treći nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti rh za razdoblje od 2014. do 2016
DESCRIPTION
Sukladno europskoj Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (ESD) izrađen je i usvojen Nacionalni programu energetske učinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine. U njemu su propisani ciljevi energetskih ušteda i podloga je za izradu trogodišnjih nacionalnih planova energetske učinkovitosti za tri trogodišnja razdoblja do 2016. godine. U svakom akcijskom planu se analiziraju učinci i po potrebi revidiraju aktualne mjere te utvrđuju nove sektorske mjere kako bi se osiguralo ostvarenje cilja u 2016. godini. Ovaj dokument zadovoljava zahtjev članka 24. EED te se njime dijelom zadovoljavaju i zahtjevi za izvještavanjem iz Direktive 2010/31/EC o energetskim svojstvima zgrada (EPBD II). Kao takav, ovaj 3. NAPEnU predstavlja sveobuhvatnu strategiju poboljšanja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj.TRANSCRIPT
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
1
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
TRE I NAIONALNI AKIJSKI PLAN ENERGETSKE U INKOVITOSTI ZA
RAZDOBLJE 2014. - 2016.
Srpanj 2014.
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
2
Sadr aj
Sadraj ........................................................................................................................................................................... 2
Popis kratica .................................................................................................................................................................. 4
1 Uvod ................................................................................................................................................................... 12
2 Pregled nacionalnih ciljeva i ostvarenih uteda.................................................................................................. 15
2.1 Pregled Nacionalnih ciljeva energetske uinkovitosti do 2020. godine .................................................... 15
2.2 Dodatni ciljevi energetske uinkovitosti .................................................................................................... 17
2.3 Pregled uteda primarne energije ............................................................................................................. 17
2.4 Pregled uteda u neposrednoj potronji .................................................................................................... 21
3 mjere za provedbu Direktive o energetskoj uinkovitosti (2012/27/EU) ........................................................... 25
3.1 Horizontalne mjere .................................................................................................................................... 28
3.1.1 Obvezne sheme energetske uinkovitosti i alternativne mjere (EED lanak 7) .............................. 28
3.1.2 Energetski pregledi i sustavi upravljanja potronjom (EED lanak 8) ............................................. 48
3.1.3 Mjerenje i naplata (EED lanci 9-11) ............................................................................................... 50
3.1.4 Programi informiranja i obuka potroaa (EED lanci 12, 17) ......................................................... 52
3.1.5 Dostupnost kvalifikacijskih, akreditacijskih i certifikacijskih programa (EED lanak 16) ................. 60
3.1.6 Energetske usluge (EED lanak 18) .................................................................................................. 63
3.1.7 Ostale mjere energetske uinkovitosti i horizontalne prirode (EED lanci 19 i 20) ........................ 67
3.1.8 Utede koje proizlaze iz horizontalnih mjera................................................................................... 69
3.1.9 Financiranje horizontalnih mjera ..................................................................................................... 69
3.2 Mjere energetske uinkovitosti u zgradarstvu ........................................................................................... 70
3.2.1 Rjeavanje zahtjeva EPB direktive (2010/31/EU) ............................................................................ 70
3.2.2 Strategija energetske obnove zgrada (EED lanak 4) ...................................................................... 74
3.2.3 Ostale mjere energetske uinkovitosti u sektoru zgradarstva ........................................................ 80
3.2.4 Utede koje proizlaze iz mjera za poveanje energetske uinkovitosti u zgradarstvu .................... 84
3.2.5 Financiranje mjera za poveanje energetske uinkovitosti u zgradarstvu ...................................... 84
3.3 Energetska uinkovitost u javnom sektoru (EED lanci 5 and 6) ............................................................... 85
3.3.1 Zgrade sredinje vlade (EED lanak 5) ............................................................................................. 85
3.3.2 Zgrade ostalih javnih tijela (EED lanak 5)....................................................................................... 91
3.3.3 Nabava od strane javnih tijela (EED lanak 6) ................................................................................. 94
3.3.4 Utede koje proizlaze iz mjera u javnom sektoru ............................................................................ 96
3.3.5 Financiranje mjera u javnom sektoru .............................................................................................. 96
3.4 Mjere energetske uinkovitosti u industriji ............................................................................................... 97
3.4.1 Glavne mjere za poveanje energetske uinkovitosti u industriji ................................................... 97
3.4.2 Utede koje proizlaze iz mjera energetske uinkovitosti u industriji ............................................ 103
3.4.3 Financiranje mjera energetske uinkovitosti u industriji ............................................................... 103
3.5 Mjere energetske uinkovitosti u prometu ............................................................................................. 104
3.5.1 Glavne mjere za poveanje energetske uinkovitosti u prometu ................................................. 104
3.5.2 Utede koje proizlaze iz mjera energetske uinkovitosti u prometu............................................. 119
3.5.3 Financiranje mjera energetske uinkovitosti u prometu ............................................................... 119
3.6 Promocija uinkovitog grijanja i hlaenja (EED lanak 14) ...................................................................... 120
3.6.1 Sveobuhvatna procjena ................................................................................................................. 124
3.6.2 Pojedinane instalacije .................................................................................................................. 127
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
3
3.7 Energetske pretvorbe, prijenos, distribucija i odaziv na potranju .......................................................... 128
3.7.1 Kriteriji energetske uinkovitosti u dizajnu mrenih tarifa i regulacije (EED lanak 15) ............... 139
3.7.2 Olakavanje i poticanje odziva potranje (EED lanak 15) ............................................................ 141
3.7.3 Energetska uinkovitost u dizajnu mree i regulaciji (EED lanak 15) ........................................... 142
3.7.4 Utede koje proizlaze iz mjera u podruju opskrbe Energijom ..................................................... 148
3.7.5 Financiranje mjera u podruju opskrbe Energijom........................................................................ 148
A. Dodatak A godinje izvjee o Direktivi o energetskoj uinkovitosti ................................................................ 149
1. A1 Nacionalni cilj za energetsku uinkovitost do 2020. godine ............................................................... 149
2. A2 Kljuni pokazatelji energetske potronje ............................................................................................ 149
3. A3 Analiza trenda potronje energije ...................................................................................................... 150
A4.1. Mjere utede primarne energije ................................................................................................................. 153
A4.2. Utede primarne energije kao posljedice uteda energije u neposrednoj potronji ................................... 154
A4.3. Mjere energetske uinkovitosti u proizvodnji, prijenosu i distribuciji elektrine energije .......................... 156
A4.4. Mjere uteda u neposrednoj potronji ..................................................................................................... 172
5. A5 Zgrade sredinje vlade ........................................................................................................................ 255
6. A6 Obveze energetske uinkovitosti ........................................................................................................ 255
B. Dodatak plan energetske obnove zgrada ........................................................................................................ 256
C. Dodatak nacionalni plan poveanja broja zgrada gotovo nulte potronje energije ........................................ 256
D. Dodatak Ogrijevne vrijednosti i konverzijski faktori ........................................................................................ 256
E. Dodatak Metodologija izrauna uteda energije ............................................................................................. 257
Mjere integralne obnove postojeih stambenih i uslunih zgrada ............................................................. 259
Mjere obnove toplinske izolacije pojedinih dijelova ovojnice zgrada ........................................................ 261
Mjere nove instalacije ili zamjene sustava grijanja i sustava za pripremu potrone tople vode u stambenim i
uslunim zgradama ..................................................................................................................................... 264
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
4
Popis kratica
APN Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama
BAU eng. business-as-usual
BDP bruto drutveni proizvod
BU odozdo-prema-gore (eng. bottom-up)
CEI Centar za praenje poslovanja energetskog sektora i investicija
CTS centralizirani toplinski sustavi
CVH centar za vozila Hrvatske
DIRH Dravni inspektorat Republike Hrvatske
DOOR Drutvo za oblikovanje odrivog razvoja
DZM Dravni zavod za mjeriteljstvo
EBRD Europska banka za obnovu i razvoj
EE energetska uinkovitost (efikasnost)
EED Direktiva 2012/27/EU Europskog Parlamenta i Vijea od 25.10.2012. o energetskoj uinkovitosti
EIHP Energetski institut Hrvoje Poar
EK Europska komisija
EKONERG Institut za energetiku i zatitu okolia
EMEEES projekt Evaluation and Monitoring for the EU Directive on En End-Use Efficiency and En Services
EnU energetska uinkovitost
EPBD Direktiva 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada (eng. Energy Performace of Buildings
Directive)
EPBD II Direktiva 2010/31/EC o energetskim svojstvima zgrada (eng. Energy Performace of Buildings
Directive - RECAST)
ESCO pruatelj energetskih usluga (eng. Energy Service Company)
ESD Direktiva 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (eng. Energy Service
Directive)
ETS Europska shema trgovanja emisijskim dozvolama
EU Europska unija
FER Fakultet elektrotehnike i raunarstva
FSB Fakultet strojarstva i brodogradnje
FZOEU Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
HAK Hrvatski autoklub
HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak
HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija
HGK Hrvatska gospodarska komora
HOK Hrvatska obrtnika komora
HOPS Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o.
HROTE Hrvatski operator trita energije
HRPSOR Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj
HUB Hrvatska udruga banaka
HUP Hrvatska udruga poslodavaca
INA Industrija nafte
IMO Institut za meunarodne odnose
IPMVP Meunarodni Protokol za mjerenje i verifikaciju uinka (eng. International Performance
Measurement and Verification Protocol)
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
5
JANAF Jadranski naftovod
JLP(R)S Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
MFIN Ministarstvo financija
MINGO Ministarstvo gospodarstva
MINT Ministarstvo turizma
MPPI Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije
MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja
MSP Mala i srednja poduzea
MZOIP Ministarstvo zatite okolia i prirode
MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
NAPEnU Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti
N/D nije dostupno
OIE obnovljivi izvori energije
PBZ Privredna banka Zagreb
UNDP Program Ujedinenjih Naroda za razvoj
ZABA Zagrebaka banka
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
6
SAETAK
Sukladno europskoj Direktivi 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (ESD) izraen je i
usvojen Nacionalni programu energetske uinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine. U njemu su propisani
ciljevi energetskih uteda i podloga je za izradu trogodinjih nacionalnih planova energetske uinkovitosti za tri
trogodinja razdoblja do 2016. godine. U svakom akcijskom planu se analiziraju uinci i po potrebi revidiraju
aktualne mjere te utvruju nove sektorske mjere kako bi se osiguralo ostvarenje cilja u 2016. godini. Ovaj
dokument zadovoljava zahtjev lanka 24. EED te se njime dijelom zadovoljavaju i zahtjevi za izvjetavanjem iz
Direktive 2010/31/EC o energetskim svojstvima zgrada (EPBD II). Kao takav, ovaj 3. NAPEnU predstavlja
sveobuhvatnu strategiju poboljanja energetske uinkovitosti u Hrvatskoj.
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti za razdoblje 2014. Do 2016. izraen je prema predloku koji
je utvrdila Europska komisija i kojeg se pridravaju drave lanice Europske unije. Ovaj dokument obuhvaa
izvjee o ocjeni stanja provedbe politike energetske uinkovitosti (Dodatak A), utvruje ostvarene utede
energije u prethodnom trogodinjem razdoblju (2. Poglavlje) te daje smjernice za sljedee razdoblje sa detaljnim
raspisom planiranih mjera (3. Poglavlje). Usporedba mjera iz 2. I 3. NAPEnU nalazi se u tablici 2-13. Akcijski plan se
dostavlja Europskoj komisiji koja pregledava akcijske planove svih drava lanica, ukljuujui i Hrvatsku, te analizira
ostvarenje cilja na razini itave Europske unije.
