21.5.2012

1

TRGOVANJE EMISIJAMA STAKLENIČKIH PLINOVA

Tamara Tarnik

Hrvatska konferencija o kvalitetiBrijuni 10-12.5.2012.

Glavni izvori stakleničkih plinova

� izgaranje fosilnih goriva

� industrijski procesi

� odlaganje otpada

� sječa šuma

� poljoprivredna proizvodnja i

� stočarstvo

21.5.2012

2

Staklenički plinovi - podjela

� Podjela po porijeklu:

� prirodni

� antropogeni

� Podjela po učinku:

� doprinose učinku staklenika

� doprinose učinku staklenika i oštećuju ozonski omotač

Staklenički plinovi

� Staklenički plinovi – učinak staklenika:

� ugljični dioksid - CO2

� metan - CH4,

� didušikov oksid - N2O

� tetrafluorometan - CF4

� heksafluoroetan - C2F6

� sumporni heksafluorid - SF6

� hidrofluorougljici - HFC (CHF3, C2H2F4, C2H4F2)

21.5.2012

3

Staklenički plinovi

� Staklenički plinovi - učinak staklenika i oštećivanje ozonskog omotača

� klorofluorougljici - CFC (CFCl3, CF2Cl2, CClF3, C2F3Cl3, C2F4Cl2, C2F5Cl),

� ugljikov tetraklorid - CCl4,

� metilni kloroform - CH3CCl3,

� klorofluorougljikovodici - HCFC (C2H3FCl2, C2H3F2Cl),

� haloni - CClF2Br i CF3Br.

Što uzrokuje porast koncentracije stakleničkih plinova?

� Porast koncentracije antropogenih stakleničkih plinova u atmosferi – pojačan učinak staklenika – globalno zatopljenje

� Mogući učinci � topljenje polarnih kapa i ledenjaka

� povišenje nivoa mora

� promjene u temperaturi mora

� dezertifikacija – povećanje sušnih područja

� nestanak biljnih i životinjskih vrsta (brže nego je uobičajeno)

� utjecaj na poljoprivredu

� utjecaj na zdravlje

21.5.2012

4

Učinak staklenika

Relativni staklenički potencijal

� Stupanj pojačanja učinka staklenika na Zemlji

� Ovisi o:

� apsorpcijskom potencijalu toplinske energije molekule plinova u odnosu na molekulu CO2

� vremenu zadržavanja molekule u atmosferiu odnosu na molekulu CO2

� vremenskom razdoblju za koje se proračunava (20, 100 ili 500 godina)

21.5.2012

5

Staklenički potencijal

Porast koncentracije CO2 (1870-2000)

21.5.2012

6

Okvirna konvencija UN o promjeni klime (UNFCCC)

� pitanje klimatskih promjena na globalnom planu -Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)

� potpisana 1992. / 1994. stupila na snagu/ 192 potpisnice

� RH stranka UNFCCC od 1996. godine

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)

� Temeljni cilj UNFCCC:

� stabilizirati koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi na razinu koja bi spriječila opasni antropogeni utjecaj na klimu

� ukupni porast globalne srednje temperature zraka ne smije biti veći od 2˚C u odnosu na predindustrijsko razdoblje � u posljednjih 200 godina globalna srednja temperatura

zraka narasla je za 1,7 ˚C

21.5.2012

7

Kyotski protokol (KP)

� 3. konferencija stranaka UNFCCC 1997. – prihvaćen Kyotski protokol (KP)

� cilj KP:

� industrijalizirane države svijeta

� smanjiti emisije stakleničkih plinova za ukupno 5 % od 2008. do 2012. godine u odnosu na baznu 1990. godinu

� stupio na snagu 2005. godine

� ratificiran od 55 država Priloga I. UNFCCC

� emisija ukupno prelazi 55 % emisije stranaka Priloga I. (emisija iz 1990. godine)

Kyotski protokol – staklenički plinovi

� Kyotski se protokol odnosi na emisije šest stakleničkih plinova:

� ugljikov-dioksid CO2

� metan CH4

� didušikov oksid N2O,

� klorofluorougljikovodike (HFC-i, PFC-i)

� sumporov heksafluorid SF6

21.5.2012

8

Postizanje ciljeva KP

� primjenom domaćih mjera � korištenje obnovljivih izvora energije

� povećanje energetske učinkovitosti

� energetsko korištenje otpada

� promjena tehnologija u industriji

� razvrstavanje otpada

� izolacija zgrada

� korištenje javnog prijevoza

� korištenje automobila koji troše manje goriva i

� pošumljavanje

� korištenjem mehanizama Kyotskog protokola� mehanizam zajedničke provedbe (Joint Implementation, JI)

� mehanizam čistog razvoja (Clean Development Mechanism, CDM)

� trgovanje emisijama (Emission Trading, ET)

� JI i ET - za države stranaka Priloga I

� CDM - između bilo koje države Priloga I i onih koje nisu u Prilogu I Konvencije

�

Postizanje ciljeva KP

21.5.2012

9

Obveze KP za Hrvatsku

� smanjiti emisije stakleničkih plinova za 5% u odnosu na baznu godinu u razdoblju od 2008.-2012.

