trn - br. 1

W

BOSNA SE NE DADABIJEDITIS VIDIJELITI

I sve 6e biti! I sve nede biti kao prije.Bi6e bolje! Ne plaii majko, ne pladi sestro,rat nije zavrien, ali bolje 6e biti. Miri{uljiljani kao 5to nikada nisu.l niiu irastusvevi5e. Do neba. Nemastraha. Strah je rodiognjev, gnjev stao u pu5ku, puika je gadalastrah ietnika - agresora - komiiju srbinaizdajnika Sto ie puco na naiu djecu. Nijepromaiila. Nede promaiiti. Sve stiZezasluiena kazna. lma li, pravde ima, - nekase ianriil

I do sada su ito manje,Sto veie bombekrmaie teike i kasetne bombe padale posavJesti jugo-armijskih denerala i njihovihnalogodavaca hegemonista - velikosrba injihovih u sluibi Cetnika, pljaCkaia isilediija. Ali nije pomagalo. Oni svoje pasvoie. S/a/i su im te opomene iz cijelogsvijeta, ali ne pomate. Qni su za odgovornama slali prave bombe. Ubijali nas i ru5ilinam, bez reda i obzira.

Mora ovome dodi kraj. Silom kadmilom ne pomaie. Neka Evropa iAmerikagledaju ako im je do gladijatorskih igara.Ni niita pre6e, ni svetije nam nije osta/o.Mi izbon nemamo, U arenu iZivot u zalog.

Stobodu nam nede niko dati ako je ieuzmemo. Hejvi s brda, idite, idite. Ubi6evas lelek Zlatibora, Tare, Durmitora,Lov5ena, ito najbolje sinove pogubi poMajevici, Veleiu, lgmanu. Zar nisteprepoznali Mengelea medu vama. On nijevai. On je monstrum sa druge planete.Zvijer. Ako ste se poveli za njim, kukalavam majka. Odoste pravo u pakao. Zaus.taviti se ne6ete mo6i, ni mi vam to vi5e nelelimo. Kudaste krenuli, sigurno 6ete sti6i.lmaie kada da vas se stide i vaia djeca ivaii unuci; ita im oEevi po Bosni uradiie1992. qodine. Pisade to vama i na ielu i uduii. izbrisat se nede modi. t pjesmice uCitankama Ee vam drugaCije biti, VaEe 6ete$ko niz grlo i6i.l(rulju, kamom, PAM-om,plja6kom, logorima bojnima otrovimapisaliste svoiu istoriju. Kako ste se sarno,sramno upisali u sv1'etskupovijest; na listuprezrenih i osudenih, na listu besprimjer-nih i neponovljivih faSista . Na kukavidlukuljudskome, genocidnosti i bestijalnosti davam pozavidi i zloglasni, iz Wl vijekaCuveni markiz De Sad. Kako li 6e samomorati Beograd da sa ogleda svakog jutrau kruavojBosni, Drini,Vrbasu, koje 6etudaproticati- ito godinama, vijekovima. Biieto, zasigurno, fe5ka mora, neka vam seGospod ne smiluje, vi ste znali ito Cinite.

Uniitavate nam proilost ruiite namikole, dlamije, crkve, bibloteke isaddniost (ubi jate nas, rui i te namdomove, fuornice , obdaniitai sve Cto smostekli.l. bududnost hodete. Djecu naiu ina$e sutra.. E, to ne6e modi,. Teiko, livama sutra. NaSe sutra ne bi dali za vaie.Rat koji ste nam nametnuli ubi6e vas.Sgmo iedna.o! Stavnjh prgtp.ogpvk! zgnjegovo.uspiedno .vodenje, i dobijanje. jena vasol strant: snazno I Drolnonaoruianje. Kukavice jedne. kadlljivci ilaiovi. Sva tri osta/a bitna faffiora su ub-jedljivo,.na na.Eio! strani. Prema tome i po-bjednik je izvjestan, a vrijeme na5epobjede sve ianjesnije ibliie.

Komiije Srbi, nemojte biti neutralni. Jerneutralnost znaii, u najmanju ruku,zaradivati na ratu koji odraduju drugi.Odagnajte strah sa bilo koie strane (strahod neprihvatanja od strane ekstremistaMuslimana ili Hruata, ili strah od svojihsunarodnjaka). Ukljuiite se u borbu i uujedinjenifront, Muslimana, Srba i Hruata,za suverenu, zajednihku i cielovitu, novugradansku drlavu. Ako niste prste I duduukaljali pridite nam, ne bojte se.. Nemojtedoarcliti da vaiom neodludno1du i nean-gaiovanol1u neko po6ne da vas se boji ismatra 'trojanskim konjem'. Strada uovom ratu nesrpski narod Bosne i Her-cegovine: Hruati. M uslimani ponajviie. Potreci putholokaust. lSrbistradaju. Oni kojistanu na branik ove Bosne i Hercegovineimade sva prava istatus onih kojisu se veiuvrstili u bedem odbrane. Komiije, Viimate jednaku odgovornost i obavezu, ainteres posebno, da branite ovu zemlju ida svojim tu spasiteljima iz Srbiie i CrneGore pokatete put preko Drine.Jedinstven nam je Z.ivotni prostor i interes,a neprijatelj oCito. Svjedoci ste da ovdjenema nilogora, ni otpuitanja sa posla, nipaie'trave. Ved brojni po5teni metalcivozaAi, ljekari direkori, inlenjeri i drugiodraduiu svoi Dosao i redovne zadatke.Zato siegnimci laCe ovu zastavu, bra6oHruati, bra6o Srbi, bra6o Muslimani, jednuimamo niko nam je otet ne6e!

NEKA NAM JE SRETNABOSNA I HERCEGOVINAPOBJEDA I SLOBODA

(MAN)

I)ragi EitaoEeDok di taS ovo prvo izdanje

TeSanjskih Ratnih Novina nezaboravi se da je na snazi zrafina,opSta i svaka druga opasnost.

' Kakva, to te5ko da znamo. To znalusamo nel ludi Sto ih smi5l ja ju irealizuju.

Te5ko nam je kao itebi. Stetemozube iovu zastavu. Drago nam ie dasmo te spasili barem jedne zamkenepriiatelja: Htlo je, naime da svezaledl, umrWi, da se ni5ta ne de5ava.Pokidao nam gotovo svekomunikacilske veze, mostove htioda nam poru5i.

Ni je mogao, evo dokaza predvama.

I ovaj broj raden je podkanonadom proiekt i la iz aviona,haubica, tenkova, kasetnih bombl,krmada, raketa vazduh-zemlianapalm bombi tenkov..skih mltralleza, pam-ova, patova, teskih isvih lakihmitralleza. Zavijanje sirena pratile sunas sve ove dane i smrt , tane,ru5evine. Jurio nas ie agresor i poTe5nju i po Zenici, ali nije mogaoomesti TRN.Nedaj se,lunade, ne dalse, Bosno!

Neka, zalo, oval dokaz postaneperpetuumobile naSe saviesti, naseborbe , na5e pobjede.

Vi po5tenl, ne bofte se TRN-a. Onle lstlna koja krljepl I mobili5e. On leogledalo Sto snagu daje. Sehara zapohraniivanie nafvrilednijeg. I kan-tar. Njime i Drlavu gradimo i svilesto niol.

Vi du5mani, TRN le za vas. TRNvam, dabogda, u grlu zapao, i topopri jeko. TRN vam ie sudbina Imora. I oStr imo ga i gal lmo danaraste do vel lkog - do kolcaglogovog velikog - da ga sfurlmovama u to miesto gdie je trebalo dasrce imate.

TRN je o6evidac i hronidar ovelatne scene. On je za sve naciie.Zelia nam je da, na konkretan Ikrltidki iznijanslran nadln, kalemo Izapisemo ste 6to nas Zulla, sve Stoznamo I hodemo u jednoj zaied-nidkol borbl.

Napravl6emo od TRN-a naflnilulilehu, zasadltl fe zlatnim ljlllanima.Gajltl lh i zalilevatl. Neka do nebaractu. Neka na-s duvaju.

Jeste'Per aspera ad astra' , ali Ipreko TRN-a do pobjede

REDAKCIJA

5ta se sve dogadalo u proteklih.stotilu danaod kada je rat zakoradio na teritoriiu opdtineTe5anj a onda se rasplamsao - do samog paklate5ko je we zabilieiiti i prenijeti slu5aocima,gledaocima dltaocima. Dogatlaii su bili madajni,ali 6esto sustizaliiadan drugi itako potiskivali gdrugi plan svaki predhodni. U zaborav neCe otidiniSta,' jer se u nadlelnim drlavnim i voinim or-gdnima i na drugim mjestima sve pomno biljeii,snima i arhivira kao knjiga sa mnogo stranicbsramnog perioda srpskog i crnogorskog naroda,koj i su dozvol i l i svoj im ekstremist ima ihegemonjst ima. da organizUju i ptovedunaistra5n iii genocid nad Musli mani ma i Hrvatima.

Na ovom mjestu, poku5avaiuii bitidokumen-tarni, izniiedemo samo dio bumih zbivanla naovom @rudiu u proteklih viSe od tri mjesecadana:

,- April '92. ; ra!zapodeo u Bosni. Oruije ivojnadokumentacija. Ratni vihor krede. Seoske straie.Incidenti. Te5ka siednica SkupStions op5tineIgsani nazvana, "pu6em". . Barikade. ebdinlublokade na svim komunikacijhma. Srpski' i

, cmogorski rezervisti (6itaj 6etnici) zaposiedaiusva brda i sve druge vaZne kote isaobradainice.Okupaciia u jednoi slici: Fa5izam u ftrupnomplanu.

April idalje..- Za vremena nametnula su druqa pravila -

poielo naorulavanje golorukog musliminskog ihrvabkog naroda u nastojanju da se odupru sil-niku agresoru. lGko zna i umije ' braniti ognli6teime i rod, makar llovadkom puikom protivlenka.Dani idogadaji kao na filmskoitraci. - 2. i 3. maj- Doboi okupiran. Agresgr.u progonstvo Saljdpreko 3O hiljada diece, ienh i svih drugih dobojlijasamo zato Sto nisu srbi i Sto ne prihvataiu voljugk_uqatora. T-e5anj ih kao i brojne druge izbjegtiibiz 6ak 16 op5tina sjeveme i sieveroistoine Bosnei iz Hrvatske primiq i u kuiu i za sofru. Uz svbojih50.000 stanovnika sada op5tina TeSani brdiigotovo 80. 000 stanovnika.

- Maj idal jeTe5kidani obezbiedenja hrane, liiekova i rat-

nog materijala Je5anj u okrufenju agresorskih,snaga Uspostavlien front odbrane prema Dobojui Teslidu. lzlaz preko opStino Magtdj,makadamom krozCrni vrh,ze.Zenicu idalie. Prviveii oruZani incidenti na tindifronta

uredenje, u ratu, podrazumjeva organizovanje iprovodenje opdtinske vlasti u 14 iedinica (mjee-nih zalednica)._ - 5.6. - Padaju granate po Jelahu (oko FADa).CetverogodiSnia Leila Mulalld smrtno stradala,Njena maika teilko ran[ena. VazduSnh opasnostza Te5anj. Jaka detopndciia u samom gradu.

- 6.6. - Nakon tri dana dekanja da se prsten okoTeinja raskine i oslobodi prolaz konvoju od

. pedesetak vozila da stigne u Te5ani, nova pob-iedh i radost Stigla hrana, lijekovi, sanitetski iratnimaterijal.

- 10.6. - Vec danima gradanima upozorenje dapniq\re i stave u lunkciiu odbrane ilegalno drlanieoruija i druge vojne opreme. Za onima koji seoglu5uiu na ove naredbe , u pretresima, oduzimase isto a protiv njhih poduzimaju zakonske miere.

TESANJ IZ DANA U DAN

zarobl lenika sa Tesl i iem. Ubadena 4petokolona5a uhvaiena. Danima - nodima 'le-njerai i " s i ju zabr inutost i s t rah. Sludaievisdmoranjavania u roku viSe dana zabiljeiena(nestru6no rukovanle i, nepropisno no5enje idiZanje naorulanja). Stiiu izbjeglice iz Tesliia($eniak)

- 18.6. - Neprijateljske provokacije i deistva poPjljufiiima, Milianovcima Omanjskoj, naroditore[gn Komin (Obli Kamen). Sru5ili 6etnici diamiju .u Sevarlijama.

.-2,6. - Agresor opet napada iebtoko. TudelGloievii, Piliuiide, Miljanovce, Alibegovce,.Poku6ava pjeSadiiski proboj. lGaSevo i Matuzidegranatira. O5tetili dalekwod. Postrojavanie,nwihjedinica. Sve vi5e gradana srpske nacionatnosti

prislupa odbrani Boane i Fleroggovine.- 25.6. - l,la stotine granata, mina i rakda pada

po Sirem @rudiu opltine. PokuSai proboia det-nika Branioci ne popu3taiu ni za pedali. Vi$sd-nevne Zestoks borbe. l,lekoliko ranjenih, velii<arnaterijana Steia na civilnim objeklima.

- 29.6. - p toku nodi snaine borbe. Uspjesibranilaca. Cetnici samo dalekometnom arti-ljerilom tuku i nanose Stete po objektima. Stilepomod Te5niu od Tedniaka i priiatelia'Poaebnood brade lGhrimanovid (Nurko) iostalih.

- 30.6. - Formirana io6 jedna nova jedinica,branitella. Svu opremu i naoruZanje obezbijediligaSi radnici na radu u inostransvu (Njemadka,SvicArska, Austrija). Svjedodenja i dokzniniateriial o zlodjelima detnika i "Crvenih bered<l'u Tesliiu.

- 2.7. - Posieta delegacije Visokog komesariiataUN-a, ggsp. BAISOM VAC VOYA, DAVORVUKOVIC iz Splita. Saradnja sa Caritasom,Crvenim krstom i Merhametom. Pronalazi seilegalno drZano oruije (niuodito kod Srba uBosuliama, MekiSu, lrledakovu. RaduSi). Prvi darnove 1413. Hidlretske godin6.

- 6.7. - SnaZna deistva neprijatelia u reionimaf iliuiida, Omanjske, Siv5e, Milianovaca, naivi5eKomin -Obli l(amen. Branitelji ne daju prolazaagresorskim iedinicama. Nepalnjom i kretanjem,bez zaStite u rubnim dlielovima slobodne teritoriie ,(Badu5a - Lipa) detnici uhvatili DIafiC Mustafu,Mujako.viri R€dZu i njegovog maloljetnog sina i 'odveli ih u nepomatom pravcu.

- 8.7. - Obrazuje se radne brigade za obavlianiepol jopr ivrednih radova ( ietva, kosidba).Pripremliena nova razmjena zaroblienih lica-' - 11.7. - Jako nevriieme fti{a, vjetar. mies-timice iak grad) na Sirem podrudiu op6tine Te5ani,Agreqpr jo5 pojafu ni m. dejstvima, takoder u Sirempodrudiu, otelava eituaciiu. Ne daiu se "Zafriiliiliani" i HVO. Uglavnonr5tete na civilnim objek-!!ma. U sadeisNu iedinica 109. brigade (OSDoboi) i 110 Brigade HVO usora uspje6na akoijanapada na Putnikovo Brdo.. - 14.7. - Intenzivna dejstva neprijateljske artiFjeriie, g vi5e navrata Granate padaiu po Sirempodrudju opstine i po samom gradu iindustrijskoi .zoni. O5tedeni obiekti .

- 15.7. - Opet se granatira Te5anj. Zatim Siv54Piliuti<ii, Jelah , OraS Planje, Jevadfije i dnrgamiesta. OpSta opasngst za ciielu optinu. Unekoliko nawata ponovlieni napadi. Nema strujc, .pokidani elektrovodovi. Padaju "krmade" u nlionuSiv5e. MekiS' pokudan proboj detnika u relonuKulica odbiien. Dva branitelia ranieni iz snaipera

- 16.7. - Tenkoroki napad agresora - Milia-novac. pranatiraiu se Kra5evo, MatuziCi,Lepenica, TeSanika, Ljetinid, Siv5a. Dimnegranate. Poku5aj proboja detrrika na Piliulirje.Ni5ta od toga. @t napad na Milianovce. Ved5esfi dan znak op5te opasnooti.

r- 18.7. - Ved drudidan nadlileriu avioni,-krulea onda snalno djeluju i bacaiu radidite bombe irakete, dvije kasedne bombe. ruSe kude, dtamije,crlnre. StanovniShrc u sldoni5tima BvakuacijastanovniStva lGlodevida, Pute{ida i Bopara

- 23.7. - Deveili dan nemamo struju. Cetvni dan'od potpisanog primirja, detnici krvni6kigranatiraju nsdulne civile i njihove obiekte.Nakon 11 dana Tedanj ie dobio struju.