Donoenjem ovog akcijskog plana nastavlja se kontinuirano odvijanje aktivnosti i mjera utvrenih u Nacionalnom
programu energetske uinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine, a sukladno procjenama, u sluaju poveanja
rizika ostvarenja planiranih ciljeva, revidiraju se aktualne mjere te utvruju nove sektorske mjere kako bi se
osiguralo ostvarenje cilja u 2016. godini. Najvea novost koju donosi 3. NAPEnU je uvoenje obveza energetske
uinkovitosti sukladno zahtjevima lanka 7. EED. Hrvatska se odluila za kombinirani pristup, koji ukljuuje
alternativne mjere politike te obvezne utede. Obvezne sheme tek e biti definirane Pravilnicima uz novi Zakonu o
energetskoj uinkovitosti koji do dovretka ovog dokumenta jo nije bio usvojen. Nacionalni cilj utede energije po
l. 7 EED u razdoblju od 1. sijenja 2014. do 31. prosinca 2020. godine iznosi 1,938 PJ godinje, odnosno
kumulativno 54,250 PJ. Od toga, 32,094 PJ planira se postii kroz 9 alternativnih mjera politike. Zadovoljenje
obveza po l. 7 objanjeno je u poglavlju 3.1.1.
U 1.NAPEnU definiran je nacionalni okvirni cilj uteda koji za 2016. godinu iznosi 19,77 PJ. Prvi meu-cilj postavljen
je za 2010. godinu te je iznosio 6,59 PJ. Analizom provedenom u 2. NAPEnU utvreno je da je cilj praktiki
postignut, jer su u 2010. godini ostvarene utede u iznosu od 6,43 PJ. Ciljevi uteda energije odreeni su u skladu
sa metodologijom propisanom u Direktivi 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama (ESD), te
odgovaraju apsolutnom iznosu od 9 %, odnosno 10 % neposredne potronje energije, odreene kao prosjena
potronja energije u razdoblju 2001. 2005. godine. Sukladno ESD ostvarenje cilja prati se proraunom ostvarenih
uteda u odnosu na 2007. godinu. S druge strane, u 3. NAPEnU prikazan je, kako zahtjeva Direktiva 2012/27/EU o
energetskoj uinkovitosti (EED) i cilj koji je izraen kao apsolutni iznos neposredne potronje energije u 2020.
godini. Navedeni cilj odnosi se na revidirane projekcije neposredne potronje energije prema temeljnoj 2010.
godini. Imajui u vidu potronju energije ostvarenu u 2012. godini i trend koji e se, po svemu sudei nastaviti i u
2013. godini, potrebno e biti napraviti nove projekcije neposredne potronje energije i redefinirati ciljeve izraene
kao apsolutni iznos potronje energije u 2020. godini.
Iako je nacionalni okvirni cilj uteda od 19,77 PJ definiran u 2. NAPEnU i nije se mijenjao u 3. NAPEnU, taj cilj je
potrebno izmijeniti do slanja sljedeeg izvjea prema NAPEnU, tj. do travnja 2015. Primjenom top-down metode
ostvarene utede u 2012. godini su na razini od 61 % od cilja za 2016. godinu te se moe oekivati da e cilj u 2016.
biti ostvaren. U odnosu na 2010. godinu, poveane su utede u svakom sektoru, od ega je najvei porast u
industriji i prometu. Ipak, analiza provedbe svake pojedine mjere koja je bila definirana u 1. I 2. NAPEnU pokazuje
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
7
da se velik dio pozitvinh rezultata ostvario zbog nepredvienih aktivnosti, odnosno sluajnih/jednokratnih
pozitivnih rezultata, a ne zbog sustavnog provoenja mjera. To ukazuje na potrebu za znaajnim poboljanjem
komunikacije i sustavne provedbe mjera.
U tu svrhu, 3. NAPEnU predvidio je sustav za praenje, mjerenje i verifikaciju uteda koji e doprinijeti cjelovitom i
egzaktnom praenju postignutih uteda (mjera H.9) , ali i potaknuti sve dionike na provoenje mjera. Uz
osposobljavanje tog sustava, svakako je potrebno raditi na daljnjem kontinuiranom praenju provedbe mjera te se
rad na postizanju ciljeva treba shvatiti kao kontinuirani zadatak nadlenih institucija, a ne samo kao jednokratni
pismeni uradak koji se donosi svake tri godine.
Hrvatska ima planirane mjere kojima sigurno ide prema ostvarenju zadanih ciljeva, ali je potrebna bolja suradnja
meu odgovornim institucijama te sustavno praenje i revidiranje politike energetske uinkovitosti.
U nastavku slijedi saeti prikaz svih mjera iz 3. NAPEnU:
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
8
Br. Naziv mjere Izvrno
tijelo
Tijela za
praenje Sektor
Financiranje FZOEU
Financiranje OSTALI
Ukupno oekivano
financiranje do kraja
2016.
Oekivane
utede
energije u
2016. (TJ)
Oekivane
utede
energije u
2020. (TJ)
H.1 Energetski pregledi i gospodarenje energijom u velikim poduzeima
MINGO CEI Usluni 1.200.000,00
1.200.000,00
H.2 Uvoenje sustava individualnog mjerenja potronje toplinske energije "znam koliko troim"
Distributeri, opskrbljivai, upravitelji zgrada
MINGO Kuanstvo, usluni
225.000.000,00 225.000.000,00 1220 1220
H.5 Informativni rauni (Energetska dijagnoza) Distributeri, opskrbljivai
MINGO, HERA Kuanstvo, usluni, industrija
H.6 Info kampanje CEI MINGO i FZOEU Svi sektori 30.000,00 15.000,00 45.000,00
H.7 Obrazovanje u podruju energetske uinkovitosti MGIPU i MZOS MZOS Svi sektori
100.000,00 100.000,00
H.8 Promocija energetskih usluga CEI APN, MINGO, MGIPU
Kuanstvo, usluni, industrija
600.000,00 380.000,00 980.000,00
H.9 Uspostavljanje integriranog informacijskog sustava za praenje provedbe energetske uinkovitosti
CEI MINGO Svi sektori 6.900.000,00 2.100.000,00 9.000.000,00
B.1 Graevinska regulativa i provedba MGIPU CEI Kuanstvo, usluni, industrija
505 505
B.2 Poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije
MGIPU CEI Kuanstvo, usluni, industrija
B.3 Poticanje integralne obnove viestambenih zgrada
MGIPU, upravitelji zgrada, distributeri i opskrbljivai topl. En.
MGIPU, MZOIP i CEI
Kuanstvo 664.500.000,00
664.500.000,00 730 2190
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
9
Br. Naziv mjere Izvrno
tijelo
Tijela za
praenje Sektor
Financiranje FZOEU
Financiranje OSTALI
Ukupno oekivano
financiranje do kraja
2016.
Oekivane
utede
energije u
2016. (TJ)
Oekivane
utede
energije u
2020. (TJ)
B.4 Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada 2014.-2020.
FZOEUprovedbaMGIPU program
MGIPU, MZOIP, MINGO i MINT
Usluni
1.784.000.000,00 1.784.000.000,00 985 2298
B.5 Energetsko oznaavanje kuanskih ureaja i energetski standardi
MINGO i FZOEU (EIHP)
CEI Kuanstvo 4.000.000,00
6.000.000,00 2 2
B.6 Program energetske obnove obiteljskih kua 2014. - 2020. FZOEU MGIPU, MZOIP i CEI
Kuanstvo 213.000.000,00 409.500.000,00 622.500.000,00 605,4 1412,6
P.1 Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2014.-2015.
MGIPU, APN, FZOEU
MGIPU, MZOIP i CEI
Usluni 165.500.000,00 234.500.000,00 400.000.000,00 226,8 226,8
P.2 Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2016.-2020.
MGIPU, APN, FZOEU
MGIPU, MZOIP i CEI
Usluni 2.000.000,00 725.000.000,00 727.000.000,00 143,64 718,2
P.3 Povezivanje ISGE-a sa sustavima za mjerenje i naplatu dobavljaa energenata i vode
APN, CEI MGIPU Usluni
1.550.000,00 1.550.000,00 400 0
P.4 Program Energetski uinkovita javna rasvjeta MINGO, MZOIP, FZOEU
CEI Usluni 60.000.000,00 240.000.000,00 300.000.000,00 360 540
P.5 Zelena javna nabava MZOIP, MINGO, Dravni ured za javnu nabavu
CEI, MZOIP Usluni
I.1 Mrea industrijske energetske efikasnosti (MIEE) FZOEU (EIHP), HGK, CEI
MINGO Industrija
I.2 Visokouinkovita kogeneracija u industriji MINGO MINGO Industrija
165 525
I.3 Uvoenje efikasnih elektromotornih pogona FZOEU MINGO Industrija
630 760
I.4 Energetski pregledi malih i srednjih poduzea FZOEU HGK, MINPO Industrija 6.000.000,00 260.000,00 6.260.000,00
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
10
Br. Naziv mjere Izvrno
tijelo
Tijela za
praenje Sektor
Financiranje FZOEU
Financiranje OSTALI
Ukupno oekivano
financiranje do kraja
2016.
Oekivane
utede
energije u
2016. (TJ)
Oekivane
utede
energije u
2020. (TJ)
T.1 Trening eko-vonje FZOEU, HAK CEI, MZOIP Promet 8.192.500,00 8.192.500,00 16.385.166,00 59 0
T.2 Intermodalni prijevoz tereta MPPI CEI Promet
T.3 Uspostava novog sustava plaanja posebne naknade za okoli za vozila na motorni pogon
MZIOP, FZOEU CEI, MZOIP Promet
T.4 Promicanje integriranog prometa MPPI, JLP(R)S CEI, MPPi, MZOIP
Promet
50 220
T.5 Ogranienje brzine MUP, DZM MUP, MPPI Promet 10.000.000,00 400.000,00 10.400.000,00 697 1327
T.6 Financijski poticaji za energetski uinkovita vozila MPPI, MFIN CEI, MPPi, MZOIP
Promet 27.000.000,00
27.000.000,00 170 397
T.7 Razvoj infrastrukture za alternativna goriva MINGO, MZOIP, MPPI, HERA, JLP(R)S
MPPI, MZOIP, MINGO, FZOEU
Promet
T.8 Inteligentno upravljanje u prometu JLP(R)S CEI, MPPi, MZOIP
Promet
156 1082
T.9 Uspostava posebnog poreza na motorna vozila na temelju emisija CO2
MZIOIP, CVH MINGO, MFIN, MPPI, MUP
Promet
132 310
HC.1 Program akumulacije rashladne energije u zgradarstvu APN, FSB CEI, MGIPU, MINGO, MZOIP
Usluni 14.500.000,00 385.000,00 14.885.000,00 180 180
HC.2 Energetski pregledi sustava grijanja i klimatizacijskih sustava
MGIPU, MINGO MGIPU Usluni, industrija
E.1 Poboljanje uinkovitosti smanjenjem vlastite potronje u hidroelektranama (HE), termoelektranama (TE) i termoelektranama-toplanama (TE-TO) unutar HEP grupe
HEP-proizvod.nja d.o.o. Sektori za hidro- i termoel.
