na određenu površinu. Postoji

širok izbor tipova gotove trave, npr. za opću namjenu, za tačno određenu namjenu, za livade,

obalska područja. Prije kupovine trave od pouzdanog prodavača, nju treba pregledati, da bi se

utvrdilo njego zdravstveno stanje, kvalitet, prisustvo patogena ili insekata, prisustvo korova.

Gotova trava se može postavljati u bilo koje doba godine, osim u vrijeme sa ekstremnim

temperaturama. Može se nabaviti u različitim veličinama i oblicima. Trava visoke kvalitete

najčešće se prodaje u rolama koje su 40 cm široke i 2,2 m duge. Najbolje je postaviti isti dan

kada je i izvađena. Busen se vadi posebnim strojem tzv.sjekačem busena. Takva traka kada se

namota ne bi trebala biti teža od 10–12 kg. Općenito se smatra da tri radnika mogu strojem

širine 30 cm za 1 sat skinuti i namotati 50–60 m2.

17

Slika 11. Postavljanje busena

(izvor: http://www.vrt-bg.co.rs/slike/postavljanje_busena.jpg

U slučaju da površinski sloj nije dovoljno prozračan i busenje ne može prijanjati na jednoličan

način, treba rasporediti posebnu crnicu za travnate podloge, koja pospješuje prijanjanje

korijena. Svaki busen mora imati jednaku boju i debljinu prekrivača, biti očišćen od korova.

Sadnja se mora izvršiti dva dana od vađenja busenja iz zemlje i može se vršiti tokom cijele

godine. Busenje se polaže na pripremnjen teren, koji se poravna i pospe slojem pijeska.

Tijekom sljedećih nekoliko sedmica, busenje treba redovno zalijevati, imajući u vidu da su tek

zasađeni buseni u proljeće, a još više tokom ljeta, posebno podložni sušenju. Neposredno

nakon polaganja travnog busena treba površinu obilno zaliti, bez obzira u koje doba godine.

Nakon zalijevanja treba postavljeni busen povaljati a pri tom moramo paziti da površina nije

premokra ali i da nije presuha. Valjanje obavljamo srednje teškim valjcima 150–200 kg.

Narednih 14 dana postavljeni busen treba redovito zalijevati jer u tom periodu treba velike

količine vode kako bi se ponovono oblikovalo prekinuto korijenje i busen se potpuno vezao

na novu površinu.

Hidrosjetva

Ovaj način sjetve koristi se najviše pri ozelenjavanju strmih pokosa na usjecima ili nasipima

uz prometnice kao i za velike površine sa slabo opskrbljenim tlima. Suština hidrosjetve sastoji

se u tome da se u spremniku miješa odgovarajuća količina travne mješavine vodom,

hranjivima i vezivima odnosno punilima. Tako izmiješana masa se pod pritiskom nanese na

određenu površinu i time je postupak sjetve završen. Pod utjecajem zraka veziva se skrutnu i

stvore tanki film oko sjemenke, štiteći je na taj način u periodu od 3 do 4 sedmice, što je

savim dovoljno da sjemenka proklije ida se ukorijeni.

6.8. Valjanje posijane površine

Poslije sjetve sjemenke trebaju biti oko 1 cm duboko u tlu kako bi bile zaštićene od ptica. Ako

su dublje zasijane, nedostaje im svjetlo potrebno za klijanje. To se postiže tako što se

grabljama zemlja pograbi, a nakon toga fino uvalja valjkom. Za 7-15 dana trava bi trebala

proklijati. Svježe posijana površina se može posuti pijeskom ili se može postaviti mreža, kao

zaštita od ptica. Po završetku, potrebno je travnjak redovno zalijevati (jednom ili dva puta

dnevno sa 8 l/m2).

18

7. NJEGA TRAVNJAKA

Travnjak traži mnogo održavanja. Potrebna njega ovisi o veličini i tipu travnjaka, te o mjestu i

klimatskim uvjetima područja na kojem se nalazi. Najvažnija radnja održavanja travnjaka je

košenje, koje se osim estetskih razloga, vrši da bitrava bila gušća i snažnija. Za održavanje

stalne ljepote travnog pokrivača, važno je također i zalijevanje, koje se ne vrši svakodnevno,

već povremeno i obilno.