- 29.7. - Ved danima agresor ne siinanjuje doansmrtonosnog tereta iz VBRova, topova, tenkova,minobacada, povremeno iiz aviona. Ubiia iruii,bez reda i cilja 7al<azan sastanak rezervniholicira bivge JNA iz iedova srpske nacionalnosti.

- 1.8.-- Poia6aVa deistva n'eprijateti. Ni5ta munije sveto.kako eamo ima snatanJrcriv ubiiania ilu5enia; OraS Planje, Mrkotid, Si;e, fesirn;ira,Zabljak, Kraievo. Nadliiecu avioni, borbeno nedieluju. Snimaiu.

- 2.8. - Avioni bombardiraiu u vi5e navrata igrad i Sire podrudje opdtine. I zraCna i opftaopasnost na snazi, Sbuje ponovo n€mamo.' Do6ta ranjenih. PoruSeni ioftedenlcMlni, salnal-

, ni i kuhumo povljesniobiekti.U nareda Cetid dana uzaslopno i u viSe navrda

dnevno srbo-6stni6ka aviiaciia bombarduieT95anj. N46e5de u2[ dio fradl RuSi i restioo5te6uie civilne i privredne objekte. lma dosta'ranjenih, medu njima naiviSe civila S&uje n€ma

- (F.8. - Uz sav arsenal bombi i rhzornihgra4ata i mina iz dabkomethe artiljorije, agresors,opeL drznuo baciti kasehe bombe, ukrmade",a danas jo5 i dokobne napalm - bombe. Ovom _paklu mbra dodi krai. Silom, kad milom ne,pomafu.

- ltaislobodan koridor napadaiu srbodetnici, aoldg n_aS_i-borci (HVO i TO zajedno) napraveakcliu di56enja terena da obezbiide siguranprolaz

- Formiraju se iomasovljavaju brojne iediniceteritorijalne odbrane i postroibi Hrvatsko! vijedaobrane Usora. Konsoliduju se borci protivokupatora Doboia i TesliCa.

- Stilu i prve humanitame pomoci; Hrana ilijekovi. Stile i oruije i drugi ratni materiial.Jedinice se svo vi6e naoruiavaju i konsoliduju.

- Drlavni i voini organi koordiniranopoduzimaju sve na Sto bolioj odbrani od namet-nute nam ggresije.. : ?!.1: - Pousg{e nqllijedu (Vukovo i Rosulje)

vojni, helikopter (iaritladki let).Naredbe zamra6ivanja prostorija i automobila.

fon\oi nang djecd iz Te5nja sretn6 otiSao za Sptit(potwdenp iz G. Vakufa)

- z2.S.Cetnicl oteli konvoj humanitame pomoiivisokog komesarijata U N-a namjen jeri Te$niu. Naputu Tesli6 - D'oboi. na lGru5ama (krqtala'su sedva gradanlna) detnicl otuorili sa Vile ha njihvatru. Jedan ubijen, drugiteiko ranjen.

- 26.5i - Na Jelahu i Vukovu pucali voinici unasel;jenim miestima. Detoniciia u dradu.Pucaniava na linijifronta sa Vitkovcima.

- 28.5. - Vanredna siednica Skup5tina opStine.Razrnatrana je qktuelna bezbiddonosna situaciiana opitini i tok priprema za osloboditadki rdt.Stalni oruldni sukobi na rubnim podruElimaopitine.

- 31.5. - Neprijateli ved napada i artitieriiom idrugim artiljerijskim gaorulaniem: lGlo5bvid,Planie (d\roie mrwih), Zabljak, lfta5evo.._ .:.t-.6. - U'rubnim podrudiima, na gotovo cijetojliniji ftonta prorrokacije napriiatelia. RuSenie ob-iekata i,lekoliko povrijedenih civila

- 2.6. - Ponovo srbo - detnici napadaiu podrudlaop5tine Tedani. Branioci nanos6 veliki subit(eggr€soru, aliisami broie 8 ranienih i3 poqinula.Zestoke borbe u reonu Miliinovaca-Lo-ndara,Piljulida, Kalo5eviia. Bobara, Omaniske.Skup5tina opitine progla5ava ratno stanie lapodrudie cijele opStine. Uz ovu odluku donbsenisu i drugi pratedi akti koji omoguiui\r or:ganizovanje rgda i funkcioniianie wih oriana iinstitucija u ratu, te sva pitania neposfodnihpriprema i vodenja rata protiv okufatoraFor-mirano je i ratno predsjedniStvo od 7 dlanovanal-"ly sa -

predsjedgrikom op5tine gosp.Muhamedom dr Clanikom. ' Ter i tor i la l r io

IZ PHESS'- CENTRAoPSnNEreSaN.l

Abdurahmrn 6olE

TCSAN.ISKE EAJEGLICEU ZENICI

Kot da smo, tl gostima

Sredinom mieseca , iu la ove oodineevakuisano ie

-stanovii5tvo sa iubnihpod rudia te5aniske opiti ne.

(Kola5evid, Pute5id, Mrkotid, Bobane...)Put naiih izbieolica vodio ie do Zenibe i

Zenidana koii sri s-vesrdno dotekali gladne,ledne umome i preshalene liude koii sumorali ostaviti svoi kuCni prag.

Liubazni Zenidani i Zenidanke su sa toplimriledima liubaznosti i gostoprimiWadodekivali autobuse i smie$tali Te5iiake.

Uslovi su nam zaista oiliCni. SvakildnevnoZanidanke dolaze, donosedi kafu, kolade.rudak bez obzira Sto imamo organizwanuishranu. Tu ie i liekar koii ie svakddnevno nausluzi, istid<i iedna shr- riena koia se ie odsvog kudnog iragh odvojila na ieitvite iide.

Vodili su nas na izlet u oblilnia selanedaleko od Zenice. Ti seliani su zaistapokazali velikoduSnoet. Otiirali su se daugqste Sto verii broi izbilglba

Odmah su nam nudi l i kupat i lo,rudak(morali smo i poniieti sa sobom pbkloneod domadina). Na kraiu me ie irpitao mojdomadin imam li novaca, hvataiuCi rukom zanovdbnik, govori jedan starac . Ko da Bmo ugostima, dobacuiudi u glas prilikom nq5e pos-jete'

H.pranlac

I

TESANJSKE BATNE XOVINE ffiuz GoDtstt.llcu Mos-a

i- - - -lrsR'AJ TtISR,AJ TVOGISPOMENIISA.

o Najjadi glas na5eg vremena, glaskoji u5utkuje svaku ljubav, svakitalent,svaku savjest, to je stra5na tutnjavatopova.

JUL'EN GREEA'o Ratovisu mrski majkama

HOMCIJEo Rat je negacija Covjeka

VESELIN MASLESAo Rat je igra koju kraljevi ne bi nikada

igrali kad bi njihovi podanicibil i pamet-ni .

" WILHAM COWPERr Samo je onaj rat napladen, kojim

narod dobiva sloboduANTE STARCANrc

o Bitku dobiva onaj tko je tvrdoodludio da je dobije.

rorsroJ

Poginulom druguTog jutra si 6utaoi stajao dvrsto u strojuI niko nije pjevaoJer nue do pjesme

Tog jutra si u sebi pjevaoprkosom pjevaoi kri5om grilio.poznata brdaI ojecu zavlcala.

Tog jutra si odrastaoi nad,rastao odijelomol covlece.

Tog jutra sam ija 6utaoler.nisam mogao govoritil nlKo nue govonojer govor i nije trebao

I danas 6utimojer i t i si 6utao

Pozivam iive nagodine 6utanjau podast tvom 6utanju

Uzeli su mi i tvoje godine rituoju mladost otrgli iz du5e Isad 6utke.prolazim Ipored tuojih liavadajer znam da si zaslulio dutanje

ISamo lelek majke Irma pravo na govor

ITi ima5 pravo na hrabrost i heroistvo ITi ima5 iravo na besmrtnostjer mi smo tvoj i ivot. I

Ferid Mustafi6 I

Mladost iebita u pravu

MOS je osnovan u vrijeme tihe okupacijeBosne i Hercegovine dok su se tenkovi okoSarajeva, Goraida, Banja Luke, Bosansk,:gBroda, Mostara i drugih naSih krajevaukopavali pod izgovorom vojnih vjeibi. Uvrijeme kad su rovovi oko nas kopanida binas "za5titili" od nas samih. U vrijeme kadaje veliki broj Bosanaca vidio u JNA armijukoja 6e ih Stititi, u vrijeme kad su Bosancibjeiali od uiasa istine da mi finansiramosvaki metak koji 6e biti ispaljen na nas, uvrijeme kad su u nekim naSim krajevimaBosne dodekivali JNA koja se povladila izSlovenije i Hrvatske sa pjesmom. MOS jeukazivao na sve to i bivao osudivan i odsvog naroda da je fundamentalistidki. Zah-valjuju6i gostoprimstuu na5ih sela, MOSTeSanj, pod pokroviteljstuom SDA, uspio jeorganizovati prijem djece Kosova, odrasleu okupaciji i izloiene stalnoj itihoj agresiji,kako bi ih bar na kratko odvojili od uiasanjihove sakodnevnice, kao Sto danas drugipr imaju nadu djecu, Vel ik im demon-gtracijama u Sarajevu MOS nije dozvolioSeSelju da ude u Sarajevo ni kao gostemisije FAMA. Dok su drugi zatvarali odinad svim oko sebe i iivjeli u nekoj imaginar-noj pro5losti i pravili mitinge za Jugoslaviju,MOS je gledao stvarnosti u odi. Njegovidlanovi i simpatizerisu medu prvima stal i uredove Patr iotske l ige BiH kao prveodbrambene snage na5e suverene BiH. PLkao baza naSih danainjih oruianih snagaje tada nazvana 'ZELENE BERETKE'hazi;; ; r<o;i iu nam oruginam-tnuri neuir lnas omrazili dak i kod naSeg naroda, koji setada, na ialost, trudio da bjeii od svega Stodini njegov identitet, pa bila to u bvomsludaju i boja, da, nedaj Boie ne iritiradruge. I onda su nas oni, koji su naS rad,baziran samo na ie l j i za oduvanjemjedinstvene i suverene Bosne i Her-cegovine, osudivali, a danas prigovaraju dasmo nespremno dodekal i rat . Da l i jepotreban komentar?! Bilo nam je i biieopredjeljenje za jedinstuenu, samostalnu inedjeljivu BiH, danas medunarodno ;rriz-natu drlavu i dlanicu Ujedinjenih Narbda.Borili smo se i borimo se za oslobodenie odsrbo-detnidke agresi je, potpomoghuteomznutom Ev. JNA i uskoro 6emo graditiponovo, sa joS vi5e elana i prkosa, svojudriavu kao dug nevino poginulih 150.000l judi , medu koj ima najv i5e Musl imana.Vojna pobjeda je prvi patriotski zadatak, azajednidka borba za slobodnu Bosnu i Her-cegovinu, jedini nadin pobjede.

Sead Hafizovie

|tBISERTil SA RATISTA

BOBANSKJT'NACTIZa Bobare svi su duli 'isvi dobro z4aju IDa junaci bobarskiNikom svoje ne daju.

Junacisu oni pravi,$vak se njima di6i,Cetnicima poruduiu'U Bobare he6e sti6i'.

Blago zemlj i5to ih imaA imajciSto ih rodi,Jer junaci bobarskiVode nas slobodi.

[vlir9o, Mu.co, Kasim, Rojko,I oslala ralaPutem ka slobodiVode nas do kraja.

L"**u,ug"uy:1,1-'i ]l. lz vremenaorga.nizovaliqpatriotske lige na straii dogovarena lozinka: Putko i Cvetko (imena dvajukonia od komSije) kad je do5lo da se smjene straie, on- dvojica, dobrano ponapiti, krenu i:

- Stojl- Stalismo!- Lozinka?!Pijani str4ari ne mogoSe se sjetiti. Sute. Smi5ljaju.- Lozinka? Prodra se onai iz zasiede.E, onda ie jedan manje pijan'dosjetiti".- Stani, dekaj buraz! Zalozinku pitaS? Mi smo ti kasimovi konji - Cvletko i putko.

, Sada i9 Sest 6asova. Ovde Radio Beograd. i radio stanice Savezne republika Jugoslavije. Emisilucemo.goceti .veScu da sg sino6, na naiu radost, naie snage, po-rq5ile ieleznidku-prugu na poteiuDoboj-Te6ani, a.otpravnika vozova u mestu Te5anjka zatvdriie. Sd oni koji nisu S?Ui,-fo;i si Uili unodnom vozu odvedeni su u Konc. logor. u Dobolu.

BaS je to smij(e)Sno!Nikad, od kad le sviieta i vileka, od Doboia do Te5nja nije bila ni naiuskotradnija leljeznidka pruga.

Slu5am,. doned_avno, znanca, {o,leqrL, mi5liah.i jarana,.voditelia Radio-Doboja, kako izmislia:. ;. Singf je u Te5njy,-na Gornjojdadiji, preil sla-stidarnicom ujteonog Hairuriiria Dizoirevi'ria mueri

ubijen Milan Durovii. Ali...I OVO JE SMIJURIJA.

- Nikad, ama ba6 nikad, u ovom gradu niie bilo prezime Durovii. Provjerio sam u matidnim knligamaOp5tine Tedanj.

Eh, Aleksa. Aleksa! Ko te nagovori da...Biljeii: Smail F. Terzi6

avgust/kolovoz

UZ PUT ZABIL'EZCruOvsest

bobarskihliiliana

Ovako se brani Bosna i Her-cegovina, rekao je Rifo BaSi6, Sez-desetogodi5nji penzioner iz Bobara,potpisniku ovih redova i nastavio. Jasam star, nisam za prvi borbenihredova, ali stalno sam anga2ovanoko seoski stra2a, pradenjapetokolonasa... Mojih pet sinova,Hamdija (33), Mehmed (29), Sem-sudin (25), Smajo (23) i Muharem(20), nalaze se od prvidana agresijena Bosnu i Hercegovinu, u prvimborbenim redovima. Najs igurni j isam kada su oni na duznosti. Znamda su ozbiljno shvatili situaciju i dapored njih niko ne moZe prodi. Nekami ih dragi bog poZivi.

Kako gledate na kom5ije koji susvoje sinove sklonuli dalje od rati5taa iz vaSe kude je praktidno Sestboraca-ljiljana.

Ovi mladi kaZu da se ljudi dijele naraju i papke. Raja je ostala ovdje dabrani Bosnu a papci se kupaju naJadranu ilirade po Hrvatskoj. Mislimda 6e vlast po oslobodenju na5edr2ave od srpsko-crnogorskihagresora i domadih izdajnika imatna umu ko je raja a ko su papci,dodao je na kraju na5 sagovornik.

H. PIANJAC

Ml'"s^*" ffi'. r lE _

\ullv/vPLI\TFORM^A, ZA ITJELOYANJE PREDSJEDNTSTYA

BOSNE I HERCEGOrrINE U RATNIM USLOVIMARat koji je izvrSen agresijom nametnut

Bosni i Hercegovini, uzrokovao je nevidenostradanje stanovniStva i uniStavanjematerijalnih dobara. Za traZenje rie5enjaratne drame PredsjedniStvo je usvojilo plat-formu kao najSir i pol i t idki okvir zaokupljanje svih patriotskih snaga.

1. KAKVA JE BOSNA I HER.CEGOVINA

Bosna i Hercegovina je suverena inezavisna drZava, konsti tut ivnih i rav-nopravnih naroda, Musl imana, Srba,Hrvata i pripadnika ostalih naroda koji u njojiive. Republika se konstituiSe na principimaparlamentarne gradanske demokratiie, Stopodrazumjeva pr i je svega, t r i iSnuekonomiju, stranadki plural izam i l judskaprava islobode. UnutraSnje ustrojstvo BiH,kao multinacionalne i multireligiozne zaied-nice, zasniva se na regionalnoj i lokalnojsamoupravi, koja uvaiava ekonomske, kul-turne, istorijske i etnidke kriterije. Lokalna iregionalna samouprava ne moie bit i usuprotnosti sa principima teritorijalnog in-tergri teta i jedinstvenog funkcionisanjavlast i na c i je lo j ter i tor i j i Bosne i Her-cegovine.