Industrija
146.569.887,00 146.569.887,00 111 111
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
11
Br. Naziv mjere Izvrno
tijelo
Tijela za
praenje Sektor
Financiranje FZOEU
Financiranje OSTALI
Ukupno oekivano
financiranje do kraja
2016.
Oekivane
utede
energije u
2016. (TJ)
Oekivane
utede
energije u
2020. (TJ)
E.2 Poboljanje uinkovitosti revitalizacijom postojeih hidroelektrana u sklopu HEP grupe
HEP-proizvodnja d.o.o. Sektor za hidroelektrane
HEP d.d. i CEI Industrija
1.276.070.000,00 1.276.070.000,00 590 590
E.3 Poboljanje energetske uinkovitosti u istraivanju i proizvodnji nafte
INA d.d. CEI, MINGO Industrija
380 380
E.4 Poboljanje energetske uinkovitosti u preradi nafte INA d.d. CEI, MINGO Industrija
1500 1500
E.5 Zamjene i rekonstrukcije vrelovodne i parovodne mree HEP-toplinarstvo d.o.o.
CEI Industrija
89.671.000,00 89.671.000,00 61 78
E.6 Zamjena dionica podmorskih kabela i zamjena energetskih transformatora
HOPS CEI, HERA Industrija
120.000.000,00 120.000.000,00 17,64 25,56
E.7 Smanjenje gubitaka u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei
HEP ODS CEI, MINGO, HERA
Industrija
200.000,00 200.000,00 78,9 64,8
Ukupno
1.179.326.413,00 5.259.797.138,00 6.449.316.053,00 10,16 16,66
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
12
1 UVOD
NAPEnU predstavlja sveobuhvatni provedbeni dokument politike energetske uinkovitosti za obuhvaeno
trogodinje razdoblje (2014.-2016.), a ujedno sadri i izvjee s detaljnim prikazom aktivnosti provedenih u
prethodnom trogodinjem razdoblju (razdoblju provedbe 2.NAPEnU) s ocjenom ostvarenih uteda energije u
odnosu na ciljeve postavljene u Drugom nacionalnom akcijskom planu za energetsku uinkovitost Republike
Hrvatske do kraja 2013.
Sadraj ovog dokumenta usklaen je s uputama EK za izradu Nacionalnih akcijskih planova (Guidance for National
Energy Efficiency Action Plans) iz 22.5.2013. i zato se donekle razlikuje u sadraju u odnosu na Drugi Nacionalni
akcijski plan energetske uinkovitosti. Radi lakeg snalaenja, u poglavlju 3., tablica 2.13. dan je pregled svih mjera
te referenca na mjere iz drugog NAPEnU. Ovaj dokument sadri sve to je propisano direktivama ESD
(2006/32/EC), EPBD recast (2010/31/EU) i EED (2012/27/EU).
U drugom poglavlju dokumenta nalaze se podaci o nacionalnim ciljevima i postignutim utedama od 2. NAPEnU.
Nacionalni cilj za 2020. Ostao je isti, ali su revidirane projekcija toga cilja te su se time promijenile i utede izraene
u PJ.
U treem poglavlju navode se sve mjere neposredne i primarne potronje kojima e se postii dio navedenog cilja,
a tu su ujedno i predstavljene i opisane sve alternativne mjere kojima e se zadovoljiti obveze iz lanka 7. EED te
izraun prema lanku 7. Ostale mjere i poglavlja unutar 3. poglavlja sadravaju izraun u skladu s lankom 3. Iako
upute EK predviaju posebno poglavlje za financiranje i utede za svaki podskup mjera u 3. poglavlju, u ovom
dokumentu svaka mjera zasebno ima detaljno opisano koji su izvori financiranja i projekcije utede, te se isto samo
skraeno i skupno navodilo pod za to predvienim poglavljima nazvanim 'financiranje mjera' i 'utede koje
proizlaze iz mjera'.
Dodatak A je godinje izvjee 2014., koje govori o aktivnostima provedenim u proteklom trogodinjem razdoblju,
prema zahtjevima EE direktive. Iako se u izvjeu zahtjeva prikaz uinjenih mjera te ostvarenih uteda realiziranih u
2013. godini, ovdje su navedene aktivnosti i utede ostvarene tijekom protekle tri godine odnosno 2011.,2012. i
2013. godini.
Metodologija koritena pri izraunu uteda i projekcije uteda temelji se na Pravilniku o metodologiji za praenje,
mjerenje i verifikaciju uteda energije u neposrednoj potronji, koji je donio Ministar gospodarstva u srpnju 2012.
na temelju lanka 7. stavka 3. Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne
novine, broj 152/08 i 55/12). Ta metodologija raena je prema meunarodnim EMEEES smjernicama i
meunarodnom protokolu IPMVP. ZA statistike podatke koristilo se godinje izvjee 'Energija u Hrvatskoj' koje
izdaje Ministarstvo gospodarstva, a energetska bilanca za 2012. godinu raena je po EUROSTAT metodi.
Pri izraunu za potrebe lanka 7. EE direktive, koriteni su naputci iz Dodataka IV i XIV iz EE direktive. Koriteni su i
bottom-up i top-down izrauni no za slubeni podatak uzeo se u obzir top-down izraun jer je bottom-up
izraunom pokriven je samo manji dio uteda. Jedna od kljunih mjera u 3. NAPEnU je mjera 'Uspostavljanje
integriranog informacijskog sustava za praenje provedbe energetske uinkovitosti' kojom e se osigurati jasno,
neovisno i detaljno praenje provedbe svih mjera i ostvarenih rezultata navedenih u 3. NAPEnU, opisana u
poglavlju 3.1.7. Taj je sustav kljuan kako bi se na vrijeme ustanovilo ispunjavaju li se zaista osmiljeni planovi, te
to je tono nuno poboljati kako bi se dostigli planirani ciljevi energetske uinkovitosti do 2020.
U izradi je nova metodologija koja e se temeljiti na vaeem Pravilniku, ali e biti doraena u skladu sa zahtjevima
EED i preporukama EK te e razlikovati izraun uteda za potrebe lanka 7. i izraun uteda svih ostalih mjera. Sami
izrauni konkretnih mjera radili su se po toj metodologiji, ali se vodilo rauna da se zadovolje zahtjevi iz EED,
posebice prema dodacima V I XIV iz EED. Tablica ogrjevnih vrijednosti iz godinjaka Energija u Hrvatskoj 2012 koji
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
13
izdaje Ministarstvo gospodarstva, kao i opis prihvatljivih mjera i ostali zahtjevi prema kojima su se izraunavale
utede, vidljivi su u Dodatku D.
Statistiki pokazatelji
Posljednja godina za koju postoje nacionalni podaci u vrijeme izrade ovog Akcijskog plana je 2012. godina. Na
temelju godinjeg energetskog pregleda1 vidljivo je kako je ukupna potronja energije u Hrvatskoj u 2012. godini
smanjena za 4,7 % u odnosu na prethodnu godinu to je nastavak trenda smanjenja potronje primarne energije.
U odnosu na 2007. godinu smanjena je ukupna potronja energije za 12,6 %. Istodobno je smanjenje bruto
domaeg proizvoda iznosilo 2 % u odnosu na prethodnu godinu, to je rezultiralo smanjenjem energetske
intenzivnosti ukupne potronje energije za 2,8 %. U odnosu na prosjenu energetsku intenzivnost u Europskoj uniji
(EU 27), energetska intenzivnost u Hrvatskoj bila je vea za 6,9 %.
Ukupna proizvodnja primarne energije u 2012. godini smanjena je za 5,6 % u odnosu na prethodnu godinu.
Proizvodnja prirodnog plina smanjena je za 18,6 %, sirove nafte za 9,7 %, dok je proizvodnja ostalih primarnih
oblika energije poveana. Hidroloke prilike u 2012. godini bile su povoljne pa je energija iskoritenih vodnih
potencijala poveana za 6,7 %, proizvodnja toplinske energije iz toplinskih crpki za 2,1 % i proizvodnja ogrjevnog
drva i ostale krute biomase za 9,1 %. Najvee poveanje proizvodnje ostvareno je za ostale obnovljive izvore
(energija vjetra, energija Sunca, bioplin, tekua biogoriva i geotermalna energija), koje je iznosilo 90,7 %. Vlastita
opskrbljenost energijom u 2012. godini je iznosila 48,3 %, to je za 0,6 % manje u odnosu na prethodnu godinu, a
za 1,5 % vie u odnosu na 2007. godinu.
U strukturi ukupne potronje energije gubici energetskih transformacija poveani su za 3,1 %, dok su sve ostale
potrebe za energijom smanjene. Potronja energije za pogon energetskih postrojenja smanjena je za 17,1 %, a
gubici transporta i distribucije energije za 1,4 %.
Neposredna potronja energije smanjena je za 4,5 % u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu, a 8,5 % u odnosu na
2007. godinu. Neenergetska potronja smanjena je za 10,5 % u 2012. godinu u odnosu na prethodnu godinu. U
svim sektorima neposredne potronje ostvareno je smanjenje potronje energije. U odnosu na potronju energije
ostvarenu u 2011. godini, potronja energije u industriji u 2012. godini znaajno je smanjena i to za 11,5 %.
Smanjena je i potronja energije u prometu za 1,6 % te potronja energije u sektorima ope potronje za 3,8 %.
Udio obnovljivih izvora u ukupnoj potronji energije iznosio je u 2012. godini oko 12,5 % ako se u proraunu
primjeni EUROSTAT metoda.
U 2012. godini uinkovitost potronje energije u Hrvatskoj nastavila se poboljavati u odnosu na prethodno
razdoblje. Energetska uinkovitost izraena indeksom poboljanja energetske uinkovitosti poveana je za 0,3
indeksna boda za sve finalne potroae energije promatrane zajedno. Spomenuti indeks povean je u prometu za
0,1 indeksni bod, dok je u industriji nastavljen pozitivan trend njegovog smanjivanja za 1,2 indeksna boda, a u
kuanstvima za 0,4 indeksna boda. Analiza ostvarenih uteda energije u ovome Akcijskom planu zbog poveanja
energetske uinkovitosti pokazala je kako Hrvatska napreduje na putu prema ispunjenu ciljeva do 2016. godine u
odnosu na 2007. godinu. U 3. NAPEnU izlau se daljnje mjere kako bi se napredak nastavio te ostvarili ciljevi za
2016. i 2020. godinu.