7.1. Košenje

Prva i druga kosidba se obavlja kada dužina trave dosegne 7-8 cm, koja se izvodi koso na

smjer rasta, s oštrim noževima na kosilici. Trava intenzivno bokori u proljeće i jesen, znači da

se u tom periodu kosi često i nisko (2-3 cm). Košenje travnatog pokrivača važno je iz

estetskih, a također i vegetativnih razloga, jer određuje reakcije u razvoju trave odnosno njena

lišća i korijenja. Košnja trava se uvijek vrši kad je teren suh. Visina trave se određuje na

temelju namjene travnatog pokrivača: fine ukrasne livade, ako se ne gaze, već vrše isključivo

estetsku funkciju, režu se dosta nisko. Kod upotrebnih travnjaka, koji se gaze, trava se reže na

veću visinu. Travnjaci visokog kvaliteta mogu se kositi na visini od samo 0.5 cm, ali ih je potrebno

često kositi, obično svako dva do tri dana, da bi zadržali svoj najbolji izgled. Glavni dio travnjaka,koji

služi za hodanje, potrebno je pokositit na visinu od 1 do 2.5 cm. Prostore ispod stabala treba kositi

rjeđe, npr. svaku sedmicu ili svake dvije tokom ljeti, i to na visinu od 5 do 10 cm. Dijelove travnjaka

bogate cvjetovima je potrebno kositit na visinu od 10 cm i više, s tim da će tri košenja u godini biti

sasvim dovoljna. Posljednju košnju obaviti što kasnije, početkom novembra da trava ne ostane

previsoka, jer bi pod dugotrajnim pokrivačem mogla istrunuti.

Bitna je i kontrola noževa kosilice. Nenaoštreni noževi izvlače travu i čupaju je umjesto da je

pravilno režu. Samo pravilnim košenjem, tj. rezanjem na visinu oko 4 cm ljeti i oko 3 cm

ostatkom godine, uspjet će se travnjak održati gusitm i otpornim. Pravilno košenje pospješuje

izbacivanje novih izdanaka koji čine prekrivač jednoličnim i osiguravaju gušće i jače

korijenje, a to je osobina koja travnjak čini otpornijim i ograničava rast korova. Za fine

ukrasne travnjake, estetske namjene, predviđene su visine između 1,5-2,5 cm, a za upotrebne

travnjake 2,5 - 4 cm.

Kosilice

Na manjim područjima mogu se koristiti ručne ili električne kosilice, dok se u velikim

vrtovima koriste kosilice sa benzinskim motorom. Ovisno o položaji oštrice, dijele se na dvije

19

grupe: cilindrične, koje mogu imati čvrstu (nepokretnu) oštricu ili pokretne oštrice spiralno

raspoređene po cilindru oko jedne osi i rotirajuće kosilice koje imaju savršeno uravnoteženu

čeličnu oštricu koja se paraleno okreće po travnjaku. Za velike površine koriste se traktor

kosilice.

7.2. Zalijevanje

Da bi se saznalo treba li travi vode, treba posmatrati kako reaguje kad se ona pojavi: ako se

vlati trave ne usprave odmah, znači da nedostaje vode. U proljeće je poželjnije zalijevati

sredinom dana, jer prehladna voda može naštetiti, a ljeti naprotiv treba zalijevati predvečer ili

rano ujutro, kad travnjak nije zagrijan. Bolje je zalijevati rjeđe, ali obilno, nego često i

površno. Travnjak traži oko 5 l vode na m2 svaki dan. Za travnjake je najbolji stacionarni

sistem navodnjavanja, kao što su prskalice koje stvaraju maglu. Nakon zalijevanja zemlja bi

trebala biti namočena 10 – 15 cm. Zalivanje novozasijane površine treba izvoditi sve dok

površina ne ozeleni, tj. dok trava ne poraste do 15 cm. Kasnije novi travnjak treba zalivati

prema potrebi.  Tokom proljeća potreba za vodom je 2-3 l/m2, tokom ljeta potrebe se

povećavaju na 5-8 l/m2 dok u jesenskim mjesecima se kreću od 3-5 l/m2. 