2. ODNOSI I INSTITUCIJEKOJE GARANTUJU NACIONAL.

NU RAVNOPRAVNOSTTri konstitutivna naroda. Muslimani, Srbi

iHrvati, u BiH imaju svoje nacionalne inter-ese, ali i interese koji proistidu iz tradicijevi6evjekovnog zajednidkog i iv l jenja.Politidki i druStveni iivot u BiH zasniva sena ravnopravnosti Muslimana, Srba i Hrvatai pripadnika drugih naroda i narodnosti uupravl janju drZavnim poslovima.Suverenitet driave ostvaruje se na cijelojteritoriji koju odreduju jedinstvene granicepr iznate od medunarodne zajednice.Dr2avna, zakonodavna i sudska vlast seostvaruje na nivou Bepublike. Zakonodav-no tijelo je SkupStina Bepublike Bosne iHercegovine koja ima dva vije6a: Vije6egradana i Vije6e naroda. Vijeie naroda dirtepredstavnici tri konstituktivna naroda BiH.Zastupljenost naroda u vije6u je paritetna aodluke se donose konsezusom. UnadleinostiVije6a se nalaze pitanja koja seneposredno tidu ravnopravnosti kontitutiv-nih naroda. PredsjedniStvo BiH ima

paritetan sastav i takoder odluduje kon-sezusom. Osigura6e se da u Predsjedni5tvubudu predstavl jeni i gradani koj i nepripadaju ni jednom od tr i konsti tuivnanaroda BiH Ustavom 6e se utvrditi kojirepublidki organi i institucije se formiraju napr incipu par i tetne zastupl jenost i t r ikonstituivna naroda, Princip konsezusa nemoie se koristiti za blokadu rada Vije6anaroda i Predsjedni5tvu, Sto 6e se bliZeutvrditi poslovnicama rada ovih organa,

3.A KAKVE MEDUDRZAVNEODNOSE JE ZAINTERE.

SOVANA BiHBiH je po nacionalnom sastavu,

geografskom poloiaju, istorijskim vezama,prirodnim potencijalima i strukturi privredezainteresovanaza povezivanje sa svim sus-jednim driavama, kao i drugim drZavama,na bazi uzajamnog poStovanja i ravnoprav-nosti . Driava Bosna i Hercegovina imaposeban interes da postane ravnoPravnadlanica Evropske zajednice, U uspos-tavljanju medudriavnih odnosa polazi seod interesa svih gradana i konstituivnihnaroda u BiH. O karakteru medudriavnihodnosa odluduje SkupStina i gradani BiH.Dok traje rat Bosna i Hercegovina ne moieulaziti u medudriavne saveze koji mijenjajunjen ustavni karakter, za Sto je uslovodgovaraju6a demokratska procedura,koja podrazumjeva odludivanje u par-lamentu, odnosno Vijeiu naroda, ili, zavis-no od vainosti odluke, neposredno putemreferenduma.

4. ODNOS PREMA PREKIDUHATA I USPOSTAVL'ANJU

MIRA U BiHSvaki rat se u istoriji zavr5io mirom. Sto

pri je mirzamljeni rat, manje 6e bit irazaranjai ljudskih irtava. Stoga je PredsjedniStuoRepubl ike Bosne i Hercegovine zapregovore koj ivode miru, Pregovori o mirumoguii su uz po5tivanje sljede6ih uvjeta,odnosno principa: a) Prekid ratnih dejstavab) Uspostavljanje politidkog stanja prijepodetka agresi je c) Priznavanje legalnevlastidrZave BiH i njenih institucija na cijelojter i tor i j i , i d) Naknada ratne Stete ikainjavanje krivaca za ratne zlodine, usaglasnosti sa medunarodnim propisima. Utraganju za mirom BiH 6e traiiti i prihvatiti

inicijativu i pomo6 medunarodne zajednicei n jenih inst i tuci ja. BiH ne6e pr ihvat i t ipregovore koji za osnovu imaju stvaranjeetnidki distih tertorija ili regionalnu podjeluBiH na iskl judivo etnidkoj osnovi, BiHtakoder neie nikada prihvatiti bilo kakveteritorijalne i demografske promjene i pred-nosti izdejstvovane_ratom i nasi ljem.

5. POLITICKA OSNOVAOPSTENARODNOG ODBRAM-

BENOG RATAPravo na iivot, mir i slobodu dine temelj

ljudskih prava u civiliziranom svijetu. Otporagresoru organizova6e se i vodit i kaoop5tenarodna odbrambena borba svihgradana i svih naroda za oslobodenjeBosne i Hercegovine. U zajedni6komviSenacionalnom frontu udestvujupatriotske snage koje su za suverenu inezavisnu Bosnu i Hercegovinu, za zajed-nidkiiivot i nacionalnu ravnopravnost Mus-limana, Srba, Hrvata i pripadnika drugihnaroda i narodnosti (manjina). Oruianesnage BiH 6e u svoje redove ukl ju6it ipr ipadnike svih naroda koj i i ive u BiH.Vi5enacinalni sastav jedinica i StabovamoZe sa viSe uspjeha voditi borbu za os-lobodenje BiH od agresora. Stoga 6e seomoguiiti lokalnim i opStinskim oruZanimformacijama da pristupe zajedni6koj borbipod uslovom da priznaju suverenitet i in-tegritet BiH i njenu legalnu vlast.

6. APEL SVIM PATRIOTSKIMSNAGAMA

Ova platforma je poziv svim gradanimaisvim narodima u BiH dase aktivno ukljudeu patr iotski front borbe za suzbi janjeagresije i uspostavljanje mira i slobode,reda i zak on itosti na cijeloj d rZavnoj teritorij iRepublike. Pozivamo i sve one koj i senalaze na drugoj strani, a nisu ruke okaljalikrvlju nevinih ljudi, da se prikljude legalnimoruianim snagama Bosne i Hercegovine uborbi . za s lobodu, a prot iv agresi je.Predsjedni5tvo6e donijeti zakon o amnees-tiji ispredavati mogu6e pojave revan5izma.

Doneseno u Sarajevu, 26. juna 1992.9.

PREDSJEDNISVO REPUBLIKEBOSNE I HERCEGOVINE

U PROTEKLIH 1OO DANA RATNIH DEJSTAVA NA OVU SLOBODNU TERITOBIJU OPSTINF TESANJ ISLOBODNIHTERTTORTJA DOBOJA I TESL|CA, U BORBAMA VODENTM NA OVIM PODRUoJIMA TE VISEDNEVNIM RMORNIMBOMBARDOVANJIMA I. RAKETIFIANJIMA POLOZAJA NASIH BRANITELJA I GUSTO NASELJENIH MJESTA OVE 1susJEDNtH NAM OpSTtNAu RANJENO JE UKUPNO OD 03. MAJA 1992. GODINE 470 PRIPADNIIG ARMUEREpuBLtkE BiH I brVrr-q. VedlruA'iH .lt rrrlnr-q mx5nnnrlJnvAruin pA su NAKoN UKAZANE tM ODGOvARAJUCEMEDICINSKE pOMOct, U RATNOJ BOLNICI , DOLAZ|LT KUcr, CFSTO r U JEDINTCU MEDU SABORCE. NEKOLICIryANJ|H JE, ZBOG ZADOBTJENTH TESKTH RANA, OSTAI-A NA LIJECENJU U BOLNICI, ODNOSNO ODVEZENA U VECEBOLNICKE CENTRE.

NA BRANIKU DOMOVINE BOSNE I.HERCEGOVINE POLO2ILA SU TIVOT 54 PRIPADNIKA NJENE ARMIJE .IIPADNIKA RAZNIH JEDINICA ORUZANIH SNAGA TESNJA, DOBOJA I TESLICA I POSTROJFI LIYO USORA,oqBouA r reSu6A i F6SrRouFlftyo uSona,

n2AVAMO NAJISKRENIJE SAUCESCE I ZAVJETpRtpADNtKA RAZNTH JED|N|CA ORU2AN|H SNAGA TESNJA, DQBOJA I TESLTCA I POSTROJFI blyo USORA,uz NJIH I DQSTA CtVttA. RODB|N| pOGtNULtH BRANTTELJA TZRAZAVAMO NAJTSKRENIJE SAUCESCE IZAVJETDA CE SJECANJE NA NJIH BITI DOVIJEKA A AMANET NJIHOV IA/RSITI . ZA SLOBODU REPUBLIKE BIHDA

ZI-ATNIM SL.OVIMA SU SE UPISALI U ISTORIJU BOSNE I HERCEGOVINE SVI ONI. U POSEBNOM SEPARATU OVIHNOVTNA Mt CEMO rM POSEBNO POSVETTTT PROSTOR. REDAKCTJA

&

$lwtr","'tl"llr* ffinnsm oDBoR op$nrue

o Razgovor.sa predslednlkom o

Te5ani u ratuTRN: Vi ste predsiednik Inr5noo od-

bora opitine T63ani.'Kako ie biti na-tommiestu-.u.ovo ralnovrijem6 i 5ta u ovojsiluaciii 6ini lzvrSni odbor.

- Miread Cesman; Osnovna aktivnost ieusmierena na osiquranie 5to normalniiih u's-lov,g-zg iivotgradana i od.branu slobddnogteri tori ia opStine i zaiedno sa oroantmaopStine Doboi i Tesli6'pa i Sire koii su sek6nsolidoval i , gradaria i prostoia ovihopStina s.juine Stggne fronta'. Oslobadanjeokupiranih podrudia - razumiie se.

' Pi tanie ' snhbdievanid Zivotnimpotreb5l inama za qradahe i Armi iu ie

rprioritetno. Uz rezerle koie sm'o imili torje5avamo dijelom i to se sada ve6im krozhumanitarnu- pomo6 preko humanitarnihdru5tava ali i komerciialnim nabavkama ukoje ime tro5i ino f ihansi iska sredstviusmjerena od pr ivrednih subiekata igradhna koia se stavliaiu na raspolaoanie.- odmah rf podetku foimiratiJnio iodGiietiicentar sa vciznom radnom iedinicoir i is-turenim punktovima u Hrvdtskoi koii ve6daje prve znadainiie rezuhate. Nasfoiimoorgdriizovati saob'raiai, outnidki i PTT.sakupiti ljetinu (svako zriio'p5enice i druoeiusjeve prikupit i) za Sto smo formiral i iposebad Stab a'intervenciiama iz rezewi1afte i benzina omogu6ili ncirmalan rad pol-jop rivred noj mehan i-zacii i. Dio roda predzel ismo po tom osnovu u ob5tinske reierve.

lnf6rmisanju gradanai i na5ih branilacapokla{apo Ve6u painju. ojadali smo.ekipu${io- T95nja, . osrioval i lokirl n u tetevizijti aevo krecemo i sa novinama.

Preduzeli smo, miere za uspostavlianieplatngg p19m9ta.pr'ema Zeniii i datj'e, {eooe4ojedl t t da banka radi za ootrebegradana i privrede u ovim uslovimA.- Sa Stabom civi lne zaStite i oruianihgnagg nastojimo osigurati uslove za zbrin-lavanle. ctvlta I oprernanie oruZanih snaoa.lz ndrodito ugrbienih'podrudia op5tfneevakuisali smo-stanovniSfuo i u Saradnii sagrganima opStina na koie su smie$teniCin!!g napore za rnii hovo ibriniavanr-e.

.TRN:. .Kako. je bi to.u pci ierk ' t i , pookupaciii Ooboia i Teslida

Mirsad Cesnian: Gubitkom reqionalnoocentra (pr ivremenim razumiie-se zbodoftupacije) u kome su sjedi5ta mnogih inisltucua regtonalnog lraral<tera morali smokrenuti got6vo iz potetka. Prekinut ie pTT idrumskl saobra6bj,. platni promet,' uslugeregionalnih instituciid itd... Ng op5Jinu je nahrupilo. hitj_ade izbjeglihlice iq Qob_o.jq_i okolniti seta. Prihvatilismoih i zbrinuli. Kasnije i iz Tesli6a. Sve to uprtqacfli kad se na 6p5tini nalazio veiit<i ljroi

EJ i,{nJ : 2,j3, g i,i ?l[ f ' j f; B]30*",f"' ?','fS

pomogll konsolidaciiu orqana civilnih vlas-ti, z3t o.pStine Do_boj'i Te-sli6 i razumiie seoruZanlh. snaga. Sve smo to udinili sa ia'snimop.redJe1en1em, da pomognemo -svimaKo-Jtma Je pomoc potrebna a istovremenoojaeamo patr iot.ski tront za odbranu'quvere.niteta i nezavisnosti naSe mlade ,Republike.

elektroprivreda, susretala, jer ie dotaziloko puta do oitedenia dalekovbdnih oostko puta do oStedenja

I pored svih teikoda sa koiima se te5aniskarktroprivreda, susretala, jer ie dotazilo nekoli-

postroienja

puni,pre$d svih borbenih deistava, kretania ipregrupisavanja jedinica i svgga onoga Sto Einipregrupisavanja jedinica i svgga onogavoinu strategiju. No, iedino 5to se u.pi

, (koja su izaanana granatiraniem)' teSariis(aI op5tina ie zahvaljujuii napbririra raanitiaI elektmprivrede. Radne iedinice Te5ani imataI koliko-toliko uredno snabdijevanje strujdm.

doa/ola okupatorske strane da ekipe te5anibkeB. J. elektrodistribucije, ojadane iedhom ekiiomkolega iz Maglala opravc 35 l(W dalek6vodV9,q!4-.fELAH, kolije bio pokidan na I miesra

volnu.suareg4u. No, ledtno $to se uspjelo lestooa/ola olrupatorske strane da ekipe te5aniskeB. J. elektrodistribucije, ojadane iedhom ekiiom

USORA-JELAH, kojile bio pokidan na I miesta110 IQV dalekovod nile molao biti opravlj*, p"

. 3 i .* druii p.redio od 10 dana kada leteianjska op5tina bila u mraku kriva su ratdadejstva i granate jer bi se.dalekovodi opravilimoralo se sadekati da dode do opadanja'inten-.

Na, kraju koristim priliku da naiiskreniiepozdravim sve hrabrei branitelie naSe mladeBepubl ike bez obzira qdi6 se bor i l i aporodJcama. pogi nul ih. izfa3im iskrenosa.ucesce. 9yjeten sam da naSe ZrVe ne6ebtt l . uz. aludne i da ce to ucvi l iena srcanaibl i i ih kol iko tol iko ut ie5it i--

' . ' - . ' - ' - ' .

. P.orudujem takode si,,im braniocima dabudu odlu6ni u odbrani i dostojni velikogposla koji dine na odbrani zemljti ljil jana.

su pregovon nastavliena!a-k9n 3 dana ekipe

i nastavlieni i dobijena lelana ekipe izvr5e oo

rle salgasnostopravku tog .tog

dalekovoda.

. Struja je vodovima koji.napajaju te5aniskedomove tekta svega 7 dna da bi opet do5l6 dooStedenja 1:t9 KW datekovoda (Maglgi-Doboi)ali na teritoriji naSe op5tine, u naiellri Siie. Z. d.

TRN: Vi ste lv.d. Predsiednlk Strankedemokratske akciie za bosnu i l-[er-cegovinu,.odnosno-stranke u cielini. Stanam u lorirsvoistvu moiete reii?

Mlrsad Cesman.' SDA se kao. stranka'kroz instituciie driave i uopSte zalaoala zamirno i dehokratsko r ie5enie iuoos-lovenske krize, a sada i ' r ieSa'vari ie"un-utraSniih odnosa u BosniiHerceoovihi. kaomedunarodnoi priznatoi driavi." Kreaibri inosioci vel ikodriavnit i heqemonist idkihkoncepata, medutim, koi i-svoie orl iavenaknaue nisu mogli nit i 'moqI o'stVarit i{emofiratskim puteln odludili sU se na silu.Ovoj Republicl nametnut ie rat i mi po5todrugog izbora ni iE bi lo -odludni smo upozlvu-na5em dlan-stvu kao isvim patriotskiopredjel jenim gradanima Bosne i Her-9p_govlnega uz druge oblike pruie ioruianiorpor za slamante aqresiie.,

'Genocid.koji Se v75i n'ad muslimanskim,

hrvatskim i drugim gradanima nesrpskenacionalnosti id neSto Sto zaista nismomggl-i odekiva{i ali 6e za to i otpor bitigqlue?n do slamanja agresora i .njegovefaSisoidne oolitike.

Stranka 5e kroz aktivnost svoiih kadrovau organima drZavne vlasti iasno'deklaris-alaza 'demokratsku i suverehu Bosnu. i Her-

ql;i'.""',:',#"i"iff ;:fi ffi""f0'#3o;j,'x"*'alH:IE- { | strana o prekidu vatre. A Okruini Strab OS je

u l ry,[::l"*?,ffi ,,lir,ii "Jj isisiig ix,i! - - - - - -

avgust /kolovoz

Badio ne radio- treba ti radio

Sye strahote rata i niegovu apsurdnost agresoruspileva prikriti zbog toga fio ne doaroliava izlazprave info.rmacije iz sredine koju ie trenutno

okupirani. Rat uokupirao ali i iz drugih kraieva koji-su ieposrednookupirani. Rat u Bosni i Herceoovini trlokartmi Hercejovini SbfaOommedij 'a i komunikaciia od sirane aqreiorapokazuje da neie, ili {a ie sporiie, biti okondandko se td blokada'nd,'srGi i dok strrarna infor-'maciia ne dode do svakog dovjeka.