1 Ministarstvo gospodarstva, Energija u Hrvatskoj 2012.
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
14
U izradi ovog dokumenta kontaktirano je vie od 180 razliitih institucija, tvrtki odnosno javnih tijela:
Sve upanije: 21
Gotovo svi gradovi: 116 (od ukupno 127 gradova)
Ministarstvo gospodarstva
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja
Ministarstvo zatite okolia i prirode
Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture
Ministarstvo turizma
Ministarstvo unutarnjih poslova
Ministarstvo poduzetnitva i obrta
Ministarstvo financija
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
FZOEU Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija
APN Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama
Dravni Ured za sredinju javnu nabavu
EIHP Energetski institut Hrvoje Poar
EKONERG Institut za energetiku i zatitu okolia
ENERGO d.o.o. Rijeka - za proizvodnju i distribuciju toplinske energije i plina
FER Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Sveuilite u Zagrebu
FSB Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveuilite u Zagrebu
Arhitektonski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
UNDP Hrvatska
Udruga za napredne energetske mree
DOOR Drutvo za oblikovanje odrivog razvoja,
Savez samostalnih sindikata Hrvatske,
IMO - Institut za meunarodne odnose,
HRPSOR Hrvatski poslovni savjet za odrivi razvoj
HEP-Proizvodnja d.o.o.
HOPS Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o.
HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o.
HEP Toplinarstvo
HEP ESCO
INA Industrija nafte
JANAF Jadranski naftovod
PLINACRO
Regionalne energetske agencije: IRENA, MENEA, REA Kvarner, REA Sjever, REGEA
HUB Hrvatska udruga banaka
ZABA Zagrebaka banka
PBZ Privredna banka Zagreb
HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak
HGK Hrvatska gospodarska komora
EBRD Europska banka za obnovu i razvitak
HUP Hrvatska udruga poslodavaca
HOK Hrvatska obrtnika komora
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
15
2 PREGLED NACIONALNIH CILJEVA I OSTVARENIH UTEDA
2.1 Pregled Nacionalnih ciljeva energetske uinkovitosti do 2020. godine
Nacionalni okvirni ciljevi uteda energije
Nacionalni cilj poveanja energetske uinkovitosti, kako je definirano u Strategiji energetskog razvoja rezultirati e
smanjenjem neposredne potronje energije od 19,77 PJ u 2016. godini i 22,76 PJ u 2020. godini. Navedeni
nacionalni okvirni ciljevi uteda energije odreeni su u skladu sa zahtjevima Direktive 2006/32/EC o energetskoj
uinkovitosti i energetskim uslugama (ESD), te odgovaraju apsolutnom iznosu od 9%, odnosno 10% neposredne
potronje energije, odreene kao prosjena potronja energije u razdoblju 2001. 2005. godine.
Projekcija neposredne potronje energije
Strategija energetskog razvoja daje projekcije neposredne i bruto neposredne potronje energije, do 2020. godine,
s pogledom na 2030. godinu, za temeljni scenarij i scenarij dodatne energetske uinkovitosti (odrivi scenarij).
Predmetna Strategija polazi od pretpostavke stabilnog gospodarskog rasta bruto domaeg proizvoda od 5%
godinje, kao logian slijed trenda iz tog vremena (2006., 2007. i 2008. godina).
U scenariju dodatne energetske uinkovitosti, mjere energetske uinkovitosti definirane su u skladu s ESD, kako bi
se postigao cilj utede energije. U Tablici 2-1. prikazane su projekcije neposredne potronje energije za temeljni i
odrivi scenarij dobivene na temelju projekcija iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske.
Tablica 2-1: Porast neposredne potronje energije
PJ Neposredna potronja energije
2006. 2010. 2015. 2020.
Temeljni scenarij 267,89 306,53 362,76 409,60
Odrivi scenarij 267,89 299,84 345,17 386,85
Nastupanjem ekonomske i financijske krize dolazi do pada Bruto domaeg proizvoda (BDP), umjesto planiranog
porasta BDP-a za 21,5% u razdoblju od 2009. do 2012. godine, ostvarena je negativna stopa od -9,0%, to je razlika
30,5%. Padom industrijske proizvodnje i opeg drutvenog standarda, smanjuju se i potrebe za energijom. Zbog
navedenog bilo je potrebno korigirati scenarije iz Strategije energetskog razvoja te ih prilagoditi novo nastaloj
situaciji i planovima.
Projekcijama iz Ekonomskog programa Vlade Republike Hrvatske (travanj, 2013.) pretpostavljaju se stope porasta
BDP-a od: 0,7% za 2013. godinu, 2,4% za 2014. godinu, 3,5% za razdoblje 2015.-2016. Za razdoblje 2017.-2020.
nema slubenih projekcija, pretpostavljena je ovdje stopa od 4% godinje. Uz pretpostavljenu elastinost porasta
neposredne potronje energije i BDP-a s iznosom 0,61 za razdoblje 2010.-2015. i 0,46 za razdoblje 2016.-2020.
godina, dobiva se stopa porasta neposredne potronje energije od 1,8%.
U Tablici 2-2 prikazane su projekcije neposredne potronje energije za temeljni i odrivi scenarij dobivene na
temelju projekcija iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske i njihovih korekcija s obzirom na uinke
ekonomske i financijske krize i projekcije rasta BDP-a.
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
16
Tablica 2-2: Novelirane projekcije neposredne potronje energije
PJ Neposredna potronja energije
2006. 2010. 2015. 2020.
Temeljni scenarij 267,89 265,78 281,21 308,75
Odrivi scenarij 267,89 265,85 268,11 293,04
Usporedba projekcija neposredne potronje energije prema Strategiji energetskog razvoja (temeljna projekcija iz
2006. godine) i noveliranih projekcija (temeljna projekcija iz 2010. godine) prikazana je na slici 2-1.
Slika 2-1: Neposredna potronja energije
Okvirni nacionalni cilj poveanja energetske uinkovitosti prema lanku 3. Direktive 2012/27/EU
Sukladno noveliranim projekcijama neposredne potronje energije definirani su okvirni nacionalni ciljevi poveanja energetske uinkovitosti. Okvirni nacionalni cilj poveanja energetske uinkovitosti izraen kao apsolutni iznos neposredne potronje energije u 2020. godini je 293,04 PJ (7,00 Mtoe). Odgovarajui cilj izraen kao apsolutni iznos primarne energije u 2020. godini je 466,69 PJ (11,15 Mtoe).
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
17
Procjena potronje primarne energije te potronje energije po sektorima neposredne potronje u 2020. godini, prikazana je u Tablici 2-3. Tablica 2-3: Procjena potronje i proizvodnje energije u 2020. godini
Procjena energetske potronje u 2020. godini Jedinica
Ukupna potronja primarne energije 466,69 PJ
Potronja goriva u kondenzacijskim elektranama 62,96 PJ
Proizvodnja elektrine energije iz kondenzacijskih elektrana 31,14 PJ
Potronja goriva u kogeneraciji 9,91 PJ
Proizvodnja elektrine energije i topline iz kogeneracija 6,18 PJ
Gubici prijenosa i distribucije 6,88 PJ
Ukupna neposredna potronja energije 293,04 PJ
Neposredna potronja energije - Industrija 53,63 PJ
Neposredna potronja energije - Promet 99,46 PJ
Neposredna potronja energije - Kuanstva 80,44 PJ
Neposredna potronja energije - Usluge 38,51 PJ
Neposredna potronja energije - Graditeljstvo 10,49 PJ
Neposredna potronja energije - Poljoprivreda 10,51 PJ
2.2 Dodatni ciljevi energetske uinkovitosti
Na prijedlog Republike Hrvatske Europska Komisija je produila rok Republici Hrvatskoj za dostavu ovih podataka
do srpnja 2014.
Do sada je izraen Plan za poveanje broja jednoobiteljskih zgrada gotovo nulte potronje energije do
2020.godine i nalazi se u Dodatku C, za ostale vrste zgrada dokumenti su u izradi i naknadno e biti dostavljeni.
2.3 Pregled uteda primarne energije
Pregled uteda primarne energije
Za procjenu uteda potronje primarne energije zbog primjena mjera energetske uinkovitosti nije propisana
metodologija. Opis metodologije koritene u ovome NAPEnU-u i detaljan izraun uteda energije zbog provedenih
mjera za poveanje energetske uinkovitosti u energetskim transformacijama, prijenosu i distribuciji energije nalazi
se u Prilogu A.4.
Utede su razmatrane u odnosu na 2007. godinu. Procjena uteda primarne energije u 2016. i 2020. godini zbog
mjera poveanja uinkovitosti transformacija, prijenosa i distribucije energije opisana je u poglavlju 3.7. U Tablici 2-
4. nalazi se pregled ostvarenih i oekivanih uteda primarne energije.
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
18
Tablica 2-4. Ostvarene i procijenjene utede primarne energije
PJ/god 2010. -
ostvareno 2012. -
ostvareno 2016. -
procjena 2020. -
procjena
Utede zbog mjera za poveanje uinkovitosti transformacija, prijenosa i distribucije energije u odnosu 2007. godinu
2,14 6,48 8,46 9,34
Utede u potronji primarne energije zbog vee uinkovitosti u neposrednoj potronji
7,80 15,92 33,91 49,29
Ukupne utede primarne energije u odnosu na 2007. Godinu
9,94 22,40 42,37 58,63
U odnosu na 2007. godinu, u Hrvatskoj je u 2012. godini smanjena potronja primarne energije s 418,20 PJ/god na
365,54 PJ/god 2, to je 52,66 PJ/god manje. Na temelju izrauna uteda zbog primjena mjera energetske
uinkovitost vidljivo je kako je 42,5 % (22,4 PJ/god) smanjenja potronje rezultat porasta energetske uinkovitosti,
dok je 57,46 % (30,26 PJ) rezultat ostalih utjecaja, koji su veinom posljedica manje gospodarske aktivnosti uslijed
gospodarske i ekonomske krize.
Oekivane utede do 2020. godine
Tablica 2-5a. Pregled procjena utede primarne energije te energije u neposrednoj potronji
Utede primarne energije (PJ/god)
Utede energije u neposrednoj potronji TD
(PJ/god)
Utede energije u neposrednoj potronji BU
(PJ/god)
2010. Ostvarene utede 9,94 6,43 3,53
2012. Ostvarene utede 22,96 14,02 4,50
2016. Predvianje 54,11 28,03 12,32
2020. Predvianje 76,04 41,45 23,65
Utede navedene u Tablici 2-5. Za TD izraene su kao kumulativni zbroj utjecaja mjera u odnosu na 2007. godinu.
Utede izraunate BU metodom navedene su kao zbroj uteda u pojedinoj godini.
2 Energija u Hrvatskoj 2012, Ministarstvo gospodarstva
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
19
Tablica 2-5b. Pregled procjena utede energije u neposrednoj potronji po pojedinim mjerama
Pregled procjenjenih uteda po pojedinim mjerama Godinje utede
Vijek trajanja mjere
Oekivane utede
energije u 2016. (TJ)
Oekivani utjecaj na
utede energije za 2020. (TJ)
Popis mjera 3. NAPEnU Poglavlje
UKUPNO (PJ): 10,16 16,66 H.1 Energetski pregledi i gospodarenje energijom u
velikim poduzeima
3.1.2. / / /
H.2 Uvoenje sustava individualnog mjerenja potronje
toplinske energije "znam koliko troim"
3.1.3. 406,7 2 1220 1220
H.5 Informativni rauni (Energetska dijagnoza)
3.1.4. / / /
H.6 Info kampanje
3.1.4. / / /
H.7 Obrazovanje u podruju energetske uinkovitosti
3.1.5. / / /
H.8 Promocija energetskih usluga
3.1.6. / / /
H.9 Uspostavljanje integriranog informacijskog sustava
za praenje provedbe energetske uinkovitosti
3.1.7. / / /
B.1 Graevinska regulativa i provedba
3.2.1. ? 505 505
B.2 Poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom
energije
3.2.1. / / /
B.3 Poticanje integralne obnove viestambenih zgrada
3.2.2. 365 730 2190
B.4 Program energetske obnove komercijalnih
nestambenih zgrada 2014.-2020.