7.3. Gnojenje i uništavanje korova

Po svakom kilogramu pokošene trave uklonite oko 30 grama azota, 20 grama kalijuma i 10

grama fosfora. Da bi se dobio lijep travnati pokrivač, fertilizant se raspoređuje ravnomjerno:

može se sipati ručno, a mogu se koristiti i tehnička sredstva s mogućnošću punjenja, koja

20

Slika 12. Košenje travnjaka

(izvor: http://www.banjaluka.com/wp-content/uploads/2013/05/kose

nje-trave-575x357.jpg)

imaju poseban otvor za punjenje gnojivom i omogućava odličnu dustribuciju gnojiva.

Preporuka je da se prihrana obavlja mineralnim gnojivima i to 2-3 puta godišnje, sa 10-20

g/m2. Tako se npr. prije početka vegetacije, zavisno o stanju usjeva i tla dodaje azotno gnojivo

da bi se potakao razvoj zelene mase. Azot se dodaje da stimulira rast u kritičnom razdoblju,

npr. ako je u jesen travnjak sijan u teškim uvjetima (zbijeno tlo, loša kvaliteta tla i sjetve).

Prije kraja vegetacije (prije zime) travu treba pripremiti pa se dodaje kalijevo gnojivo čijom

primjenom se postiže otpornost trave na hladnoću i mraz. Ljeti (do kraja augusta) travnjaku će

dobro doći gnojenje N. Ako se ujesen primijeti da je trava rijetka i tanka, treba izvršiti

gnojenje na bazi P i K, koji jačaju vlati i korijenje. Gnojenje se uvijek vrši tijekom najsvježjih

sati dana, kad je trava suha. Najvažnije je da se gnojivo nanosi ravnomjerno da bi se izbjegle

razlike u rastu i rizik od oštećenja. Nejednako nanošenje može uzrokovati pojavu golih mrlja

ili odumiranje dijelova travnatih površina.

Pored uništavanja košenjem, može se korov uništavati još mehaničkim i hemijskim putem. Za

mehaničko uništavanje širokolisnih korova sa žilom srčanicom (maslačak, bokvica, bijela

rada i dr.), postoje alatke sa lučnim i oštrim predmetom, sa kratkom ili dužom drškom.

Hemijsko uništavanje može se izvoditi na razne načine (glifosati).

7.4. Topdressing

Topdressing je površinsko gnojenje, koje se sastoji u površinsom prekrivanju travnjaka slojem

mješavine pijeska, plodne zemlje i treseta u debljini 2-3 mm. Taj postupak je potreban ako

površina travnaka ne izgleda ravno već ima udibine i povišenja. Omjer je 30% plodne zemlje,

60% pijeska i 10% treseta. Pijesak ne smije biti bazičan, veličine 0,2 i 0,5 mm. Vrši se

početkom jeseni, nakon prozračivanja i grabljanja tla. Prodirući u otvore napravljene

vrhovima vila, pijesak poboljšava površinku drenažu. Mješavina se raspe uokolo lopatom i

rasporedi tupim dijelom grablji.

7.5. Prozračivanje i zasijecanje

Ako je prolazak zraka u tlu otežan zbog pretjerane kompaknosti i prisustva debelog sloja koji

se vremenom stvara u podnožju trave, voda i hranljive tvari teško dopiru do korijenja, uslijed

toga trava gubi boju i suši se. Posao provjetravanja se treba vršiti tijekom obnove vegetativog

razdoblja i opet ponoviti u junu i početkom jeseni, uvijek kad je teren vlažan. Da bi se

temeljito prozračio travnjak, idealno je koristiti prozračivač, tj. tijelo sa šiljcima ili grabljama

21

za prozračivanje, čiji se vrhovi mogu podesiti na određenu dubinu i vaditi male stožce trave

čime omogućavaju prodor zraka u tlo. Tijekom vegetacijskog perioda na travnjaku se

pojavljuje sloj odumrle trave koja se nije u cjelosti razgradila i koja štetno djeluje na rast

trave. Ovaj sloj koji se još naziva i filc, stvara povoljne uvjete za razvoj bolesti i štetnika. Za

zasijecanje se upotrebljavaju posebne naprave koje prodiru 8-10 cm u zemlju tankim

noževima.