. - _Godinama su ljudi kofi radb u i za sredstvainformisanja, apelovali, mbliti i ubiedivali oroaneinformisanja, apel6vali, rittiti i ubiedivati oroin"vlasti, direktore preduzeia da izdvoje koji dinurvlastr, clirektore preduze6a da izdvoie koii dinarviSe za sredstva informisania bei koiih sav-remenom dovjeku nema pravbo iivota.'Bez ob-remenom 6ovjeku nema pravog Zivota. -Bez

ob-zlra na to Sto ie malo ko mooao oredvidietizila ng to 9to. je malo ko m6gao predvidjerizlla ng to sjo. l€ malo ko mogao predvidjetisrtuacryu u kojoi se nalazimo, sada se moieprimijetiti Sta bi znadito da qpstina Teiani imaopremljeniju radio-stanicu, da.iiu i boljri dulirost imoguqno_st emitovanja programh zd_Sirepodrudje.. Radio stanica Teiini ladi 24. qodinu. Iu te 24 godine, umjesto.da s! stalno r-aoito naunapredivanju tehnidke i kadrovskeosposobljenosti, od samih podetaka malo,seuradilo. _Dotrajalost relijsko-Studijske tehnike ipredalnidkog sistema prijeti potpunom prestankuemitovania programa Radio-Te5nja.

fadig Te5a4j, tokom ovog rainog vremena,svolu uiogu u Zivotu dovieka potvrduie spektrom'na hiljade objavljenih informacija, na desetinehiljada spoienih veza, uspoistavtibnim mediiskim

. komunikaci jama s Maglaj6m, Zeni6om,Sargley9qr., Splitom..., sloUodom komuniciranjasa slu5atellstvom.

Badio Teianjje danas u wakom domu opitine'Te5ani,-a slu5aju ga u poboju, Maglaju, tistiriu.Gradanici, Pmjavoru, Zepeu. ites-die ie dorboduje-negdje lo5e, ali se driiemo.

- Bez njega bismo bilitulniii. Teie bismo pod-nosili rat .Qsi"q$i bismo sd jo5 izgubtjen'ijim.

. Nlemu, jednim dijelom, treba zhhvaliiiSt<j iivot iu ovom yrgfellf dobiia na smislu. U mnogomq,zahvaljujudi radiju, na5 moral i Zelia za slobbdomBiH-a ne prestaje. t(aiu gradaii i pripadniciOruZanih s..naga .pgsn_e i Hdrce_govine' u Te5nju;kada smo ih pitatiSta im madi fi-adio-Te5ani.. Zbc,g svega ovoga, zbog ljep5e bududnosti,

zbog demokratije i slobode dovieka, od lutra domraka, bukvalno, sve svoje vriieme da se'6oviekuda prava inforrnacija u lUAib-teSniu prov6de:Glavni i odgovorni urednik SmatlT eriie.2amienikurddnika Hairudin Rediovii, novinar Fahiudinf ryid,_a s9 njir.ng_su i Atma Etezovii, Almina Brkii,Sa5a Turkoviri i Ermin Badiak.

@a postava i.nadalje Cc, naravno uz pomoi idrugih, rad,iti-dok izdrli tehnika koja podesto ot-kazuje poslu$nost.

lako je informacija iz Bosne i Herceqovine nasvjetskom trZi5tu trenutno najtraienijf roba, ne,moie se redi da ioi se posvediie au#ra pa2iia

lGda ie shvatiti vlast i ljudi na'delu ov6ganaroda da su demokr-at i ja, s loboda- i ,razumijevanje medu ljudima zavisrti umnoqomei od informisanosti doriieka?

Hoiemo liostati i bdz radio Te5nia ili de nekopreduzgti mjere da se on, ovai Radiir-Te5anikadnije bilo sluha. u boljim.v.remdnima, danas boljeosposobi osthle da se vidi._ 9u9 vr i jeme jestb stvaranje buduinost i .quducnost ce, sigurni smo, u,slobodnoi Bosni iHerce.govini biti ljep5a ako budemo irirali ia6iraoto t. druga sredstava informisanla

F. HRVIC

r

- - - - _

dobijena je saglasnost agresorske strane a. sl.fllfj.qnravxa pomenutog dalekovoda. Ekipe, Itesanlst€ i maglajska su opet izaSle na teren, ali 's9 ovaj put agresorska strana niie pridriavala tgogovgra o prediku;vatre. pucan6 iti na vozilo. Ixoltm,ie uprgvtiaq CaziJn tGtica _-rukovodilac Igpgr$ve R.J. Te5anj- Sto je jo5 jedan ctokazKaKvtm su sve rizicima radnici elektro dis- Itribucije iztoieni u obdvlianiu

"roiin-r.Anin I

zadataka,..a sve-u cilju da bi otiezbjerjiti normaF Ino snaDdtlevanje strujom. A ti isti gradani se neooaztvalu svojim obavezma i ne uoladuiu Isredstva za utro5enu elektridnu enersiii. To iin Ije,.naroCito u ovo vrijeme, i obavezi'viSi. A'i Inalman,a moralna sat isfakci ia radnic imaetektrodistfibucije za njihovd napore: pa Iupucuremo poziv gradanima, bar onima koii su I

io3,lgi.""sri da se odazovu ovoi svbioi

Ir _ _ _ ".t*i"""". J

wTESAXJSI(E NAATE XOVINE

Razgovor sa Nadelnikom StoZera 110 brigadeHrvatskog Viieda Obrane

hlWl iloNlqdlj ima OS Doboja mogu pohvalno govoriti. Uvriieme kad iskrsnubdredeni nesporazumiHVO, TO i HOS-a, branitelji 110. brigadeHVO Usora iOS Doboja mogu biti, po mom

. sudu, pr imjer za sve brani te l je. Odmedusobne uvezanosti, koordinacije prveborbene linije, idealnih odnoga zapovijed-niStua do logistidke podr5ke. Sto se tide OSTe5nja, od-govorni l tvrdim i u ime OSDoboja, dasmo mi za PotPunu i bez-rezervnu suradnju. Zato lraiimo od zapov-jedni5tva TO Te5anj da nas prihvate kaobra6u u kompletnoisaradnjii uvezanosti, nasvim nivoimi, jer samo jedinstveni na ovojs lobodnoj ter i tor i j i moiemo ostvar i t izacrtane zidatke. Vratiti 6emo svoju djecu,roditelje, supruge i djevoike a u miru 6emoratovati protiv trauma ovog u povijestinajprljavijeEi rata. Najve6i rczdor se deSavai kojije i najbolnijida pored istog neprijateljastvaramo i druge, prenagla5avaju6i tko jeHrvat a tko je Musliman, Strogo ogydt'ljempolitiku kojaje nacionalisti6ka i politiku koiaiel i iskorist i t i vr i ieme izvodenja ratnihdeistava, ?v. fotelju, prave6i neke namaio5ne-poznate oruiane snage. To su neprijateljiprevashodno svoga naroda pa tek ondadruoih. Zaooviiedni5tvo HVO Usora i OSTe5ija moralu ozbiljno sjesti i dogovoriti se.Ja osobno priznajem zajednidku komanduHVO i ostalih OS Republike BiH a svakakoi legalitei vlasti Republike BiH.

TRN: Ratno predsjedni5tvo oP6in9Te5anj javno je pohvalilo vaSu brigadu.Jeste li Vi gospodine nadelnide Stoierazadovol jh i

- .p6st ignut im rezul tat ima,moralom'i obudeno56u branitelja, te moZeteli izdvojiti neku od akcija brigade.

NACELNIK: Moram priznati svako priz-nanie i pohvalu primem sa zadovoljstvom.Sto i" ti '6e akcija'bilo ih je vi5e. Razumije sesvaka je uspje5na. Ali o jednoj 6u re6i ovo,12. srpnja ditav svijet pa i SKY NEWS duo zaPutnikovo brdo iza 1 10. brigadu HVO Usorai OS Doboja. Zasjednidki smo zahvaliuju6iobu6enosti i spremnosti za samo nekolikosati uniStiti kompletnu brigadu srbo-ietnika,Zarobili smo im tri tenka, brovinge, masudrugog naoruianja i strel j iva, pa i nj ihsamlh.-Zvane ncrvene beretke' prve su pok-feknule a onda se isto desilo i drugima.Sama dinjenica da smo slobodni prostorpro5irili govori o naSim rezultatima. Moraljetakav da stajanja nema, a cilj je ja osobnosam im rekao Doboj, al i po nj ihovojsprem-nosti izgleda da 6u promijeniti miSljenje,Herceg-Bosna ili Bosna i Hercegovina jenaSa.

TRN: Kaie jedan braniteljiz specijalnogvoda da je do5ao u brigadu samo zbogzapovi iedi: Draiena, Kave, Ante, Mede,Keme, ' l l i je, Mart ina i drugih 6asnikabrigade, koja je redovno'zamnom'a nikada"naprije"d".

NACELNIK: Samo zamnom, pedali ilik i lometar. Nismo mi detnici nit i nj ihovidenerali. Mi smo branitelji dontovine. I svikoji je ljube i vole slobodu neka podu sanama,

TRN: Gospodine nadelnide vi ste jedanod organizatgra otpora agresorq narodaHrvatske zajednice Usora. Stjede se dojamda je otpor po6eo od samoorganiziranihslraia?

' NAe ELNIK: Prije mog dolaska desila seokupacija Doboja iTesli6a. Slobodni pros-tori doboja i TeSnja bili su u potpunomokruienju tzv. srpske Krajine. Do5ao sam naovaj teritorij 14. svibnja 1992. godine saciliem da radim na obuci tada nedovolinonaoruZanog i neuniformiranog pudanstvada bi ih pripremio za obranu. Zatekao samsrdadne i spremne ljude da brane svojedomove. Ti prvi ut isci dal isu misnage ivol jeda prionem na posao. Obilaskom borbenihlinija uvidio sam da ie svako selo za sebeimilo liniju lokalnog karaktera. Odriao samrazgovor-e sa tadaSnjim lokalnim zapovied-niStvom i skrenuo painju da samomedusobnim uvezivanjem i jedinstvompudanstva ova ogromna slobodna teritorijamoZe opstati. Krenulo se od uvezivanjaobrane'sela sa selom, l in i ju sa l i6 i jom,zapovjedni6tvo sa zapovjedni5tvom, svedpk se nije. stvorila cjelina a koja se danaszove 110. brigada HVO Uspra.. .Slijedio je posao naobezbjedivanj.u MTSi njegove ravnomjerne raspodjele, Nije iSlolako, bilo je natisu6e problema, Samo prim-jer, od mirol jubivog naroda ovog krajatrebaib je stuoriti prvo vojnika, pa tek ondadiscipliniranog vojnika i na kraju dovjeka zakojeg, ni t i u jednom trenutku, ne6eSstrahovati da ne6e iarr5iti zapovijed..Bezobzira na pote5ko6e, stvorena je 110.br igada HVO Usora. Sposobna je zaneprekidna'dejstua. Usorski branitel j i suvojska i garant slobode ovih prostora.

TRN: Moiete l i upoznati javnost sasoci ja lnom, dobnom, obrazovnom inacionalnom strukturom brani te l ja 110.brigadg HVO Usora.

NACELNIK: Ja sam vojnik-dasnik ibavim se vojnim pitanjima, ali koliko mi jebriga vojska, toliko mi je i briga kompletnopudanstuo. Ovaj izuzetno vrijedan narodkoji se bavio gospodarstuom, obrazovaose, a duhom teZio ka Evropi, morao je uzetipuSku u'ruke i bavit i se "najnezahvalni j imsportom' ratom. Socijal na stru ktura bran itel-.ja je raznolika. Re6i 6u da su u rovovimabogatuni i teiaci, direktori, profesori, nek-valificirani radnici, strojari, konobari, jed-nostavno razliditog :tupljq. obra?ovanja.Nacionalna struktura branitelja, zar je vainau procentu ako nam je cilj isti. Ali treba

-napomenuti da je 85 % Hrvata i 15 % Mus-limana. Brigada Usore samo je slika jedneuniforme i jedne lelje - SLOBODA - kojapobija detnidku ideologiju i neslogu Mus-limana i Hrvata. U stroju branitelja Usore svisu, pa i oni koji su ve6 jednom ratovali.

TRN: Cilj Hrvata i Muslimana u ovomobrambenom ratu je isti. Kakva je vojnasuradnja 110. br igade HVO Usora saOruiaryim snagama Te5nja. i Doboja.

NACELNIK: Zaista cilj je isti, slomitineprijatelja do kraja. Spremnost za to nijestoprocentna. Branitelji 110. brigade HVOUsora svaki zadatak de izvr5i t i bezpogovora kao ido sada 5to dine. O branitel- lvan I(ATIC

---:

Y

$ta Iininoralront

Prida mi oriiateli. oficir naSe Armiie naooloiaiu prehd Te5li6u, kako su miei5taniiednoo sela. kada su nedavno inoral iispraziliti rezdrve mesa iz'zamrzivada zbognestanka.struje, gotovo svi, osim jed,t;tgg,zaboravill cla meso sa Kollm nlsu znall srada udine pa su qa b'rcili, moZe i da seookloni ha5oi -vois c i . Samo iednaiJoma6ica, a sefo je rie"liko, doSla je-i daladitavo smanuto tele.

A kaie mi jedan, ov,ri puta.oficir visokogran oa. c la le z{ , .c uo ulucl oo nosneziinieresovariosti vr 6ina qradana naSeOo5t ine prema svoi .>i voiSci . Kaie daqotovo da nema sluddid da neko voinicimatlonese vo6a. mliieka ili Sto druqo. Obraz suosviietlal i mieiStani Pili uii6a koilsu nedavnoveofrra p.og'ato pogostili grupu..od 79 vqj-nika Kolr su se vrac€rl l sa ral lsla. to J9izuzetak'. Ali, bez ob::ira da li ovakvih islidnih izuzetaka. im.a ntnogo viSe neqo Stoih mi znamo i ie li zapaZanie o oclnosunaroda tadno, ostaie utisak da kao narodmalo dinimo za svbiu Armiiit. Pitam vas:koliko nas ie oomoolb u izqr'adnii poloiaia,olavnih ili iez'ervni hl kc'liko-nas 5o ukliudiloil radne briqade za pomo6 porodibamab,oraca, ko ie i koliko 9{ pa's...4a drugenbdine bruZio pomo6 na5oiArmiii?

Za5to smo takvi? Ne mislirh da smopasivni ier smo tvr t la srca. Naprot iv,ijodekali 'smo desetino hiliada izbieglica,hrani l i ih i pazi l i kao rodene, isada ih imamodosta. a ir iak nismo ni bl izu udini l idovol inoza l iude bd koi ih ovist ' i ivot i svih nas.-Nevieiuiem ni da hemamt, 5ta dati, iako nas jepiisu'sVo izbieqlica materiialno iscrpilo,-ahe radise uvi idk ni o matrir i ialnim davan-i ima. JoS manie sam uvieren da nam ieheSto iao pokfoniti. deqd ima dovolino lliviSka,.jo.S nianje se moidmislitidatu Armijune osteoamo svolom.

Sti je onda ur pitanju? Moida to Sto minismo f i ikada imali qarnizona i nismo imalinavike ni vremena -da qtaru JNA osjetimosvoiom. Danas se pona5amo kao dd smoio5 i.rviiek u Soku. u snu, iznenadeni ratom i'svim ohim Sto nam ie d, lnio, sve uvierenidaie i ovo brzo pro6i la neki, 'bogam'i, i da 6eoroi i samo od sebe i nrimb na3 i bez naSihhaoora i irtava. To se mozavaravanie nasmoie ko5tati iivota i propastl. Cini mi se ida smo suviSe sebidni, 'zaboravl iaju6i naone koii nam tu relativnu siqurnos{ do sadaosiqur6vaiu, Ne pitamo se-: Sta ia, Sta midatas i ' ubudu6e moiemo udini t i ,ooiedinadno i zaiedno, za naSu Armiju. Atrebalo bi da budemo sviesni da smo mi ina5aArmiia isto i da sve Sio dinimo mora-bitiudinieno 6ri ie sveoa da bi se odriao front,A mi'zaborailiamo-da smo mnogo duini timna5im borcima i da svoj dug nedovoljnooduiuiemo.'