3.2.2. 296 985 2298
B.5 Energetsko oznaavanje kuanskih ureaja i
energetski standardi
3.2.3. / 2 2
B.6 Program energetske obnove obiteljskih kua 2014. -
2020.
3.2.3. 201,8 605,4 1412,6
P.1 Program energetske obnove zgrada javnog sektora
2014.-2015.
3.3.1. 113,4 25 226,8 226,8
P.2 Program energetske obnove zgrada javnog sektora
2016.-2020.
3.3.1. 143,64 25 143,64 718,2
P.3 Povezivanje ISGE-a sa sustavima za mjerenje i
naplatu dobavljaa energenata i vode
3.3.1. 400 5 400 0
P.4 Program Energetski uinkovita javna rasvjeta
3.3.2. 15 360 540
P.5 Zelena javna nabava
3.3.3. / / /
I.1 Mrea industrijske energetske efikasnosti (MIEE)
3.4.1. / / /
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
20
I.2 Visokouinkovita kogeneracija u industriji
3.4.1. 165 525
I.3 Uvoenje efikasnih elektromotornih pogona
3.4.1. 630 760
I.4 Energetski pregledi malih i srednjih poduzea
3.4.1. 5
T.1 Trening eko-vonje
3.5.1. 2 59 0
T.2 Intermodalni prijevoz tereta
3.5.1. / / /
T.3 Uspostava novog sustava plaanja posebne naknade
za okoli za vozila na motorni pogon
3.5.1. / /
T.4 Promicanje integriranog prometa
3.5.1. 50 220
T.5 Ogranienje brzine
3.5.1. 697 1327
T.6 Financijski poticaji za energetski uinkovita vozila
3.5.1. / 170 397
T.7 Razvoj infrastrukture za alternativna goriva
3.5.1. / / /
T.8 Inteligentno upravljanje u prometu
3.5.1. 156 1082
T.9 Uspostava posebnog poreza na motorna vozila na
temelju emisija CO2
3.5.1. 8 132 310
HC.1 Program akumulacije rashladne energije u
zgradarstvu
3.6. 180 180
HC.2 Energetski pregledi sustava grijanja i klimatizacijskih
sustava
3.6.1. / / /
E.1 Poboljanje uinkovitosti smanjenjem vlastite
potronje u hidroelektranama (HE),
termoelektranama (TE) i termoelektranama-
toplanama (TE-TO) unutar HEP grupe
3.7. 111 111
E.2 Poboljanje uinkovitosti revitalizacijom postojeih
hidroelektrana u sklopu HEP grupe
3.7. 590 590
E.3 Poboljanje energetske uinkovitosti u istraivanju i
proizvodnji nafte
3.7. 380 380
E.4 Poboljanje energetske uinkovitosti u preradi nafte
3.7. 1500 1500
E.5 Zamjene i rekonstrukcije vrelovodne i parovodne
mree
3.7.3. 61 78
E.6 Zamjena dionica podmorskih kabela i zamjena
energetskih transformatora
3.7.3. 17,64 25,56
E.7 Smanjenje gubitaka u distribucijskoj
elektroenergetskoj mrei
3.7.3. 78,9 64,8
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
21
Pregled uteda u neposrednoj potronji
Ciljevi i ostvarenje uteda energije u neposrednoj potronji
Nacionalni cilj do 2016. godine
Strategijom energetskog razvoja, Nacionalnim programom energetske uinkovitosti i Prvim nacionalnim akcijskim
planom za energetsku uinkovitost Republika Hrvatska postavila je za cilj smanjiti neposrednu potronju energije u
2016. godini za 19,77 PJ u skladu sa zahtjevima Direktive 2006/32/EC o energetskoj uinkovitosti i energetskim
uslugama (ESD). Sektorska raspodjela cilja revidirana je u 3. NAPEnU-u u skladu s noveliranim projekcijama
neposredne potronje energije i potencijalima za utede po sektorima. Cilj i sektorska raspodjela vidljivi su u Tablici
2-5.
Tablica 2-6. Nacionalni cilj uteda energije u neposrednoj potronji za 2016. godinu
Sektorska raspodjela ciljeva
2016.
Sektorski ciljevi (PJ)
Udio u ukupnom cilju (%)
Kuanstava 6,70 34%
Usluge 3,64 18%
Industrija (ne ETS) 3,40 17%
Promet 6,03 31%
UKUPNO 19,77 100%
Stvarno ostvarene utede u 2010. i 2012. godini izraunate su primjenom pokazatelja odozgo-prema-dolje (eng.
top-down; TD) prema preporukama Europske komisije (EK). Ukupno ostvarene utede i sektorska raspodjela u
2010. i 2012. godini vidljivi su u Tablici 2-7. Takoer, prikazan je stupanj ostvarenja cilja za 2016. godinu.
Tablica 2-7. Pregled napretka u ostvarenju cilja, procijenjeno TD metodom
Sektorska raspodjela ciljeva
2010. 2012. 2016.
Ostvarene utede*
(PJ) Udio (%)
Ostvarene utede**
(PJ) Udio (%)
Sektorski ciljevi (PJ)
Udio u ukupnom cilju (%)
Kuanstava 4,43 69% 4,45 31% 6,70 34%
Usluge 0,33 5% 1,35 9% 3,64 19%
Industrija (ne ETS) 1,21 19% 2,02 31% 3,40 17%
Promet 0,46 7% 4,14 29% 6,03 30%
UKUPNO 6,43 100% 11,96 100% 19,77 100%
Stupanj ostvarenja cilja za 2016. godinu (%)
33% 61% 100%
* odreeno u 2. NAPEnU
** odreeno u 3. NAPEnU
Vidljivo je kako su primjenom TD metode ostvarene utede u 2012. godini na razini od 61 % od cilja za 2016.
godinu te se moe oekivati da e cilj biti ostvaren. U odnosu na 2010. godinu, poveane su utede u svakom
sektoru, od ega je najvei porast u industriji i prometu.
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
22
Meutim treba istaknuti kako se prilikom izrauna uteda u skladu s Pravilnikom o metodologiji za praenje,
mjerenje i verifikaciju uteda energije u neposrednoj potronji (NN 77/12) promatraju samo aktivnosti s
ostvarenim utedama. Aktivnosti u kojima je dolo do manje uinkovitosti u odnosu na baznu godinu, tj. gdje je
dolo do porasta potronje energije po izlaznoj jedinici proizvoda, ne umanjuju ostvarene utede energije.
Dodatno, dio ostvarenih smanjenja posljedica je manje industrijske i gospodarske aktivnosti u promatranom
razdoblju.
Na temelju navedenog, moe se zakljuiti kako su izraunate ostvarene utede djelomino posljedica naina
izrauna na temelju propisane metodologije, a djelomino posljedica smanjene gospodarske aktivnosti, a ne
iskljuivo posljedica politike energetske uinkovitosti.
U Tablici 2-8. prikazane su ostvarene utede procijenjene odozdo prema gore (eng. bottom-up; BU). BU metodom
procjene su odreene izravno iz provedenih mjera. Iako izraun ovim pristupom ne obuhvaa sve utede zbog
nedostatka detaljnih informacija o provedenim aktivnostima i mjerama, ovakav izraun ukazuje na utede
ostvarene upravo poticajnom politikom energetske uinkovitosti. Ukupno ostvarene utede i sektorska raspodjela
u 2010. i 2012. godini vidljivi su u Tablici 2-7. Takoer, prikazan je stupanj ostvarenja cilja za 2016. godinu mjeren
BU metodom.
Tablica 2-8. Pregled napretka u ostvarenju cilja, procijenjeno BU metodom u skladu s ESD
Sektorska raspodjela ciljeva
2010 2012 2016
Ostvarene utede* (PJ)
Udio (%) Ostvarene utede**
(PJ) Udio (%)
Sektorski ciljevi (PJ)
Udio u ukupnom cilju (%)
Kuanstava 1,53 43% 1,64 36% 6,70 34%
Usluge 1,32 37% 2,21 49% 3,64 19%
Industrija (ne ETS) 0,60 17% 0,58 13% 3,40 17%
Promet 0,08 2% 0,08 2% 6,03 30% UKUPNO 3,53 100% 4,51 100% 19,77 100%
Stupanj ostvarenja cilja za 2016. godinu (%)
18% 23% 100%
* odreeno u 2. NAPEnU
** odreeno u 3. NAPEnU
Procjena BU metodom pokazuje da je ostvarenje ciljanih uteda u 2010. godini 18% u odnosu na cilj za 2016.
godinu, dok je u 2012. godini procjena na razini 23% cilja.
Indikativni cilj do 2020. godine odreen Strategijom energetskog razvoja
U Strategiji energetskog razvoja (NN 130/09) odreen je indikativni cilj smanjenja potronje energije kao uteda od
preko 10% u neposrednoj potronji energije u odnosu na prosjenu potronju energije u neposrednoj potronji u
razdoblju od 2001. do 2005. godine. Ovako zadani cilj uteda iznosi 22,76 PJ u 2020. godini. Ostvarenje se prati TD
metodologijom do 2020. godine na jednak nain kao ostvarenje cilja do 2016. godine.
U sluaju ostvarenja uteda od 22,76 PJ/god do 2020. godine u odnosu na prosjenu potronju energije u
neposrednoj potronji u razdoblju od 2001. do 2005. godine, Republika Hrvatska je u 2012. godini ostvarila 14,02
PJ/god uteda u odnosu na 2007. godinu, izraunato u skladu s Pravilnikom o metodologiji za praenje, mjerenje i
verifikaciju uteda energije u neposrednoj potronji (NN 77/2012), raunatih TD metodom., to je 61,6 %
ostvarenja cilja za 2020. godinu.
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
23
Metodologija za izraun i procjenu uteda energije
U svrhu izrauna uteda energije ostvarenih u 2012. godini koriteni su TD pokazatelji prema Pravilniku o
metodologiji za praenje, mjerenje i verifikaciju uteda energije u neposrednoj potronji (NN 77/12). Metodologija
propisana Pravilnikom u skladu je s Direktivom 2006/32/EZ o energetskoj uinkovitosti i energetskim uslugama
(ESD). Kao izvori podataka koriteni su podaci Dravnog zavoda za statistiku, Dravnog hidrometeorolokog zavoda,
podaci iz energetske bilance za Republiku Hrvatsku (MINGO), Ministarstva unutarnjih poslova, Centra za vozila kao
i podaci dobiveni modeliranjem (EIHP, EKONERG).
U skladu s preporuenom metodologijom, kao poetna (referentna) godina koritena je 2007. godina, a zadnja
godina s poznatom energetskom bilancom je 2012. godina. U svim sektorima potronje izraun uteda i
pokazatelja napravljen je koritenjem minimalnih (M) i preferiranih (P) pokazatelja, osim u sektoru usluga gdje,
zbog nedostatka podataka, izraun preferiranih pokazatelja nije bio mogu. Relevantnima se smatraju utede
energije odreene izraunom P pokazatelja, osim u sektoru usluga. Pregled koritenih TD pokazatelja dan je u
Tablici 2-9.