7.6. Poravnanje tla

U proljeće, nakon prozračivanja, poreporučljivo je cijelo područje preći valjkom da bi se tlo

ujednačilo, uklonile nepravilnosti nastale uslijed zadržavanja vode i jakih kiša, snijega ili led.

Valjanje se većinom koristi na sportskim travnjacima kao mjera redovnog održavanja.

7.7. Dosijavanje travnjaka

Ogoljelu površinu prethodno prekopati na 5-8 cm dubine, pri čemu treba unijeti đubrivo za

travnjake, zemlju dobro isitniti i poravnati, a zatim ravnomjerno zasijati određenom travom

(odnosno smješom sjemena trava) i dalje postupiti kao pri normalnoj sjetvi i na kraju površinu

utabati grabuljom. Poslije sjetve, da bi se sačuvala vlaga, redovno zalivati, sve dok se ne

pojavi nova trava. Količina je 10-30% manje sjemena nego kod početne sjetve.

22

Slika 13. Prskalice za zalijevanje travnjaka

(izvor: http://www.svezakucu.rs)

8. ZAKLJUČAK

Iz svega navedenog, da se zaključiti da je travnjak zelena površina koja traži mnogo njege i po

tom pitanju je prilično zahtjevna. Za dobar travnjak potrebno je dosta rada, vremena i znanja.

Sada će biti navedene neke zanimljivosti o travnjacima:

Travnjaci proizvode dovoljno kisika za četveročlanu porodicu;

Travnjak je prirodni filter za ugljični monoksid i nitrate;

Travnjaci pomažu pročišćavanju vode koja ulazi u tlo jer korijenje trava i mikroogranizmi u

tlu zadržavaju mnoge onečišćivače;

Oni čiste prašinu iz zraka, a upravo je nedostatak travnjaka razlog zašto se događaju pješčane

oluje u pustinjama;

Trava je izvrstan klima uređaj ljeti i grijač zimi - zadržava temperaturu između 10°C i 23°C

dok temperatura pločnika varira od 38°C ljeti pa do -1°C zimi;

Kupci nekretnina u SAD-u smatraju da njegovan travnjak povećava vrijednost kuće za 15%;

Prva kosilica patentirana je početkom 19. stoljeća, a do njenog otkrića kao kosilicu za travu na

travnjacima ispred Bijele kuće korištena je – ovca;

23

9. LITERATURA

Simoni E. (2004): Travnjaci. Sveučilišna knjižica Rijeka. Zagreb

Velika ilustrirana enciklopedija VRT, 2005. Mozaik knjiga.Zagreb

Samardžija N. (1998): Travnjaci. Zrinjevac. Zagreb

http://www.todayifoundout.com/index.php/2014/03/grass-lawns-2/

http://www.sciencemuseum.org.uk/images/I064/10327428.aspx

http://www.vrt-priroda.com/ukrasni-vrt/travnjak

http://www.uredisvojdom.com/article/506/sjetva_travnjaka

http://www.dom.com.hr/eksterijeri/vrtovi/travnjaci/travnjak.dom

http://www.bastabalkana.com/2014/03/travnjaci-tepih-trava-i-kako-se-pravi-travnjak-kao-

engleski-travnjak/

http://dobarzivot.net/dom-vrt/vrt/travnjaci-priprema-terena-gnojidba-sjetva/

http://www.agropress.org.rs/tekstovi/14118.html

http://www.eurovrt.hr/index.php/default/osnove_lijepog_travnjaka/

http://www.napravi-sam.com/clanci/zelene-travnate-povrsine-travnjaci/

http://www.hambrooks.co.uk/shopimages/products/normal/small_traditional_07.jpg

http://cdn.designrulz.com/wp-content/uploads/2012/05/cityRooftop2-feature.jpg

http://online-media.uni-marburg.de/biologie/

http://www.vrt-bg.co.rs/slike/postavljanje_busena.jpg

http://www.banjaluka.com/wp-content/uploads/2013/05/kosenje-trave-575x357.jpg

24