Zato oradani Op5tine, pozivam vas dau6inite sVe 5to modete da bi naSi borci nafrontu imall.sve 5to im ier za rat iiivot potreb-no. da budu siqurni da neko br ine oni ihovim porodicaTna i ni ihovom imaniu. Nenioiemo bdekivati da s'v'e udini civilnavlast.Ato vas niko ni ie oroanizovao, ni stranke nimiesna zaiedhica-ni civi lna za5ti ta, or-ginizui te 's-e sami, po mahalam.?r. .Poiaseociina. Stupite u fiontakt sa najbliZlmkomandir ima i komantlantima, i staVite imsebe iSto imate na raspolaganje' Posje6ujtenaSe voinike. pazite llt kao svoiu rodenudjecu. l'viSe od toga: va5a djeia i mogJ.li /Oati . al ivoinici ne 5miiu. Od ni ih ovise va5iiivoii..Zivoti'va5e diece'i sve Sto imate. VaSaooardfa na5oi Arrfiiii 6e voinicima ioS vi5eEaaizai i moi 'at, vi iete isbuniavsl i vaSubatr iotsku duinost. .{ to 6e i- vas sameisounit i zadovolistvont, Zato, podredimosve oaroli: SVE'ZA FllONT, SVE ZA AR-MIJU! I pona5ajmo se u skladu sa njom.

Galijai;evi€ Sma.il

_'wNarastanjem broja pr ipadnika OS RBIH, jadanjem

materijalne osnove odbrane na5e op5tine te stvaranjemdrugih pretpostavki pr istupi lo se formiranju krupni j ihjedinica. Odlukom ratnog predsjedni5tva Op5tine Te5anj od18. 06. 1992. godine formirana je Prva brigada. jCil j oveodluk€ je da se stvori pokretna i elitna jedinica spremna, usvakom pogledu, da odbrani teritori ju op5tine i ofanzivnimdejstvima u konadnom slamanju neprijatelja i oslobadanjucjelovite BiH

Ovako organizovana i opremljena Brigada je spremna daobezbjedi efikasnost vlastit ih jedinica i drugih jedinica usddejstvu.

Strudno, profeslonalno rukovodenje i komandovanjejedinicama obezbjeduje rad, red i disciplinu u izvr$enju bor-benih zadatakakoji se slavljaju pred na5u jedinicu.

Vi$enaciolanl i mjeSovi t i saslav jedinica i komandiobezbjeduje puno jedinstvo u odbrani na osnovi PlatformePredsjedni5tva RBI(H

U za5titi leritorije, Prva brigada u zoni odgovgrnosti napravcu Kril - Jelah - Te5anj - Kalo5evic - Novi Seher Stitikomuni kacije, i ndustrijske objekte i n aselja, te centar opStin e,i sadestvuju joj snage HVO Te5anj. Od ukupno 72 kilometralinije odbrane koju drZe snage OS Te5anj vi5e od 507i je uodgovo;nosti Prve brigade koja teZi ostvariti saradnju sasvim snagama koje se bore prot iv zajednidkog namneprijatelja.

Spremnost i borbeni moral jedinica odreduje svijestsvakog pojedinca da se bori za slobodu, svoje l judsko,prirodno pravo pravo na 2ivot dostojan dovjeka. U toj borbistanovni5tvo op5tine, svi ljudi opredjeljeni za BiH, pruZajusvesrdnu podr5ku u svakonl pogledu.

Komandant Brigade, za izvr5enje odgovornog zadatkatra2i podr5ku svih organa a pogotovu narodne vlasti daiskoristi sv'e raspolo2ive mogudnosti u opremanju i materijal-nom obezbjedenju jedinica kako.bi izvr5ili svako svoj dioposla na zajednidkom nam zadatku.

S. Brr(rd

Svaki borac i svakistar jeSina je u s i tuaci j i dasprovodi planirane i naredenemjere bezbjednosgi isamozaSt i te. Te akt ivnost isvode se uglarrnom na:

- mjere za5ti te tajnosti ibezjbednosti jedinice'objekta isredstvb (spredavanje neov-la56enog odsmatranja, svjet-losgnos signal iz i ranja,skic.iranja ili fotografisanja ob-jekata i sredstava),

- otktivanje i spredavanjediverzantsko-sabotaine djelat-nosti,

- spredavanje kradenarouZanja, munici je i vojneopreme,

- spredavanje izbjegavanjavojne obavez6 i samovoljnoudaljavanja i bjekstva vcijnika izRJ i ude56a u preduzimanjumjera za njihovo pronalaienje,

- obezbjedenje tragova imjesta iarr5enja ratnih krividnihdjela,

- spredavanje glasina i raz-nih dezinformacija, kao oblikaneprijateljske djelatnosti

Pasivan odnos prema t imobavezama ostavl ja prostor

-agresoru za razne obl ikenepr i jatel jskog djelovanja.Dosada5nja iskustva potvrdujuda su glasine koriStene kao desto bl ik n epr i jate l jsk e pro-pagande. Glasinu o nekomdogadaju i l i l idnosti izbaci inepr i jatel jska propagandaputem Ev. petokolonaSa, kojijemeteorskom bzinom (dodaju6inove lain dinjenice i okolnosti)prenose u sve dijelove na5eOp5tine, a gnda putem per-sonafnih veza- iu jedinice,

Glasina nailazi na pogodnotlo u pesimist ima, l ic ima bezpatr iotske ori jentaci je, l ic imakolebljivcima i pani6arima. Naj-bolji i jedini oblik borbe protivglasina je: tadna i b lagov-remena inforrnacija, pa makqr igorka bila'

E. M. \

$.$.,In.|n.$.$ "$ "|n ", In.,F tZAKLETVA

PRIPADNIKA ARMIJE, REPUBLIKE

BOSNE I HERCEGOVINE

ZAKLINJEM SE,DA CU BRANITI NEZAVISNOSTSUVERENITET I CJELOVITOSTZAJEDNICrcE DRZAVEBOSNE I HERCEGOVINE I

DA CU SE BORITI ZANJENU SLOBODU I CASTI DA CU U TOJ BORBI ISTRAJATI.

lamsAvATt cu,SAVJESNO I DISCIPLINOVANO,SVOJE OBAVEZE I DUzNOSTIPRIPADNIKA ARMIJE REPUBLIKEBOSNE I HERCEGOVINE

TNSAX.TSf,,E RATITE NOYINE

I'ormirana prva brtgada0^ x ghwu eu sv@xu DKTI ,^0,^.1T n KRffiERn ]EDR@G NE DRffi ffl

0S Te5ani Abdullah - paSaTeftedarija, 1785.

tr\-,*-rr4-lI rosYl: I lrFxcfcolT,Yf I

W

+",t^"l^^t'J^

T

.1"+"$J

?

^t"++++",1,.,t".$"$.,t.!.'.t.++"s.$+",t"",1.++"$++"$.$+

+++++++^t"+.t^+.,t"+.s+.l^"f"++++arF

+"s.s+arh

+++.s.$.+"!.+.s

* .$.S "t" "1' "$.9. "$ "$ + t

SVIJETLI PRIMJERI

Borberila rroliaiaGa o.il boli

PRELDZIC BENJANIN, zamjbnik komandanta jednejedinice ranjen je u borbenim dejstv ima geleromminobacadke granate u podno2je ki6me. Rana iako nijeostavila trajne posljedioe teska je za izljedenje.

Nakon visednevnog bolnickog tretmana, ovaj ranjeniborac prije vremena traZi otpust, vrada se jedinici i snagomoptimists ulazi uspje5no u nove zadatke. Njegov povratak 'vratio je nadu idrugint ranjenicima. Lovac kao srna, kakogasaborci od milja iovu, ponovo "lovi" neprijatelje na linijeodbrane'

E. MEHtNovtc gt

avgus!,/kolovof

- I

tn3ax.rsrE nATxE xovrNE

Svi u fronl zaslobodu domovineU svoioizoni odoovornosti naSa briqada

--.Prva. bii$ada OSBiH Te5anj - organTzuielivot i rad iedinica i ostvaruje sa-radniu tsadeistvo 3a brioadom HVO Oruiahihsnaoi BiH i druoih sastavima OS BiH. Uoprdmanju brigaEe materijalng. - tehnidkimI borbenlm sreclslrma anqazlranl su svlrasoololivi izvori. Op5tinsKi orqani vlastirade i djeluju u.uslovima proglaEenog rat-noo stanta. ocloovaraluclm ooluKama Iirrelbamd reouliSe se livot i rad u ratnirnuslovima. Sta'lno se radi na metbriialnomobezbiedeniu OS. Radise na odriaVaniu ioiivliavaniu' privrednih, usluinih i proniet-nih aktivnbsti na opStini. Pored ostalog, izna5ih pogona, uskbro 6e biti uniformisEn iposlleonil Dorac.' S'iaki'dan se odekuie obuia. odieia idruoa oDrema za borcel Stalan zadatak rat-noo- orddsiedni5tua Skuo5tine opdtine ieob6z6iedefi ie materiialne'i druoe siournostioorodica bo'raca OSBIH. lz darTa u dan smobnalniii. siourniii u sebe. uviereniii u ono Stod i n i md.q d.in keiJ a 6emo z av rlSiti ovgj pJlj evi,terorlsiidki' ra! -6ini se. sve. je Q.l iie. Doidkaj:mo.lajdan jadi nego ikad iledinstvenji negbrant|e.' s. BRK|6

Tako to raderodoliubi

. - Vrijedni ,Jela5ani pomaiu .svojim bor-ctma I na lorntu-u tzgraonl t rovova IskloniSta, U radnu iediniou iariio se velikibroi dobrovol iaca. 'a i bol6snci se nisuvra6ali ku6amA. S'ponosom istidu da svedine za suver€nu i hedieliivu Bosnu i Her-cegovinu, a ove.'novg' giranlce smatreaiqsamo pnvremenrm - Eosna ce usKoro Dnlslobodna.!

- Bolci u mnogim jedinjcama prikupilisupomoc svoi lm ranlenlm oruoovtma Iirroglicama. pbginulih'saboraca, Etg, i takg3e EOSna Orant. sa nama su uvlleK I naslmrtvi i ranienidiuqovi. I za niih sino iadil -Borci y rirnggim-jedinicaml prikupli sqoomoc Svolrm rantentm oruoovt lna Iborodicama 6ooinulih saboraca. Eto. itakobe.B.osna-brhnil sa nama su uvijek'i naSimrtv i i ranieni

- Prolazimo kroz mnooa naselia. Gotovodq nema.putg n-a kojep igsn.e ziustavljgjumie5tani ' : Kafa. sbkovi. hladna vofld..ld6mo daliE - svuda ie na5a Bosna!

- Ne6u:da mienidm i orodaiem zemliu.JoS manie imaidprbva dd mi iebtmu. Ho6uda je brdnim, jbrbna je mojg'--9-qql4_-,' 'F.l;usTAFlc

Narod i Armija suuvijek zaiedno

HadiiOsman HadZi6 iz Novoq Sela ook-lonio ie iedinic i star ieSine- Edh6maMehino'vi6d kravu teiine 7@ ko. Kako rededa se malo voiska pripomoone-ir ishrani.

.IZ PROSLOSN MOGA KRAJA /1

TeSani kroz stolfe6aZahvaljujuCi svom yeoma

povoljnom geografskom polo2aju,blizini rijeke Usore i Bosne, Te$anj i.njegova okolina su naseljeni u prais-torijskom periodu, Nahne na uSCurijeke Usore u Bosnu, na lokalitetuzvanom "Kamen", osamnest kilometa-ra udaljenom od Te5njq, pronadeno je.bogato nalazi5te oru2ja i oruda izstarijeg kamenog doba - (paleolita), aneSto skromnija nalazi5ta i na nekolikomjesta u dotini rijeke Usore, u predjeluTrebadkog brdau seluZabljak na mjes-tima koja se danas zovu 'rMramorje" i"Kremenjada", ima ostatak vel ik ihkolidina okresaka. Ustanovljeno je dakameni artefakti sa pomenutihlokaliteta pripadaju po tehnici jednomSirokom dijapazonu musterijana odnajmladih paleolitskih faza (vrijeme odoko 30,000 do 60.0@ godina unazad)

U samom Te5nju i njegovoj nepos-rednoj okolini pronadena su dostabogata nalazista predmeta iz bron-zanog doba koaj se i danas duvaju uZemaljskom muzeju u Sarajevu. U todoba ove krajve naseljevalo je llirskopleme Desitijeta, koje je na mjesludana5nje tvrdave podiglo svoje jakoutvrdenje - gradinu. Ved u prvom vijekunove ere Rimljanisu iovdje uspostavilisvoju vlast. Poru5ilisu llirsku utvrdenjai podigl i svoj lggor u Polj ima, tr ikilometra jugozapadno od TeSnja.Vizantijski car i istoriCar Konstantin VllPorfirogenet u X vijeku u svom djelu'Upravljanje drZavom" pominje" mduzemlju Bosnu" sa gradovima Kotorom

' i Desnikom. Gotovo svi na5inajeminentniji istoricari predpostavljajuda je Desnik ustvari dana$nji Te$anj. .Medutim, sasvim je izvjesno da jeTeSanj u to vrijeme bio sjedi5te ZupeUsore koju su ved odavno i uvelikonaselili Sioveni. U prvim'vjekovima

SAZNAJEPrema podaclma koflma se

raspolale u Stabu ArmijeRepubl lke Bosne I Her-cegovine,alpqzonamaodgovornostl poledlnlh.f edlnlca, ovu slobodnuterl torl lu I front odbraneOp5tlne TeSanl, dugadak 101kif ometa r drte Cvrsto Inepokolebl l lvo orulanesnage Dobola, 17 krr,postrojbe HVO 12 km, ostalldlo fronta drle prlpadnlcl TOTeianl.

stvaranjg srednjovjekovne bosanskedr2ars, kada suyodenje mnoge borbe(prije svega sa Madarima) stanovni3tose iz doline Usore i Bosne sklanjalo, zavrijeme ratnih pusto5enja u Te5anj kojije, zahvaljujudi svojoj prirodnoj kon-

f iguraci j i i jako.m utvrdenju, biopogodan za odbranu i neosvojiv.

U prvoj poloviniXlll vijeka, protjeraniod bogumifa, Stevan i Sibislav, sin iunuk bana Kulina, sklanjaju se u 2upuUsoru, u Tesanj. OnitraZe podr5ku odkatolidke crkve i Madara i uz njihovupodr5ku i pomod vodile ogordenuborbu protiy bosanskog bana MdijeNinoslava i bogumila. U tim borbamaTeSanj iditav waf krajte5ko su opus-to5eni'i 'uni3teni, od {ega 6e podetiintezivnije da se oporavlja i razvija tek udrugoj polovini XIV i prvoj polovini )Uvijeka kada 6e biti u posjedu porodicekraljevske k ude Kotromanida.

RIFAT I(ANNC

da_sq 4alo. yojska pri pomog ne- u ishrani.Prlmier llCamd2i6 lsmet iz Liet in i6a iedinic i

ptarje5ine Hadian Fahre poklonio ji.iagnje,KOI| ln 8U ts l t . zaledno sa tedtntcomstqgjeSipe B- 1ke Ahmha, podasti [i.

Frlmicr lllEkrefrr Halep poklonio ie iedinici Brke

Ahmeta iare. kbii'su opet zAieilno poieli saiedinom. starie5ine Hddian Fahre.'' Primjer lV'

U skladi5te Njemadkog ureda zahumanitarnu oomo6 na Zaorebadkomvelesajmu iz nj6madkog gradaWuppertaladopremljeno je sedam tona hrane, lijekovai medicinske opreme, pelena,.djedije hrane,i .sl i6nog. namijenjgqog_ izbjegl icama i$anovnlsn u, le bolntcl u.l esnju.

PotaknutW Slikama stravidnlh patnii liudiTe5nja i cijele Republike, BiH, tu 90.b0ODEM vr i jednu humanitarnu po5i l jku,prikupio je velikim dijelom i kupio dr HansJurgen LICHTOBERG dlan parlamentra usjevernorajnskom podrutrju. Od dr HansaJurgena pomo6 za Te5anj pr imio iepredsjednik Grvenog krsta BIH gospodinMuhidin Alidehajid. U poSiljci se nalazi i

ca stasrje5ine Ogri6 Esada _ni 1ar n€ma -problema za osvieienie.n5iie redbvno im dostavlialu kbfir ia derjedak sludaj da u rvdxtigne i

prava maslanica.' I tako bi moqli pisati vierovatno uned,ogled, fada bi mogli.{ozrfati sve takvesludaleve. Zalo vas vdinide. pozivamo dasve ovakve primjere pr6nese(b re!al-c,[i.