Tablica 2-9. Prikaz koritenih TD pokazatelja za izraun i izvjeivanje o ostvarenim utedama energije u 2010.
godini
TD pokazatelj
Sektor
Mogunost izrauna
Izvjeivanje ostvarenih uteda
P1
Kuanstva
+ P1, P2, P3, P4, P5 P2 + P3 + P4 + P5 + M1 + - M2 + P6
Usluge
+ - P7 + M3 + M3, M4 M4 + P8
Promet
+ P8, P9, P10, P11, P12, P13 A1 za P8 +
P9 + A2 za P9 +
P10 + P11 + P12 + P13 + M5 +
- M6 + M7 + P14
Industrija + P14
M8 + -
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
24
Pregled ostvarenih uteda
Tablica 2-10. Sumarni pregled ciljeva i ostvarenje uteda po sektorima u neposrednoj potronji
Ostvarene utede energije (PJ/god) 2010.
Procijenjene utede energije (PJ/god) 2012.
Procijenjene utede energije (PJ/god) 2016.
Procijenjene utede energije (PJ/god) 2020.
Ukupno (TD)
Iz mjera (BU)
Ukupno (TD)
Iz mjera (BU)
Ukupno (TD) Ukupno (TD)
Kuanstava 4,43 1,53 4,45 1,64 9,16 12,48
Usluge 0,33 1,32 1,35 2,21 3,96 5,08
Industrija (ne ETS) 1,21 0,60 2,02 0,58 4,12 5,14
Promet 0,46 0,08 4,14 0,08 10,78 18,76
UKUPNO 6,43 3,53 11,96 4,50 28,03 41,45
Tablica 2-11. Ostvarene utede po sektorima
Tablica 2-12. Ostvarene utede
prema izvoru financiranja
Referenca na mjeru iz 2. NAPEnU
Ostvarene utede energije iz mjera u 2013. [PJ]
Referenca na mjeru iz 2. NAPEnU
Ostvarene utede energije iz mjera u 2013. [PJ] (ocjena je izvrena
BU metodama) (ocjena je izvrena BU metodama)
Kuanstva Usluge Industrija Promet
FZOEU (razdoblje
1. i 2. NAPEnU)
Ostalo
B.1 1,52 0,64
B.1 2,16
B.2
B.2
B.3 0,112
B.3 0,002 0,11
B.4
B.4
R.1
R.1
R.2
R.2
R.3 0,00724 0,005 0,002
R.3 0,014
R.4 0,001
R.4 0,001
R.5
R.5
P.1 0,51
P.1 0,51
P.2
P.2
P.3
P.3
P.4 0,0826
P.4 0,08 0,0026
P.5 0,159
P.5 0,0372 0,122
C.1 0,001
C.1 0,001
C.2
C.2
C.3
C.3
C.4
C.4
C.5 0,005
C.5 0,005
I.1
I.1
I.2
I.2
I.3 0,005
I.3 0,005
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
25
I.4
I.4
I.5 0,57
I.5 0,57
I.6
I.6
E.1 0,114
E.1 0,114
E.2
E.2
T.1 0,011
T.1 0,011
T.2
T.2
T.3
T.3
T.4
T.4
T.5
T.5
T.6 0,07
T.6 0,07
T.7
T.7
T.8
T.8
T.9
T.9
T.10
T.10
T.11
T.11
T.12
T.12
H.1
H.1
H.2
H.2
H.3
H.3
H.4 0,69
H.4 0,69
H.5
H.5
H.6
H.6
H.7
H.7
SUMA UKUPNIH
UTEDA (BU
pokazatelji)
1,642 2,205 0,577 0,081
SUMA UTEDA IZ
MJERA 1,54 2,96
UKUPNO BU
4,50
UKUPNO 4,50
SUMA UKUPNIH
UTEDA (TD
pokazatelji)
4,45 1,35 2,02 4,14
UKUPNO TD
11,96
3 MJERE ZA PROVEDBU DIREKTIVE O ENERGETSKOJ UINKOVITOSTI (2012/27/EU)
U ovom poglavlju dan je prikaz svih mjera energetske uinkovitosti, sukladno smjernicama koje su dane u Vodiu
za izradu Nacionalnih akcijskih planova te je cijeli sadraj prilagoen kako bi bilo lake slijediti obveze propisane
uputama.
Prethodno poglavljima priloena je tablica koja sumarno prikazuje sve mjere 3. Akcijskog plana, te daje poveznicu s
mjerama iz 2. Nacionalnog akcijskog plana energetske uinkovitosti. Poglavlja u 3. NAPEnU nazvana su prema
prvom slovu engleske rijei predloene Vodiem EK za pisanje Nacionalnih planova. Slijedi popis poglavlja te
oznaka kojom e se nazivati mjere u svakom poglavlju:
1. Horizontalne mjere (horizontal) H
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
26
2. Zgrade (buildings) B
3. Javni sektor (public bodies) P
4. Industrija (industry) I
5. Promet (traffic) T
6. Grijanje i hlaenje (heating & cooling) HC
7. Energetske transformacije, distribucije,
prijenos i odgovor na potranju
(Energy transformation, distribution,
transmission and demand response) E
U tablici 2-13. prikazane su sve mjere, pa tako i mjere iz obveznih shema. Jedina je razlika to se izraun uteda po
mjerama po lanku 7. raunaju drugaije nego u ostatku teksta. U tablici 3.8. vidljiv je izraun prema obvezama
lanka 7., a u narednom poglavlju posebno je opisano zadovoljenje obveza prema lanku 7.
Tablica 2-13. Pregled i status mjera 3. NAPEnU
Pregled i status mjera 3. NAPEnU
Popis mjera
Ref. na indeks mjere
prema 2. NAPEnU
Status mjere Poglavlje
H.1 Energetski pregledi i gospodarenje energijom u velikim poduzeima
I.3 Nova mjera
3.1.2.
H.2 Uvoenje sustava individualnog mjerenja potronje toplinske energije "znam koliko troim" E.1
Zadrana, aurirana, ali bez dijela o informativnim raunima, koji je postao dio nove mjere "Informativni rauni"
3.1.3.
H.3 Financijski instrumenti za projekte EnU i OIE H.2
Samo opisno navedena
3.1.4.
H.4 Naknada za emisije CO2 za velike oneiivae, osim oneiivaa ukuljuenih u sustav trgovanja emisijskim jedinicama staklenikih plinova
I.2, I.5 Samo opisno navedena
3.4.1.
H.5 Informativni rauni (Energetska dijagnoza) E.1
Zadrana, aurirana, ali bez dijela "Individualno mjerenje"
3.1.4.
H.6 Info kampanje R.1
zadrana, aurirana
3.1.4.
H.7 Obrazovanje u podruju energetske uinkovitosti H.5
Zadrana, aurirana
3.1.5.
H.8 Promocija energetskih usluga
Nova mjera
3.1.6.
H.9 Uspostavljanje integriranog informacijskog sustava za praenje provedbe energetske uinkovitosti H.7
Zadrana, aurirana
3.1.7.
B.1 Graevinska regulativa i provedba B.1
zadrana, aurirana
3.2.1.
B.2 Poveanje broja zgrada s gotovo nultom potronjom energije B.4
zadrana
3.2.1.
B.3 Poticanje energetske obnove viestambenih zgrada R.5
Zadrana, preimenovana, aurirana
3.2.2.
B.4 Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada 2014.-2020. C.5
Zadrana mjera C.5, prilagoena programu MGIPU
3.2.2.
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
27
B.5 Energetsko oznaavanje kuanskih ureaja i energetski standardi R.2
zadrana mjera R.2
3.2.3.
B.6 Program energetske obnove obiteljskih kua 2014. - 2020. R.3
proizalo iz mjere R.3., predloeno obveznim shemama i projektom CENEP
3.2.3.
P.1 Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2014.-2015. P.5
zadrana, aurirana
3.3.1.
P.2 Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2016.-2020. P.5
zadrana, aurirana
3.3.1.
P.3 Povezivanje ISGE-a sa sustavima za mjerenje i naplatu dobavljaa energenata i vode P.1
Nova mjera
3.3.1.
P.4 Program Energetski uinkovita javna rasvjeta P.4
Zadrana, aurirana
3.3.2.
P.5 Zelena javna nabava P.3
Zadrana, aurirana
3.3.3.
I.1 Mrea industrijske energetske efikasnosti (MIEE) I.1
Zadrana, aurirana
3.4.1.
I.2 Visokouinkovita kogeneracija u industriji I.4
Zadrana, aurirana
3.4.1.
I.3 Uvoenje efikasnih elektromotornih pogona I.6
Zadrana, aurirana
3.4.1.
I.4 Energetski pregledi malih i srednjih poduzea I.3
Zadrana, aurirana
3.4.1.
T.1 Trening eko-vonje T.1
Zadrana, aurirana
3.5.1.
T.2 Intermodalni prijevoz tereta T.2
Zadrana, aurirana
3.5.1.
T.3 Uspostava novog sustava plaanja posebne naknade za okoli za vozila na motorni pogon T.3
Zadrana, aurirana
3.5.1.
T.4 Promicanje integriranog prometa T.4, T.7, T.10
Zadrana, aurirana, objedinjene prijanje mjere T.4., T. 7 i T. 10
3.5.1.
T.5 Ogranienje brzine T.5
Zadrana, aurirana
3.5.1.
T.6 Financijski poticaji za energetski uinkovita vozila T.6
Zadrana, aurirana
3.5.1.
T.7 Razvoj infrastrukture za alternativna goriva T.8
Zadrana, aurirana
3.5.1.
T.8 Inteligentno upravljanje u prometu T.11
Zadrana, aurirana
3.5.1.
T.9 Uspostava posebnog poreza na motorna vozila na temelju emisija CO2
Nova mjera
3.5.1.
HC.1 Program akumulacije rashladne energije u zgradarstvu
Nova mjera
3.6.
HC.2 Energetski pregledi sustava grijanja i klimatizacijskih sustava B.2
Zadrana, aurirana
3.6.1.
E.1 Poboljanje uinkovitosti smanjenjem vlastite potronje u hidroelektranama (HE), termoelektranama (TE) i termoelektranama-toplanama (TE-TO) unutar HEP grupe
Nova mjera 3.7.
E.2 Poboljanje uinkovitosti revitalizacijom postojeih hidroelektrana u sklopu HEP grupe
Nova mjera 3.7.
E.3 Poboljanje energetske uinkovitosti u istraivanju i proizvodnji nafte
Nova mjera 3.7.
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
28
E.4
Poboljanje energetske uinkovitosti u preradi nafte
Nova mjera 3.7.
E.5 Zamjene i rekonstrukcije vrelovodne i parovodne mree
Nova mjera 3.7.3.
E.6 Zamjena dionica podmorskih kabela i zamjena energetskih transformatora
Nova mjera 3.7.3.
E.7 Smanjenje gubitaka u distribucijskoj elektroenergetskoj mrei
Nova mjera 3.7.3.