� problem određivanja bazne godine za RH – netočni proračun emisija u trenutku potpisivanja KP

� RH tražila dodatnih 3,5 Mt CO2

� Nairobi 2006. (12. konferencija stranaka UNFCCC) – RH će se dozvoliti dodatnih 3,5 Mt CO2 na razinu emisije stakleničkih plinova iz 1990.

Pregled obveza RH prema KP i nakon KP

mill. tons of CO2equ.

Trading sector = 13 mill. tons

Non trading sector

3533 33,2

„business as usual“ = 14 mill. tons, far exceeding 10,6 mill. tons goal

credits for economic adaption to achieve standard EU from bottom line detoriated by civil war not considered?

(assumed negotiation position)

Stanje 2007

6,6 5,8

5,4 4,8

0,90

20,2 22,6

31,3

3,5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1990 2012 2020

energy non energy new entrants non trading total 1990 Nairobi Adaption

21.5.2012

10

mill. tons of C

O2 equ.

Trading sector = 13 mill. tons

Non trading sector

31,3329,76 1)

Stanje 12.2. 2012

1) 5% reduction committed (compared 1990)

25,00 2) 3)

2) UN Framework Convention Goal was 33,2 mill. t (to be replaced by adequate share in EU goal of 1,720 Mt/a in 2020)3) Not considered: app. 1 mill. t/a from absorption by forestries

Plomin6,6 8 5,8

5,40 4,8

0,9

00

16,86

0

14,431,3

1,53

0

5

10

15

20

25

30

35

1990 2012 2013 2020

energy non energy new entrants non trading

total 1990 Plomin II Plomin III

Pregled obveza RH prema KP i nakon KP

Post Kyoto period

� EU je preuzela vodeću ulogu u smanjenju emisija stakleničkih plinova

� Politika 3x20 :

� do 2020. smanjiti emisije za 20 % u odnosu na 1990. godinu

� povećati udio obnovljivih na 20 %

� povećati energetsku učinkovitost za 20 %

� udio biogoriva u prometu za 10 % do 2020. godine

� pripremiti projekcije emisija stakleničkih plinova do 2020., s trendovima do 2030. i 2050.

� analizu potencijala mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova i opseg obveza koje mogu preuzeti nakon 2012. godine

21.5.2012

11

� smanjiti emisije stakleničkih plinova za 30% do 2020. godine u odnosu na baznu 1990. godinu ako:

� se druge razvijene zemlje (npr. SAD) obvežu na određena smanjenja emisija

� gospodarski naprednije zemlje u razvoju daju odgovarajući doprinos u skladu s odgovornostima i mogućnostima (npr. Kina, Indija)

Post Kyoto period

Zašto je stvoreno tržište emisija?

� porast koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi

� potreba smanjenja emisija (koncentracija plinova)

� međunarodni konsenzus o valjanosti znanstvenih dokaza – (od 1988. godine Međuvladino tijelo za klimatske promjene (IPCC) – WMO-UNEP)� Radne skupine, izvješća o porastu koncentracije

antropogenih stakleničkih plinova

� regulatorni mehanizmi i instrumenti

� tržište emisijama – ekonomski instrument politike –suprotno režimu kontrole

21.5.2012

12

Cilj trgovanja emisijama

�promicanje smanjivanja emisija stakleničkih plinova na isplativ i ekonomičan način

Važni elementi sustava trgovanja

� izazvati manjak emisijskih jednica

� Formiranje tržišne cijene

� dovoljan broj sudionika

� Utjecaj kroz zadano ograničenje, motivacija za smanjenje

� postojanje strane ponude i potražnje

� Likvidnost

� praćenje i evidentiranje emisije svakog sudionika

� Tehnička provedba, integritet sustava

� kazne za sudionike koji ne ispune obvezu

� Osiguranje provedbe sustava

21.5.2012

13

Zakonska osnova trgovanja emisijama EU

� Trgovanje kvotama emisija stakleničkih plinova (ETS) –fleksibilni mehanizam Kyotskog protokola

� Direktiva 2003/87/EZ tzv. EU-ETS direktiva

� sastavnica klimatsko - energetskog paketa EU

� faze EU ETS-a:

� I. 2005.-2007.

� II. 2008.-2012.

� III. 2013.-2020.

Europsko tržište emisija

� uključuje 30 država: EU-27, Island, Norvešku i Lihtenštajn

� aktivni sudionici:

� velike elektroenergetske kompanije i industrije

� financijski posrednici (npr. banke)

� tržište doživjelo razne oblike kriminala:

� prijevara s porezom na dodanu vrijednost

� krađa identiteta

� …

� EK razrađuje mehanizme nadzora

21.5.2012

14

Ključni elementi trgovanja emisijama u EU

� kvota na razini EU

� dražbovanje (auctioning)

� besplatna dodjela

� mjere za određene energetski intenzivne sektore

� praćenje i izvješćivanje o emisijama

� verifikacija i akreditacija

Kvota na razini EU

� kvota – ukupna količina jedinica koje se izdaju u određenoj godini (dozvoljena emisija)

� cilj – smanjiti emisiju u 2020. za 21 % u odnosu na 2005.