AJ{'l.iiwtc

aparatza dijalizu te sva potrebna opremaaParar za ouarEu re sva porr€Dn,Pomod za Tedani. obaviiestioPomod za TeSani, obavijestio ie gosp.Ali6ehaji6a dr LrcFioBERd, prikriplji-se ipdkqplja- sd idalje. R. Erki6

wrpia,x.rsrE nATNE NovtNE

Odred Te5anlka formiran ie 2il 04. 1992,godine. Na pitomom prostoru krai lihe Usore uli iepoin sundanom danu, u 16,00, okupilase u stoprocentnom odzivu sva mu5kost ovog krala.lzr6ena ie smotra Odreda. Oko 500 dob'rovoliacaiskazalo je spremnost da se stavi u obranu svoienezavisne, suverena, medunarodno priznateRepublike BlH, u obranu svog ljudskog dos-tojanstva i svog doma.

Srifeda, 29. 4. 1992. godine, proljetni, sundandan, nidim nije nagovije5tavao ne5to Sto bi uz-nemirilo. Ali, oko podne, q incidentu na Ljetiniiu,potkiesana su krila "bijelim erlovima", njih detvoroekstremista, 6etnika, bila je to posljednja kap kojaje prelila da5u nemira. lsto popodne izvr5ena jemobilizacija Odreda Te5anjka.. Nedjeljno jutro 3. 5. osvanulo je vedro -ali sivoi suzno u du5ama hiljada Dbbojlija; sa Car5ije,Ora5ja, Prisada, Plana, Miljkovca i tf larica, bjeZalisu ispred zlikovaca poslije 6ijeg ult(matumaslijedipljadka, zlostavlidnje i ubiianie. To jutro Usorakao da je uanodno potekla. ftjeka izbleglica, bosi,uplakani, usplahireni potekla je uz doliqu Usore.Bje2i se sa spas golog Zivota, sa zaveZllajem podrukom. Te5anjka je prva pruZila ruku stradal-ntctma.

Dana 8. 6. TeSanika je na nogama, uplakana,u koloni sto.tinu kamiona, autobusa, osobnihvozila. Te5anika ie u egzodusu, Zene, dileca od-laze bolni. na put patnie i neizvjesnosti. U qr-,ganizaciji Humanitarnog dru5wa "CARITAS" oko2000 iena i dilece krenulo je u pravcu Splita, aonda na mnoge strane.

I na naSem prostoru nepr i jatel j , ietnic i ,ekstrerrristi, je pokazao svoje bezumlje, bestijal-nost, svoje barbarstvo, granatirajudi s'v6tinjecrkve, diamiie, domove i nejad. Tom prilikomranieni su Dubravac Ajka i Skulii Metrmedalija-civil i, ispred svoiih kuia.

U protekla nepuna'dva mjeseca borbenirgnome brani te l ja i formaci ie sa prostora'TeSanike je izuzetno visok. Organizaci ja,obudenost, opremljenost i moral branitelja sapodrudia Te5anjke ie zapaien itu nam pflznanjeodaju oni sa kojima suradujemo. Branitelji izOdreda Teianika, brZe od mnogih,.su se snaSlina prvoj vatrenoj liniji, gotovo na svim stranamaopiine Te5anj. Svakodnevno je stotinjak naSihboraca u rovovima na vatrenoi liniji, licem u lices nppriiateljem, u obrani Republike BiH, pravde islobode. Nekoliko hrabrih branitellaiz na5e Bojnesu u ljutoj borbis nepriiatellem ranjeniSalki6eviiMuhamed, na sreiu lak5e, Penava Marko,Mehinovii. lsmet, Hasanba5ii Ekrem, Kurti ilzudin, Penava Mario, Ogrii Murat, Bo5njak M.lvaniKelavaLAnte.

1. 7. srijeda, sun6ano prijepodne, izvr5ena jesmotra Odreda Te5anlka. Smotru su iarr5ili ibraniteljima se obqatili Komandant Odreda BaiidAnto, Komandant Staba TO Te5anj Kemal Brkii inadelnik HVO-a Brigade "Usora" Dgaiko Vladii.

7. 7. 1992. g. formirana je i lV Ceta u OdreduTe5anjka, a 6ine je branitelji iz Gornje Lepenice.

12. 7. 1992. g. nedjelja, otpodela je planiranaoperacija u kojol su braniocina5eg Odreda ianr5ilisvoj ratni zadatak u potpunosti i'tim povodomKomandant odreda je pohval io sve na59branitelje, a posebno lnterventni vod iz Roguljalvana Bo5njaka i interventni vod iz Kra5eva Coli6Ziiada.

Poseb4n doprinos u ovom zadatku su imaliMedini branitelji koli su izuzetno sposobni, hrabrl,iodluini , .

. Od 12. do 19. 07. podrudje Te5anlke ie upornoi intenzivno danonoino granatirano. Pri tome jepoginuo Ba5id Halil, civili ranjeno dvoje Dobol-lija.

Subota 18. 07. neprijatelju ie. io5 jednompokazao svu svoiu bestijalnost, upotrebiv5i iaviiaciju, bombardujuii podrudje Teianjke.

Borbeno dejstvo iborbeno ponaianje braniteFla iz Eojne (Odreda) TeSanlka je za'svaku poh-valu, drie se odludno ismjelo ivelika su i borbenai moralna snaga saborcima. .-_- --!K UEIAKOVIC

ZAPIS

Jedan puti iedan grad

Kada jednoga dana okondamo ovu borbu, kadneprijatelja voiniiki porazimo i sve ljude ukaljanaobraza i Saka otjeramo iz svoje sredine - mnogotoga.Sto nam je na um padalo, bzo ie pasti uzaborav.

NaSe komSije iz Doboja iTesliia, vjerovatno seneie nikad sletiti da u svoiim liiepiq gradovimajednu od ulica nazovu, recimo, TESANJSKOM.haoZda' niko Te5nju za doprinos u zbrinjavanjupeko 35.000 izbjeglica, neie se nikad sjetiti dadodjeli makar i papir, 5to ga 6esto Poveljom iliPlaketom zovemo.

Al i , neka!Kad jednog dana rata vi5e ne bude i zavlada

pod 'nebom bosanskim mir , mnogi Te5anjc i(obidan narod a i oni iz vlasti), brzo 6e, moZdazaboraviti vriiedne radio-amatere, novinare i us-tanove u kojima rade, pa i doktore, Sto su,od 24moguia radili punih 25 sati, uglavnom zamizernuplatu.

Ali, neka!MoZda ie nekima kad rata ne bude izgledati

doprinos i rad nekih lludi u logistidkim centrima,il i polit icl. i l inegdje drugo u pozadini, kao ne5tosporedno, neSto bez 6ega se moglo.

Ali, nekalOno Sto nikako ne bih volio da iko zaboravi,

jeste jedan put i jedan grad.

- Putjeonai Stovodi preko Crnogvrhado Novog

Sehera i dalje. A grad o kojem iskeno mislim svenaibolje je Zenica.

Put Te5anj-Novi Seher i danas le izlokan,makadamski, i gotovo nikakav. Ali, t im smoputem stizali u svijet. Njime smo dovozili orude ioruZje. Da nije bilo njega u Te5nju bi zasigurnocarovala glad, a od slobode ne bi bilo niSta. Zatoi ne dam da on po prestanku rata opet postanetreierazredni i da padne u zaborav. Zato i pred-laZem da ga jednom i konadno zaledni6kiuredimo, asfaltiramo i prodirimo, kako bismon jimelezbiednije i bge stizali do mjesta kakva suNovi Seher, Maglaj, Zepie, Zenica ili Split.

A Zenici i Zenidanima, svaka dastlTe5njake.su primili otvorena srca, i pomogli u

svemu. Brojne te5anjske izbjeglice sigurnost zasebe i svoiu porodicu na5le su u ovom gradu.

lz Zenice su nam stizale novine i bra5no.Lohalni radio (Radio-Zenica) u trenucima kada jeTe6anj ko.munikacijskibio blokiran, stavio nam iesve na raspolaganje. lz zeni6kog stttdija slali smoistinu o TeSniu u Svijet. Uz pomoi kolektiva Radio-Zenice spajali smo pokidane ljudske veze, a opetsvo vrijeme se osjeiali tako kao da smo u svomte5anjskom studiiu.

Zato ne dam, i ne Zelim, da iednoga dana nasve to padne praiina zaborava - u demu smo misvi ljudi pravi majstori. Stoga, hoiu itraZim, da sejednom putu i iednom gradu, bar u nai imte5anjskim relacijama, odredi,po6asno mjesto.Oni to, svakako, zasluiuju. Ramiz 8r./rii6

' r Ako Zel i te bit i .Zivi Sti t_(detnicima)preporudujeirro da idete u Tzv. srpskupreporuduiemo da idetebp5ti4u Debp.j.

u Tzv. srpskustrnu uobolI Ako i_elite'pasti travu, predajte oruZje

iuoo-srbo'detania.''-r Uvieriti se Sta ie masna laZ"

-l Uvieriti se Sta ie masna laZ moietesJu5ajudi Radio Dobcij, Radio Tesli6, RadioOzren...

rNeki loSiSrbikaiu dasu od ni ih postal iMusl imani, a od ni ih zapravo' (ve6dokazano) oostaiu sario orliavi detnici.

r Ko kirie dahema ka'seta nabaviti. Zar

i:Sli'")*" nemamo, po slavi, po jednu

.i l'krmade lete po nebu. Cetnici lete unebo.' I 'MAK trali sponzore za promenadu

' Jsa dat5iie) na froat i profiteia u bajbok.Sifra hitnb i bez milosti.r Neki nas broje i bez pitanja karte kroje.

Svi vi 5to nas brbiite, trebate da nas se ibojhe!

FHA1

O muhadierima

U pro5lom ratu muhadZeri s1r postali uglavnomMuslimani iz sliva Drine. DanaB voljom zlodinacabeskuCnicisu postali Hrvatii Muslimani iz Doboia.Teslii6, Dervente, Bijeljine, Bosanske Krupe... ls-torija Drine se ponovila u jo5 krvaviloj formi.

Po zavr5etku drugog svietskog rata, sumiranisu mnogi zlodini podinjeni na neduZnoril civilnomstanovni5tvu. Poslije. saznanja i suodavanja saistinom o gnusnim stvarima kole su podinil idomadi zlodinci, radeii zaokupatora a za li6nozadovoljstvo, smatralo se da svijet neSto slidnonikada neie doanoliti. NaZalost, ovaj rat koji suzapodeli truli mozgovi ostavit ie trajne rane na bhprostorima. Okrutnost, bestijalnost, primiti-vizam inevideni zlodini utiskuju krvave tragove. Cetnici,ponajprije uveZeni iz Srbije i Crne Gore, brzo su

' dobili sljedbenike u domaiim izdajnicima. Njihovizlodini ne bi bili tako druga viieka da nisu imaliobilatu pomoi biv5e JNA u oruZju, transportu,logistidkoj podr6ci i na kraju i samim zlodinima.Ta, nekad uzorna, armi ja za kratk i per iodMi losevi ievog ul idnog, arogantnog nipoda-Stavanja, svega Sto nije srpsko prelazi na stranuiedne politikq koja dovodi do katastrofe. lako kod

, branilaca ali i agresora sa uniformama, pored' tormacijskih, preovladavaju i vierski simboli{ tespih, brojanica, krst , .polumjesdc.. . ) ovozasigurno nije vierski rat.

Ovo je, ustvari, rat samouni5tenja. Sve Sto suzaiednidki, kroz vjekove stvarala tri naroda, okrut-na politika SDS le razorila. Normalnom ljudskomumu vierovatno nikada nede biti jasno, zbog 6egazlodinci ru5e diamile, crhve, kulturne objekte,pljaikaju, pale i ubijaiu na naisvirepii i nadinneduZan goloruk narod. Hiljade prognanika,narodski re6eno muhadZera, lo5 se moZe naanatisrednicima, po5to su uspjeli spasiti goli Zivotispred 6etni6kih hordi. Naialost ovaj rat jemuhadZerima nadinio ne samo Muslimana iz slivaDrine. Voliom zloiinaca SDS, beskuinici su pos-tali Derveniani, Tesliiani, Dobbllije, Priledordani,Krupljani... dakle Hrvati i Muslimani iz sliva Usore,Bosne, Ukrine, Save, Plive. Drina se ironovila ujo5 krvaviloj formi. Neporoblleni gradovi suuspjeli za prvu pomo6 zbirnuti nesreine ljude.ViSeg rad, Tu zla, Zenica, T ravn ik, Te5anl... na srcesu primiU desetine hiljadaprognanih. Posliie padaViSegrada rileka nesreinjka se slila u Goraide,grad heroi, koji nikada neie pasti u zlodinadkeruke. Uskoro otpodinje pristizati i humanitarnapomoi. lzbieglice primaju i hrvatski, slovenadki,evropski gradovi. Postoji nada da ce sa{aSnjimuhadZeri nositi samo privremeno taj naziv.Svjetska zajednica ie obeiala da ie sve udlniti dase prognani vrate na kuine pragove.-Ako svjetskapolitika i omane, taj cili ie ispuniti oruZane snageBiH jer su dovoljno brojne, odlu6ne i sposobneda agresora protjeraju sa okupiranih teritorija.pravda je na njihovoj strania istoriia le pokazalada pravda uvijek, ponekad sporo, pobijeduje. Jo5samo da pripadnici svih fcirmacija shvate da sunam zlatni ljullani zajednidkicill. Zato ih imatri, zasvaki narod po jedan u zajednidkoj drlavi. Nai-manje jevaino dalise radio HVO il iTO il ine6emutreiem. Liiljani moraju krasiti grudi svih.

Senad DURT(/.UC

SPISAK LICA IZ DOBOJARAZMIJENJENIH DANA

- ?5.7.1992. GODINELrslNoytc MrRzA, NTJAZA_|_ M EHIRHEDZTC rSMETAHMETOVIC,TAIB, MUNIRA, ALMA I AMIRHAMIDOV]C BAHRIJA I SAFETA DJECA

AMEIA TAqNANBEGOVIC NADETA, BENJAMIN IADISA|-ABUpOVTC PETAHPER|C TVANKA TPERIC IVANATBRAHTMOyTC TSMETA, MIRZA I MIRZANAROKC,EVIC MEDIHA, €DIS, ELVIRFHKrq TLVANA, ELVrRZONIC VAZILA, AMRAKASUMAG,IC EDINHALILOVJC ALMASA, AJDINBEGOVIC MUHAMED, MIDHETAHALILOVJC AMRABEGOVIC ILANA, ADIN

.DOBBIC EMINA, SAMIL, MERSII-IAHADZTM UJAG tC BESIM, RABIJA, ASIM, NADAANDZIC FEHIDA, KENAN, ELMA

ie riie6

avgust /*olovoz

--l

WTESANJSIsE nArNE t{ovtxE

Mojg,aidrugihl judipoimanje rata, . . podtkomagresi je na jedinu namdomovinu Republiku Bosnu iHercegovinu, umnogome se iz-mijenilo. Doznali smo da uspjehu borbi ovis i i od drrJgihpojedinosti, a kojima nije ime:metak, granata, cijev... Rat se,stoga, ne bije i dobiva samo urovu ili na frontu. Rat se mole i

rvodi iha drugi nadinTeSanjski privatni poduzet-

nik mensur Ru5ti6 - Memo, utoku dosada5njih stotinjak danaratne golgote, val jda, n i je

, opal io ni jedan metak, a ipak mise, nakon saznanja Sta je sve

HUMANITARCI kolidinu garderobe, obuie, te200. kg. bombona._ Po-red ved pominjanihRu5ti6a i Mulal i6a, akci lu supomogl i : Amela Me5inbvid,Hans Zodel., Milan i ZinaOukin,Anto Arambaii6, Suljo i EdhemAhmetovii iAvdo RuStiC. '

I kad nu5i ditaoci u rukamabudu imal i prv i broj TRNAfieSanjskit' ratnih noviirai, njihdvojica Ce ponovo ved jezditidrumovime' Evrope skupljajuriinove stvar i . Njemadkehumanitarne - orqanizaci ie"EURO.FILM' i 'PR]O HUMA.NITE', uz svesrdnu pomoinaSih radnika Fet ibeoovi6a.Hadl imuratovi6a, DIake iNurke Hahrimanovi6a" ve6 suobezbi jedi le ve6u kol id inulijekova, Sprica, hlornog kreda,Insuilna, pa I nrane,

Ovakvim borcima zato -kaPu dofje!