3.1 Horizontalne mjere
3.1.1 Obvezne sheme energetske uinkovitosti i alternativne mjere (EED lanak 7)
Ulaskom u punopravno lanstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska je zajedno s
drugim dravama lanicama, a temeljem Direktive 2012/27/EU Europskog Parlamenta i Vijea od 25.
listopada 2012. o energetskoj uinkovitosti, izmjeni Direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju
izvan snage Direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, preuzela obvezu poveanja energetske uinkovitosti u EU
radi ostvarivanja cilja utede 20 posto potronje primarne energije na razini Europske unije do 2020. u
usporedbi s projekcijama (u odnosu na business-as-usual ili temeljni scenarij potronje energije).
lanak 7. Direktive 2012/27/EU propisuje uspostavu sustava obveze energetske uinkovitosti (engl.
energy efficiency obligation scheme) kojim se osigurava da distributeri energije i/ili poduzea za
maloprodaju energije koji su imenovani strankama obveznicama i koji posluju na dravnom podruju
pojedine drave lanice do 31. prosinca 2020. ostvare kumulativni cilj utede energije u krajnjoj
potronji.
lanak 7. stavak 9. omoguava dravama lanicama da izaberu tzv. alternativni pristup sustavu obveze
energetske uinkovitosti, koji se temelji na mjerama politike energetske uinkovitosti u neposrednoj
potronji energije pri emu godinja koliina uteda energije mora biti jednaka onima koje bi se
ostvarivale primjenom sustava obveze energetske uinkovitosti.
Pri tome je potrebno slijediti odreene korake:
1. utvrditi ukupnu koliinu uteda energije koja se mora ostvariti i njezinu rasporeenost u
razdoblju trajanja obveze;
2. odluiti hoe li se koristiti sustavi obveze energetske uinkovitosti ili alternativne mjere politike
ili oboje;
3. utvrditi ciljne sektore i pojedinane mjere da bi se ostvario potreban iznos uteda energije;
4. utvrditi kako e se izraunati utede energije iz pojedinanih mjera;
4. osigurati nadzor, provjeru, praenje i transparentnost sustava ili alternativnih mjera politike;
5. izvijestiti o rezultatima i objaviti ih.
Metodologija izrauna ciljeva utede energije
Direktiva propisuje da kumulativni cilj utede energije u krajnjoj potronji mora biti barem jednak
ostvarivanju novih uteda svake godine od 1. sijenja 2014. do 31. prosinca 2020. godine, u iznosu od
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
29
1,5% godinjeg opsega energije koju su svi distributeri energije ili sva poduzea za maloprodaju energije
prodali krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. sijenja 2013. godine. Iz tog se
izrauna djelomino ili potpuno moe iskljuiti koliina prodane energije upotrijebljene za promet.
Iz navedenog slijedi da se u izraunu ukupnog iznosa propisanih uteda prvo odreuje godinji opseg
energije koju su svi distributeri energije ili sva poduzea za maloprodaju energije prodali krajnjim
kupcima (neposredna potronja energije) prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. sijenja 2013.
godine, tj. za 2010., 2011. i 2012 godinu.
Za potrebe odreivanja prosjene ukupne neposredne potronje energije koriste se energetske bilance
Republike Hrvatske za 2010., 2011. i 2012. godinu prema IEA metodologiji (Tablica 3-1.).
Tablica 3-1. Neposredna energetska potronja (izvadak iz energetske bilance Republike Hrvatske)
Iz tog se izrauna iskljuuje koliina prodane energije upotrijebljene za prometni sektor (Tablica 3-2.).
Tablica 3-2. Odreivanje prosjene neposredne energetske potronje
PJ 2010. 2011. 2012.
NEPOSREDNA POTRONJA ENERGIJE 265,839 259,186 247,527
INDUSTRIJA 50,298 46,964 41,560
eljeza i elika 2,668 2,561 1,646
Obojenih metala 0,472 0,585 0,625
Stakla i nemetalnih minerala 2,422 2,384 2,146
Kemijska 8,551 7,918 5,345
Graevnog materijala 15,089 13,111 12,151
Papira 3,037 2,769 2,682
Prehrambena 9,947 9,674 9,108
Ostala 8,112 7,962 7,857
PROMET 86,892 84,974 84,018
eljezniki 1,844 1,746 1,651
Cestovni 77,126 75,173 74,299
Zrani 4,650 4,918 5,072
- meunarodni 2,317 2,352 2,893
- domai 2,333 2,567 2,180
Pomorski i rijeni 1,650 1,654 1,577
Javni gradski 1,447 1,408 1,349
Ostali 0,177 0,075 0,069
OPA POTRONJA 128,649 127,248 121,949
Kuanstva 80,809 80,061 77,109
Usluge 31,720 31,340 30,095
Poljoprivreda 10,268 10,270 9,610
Graevinarstvo 5,852 5,578 5,134
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
30
Sukladno lanku 7. stavku 1. Direktive, sljedei korak je mnoenje prosjene neposredne energetske
potronje (iz koje je iskljuen promet), utvrene za 2010., 2011. i 2012. godinu s 1,5% kako bi se
izraunao godinji iznos koji treba utedjeti. Ukupan iznos koji se mora ostvariti tijekom cijelog razdoblja
je zbroj sljedeih kumulativnih postotaka: 2014. 1,5%; 2015. 3%; 2016. 4,5%; 2017. 6%; 2018.
7,5%; 2019. 9%; 2020. 10,5% (Tablica 3-3.).
lanak 7. stavci 2. i 3. Direktive odreuju da postoje mogunosti uzimanja u obzir odreenih nacionalnih
okolnosti koje mogu dovesti do nieg iznosa uteda energije u krajnjoj potronji koje treba ostvariti
tijekom sedmogodinjeg razdoblja. Navedene mogunosti ukljuuju:
a) izraun koji se temelji na nioj godinjoj stopi utede;
b) potpuno ili djelomino iskljuivanje energije koja se upotrebljava u industriji ukljuenoj u EU
ETS;
c) uraunavanje utede energije ostvarene u sektoru pretvorbe, distribucije i prijenosa energije;
d) uraunavanje ostvarenih uteda ranih mjera nakon kraja 2008. koje jo uvijek ostvaruju utede u
2020. godini.
Ne postoje ogranienja pri izboru ili kombinaciji ove etiri mogunosti osim to u skladu s lankom 7.
stavkom 3. Direktive sve izabrane mogunosti zajedno ne smiju iznositi vie od 25% uteda propisanih
lankom 7. stavkom 1.
Prve dvije mogunosti, lanak 7. stavak 2. a) i b), vezuju se uz ukupan iznos uteda energije koje treba
ostvariti (Tablice 3-4. i 3-5.).
Za primjenu mogunosti lanka 7. stavka 2. b), podaci o energiji koja se upotrebljava u industriji
ukljuenoj u EU ETS preuzeti su iz verificiranih godinjih izvjea o emisijama operatera obveznika
sustava EU ETS-a, za 2010., 2011. i 2012. godinu.
UKUPNA NEPOSREDNA POTRONJA ENERGIJE 265,839 259,186 247,527
PROMET 86,892 84,974 84,018
UKUPNA NEPOSREDNA POTRONJA ENERGIJE - PROMET 178,947 174,212 163,508 172,222
PJ 2010. 2011. 2012.Prosjek
2010. - 2012.
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
31
Tablica 3-3. Odreivanje cilja uvaavajui lanak 7(1) Direktive
Tablica 3-4. Odreivanje cilja uvaavajui lanak 7(2)a Direktive
UTEDE PO GODINAMA (PJ) 1,5% 1,5% 1,5% 1,5% 1,5% 1,5% 1,5% UKUPNO
2014. 2,583 2,583
2015. 2,583 2,583 5,167
2016. 2,583 2,583 2,583 7,750
2017. 2,583 2,583 2,583 2,583 10,333
2018. 2,583 2,583 2,583 2,583 2,583 12,917
2019. 2,583 2,583 2,583 2,583 2,583 2,583 15,500
2020. 2,583 2,583 2,583 2,583 2,583 2,583 2,583 18,083
KUMULATIVNO 72,333
GODINJE 2,583
lanak 7 (1)
UTEDE PO GODINAMA (PJ) 1,0% 1,0% 1,25% 1,25% 1,5% 1,5% 1,5% UKUPNO
2014. 1,722 1,722
2015. 1,722 1,722 3,444
2016. 1,722 1,722 2,153 5,597
2017. 1,722 1,722 2,153 2,153 7,750
2018. 1,722 1,722 2,153 2,153 2,583 10,333
2019. 1,722 1,722 2,153 2,153 2,583 2,583 12,917
2020. 1,722 1,722 2,153 2,153 2,583 2,583 2,583 15,500
KUMULATIVNO 57,264
GODINJE 1,722
lanak 7 (2)a
UTEDA
(PJ)
Smanjenje u odnosu na
lanak 7 (1)
Kumulativno s ciljem 1,5% 72,333
Kumulativno s rastuim ciljem (lanak 7 (2)a) 57,264 21%
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
32
Tablica 3-5. Odreivanje cilja uvaavajui lanak 7(2)a i 7(2)b Direktive
UKUPNA NEPOSREDNA POTRONJA ENERGIJE 265,839 259,186 247,527
PROMET 86,892 84,974 84,018
UKUPNA NEPOSREDNA POTRONJA ENERGIJE - PROMET 178,947 174,212 163,508 172,222
ETS postrojenja 28,651 25,886 20,942
UKUPNA NEPOSREDNA POTRONJA ENERGIJE - PROMET - EU ETS 150,295 148,326 142,567 147,063
PJ 2010. 2011. 2012.Prosjek
2010. - 2012.
UTEDE PO GODINAMA (PJ) 1,0% 1,0% 1,25% 1,25% 1,5% 1,5% 1,5% UKUPNO
2014. 1,471 1,471
2015. 1,471 1,471 2,941
2016. 1,471 1,471 1,838 4,780
2017. 1,471 1,471 1,838 1,838 6,618
2018. 1,471 1,471 1,838 1,838 2,206 8,824
2019. 1,471 1,471 1,838 1,838 2,206 2,206 11,030
2020. 1,471 1,471 1,838 1,838 2,206 2,206 2,206 13,236
KUMULATIVNO 48,898
GODINJE 1,471
lanak 7 (2)a + b
UTEDA
(PJ)
Smanjenje u odnosu na
lanak 7 (1)
Kumulativno s ciljem 1,5% 72,333
Kuulativno s rastuim ciljem (lanak 7 (2)a) 57,264 21
Kumulativno s rastuim ciljem (lanak 7 (2)a), bez EU ETS
postrojenja (lanak 7 (2)b)48,898 32
Maksimalno doputeno smanjenje 18,083 25
CILJ 54,250 25
Prelazi max. smanjenje od 25%
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
33
Nacionalni cilj utede energije u razdoblju 2014.-2020
Sukladno metodologiji izrauna ciljeva utede energije, opisanoj u prethodnom poglavlju, nacionalni cilj utede
energije u razdoblju od 1. sijenja 2014. do 31. prosinca 2020. godine iznosi 1,938 PJ godinje, odnosno
kumulativno 54,250 PJ (Tablica 3-6. i 3-7.).
Tablica 3-6. Primjena faktora smanjenja
Za ispunjenje navedenog cilja, Republika Hrvatska se odluuje za kombinaciju dvaju pristupa (sustav
obveze energetske uinkovitosti i primjenu alternativnih mjera).