� unaprijed definirano smanjenje (obveza)

� godišnje smanjenje EU kvote: 1,74 %, nastavlja se i nakon 2020.

� pričuva za nova postrojenja – 5 % od kvote

21.5.2012

15

Dodjela kvota sudionicima EU-ETS-a

� načini dodjele - općenito:

� nema besplatnih jedinica,

� djelomično besplatne jedinice,

� do 100 % besplatnih jedinica

� dražba – osnovno načelo dodjele

� za sektore koji imaju mogućnost prenijeti trošak emisijskih jedinica na potrošača – elektroenergetski sektor

� djelatnost proizvodnje električne energije

� nema besplatne dodjele, čak ni za nova postrojenja

� ne odnosi se na: daljinsko grijanje (CTS), visokoučinkovitu kogeneraciju u odnosu na proizvodnju za grijanje/hlađenje

Dražbe

� država članica stavlja na dražbu jedinice koje se ne dodjeljuju besplatno

� 88 % prema udjelu država članica

� 10 % prema BNP-u po stanovniku

� 2 % prema dosadašnjem smanjenju emisija

� prihodi od dražbe

� barem 50 % namjenski za zaštitu klime

� očekuje se: na dražbama oko 50 % svih jedinica EU

� posebna Uredba o dražbama EU

21.5.2012

16

Održavanje dražbi

� Uredba 1031/2010

� odnosi se na jedinice od 2013. nadalje, uključujući rane dražbe u 2012.

� rana dražba:

� 120 milijuna EUA

� očekuje se u srpnju 2012.

� upravo zbog proizvođača električne energije – energija se prodaje unaprijed, ali se unaprijed kupuju i gorivo, jedinice

Uredba o dražbama

� platforme za dražbu

� zajednička na razini EU – služi za održavanje dražbi u ime država članica

� nacionalne (Njemačka, UK, Poljska)

� pristup putem Interneta

� model dražbe: “single-round, sealed-bid, uniform-price”

� jedan krug

� zatvorena ponuda

� jedinstvena zaključna cijena

21.5.2012

17

Registar emisija stakleničkih plinova

� svrha:

� za korisničke račune država članica

� za dodjelu, predaju i poništavanje emisijskih jedinica

� trenutno – nacionalni registri

� od 2012. - centralizacija operacija

� jedinstven na razini EU

� registrom će upravljati EK

� funkcioniranje propisano posebnom Uredbom EU

Besplatna dodjela emisijskih jednica

� Odluka Komisije 2011/278/EZ

� usklađena dodjela besplatnih emisijskih jedinica

� osnova – benchmark (referentna vrijednost)

� prosječna vrijednost 10% najefikasnijih postrojenja u pojedinom sektoru u EU u razdoblju 2007.-2008. godine

� dokumenti sa smjernicama/metodologijom za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica

21.5.2012

18

Zakonska osnova RH

� Zakon o zaštiti zraka

� niz uredbi i pravilnika u procesu izmjena i dopuna (Uredba o načinu trgovanja emisijskim jednicama stakleničkih plinova, Pravilnik o besplatnoj dodjeli emisijskih kvota...)

� novo za RH, nedovoljno iskustva, kratki rokovi, visoki troškovi...

Sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj sukladno Direktiva 2003/87/EZ

� Prva faza

� ishođenje dozvole za emisije stakleničkih plinova

� praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja

� početak 1.1.2010.

� Druga faza

� dodjela emisijskih kvota

� uključivanje u EU ETS

� 1.1.2013.

� nastavak praćenja i izvješćivanja

21.5.2012

19

Globalno tržište emisija stakleničkih plinova

� Segmentirano

� EU-ETS – najjači

� Novi zeland – od 2008.

� Japan - regionalno od 2010., najavljena nacionalna shema

� Australija – početak 7/2015

� SAD – neizvjesno, regionalne sheme (RGGI, WCI)

III. Faza trgovanja EU-ETS

� III. faza trgovanja emisijskim jednicama EU-ETS 2013.-2020.

� potrebno smanjiti 21% emitiranje emisija do 2020. u odnosu na 2005. - 1,74% po godini

� nema besplatnih kvota za proizvodnju električne energije

� kvota emisijskih jedinica u EU iznosi 2 milijarde tona CO2

� min. 50% kvota bit će na dražbi tj. 1 milijarda tona, tvrtke obveznici kupovat će kvote na tržištu

21.5.2012

20

Faktori koji mogu utjecati na cijenu CO2

Utjecaj EU-ETS-a na RH

� RH se uključuje u III. EU-ETS period prije članstva u EU

� članice EU od 2005. u sustavu

� veliko financijsko opterećenje za obveznike EU-ETS-a

� nedostatak iskustava u RH