R. BnKrcNapomena I'ridom o ovim lludima-humanitarcima, iotvaramo seriiunapisa i o orakvoj ratnoj stvarnosii.Molimo saladnike da pozit ivnegrimier biljeie i dostave RedakcijiI rna.

gul je, uz pomo6 na5ih zemljakaiz inostranstva, dovezao kdmbiPATROL duvene marke Mic-ubuiSi. Bio je to poklon na5ihradnika iz niemadkoo oradaFRIDRISHAFENA. Nov{anf udiou nabavci vozila, koje danassluii za potrebe Armijd BiH, dalisu: Fadi l Hadi imuratovi6,Muhamed Fetibegovid, MatqGrubl5i6, Nediada Kotor i6,Kadrija Brki6, Mehmed Katica,lbrahim Mandiuki6, OsmanKamendi6 iRefik Diaka.

Po predajivozila u ruke'zlat-nih ljiljana' Ruitid je, sada uzpomo6 svoga prijatelja AzemaMulali6a, otisnuo se ponovo nadalek put. lako je u putnomnalogu stojalo da za ovu turumogu ostati mjesec dana, ovihrabri ispretni momci su samoza sedam dana u svoj graddovezli: 3.500 konzervi 30.000Sprica. tri kutije lijekova, nosilasa protupoiarnini dekom, ve6u

Vriiedne nrkePoznato.. je.vei dosta primjcra kako na5e qajke, sestre, komsinke i djevojkesprg!ryjy hranu, peru, Siju,-ve4u i.svq drrlg.o SJ.g ie naiim braniteljiinaolalGati i pomoci da im ratniEki dani budu poclno5liiviii i usoie5niii.I dalje takb treba. svi smo mi na istom zadatku.Zristo tii'bilo'tesko timvrijednim rukama naiih sugradanki (vedina ih le ved ianan ovih vrudih ratistana sigurnom) da organizovanoa i foiedinacho pripreme nesto ia borcete5anjskog kraja. O5trikaji npr. par toplih darapa,-Sai, rukavice, diemper,ilisto slieno pa posalju na front. Ljeto ie se zavrditi, a kad zahladni neka naseborce ima Sto ugrijati u dugim noiima na tiniii odbrane.Znade to borci cijeniti ivratiti.

lz TESANJSKE TELEVIZJEYsexdeset erRisiia

Mada radimo sa minimuj-mom tehnidke opreme, dtiuz veliki €,ntuzijazam sarad-nika uspijevamo realizovatiprogram. Trenutno jedinaemisua Te5anjske TV aktuel-nosti deka. se sa nestrpljen-jem u 18,45 svaki dan. Ciljnam je da blagovremeno iis tn in i to informi5emo gle-daoce ida registrujemo svaratna deSavanja, rece namAmir Brka glavni iodgovor-ni urednik.

Na kraju, bilo bi vrijednopomenut i da se programTelevizije BiH, zahvaljujudilnternoj te5anjskoj televiziji,'vrlo'kvalitetno mole pratitina ovim prostorima

Dok Srpsko-crnogorskiagresor uz pomoc domacihizd_ajnika 2el i okupirat i iuni$titi sve, pa i sredstva in-formisanja radi prikrivanjaprave istine i svojih zlodjela,u Te5nju je ba5 u ova ratnavremena, kada je i infor-maci ja naj t re2ni ja roba,pocela sa radom Internatesanjska televizija.

U vri jeme informativneblokade-nedostatka infor-maci ja, lzvrSni odhorOp$tine Te5anj u stalnomzasijedanju donio je odlukuo pokretanju internogtelevizijsko g i nf orm ativno--progagandnog programakoj i je sa odu5evl jenjemprihvaden kod velikog broiai;ledalaca u Te5nju, ieslidir,Doboju, Magldju.,,

H. PIANJAC

Liiep gest i za primierSlo2nost i braniteljsku solidarnost potrazali su to Colini,

kako ih popularno zovu, Interventnivod iz. Kra5eva, kada suee-prqma regoslljedu na5li branitelji I Sarnije OS OdredaTe5anjka iz Zabljaka na zadatku, na ralnoi- liniii Kri2 i na?adatkg trebali provesti svoj_vjerski prazrrik -Sveiu Anu, 26.07. 1992. godin-e, tada su Colini iz.Kre$eva rekli: ,,ldemoodmijeniti naSe Zablja6ane, neka svoj praznik provedu kodkude"

Gest je, dakle, pri6a za sebe i pu$tam da ditalac isditavatu pridu mislima svoje ma5te.'"Hvala

im" - reko5e Zabljadani'to nedemo zaboravitj"!K. UfltAKOVtc

IDobar ie Memouradio, dojmio pravim borcem.Evo i zaSto.

Spoznav5i vr lo brzo dadoprinos pobjedi treba da nasvojspecifidan nadin, on se bezovla5tenja, ali_ipak uz usmenupodrSku dr. Clanika i Fadi laHot i6a, ot isnuo -na

dalek ineizvjestan . put prikupl janjaPOmOCt rodnom gradu. nadosadaSnje svoje dvije misije,i l i t i odlaska u Republ iku'Hrvatsku i SR Njemadliu, Men-

BOSNA U RATU

Bitlca na niiviZlatnoklasje i otkosi nisu

mogli6ekati. Rat nije mogaoomesti da sg l jetina sklonisapolja- lako'Te$anj nije iz-razito 2itarski kraj ipak seovdje dosta 2itarica zaisijalo.

lzvr5ni Odbor Op5tine jepostupanjem naredbom for-mirao $tab za obavljanje po-ljoprivrednih radov4, U ovimuslovima.

'U ovaj Stab imenovanisurukovodioci u miesnimzajednigama ove op5tine poratnom rasporedu nj ih jecetrnaest.

,Zetvene povr5ine podp5enicom ove godinej iz-nosi le su 960 hektara, aplanirani prihod bio je 3,0tona/hektar. Tako seodekivao ukupan rod od cca880 tona.

Sve pripreme za podetakZetve izvr$ene su navrijeme,Obezbjedeno je goi ivo i .mazivo za brojnu., poljopriv-rednu mehanizaciju.

Prema r i je2ima diplo-miranog i4Zenjera agro-nomije lbrahimaHadZiabdiCa, inaderukovodioca Staba za 2etvu.u istoj je udestvovalo 35kombajna, 25 vr5i l ica zap5enicu i druga potrebnamehanizacija.' Prvi snopoviobedavali su vi$e, ali kdsnijitok Zetve pokazao je daoCekivani rod ne mo2emoimati. Razlog tome, zasigur-no je, i to Sto-na5e poOnebtleu dva maha zahvadenoSna2nim vremenskimnepogodama (grad), a

posebno podru0ie MZSivsa, Planje, Radu5a i dr.u.lto, kada je bilo najpotreb-nije pSenicl se nijei'mogtaprihranjivati iz poznatih raz-loga: nemoguCnost na-bavke i dovoza potrebenihgnojiva.

lpot:gd ratnih dejstava napo_drudju gotovo ci je leopStine zetva je obavfiena ucjelosti i svako zrno p5enicesmje5teno U hambare. Uovom poslu u0estovali suhrabr i pr ipadnic i radnihbrigada, desto pod kisomrnetaka i granata.

Kosidba, ovih dana, nanajvedem djelu povrSina jetakoder obavl jena. BiCedovoljno hrane iza stoku.

Bi lo je i problema ipoteskoca u organizovanju iprovodenju i 2etve i kosidbe,ali sada na kraiu mo2emobit i zadovol jn i . O is-

.kor iStenost i pojedinihstrojeva, izvlader i jupojedinaca, potro5ni igor iva, u$uru i drugom-edemosamo dok nam se ovozlozavr5i. Va2no je dagladnineCemo ostati._ Bllku na njivi smo dobili.Dopi5imo ovoj i sve na5enaredne.

Na kraju i vi jest da jepomenuti Stab pokrenuo ak-cl je na bbezbjedenjusjemenske p5enice -

iodgovarajudih v je5tadkihdubriva za prestojedu jesen-ju sietvu, roda 1993 , godine.

Samo neka je na vrijemepa 6e i beridetnb biti.

WTEsAN.'SKE RATT{E NOVINE

zNAcAJ MEDIJA (U RATU)

Kada je. Pr.iie ?9.0. s"ain,doSab nd vldst, veliki franodskidiktator, NaPoleon BonaPafta,dozvolio ie da u niegovol zemulaiiivotio ie da u niegovoj 2emljiizlaze simo 6etiri lista. Svussalu 5tamqu,. q u.!o vlijg^TgyFi"niudiolie'iztazito na'stolinenovina - zabranlo Je' NaPoleon

ie bio-iskre4: "Kqd.g bih P$!9

Francuskoi'ie izlazilo na stotlnenovina - zibranio je, NaPoleon

i.rpotriiebiti teleyiziiti, odnosnoniedii6 u ratu. Cak su'evropsktvoini 'eksPert i i 'novinehadeni iubitadnin

nieaii6 u ratu. cak'su'evroPskivoini 'eksoert i i 'novinari bi l i iz-nehadeni lubitadnim" konferen-

Billeti: Hairo

nastupi, mora se Priznati, destovrlo elektni.

'ProSlosodisnji' (tzv' ju.psl1.i)rat u Slov-eniji ie, ipak,,riajbo.liepoka4qq .k.af o ,n,gJetrkasnUe

Ciia ii Stampu, koje je briljantnovodio Jelkd Kacin, ministar zainformaci ie Sloveni je.Strudniaci se, takode, slaiu daje Kacinova efektna ProPagrqt

vfrii f i:gi fi r'J: * e| i:; E6i6ii; iil mediie - ima i vlast.ttd;b9|i Prinjer^ za todanasjettdibotii primier za to danas je

:lr.Li' ,. l{ir.l" -^.s^l*3131

slourno naol svels l r lJvrr ! ' u

udibenicima o oP5toj doktrini

MiioSevi6 koj'i6e, g9t9vo qg.ul:no. ostati na vlastidok god orzlsv6 konce u RTV Srbije' Pq i YNovinskoi ku6i 'Politika'. (Ned-iel inik'Vrbme', NTV "Studio B',Hdoio 'B-92* i Radio-Pandevosu dasni izuzeci)

lsto takb, za'Ponovnu Pobibdu HDZ i Franib Tudmana naiiuorima u Hrv6tskoi u velikojmieri ie zaslulnq HTV, koia' ustvarl 'ni ie ni drZaVna vecstrana8ka {HDa televiziJa. .

Ni ie sludqaino ni to .da jemi lobevi6ev

- agzekutor,Radovan KaradZi6, u redos-liiedu svojih mradnih Poteza'or ior i tet dao uPravoSaraievskoi televiziji. PoSto ie(Tel 'bvizi ju) nl ie nJggaoiodiieliti, ii. na miran nacln os-

!;i.j:a,nqgff 'd,'" i3'a";ir$:ieteinih star i ica dr iavneGterliziie BiH. Okupator bi beziooa.-ireOa li to objaSniavati,nel6oredivo teZe PriPremio'odnbsno vodio rat'-

Svekolikiznadaj 'sedme sile'sl'wata 6ak!) imai6r agresorskevoiske, Miodrag Stankovic -kohar idant t iv . odbraneDoboia. 'Prava informaci jaznadi viSe od Plotuna VBR-a!",iziavio ie maiirr. Stankovi6 naR'aAio-0oUoiu, uodi borbi zaPutnikovo brdo. Upropagandrtom smislu njegovi

ratovania.Sve <ivo dokazuje da je u rat'

nom novinarstvu na Prvommiestu ProPaganda, dol tklirsidno ihformisanje ima teKdrugorazredni znadai. Naime, uratu se Pogolovo ne.smue {l nemoZe) ostati neutralan' taKoz-vani 6bjektivni izvj.e5tad. I akoprihvati'nro stanovi5te o dvijebsnovne vrste rata, o os-lobodiladkom i agresorskomonda je jasno da stavovi ratnihizvieSiada mogu u svojojosnov.idabudu dvojaki: da Poddava;uoraveidan i da osuduiuhepravedan rat. lz obilja ratnihizvieStaia, kroz ditavu istor'tjunovinarltva, lako ie 2akljuditi dasu post6iale i - dvi je vrstenovihara: oni koii su se Peromborili na strani bslobodila6kihookretal i onih ftoii su oprav-baval i

' imPei i ja l is t i6ke'

aoresorske Pohode.-lstorija rbtnog novinarsWa

upu6ui 'e nb td da su ratniizvieStdii nai6e56e imali maloslldnosti. sa -stvarno56u. To iezakliudak koii moZe da uznemirineobaviie5tene ali i da utiediobavije$tene, jer Poturduje ve6izredeno Pravl lo: PostoJl

âgresorski i Postoji Prav.eganra1. a Postoie i novlnarl KoJlbrdne frvu inovinari koji b.ranedruqu vrstu rata. lstlna Je' lPaK'irtvi samo jedne vrste rata!

Hartudin REDiovlc

avglrrt,/kolovoz

YiSe od Plotuna YBB'a

lioJSlampi, ne bih se odrZaonavlasti ni 'detir i mjeseca! ' . . ,

tiiG, niim", nik'akvo otkri6er medi i i imaiu ogromnuda medi i i imalu o.9

(oonekad dak razornu!1(oonekad dak razornu!) snagu'Poootovo u ratu, To je, eto' Y1l9[dotot; u ratu, To je,'eto, v-rlodobro shvatao i vel i l t l

'da naiviSe zasluZnh za Priz'nanje Slovenije kao nezavi.snenanie Sloveniie kao nezavisneOrZ6ve. "slovdnadki Primjer" 6eOA6ve. "slovdnadki Primjer" 6esiqurno na6i svoje mjgsto. q

siHra'f##ff#ftfl ffi i:* r filF-]ifil,l$ftT# I;tr"d";;vdaha prirtui I 6im sredstva pristigrnr isplata ie

",ry!_"iii If. ;S;tt"';i,". gria"fe poste Tesani. Naiptijg 4 penzionere sa podru'll ILpSti"a i"S.ni,-a onda'za sva izbldgh iica-xola s9 nala-ze na podruelu I;F'ff ;:fr :m*'*rr:i*lli:*x"J"ii"(ff.-'*riJ#',)'*,1f ica ioia ie nalaze na poOrudiu op5tineTe5ani a upisana su 'u spis.kove' l,

i"i?fi:"s',gtttt*er*" . !iJ[ l#itrffitriliilfi;gii l;;;i;;" d- z"uisetxu podiele svih penzija. Naravno, ako sredstava 1

Rfj:.;l[";r?#,lP;:,:t:l?*iiH:";.l:J$f"?"5c!!'triiFlffi5ill"dfim"n" ti"i lioiima ie se mo6i nataiLazll i2a6iu lr"r"t -,,^ |*rja".:;,n.niii.Je.#i?'i,1,:8"1,'jifi:li"i.l${lil:ffi

tiiitr+-'lilgl[1ffi,1"d";liffi $':S*!etr,*i;is[?1tr'T"'#:"-&T3"'{5:!:lu tbj republici, a da ci ih ta lica podizlala'

M. pRNJAVORAT_!

tiio ;e prvi dan bairama kada su u Hrankovii upali srpski milicioneri isvJ sidndvn iSwo poitroiitin. ieA n u pgliq! ui Odr2il i su.riam predavartie,l;-;; ;;;;aii li;p. iiJc"' dti steti, xht<o ie, rekao pd-anôd sovornika'gt. ar-""-iip"xo; idmt;i i Ai lt9 mi grattani drugog reda'.da {em,o odi""""i'iibiiti-po'Stiv"ti'srpski zakon f srpskog voinika. Rekao ie da se

G;;i;;;o-ooraCatiiJgospqOin" i oa eem6 s nlima morati saradivati,te da iemo imati sva prava l€o srbl u I esnlu'*

;.i;;;;;6m voinii<uiaridlaka sa glave oni ie'?iliP:tr 1T:Ln9.t::!stotinu, itotinu i pedeset muslimana, priEao ie svoiu tuznu prlcu nas

oku. .- Duboko iaotpuhnuo dim iz cigarete i nastavio'J;;; i;'iutriaan *uinrio .riaglovito Krenuo Tm pl:11-??li"t

n ran xovi 3L, n i ie Slavkove proOavnice. pri mieti o me !.q- 9a,919299. i gdan6ili;,l2ug;" iz kude

"aprSxor, potreqq zamnom vil(4uCi S!oi! i ispalio

&;';;-tk;: M"autit, iJsam se bosrabio Sume i R"ui"gq-"; ubro19,91

"rfat" su se oglasila dva rafala iz automatske pu5ke'.ali isll su prevlse

;illi;. Odatte-sam se prebacio u Simiieving- Krqz niihove gaieve. samifiiJ o6 O.'f"rfieu t"'piJS"o preko Usore. Tu su bila dva mitralieskagniiezda, ali sam samo tucla mogao precl'' Tahvaliuiuii boqu i nevremenu' uspleo sam'

;;';;-b;;ilrod jeta i rano uiutro nastavio preko Dulida' lrica'

ea,"di[i, brdana Oo OomfienicC, ras'pitivaiuii se'kod poznanika kuda

6if' r.g"b ptoii Oo Komu5iire,. koia ie tad.bila slobodnaTu sam dobio obeshilUi"irS, iif.irmaciiu. RekoSe 4i, ako mogu prodi

r" r niiharra '"to -*J-iJ6-xomusine' Ziista' poznanici me priiateliski

kroiniihove prste, mogu i d6.KomuSine' ZSisja, poznanici me priiateliski

n.""ui1"toud'e dalUeninazad i da 6ekam bolju priliku'"'-lrtfr

"-A'riJ"li# il i.6t i k; 4." a tu m aram, (ri j6 m, se,.s pavam u ib u ni u,

gr"iin, z.a?n,'ioo"r.n... i" odtr6im da sadekam boliu priliku. Ponovo

nazad, istim Putem."*d;t;il'uspieo predi u koniskim kolima !toi?.sY vukla. piiesaL< za

popiavak puta t<ida om p*ou"'stigao u HrankovirS' dujem da me traie'

ia'O"ri t(6ina nas oiiuliui, te d"a Sinan i Munib.(ugl.edni i. bogqti

ii"St""il 'od

Gotou".-iurt<i ian dobivaiu po nekoliko ljudi da rade

iiliipi"t"b na njihovom ima!1i!.r: Niihovi siriovi nisu imali radnu obavezu.