Utede energije prema lanku 7 (1) Direktive 2,583 72,333 -
Primjena lanka 7 (2) a 1,722 57,264 21%
Primjena lanka 7 (2) a i b 1,471 48,898 32%
CILJ 1,938 54,250 25%
Godinje utede
(PJ)
Kumulativne utede
(PJ)
Smanjenje kumulativnih
uteda
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
34
Tablica 3-7. Nacionalni cilj utede energije u razdoblju 2014.2020.
UTEDE PO GODINAMA (PJ) 1,5% 1,5% 1,5% 1,5% 1,5% 1,5% 1,5% UKUPNO
2014. 1,938 1,938
2015. 1,938 1,938 3,875
2016. 1,938 1,938 1,938 5,813
2017. 1,938 1,938 1,938 1,938 7,750
2018. 1,938 1,938 1,938 1,938 1,938 9,688
2019. 1,938 1,938 1,938 1,938 1,938 1,938 11,625
2020. 1,938 1,938 1,938 1,938 1,938 1,938 1,938 13,563
KUMULATIVNO 54,250
GODINJE 1,938
CILJ
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
35
Alternativne mjere politike i odgovornosti za utedu energije po sektorima
U ovom se poglavlju prikazuju alternativne mjere politike ijom e se provedbom ostvariti dio cilja
uteda energije u neposrednoj potronji do 2020. godine. Mjere politike obuhvaaju sektore
neposredne potronje: stambeni sektor (kuanstva), sektor usluga, industrijski sektor, promet.
U tablici 3-8. prikazane su mjere u sektorima neposredne potronje s procijenjenim iznosom godinje
utede te kumulativne utede energije koje uzimaju u obzir ivotni vijek uteda.
Tablica 3-8. Mjere politike u sektorima neposredne potronje energije
Kao to je prikazano u Tablici 3-8., ukupne utede ostvarene kroz alternativne mjere politike iznose 32,094 PJ.
Opis mjera, koji ukljuuje vremenski okvir, ciljani sektor, informacije o provedbi mjere, informacije o praenju
uteda, koritene pretpostavke te oekivane kumulativne utede, dan je u nastavku poglavlja. Iste mjere
opisane su i u narednim pripadajuim poglavljima, ali je ovdje prikazan izraun uteda po l. 7, a u poglavlju tri
je dan izraun po l. 3 EED.
Opis metodologije izrauna uteda energije nalazi se u Dodatku E.
Praenje uinka svih mjera koje se izraunavaju BU metodologijom, vrit e se Sustavom za mjerenje i
verifikaciju (SMIV) koji je detaljno objanjen u sklopu mjere H.9-Uspostavljanje integriranog informacijskog
sustava za praenje provedbe politike energetske uinkovitosti.
UKUPNO
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. PJ
STAMBENE ZGRADE
Program energetske obnove obiteljskih kua
2014. - 2016.0,153 0,306 0,460 0,613 0,766 0,919 1,072 4,290
Program energetske obnove viestambenih
zgrada0,000 0,365 0,730 1,095 1,460 1,825 2,190 7,665
Uvoenje sustava individualnog mjerenja
potronje toplinske energije0,407 0,813 1,220 0,000 0,000 0,000 0,000 2,440
ZGRADE JAVNOG SEKTORA
Program energetske obnove zgrada javnog
sektora (2014. -2015.)0,095 0,191 0,191 0,191 0,191 0,191 0,191 1,241
Program energetske obnove zgrada javnog
sektora (2016. -2020.)0,000 0,000 0,121 0,242 0,363 0,484 0,604 1,813
KOMERCIJALNE NESTAMBENE ZGRADE
Program energetske obnove komercijalnih
nestambenih zgrada0,328 0,657 0,985 1,313 1,642 1,970 2,298 9,193
JAVNA RASVJETA
Program Energetski uinkovita javna rasvjeta 0,099 0,198 0,297 0,343 0,390 0,437 0,483 2,247
PROMET
Financijski poticaji za energetski uinkovita
vozila0,057 0,113 0,170 0,227 0,283 0,340 0,397 1,586
Poticanje eko vonje 0,029 0,059 0,059 0,059 0,059 0,059 0,059 0,383
Uspostava posebnog poreza na motorna vozila
na temelju emisija CO20,043 0,087 0,132 0,177 0,221 0,266 0,310 1,236
UKUPNO 1,260 2,887 4,510 4,454 5,618 6,781 7,945 32,094
Naziv mjereGodinje utede (PJ)
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
36
Opis 9 alternativnih mjera politike, sa utedama po l. 7 EED
Naziv mjere Program energetske obnove obiteljskih kua 2014.-2020.
Indeks mjere B.6
Opis
Kategorija Financijski instrumenti
Vremenski okvir
Trajanje mjere: 1.1.2014. - 31.12.2020.
1. meurazdoblje: 1.1.2014. - 31.12.2016.
2. meurazdoblje: 1.1.2017. - 31.12.2020.
Cilj / kratak opis
Ovom se mjerom planira obnova postojeih obiteljskih zgrada do 2020. godine. Pozornost se primarno usmjerava na obiteljske kue do 400 m
2
graene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard. Mjera ukljuuje:
1. Poticanje obnove vanjske ovojnice: Poveanje toplinske zatite vanjske ovojnice Zamjena prozora
2. Poticanje zamjene sustava grijanja: Zamjena postojeih sustava grijanja koji koriste elektrinu
energiju ili fosilna goriva novim sustavima s kondenzacijskim plinskim bojlerima.
Ciljani sektor Sektor kuanstva
Provedba
Provedbeno tijelo javne vlasti
FZOEU - uspostava sheme sufinanciranja (ukljuujui povlaenje sredstava iz strukturnih fondova EU)
JLP(R)S provedba programa i posrednik u sufinanciranju
Tijela za nadzor provedbe
MGIPU i MZOIP operativno praenje provedbe programa CEI praenje ostvarenih uteda
Praenje uteda energije
Metoda za izraun uteda energije
Procijenjene utede
Metodologija izrauna uteda energije
Razvijena je nacionalna BU metoda praenja uteda. Opis metode nalazi se u Dodatku E.
ivotni vijek mjere 20 godina
Protokoli za praenje i provjeru
Uinci mjere pratit e se Sustavom za mjerenje i verifikaciju (SMIV), koji je detaljno objanjen u sklopu mjere H.9-Uspostavljanje integriranog informacijskog sustava za praenje provedbe politike energetske uinkovitosti.
Revizijski protokoli Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku uinkovitost odgovorno je za reviziju izrauna uteda.
Procjena uteda energije
Pretpostavke za procjenu uteda
Pretpostavlja se da e na godinjoj razini u programu sudjelovati 100 obiteljskih kua po upaniji ili oko 2.000 kua na podruju cijele Hrvatske. Prosjeno se toplinskom izolacijom zida tedi 84,3 kWh/m
2 povrine zida.
Takoer se pretpostavlja se da e se prosjeno po kui zamijeniti 35 m2
prozora. Pri tome se ostvaruju jedinine utede od 195,2 kWh/m2
povrine prozora. Za procjene ostvarenih uteda pretpostavlja se da se obje mjere nee istodobno provoditi na svakoj kui. Stoga se pretpostavlja da e na polovici kua biti postavljena nova izolacija, a na polovici kua novi prozori. Pretpostavlja se da e toplinski biti izolirano 100.000 m
2 povrine vanjske konstrukcije (zida) godinje, odnosno 35.000
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
37
m2 prozora godinje.
Zamjenom postojeeg, novim plinskim kondenzacijskim kotlom tipino se smanjuje potronja energije za 97,5 kWh/m
2 povrine zgrade.
Predvia se provedba programa istom dinamikom do kraja 2020. godine.
Oekivane kumulativne utede 2014.-2016.
Poticanje obnove vanjske ovojnice: 0,329 PJ Poticanje zamjene sustava grijanja: 0,590 PJ
Oekivane kumulativne utede 2014.-2020.
Poticanje obnove vanjske ovojnice: 1,537 PJ Poticanje zamjene sustava grijanja: 2,752 PJ
Naziv mjere Program energetske obnove viestambenih zgrada
Indeks mjere B.3
Opis
Kategorija Financijski instrumenti
Vremenski okvir
Trajanje mjere: 1.1.2014. - 31.12.2020.
1. meurazdoblje: 1.1.2014. - 31.12.2016.
2. meurazdoblje: 1.1.2017. - 31.12.2020.
Cilj / kratak opis
Ovom se mjerom predvia pokretanje sustavnog programa obnove viestambenih zgrada. Planom se pozornost primarno usmjerava na viestambene zgrade graene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+. Preduvjet za sudjelovanje u programu sufinanciranja je postojanje projektne dokumentacije potrebne u skladu sa zakonodavstvom iz podruja graenja. Obnova zgrade minimalno ukljuuje toplinsku izolaciju vanjske ovojnice, a prema preporukama energetskog pregleda i druge mjere kojima se smanjuje potronja toplinske energije u zgradi. Mjera ukljuuje:
1. Poticanje integralne obnove viestambenih zgrada: Poveanje toplinske zatite vanjske ovojnice; Zamjena prozora; Unaprjeenje ili zamjena sustava grijanja;
Ciljani sektor Sektor kuanstva
Provedba
Provedbeno tijelo javne vlasti
MGIPU kontrola rada ovlatenih projektanata
FZOEU osiguravanje financiranja
Upravitelj zgrade ili suvlasnici zgrade odabir izvoaa radova i ugovaranje radova
Tijela za nadzor provedbe
MGIPU nadzor rada ovlatenih osoba
CEI u sradnji s MINGO i MZOIP praenje ostvarenih uteda
Praenje uteda energije
Metoda za izraun uteda energije
Procijenjene utede
Metodologija izrauna uteda energije
Razvijena je nacionalna BU metoda praenja uteda. Ulazne podatke je potrebno odrediti za svaku pojedinu zgradu, a samo u iznimnim sluajevima koristiti referentne vrijednosti. Opis metode nalazi se u Dodatku E.
ivotni vijek mjere 20 godina
-
Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016..
38
Protokoli za praenje i provjeru
Uinci mjere pratit e se Sustavom za mjerenje i verifikaciju (SMIV), koji je detaljno objanjen u sklopu mjere H.9-Uspostavljanje integriranog informacijskog sustava za praenje provedbe politike energetske uinkovitosti.
Revizijski protokoli Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku uinkovitost odgovorno je za reviziju izrauna uteda.
Procjena uteda energije
Pretpostavke za procjenu uteda
U Republici Hrvatskoj je u 2010. godini evidentirano ukupno 149,38 milijuna m
2 korisne povrine stambenih zgrada, prema podacima
Dravnog zavoda za statistiku, popisa stanovnitva 2001. godine, te podataka o ukupno izdanim graevinskim dozvolama i izgraenim zgradama u razdoblju 2001.-2010. godine. Prema dostupnim statistikim podacima, pretpostavlja se da je 1/3 stambenog fonda u Hrvatskoj u viestambenim zgradama, to znai da se ova mjera odnosi na oko 50 milijuna m
2.
Pretpostavlja se da e se energetska obnova zgrada temeljiti prvenstveno na zgradama graenim prije 1987. godine. Utede energije izraunavaju se uz pretpostavku da se svake godine obnovi 1% povrine viestambenih zgrada, odnosno oko 500.000 m
2 te da se provodi integralna obnova
zgr