Stanie ie io5 qore biro"Svoi6ir<udi ni"at smieo' Tu noi sam zanoiio u

ffi ;il ft;;El; ;J o"t irie'ruie. u nêko d6ba rrcii' 6uiem neku lu pu'ffi;:ffi'ffii6 E"iî"iiii6irluiit" na osminoikuii, iznoie iz nie stvariioale ie.'Uiutro ponovo

"O.r i"O teta. On mi'rede da ie Halil lkmarii i

;;ti ZJ.id,tl, irbski spiiuni, te da TorqT odmah otidi'Probii;d'sarir se izmbdu 6etnika, izbiegavao susrete' oko mene su

arilOaiiineci ali ima uo'gu' Vrativsi se od ze-ta, vidieo s?r u oUtiZnlgi litv!;i;;;i ;;ii io,a"ci kufe sileno. Tu se nekako, r_aspitam za.suprugu Itll,ir.i,.'nliilrd; ril" illn rjt"t xti, da su trliili inforinaciiu..sdje sam.ja,ra ia rraha rta nrar{air ;;d koie nismo imali. Uzeli su od niih mo[u sliku+u o"ti"b" o" predaiu oiu4.i, [oie nismo imati. Uze]isu odniih gg[u.slixuili;-5dktiJc.G.d db;. F6sumnlao sam da <!'e me u komSiiinoi kutSiiekati snaiPerista."" d;;ii,fi;i;imaciiu, bito mi ie jasno ili se predati da me ubiju, ilipo[ul"t"" probitdo Kbmu5ine paita bude' lstu vede sam ponovo Kpenuo[" prtljri ivilek postoji U.i ioliX n"de. Opet isti problem, kroz.ibunie'il"x|rij rl.""r"i

- oooon ii oo, ni"n u, xqg ?ugq poznani ka, i me niie-bitno,

;;;;H,i;i"onJ urriu ii6nii. - Kud si ddsao meni, rede mi, detniciil..;a;;te;t"tiniar. metara. Axo si gladan evo ti komad kruha i idi'

Put u neizviesnost

5oiiun.'"tlXo se ie eto zavriio moi put u neia{esnoti koiiie traiaosedamn.aest

dana. ooorayio sam sel odrhbrio. Nalazim se 11 eivb;Te-sli6koi.-_suljinol

i"Oi; I '

i"du" dekam da krenem u Teslii, rekao narh'ie..na Kralu.nasfllrcuo*ii'liEiiiiii" oeiiu .t*ila neka ogromna snaga i volja za Zivotom,

i borbom za bolie sutra'

saoovornik i nastavio."-b;ilftti k;ii-J biti kratko ili skroz na nulu oSiSani bili su izvodeniit ritirij i'lii"i-"tisri uizio staiiti pbt-Se1t sati, ier navodno da su oni "ZeleneL"r"iri!; i'p"tip"iri"isrtilne'Fciinice. Poslile su doveli"detvoricu momakal" or*trii"f nim ran"m" i,roz'ruke i govorili ham da ie svako od nas ovako,iLE oore oroii ai<o ne bude slu5ao. "' ,"i""d;^-&

"iir,, ,i"ii, o.se arao.Begica, bio ie iscrptien itra2ioie neke

riiexove. 6etnle*i zapoviednik ga ie ired narpa-podeo tu6i cokulama''drffi;i#;i;iil;[lci t;iioutoiooiri na saslus-anie i ma]rrerirani3. Ko;$l;iii-;d";d"n ,i8" se ni;" vraiao. Tad,a.n_q ie biio oko tr-i s,t9liJte uStiiii6ii"-nili;.r1c;.dr* ridna obavezaoo s-ta h, jer kako r.9feiedan6;ilfti;p."ieiniX, oniie ratovati a miiemo raditi i proiaroditi hranu'-- j" s"m Sio.6dreOen u radnu grupu koia Ce odrZavati P$evs i par dana

".ili-""o rlOeA, ati mattreiirarga.foniiavania i odvodenia su se

"iJblill, ie s"rnoruillno po8ii.iar.istiati o ulexstiru, osraviti.kudu; kuini

ffit;'ffi;tifi6 k_"4; T"l6-ju to tidnutci t€d od vlastito kude moras

b.Uil,ei, rekaoie na5 sagovornit i zastao idrie suza zaiskrila u njegovom

n€mam te. t^- z^)-. O boZe! Zar nema niko ko mi moZre pomoii, rekgh; Gladan' Zedan i

umoran nastavio sam put' Bio sam zab6ravio dan, datum,..Kr-e.9uo.sam

ilij;,;,;i;6 n"roririr].ni jei ato ho6ed sve da zabilieiiS treba ti

kniiga." 'ii datiini sam duo povremeno pucanle I vrdieo BeZliansku..orhvu. Bio

"; #J;;t

"rJUJOb. tsao sam u tom fravcq.lletci sti dolazili i sa ie-dne

ffi';;s;;i;"4;:blg"o'"at ruie u vis'i''lakb iza lbunia iosrada isao

n"prii"aT- Sto;t duo.sirnpiodoran glas na#g borca Suze su tekle niz lice,

ff;; h;; iJ prxn". Stai; ;fi sapoais--nutim rukama' Niie mi u tom

;;;idti;li6 poginuti, nemogu vam prepridattu qredu' l(ao dasam

;iA;;;;tdfJ"uriigiii';;G;":-imi5 ti oruile? 6uo sam pitanie ali

ffi;;i;;"#iiijlil p"di"Jm oirg_o"orio sam. prioi utize ruke stavi na'piiiiri"i

if"ri, gtditoi" nqrertdnielsvezanog su me priveli. l13d sam tamo[i$do

"voi"'O-rugar5.b# ie Airiga pr6a, ie-r u poddtku su mislili da sam

E

l ,lrIt

i

TESAXJSKE RATNE NOVINE

tZ STOZERA CIVILNE ZASNITE TESANJ

opCina. Sto2er i pr ipadnic i c iv i lneza5t i te u okviru svoj ih zadataka iovla5denja akt ivno su se ukl judi l i ur jeSavanju pro blema sm je5tajaopskrbe, hrane odjede, pokr ivaea kaoi organizaci je c je lokupnog 2ivota unovim uviet ima. Tisuiama novih i pr iv-remenih 2i te l ja TeSnja i opdine na5i l judibi l i su utodi5te gdje su dobi l i i kruh ikrov nad glavom Ti jek dogadajapokazat 6e kol iko je bi lo mudro or-ganiz i rat i smje$taj to l ik im t isuCamaizbjeglica. Naime zbog ratnih dejstava,u prvoj polovini svibnja u izbjegliStvo sumoral i 2 i te l j i Omaqjske, Siv5e,Potodana, Rosul ja, Zabl laka, Mi l -janovaca, Jelaha i drugih. Zbog nes-nalaZenja u novim uvjet imaorganizaci ju evakuaci je preuzele suhumanitarne ustanove Caritas i CrvenikriZ. Vedina njih je smje5tena kod rod-bine u Republici Hrvatskoj i zapadnimzemljama. Ne dugo zat im, Sto2ercivilne za5tite izvr5io je evakuaciju 2itel-ja: PutesiCa, Mrkot ida, Kalosevida iBobaia u Zenicu i na druga sigrunamjesta.

Uz sve probleme i nedade koje sudonosile pri l ike, izdana u dan, a smjen-jivale se kao na fi lmskoj traci, aktivisti ipripadnici civilne za5tite opdine TeSanjsu vanrednim napor ima uspjeval iodgovorit i golemim zadacima i datiznadajan doprinos otporu agresoru.Uveliko time umanjit i gubitke Zivotal judi i Stete na gospodarskim i in-frastrukturnim objektima koje su, zbogi ntezivnih dejstava neprijatelja razornimprojekti l ima dalekometnog topni5tva i6estim dejstvima zrakoplova mogle bitidaleko vede.

Bez laZne skromnosti, s razlogom,istidemo svu poZrtvovanost, strudnosti skrb Zapovjednika Sto2era CZ-eTe5anj gosp. Dragutina Bratida i nadel-nika ovog stoZera gosp. Nizaha Meh-metovica'

tuan t(ATrc

F=rrr-IIII

r----------.1tlz PTT Te5ani !

- Preporudena i obidna pisma moguslati u 44 mjesta RBiH i u inostranstvo(Slovenija, Hrvatska i dalje).

| - Sve po5il ike iskl iudivo predati na II Salterima iroStd TeSani .tetan iTe5anjka. Ii - Osposobljena telefonska linija sa :I Zenicom (odreden broj izlazal sa svim Ii mjestima - di j i je pozivni znak O72 i| (Zenica, Travnik, Busovada, Vi tez, I

EY3)__ ---J

avgust/kolovoz

Spasili stl - spa5a\ra;|rr dalieOkupacijom Doboja 3. svibnja 1992.

godine nastala je neposredna ratnaopasnost i preno5enje ratnih dejstavana te5anjsku opdinu. Val ja lo je ubrzanoradi t i na djelotvornom organrziranjuciv i lne obrane kao vanoru2anom ot-poru agresoru, na zaStit i i spasavanjuljudi i materijalnih dobara.

Opcinski stoZer Civ i lne za5t i te, iz-radio je, za kratko vr i jeme, potpunonove planove civilne za5tite u mjesnimzajednicama obzirom da su se staripokazali posve neupotreblj ivi, usljedsasvim novih okolnost i . Pomalozatedeni i u ovom segmentu obranedolazi lo je do nerazumjevanja pr ipopuni i opremanju postrojbi civilneza5tite opdih i specijaliziranih namjenakod organa mjesnih zajednica. Pril ike ukojima 2ivimo morale bi bit i dovoljanpodsticaj da se to mora prevazilazit i pakad je u pi tanju i status pr ipadnikacivilne za5tite u odnosu na pripadnike

SA RATISTA U TESNJU

Avioni boinbardo,vqliTe5ani ,:' fJ

TESANJ, 5. 8. 1992. g. Teianj je uponedjel jak, 3. avgusta 1992. godine biou znaku sirena. Naime, srbodetnidkiavioni pojavili su se nad Te5njom u dvanavrata. U prvom jutarnjem prolazu'snimil i ' su terene, a onda su se ponovoobruSili na Te5anj oko 13,30 sati i tompri l ikom baci l i nekol iko kasetnih bombi ipoznatih'krmada' koje su ui ini le znadaj-ni je Stete na stambenim objektima, aosim toga geleri su usryrrt i l i i t r i l ica: Sal ihHadi imehi6. zvani 'SiS' . nastavnik izTe5nja poginuo je u neposrednoj bl izinisvoga stana, a iivot su jo$ izgubila dvalica iz Doboja i to Vehid Cabrii i Rasimhadiikaduni6.

Agresor, inade, ne odstupa oduobidajene prakse da na 'uhodanim"rat i5t ima provodi isku5ene metode.,Njihovi su metodi podmukli artiljerijskinapadi ( razumije se po civ i ln im ci l j -evima), zatim plaiene ubice-snajperisti ipje5adki prodori, u koj ima uvi jek gube, Ikada ih na terenima potisnu oruianesnage Bosne i Hercegovine, onda stupau akciju i avijacija, koja ne bira ciljeve,gdje najvi5e stradaju (djeca, starci iiene).

Ratni vihor iz dana u dan uzima svojdanak i to na odigled UN i Evropskezajednice, koji mirno 6ute i posmatrajukako agresor'haradi ' kroz Bosnu i Her-cegovinu. Narod se opravdano pi tatrebaju li ove institucije svijetu i Evropi,kada okre6u leda pred agresorom i nepomaiu goloruki narod, kojeg iz dana udan sve vi5e uniStava srbodetnidka jugo-armada'

H. Br,ic

Oru2anih snaga TO Te5nja i 1 10.brigade HVO Usora.

Podetak ratnih operacija narodito narubnim podrudj ima opdine uvjetovao jepoduzimanje konkretnih akt ivnost iSto2era i costc ib i c iv i lne za5t i te.Osiguran je skior i i5ni prostor. Putemjavnog informiranja pczvano jepudanstvo da zajeilno sa pripadnicimaciv i lne zaSt i te ureduju i adapt i ra jupodrumske i dfuge prostor i je adek-vatne za za5t i tu. Uredeno je nekol ikovedih blokovskih skloni5ta. Otvor i iprozor i zaklonjeni su vredama pi jeskai l i na drugi nadin. Zajedno sagradanima poduzete su mjere nazamradivaniu kuda, stanova i vozi la.Kadrovskcjm i mater i ja lnom kon-sol idaci jom Sto2era i pstrojbi c iv i lneza5tie posvecena je znadajna pa2nja:na obuci o prvoj medicinskoj pomodi,protupo2arnoj zaStit i, o mjerama RHBza5tite i na elementarnom upoznavanjuznakova uzbunjivanja.

Krajem travnja i poeetkom svibnjaopdinu TeSanj zapl jusnuo je valizbjegl ica i prognanika do sadanezabil jeZen u povjesti sa dobojske,maglajske, derventske, tesli6ke i drugih

BOSNA PREVOZ - Te5ani

Linije prevoza putnika6,00 TeSanj-Jelah-TeSanj ka-TeSanj8,30 TeSanj-Tedanjka-Jel ah-TeSanj

1 5,1 5 Te5anj-Te5anjka-Jelah-TeSanj1 8,00 TeSanj-Jelah-TeSanj ka-TeSanjPrevoz putnika zaZenicu (nova linija)7,00 Te5anj-Tenica15,00 Zenica-TeSanj

PONEDJELJKOM I PETKOMVainiji telefoni:985 Centar za obavje5tavanje750-663 S.O.S RADIO KLUB (slanje

poruka)750-445 Autobuska stanica7 50 -7 20 Vatro g asc i-d eZu rn i750-187 Dom zdravlja - centrala

POZTV CTnOCIMANakon Sto proditate ovo prvo izdanje

TRN-a i ako vas u bilo demu ne ostavi rav-nodu5nim, javite nam.

Primjedbu, kr i t iku, neslaganje,odobravanje, pohvalu. . . poial j i te nam.Priloge (tekstove, fotose, podatke, pjesme idr,) pogotovo.

Neka nam noviTRN bude l jep5i, bogati j i ,pametniji i neka bude joS bolje.

Hvala vam unaprijed.

TESANJSKE RATNE NQVINEI NFORMATIVNO-POLITICKI

DOKUMENTACIONI LIST

lzdavad: Op5tina Te59nj - lzvr5ni odbor (naredba br. 02-01 2-2145-92 od 27.7.1992.).ZaizdavaEa: Mirsad CEMAJI|, predsjednik, ,REDAKCIJA: Hasan BRKIC, RamiT BRKIC, Abdurahman COLIC-glavni i odgovorni

urednik, Ahmet HUNDUR, lvan l(ATIC-zamjenik glavnog i odgovornog urednika, MatoMANDIC, Hajro Pl-ANJAC-tehnidki urednik.

List izlazi petnaestodnevno, Tirai: 3.000 primjeraka, Rukopisi ifotografije se ne vr_a6aju.Adresa: SO-d TeSanj-PRESS QENTAR. NIPP "Na5a rijed", Kompjuterska priprema: StudioBHM; Zenica. Stampa: 'DoM STAMPE' DD ZENlcA, ia Stampaiiju: Edhem Sulji6

.1?7 *o'

Redakcija

trn - br. 1

Documents