II Poglavlje 1.Definisati pojam troka, nosioca troka, akumuliranje trokova, alokacije i realokacije trokova. Troak je izvor utroen ili dat za postizanje posebnog cilja. Obino se iskazuje u monetarnim jedinicama, mora se platiti, odnosno, rtvovati za neki proizvod ili uslugu. Trokovi mogu biti stvarni i planski trokovi. Predmet (nosilac) troka je proizvod, usluga, projekat, kupac, marka proizvoda, aktivnost, odjel itd., ono za to se vezuje i mjeri veliina nastajanja troka. Akumuliranje trokova je evidencija informacija o trokovima po vrstama i mjestima nastanka kao i znaaju u raunovodstvenom sistemu. Alokacija trokova je dodjeljivanje, rasporeivanje trokova na nosioce trokova. Realokacija trokova je rasporeivanje trokova sa jednog na dugog nosioca troka, najee u sluaju kada se kao nosilac troka pojavljuje pogon ili odjeljenje. 2.Objasniti pojam direktnog i indirektnog troka i navesti tri primjera iz prakse. Direktni trokovi nosioca troka se odnose na odreene nosioce troka i mogu biti dodijeljeni na ekonomski ostvariv (trokovno efikasan) nain. Naprimjer, trokovi limenki ili boca su direktni trokovi Pepsi bezalkoholnih pia. Trokovi limenki ili boca mogu biti lako ukalkulisani u Pepsi bezalkoholna pia. Pojam ukalkulisanih trokova se koristi da bi se opisalo dodjeljivanje direktnih trokova odreenom predmetu troka. Indirektni trokovi nosioca troka se odnose na odreene nosioce troka ali ne mogu biti dodijeljeni na ekonomski ostvariv nain. Naprimjer, troak osoblja kontrole kvaliteta koje vodi testove ukusa i sadraja raznih bezalkoholnih proizvoda koji se flairaju u postrojenju Pepsi, jeste indirektni troak Pepsi bezalkoholnih pia. Za razliku od limenki i boca, teko je obraunati trokove osoblja za kontrolu kvaliteta u posebna Pepsi bezalkoholna pia. Pojam raspodjela trokova se koristi za opisivanje obrauna indirektnih trokova na odreene nosioce troka. 3. Faktori za podjelu trokova na indirektne i direktne (4). Nekoliko je faktora koji utiu na klasifikaciju trokova na direktne i indirektne: 1. Znaaj spornog troka. to je troak vie sporan, vie je vjerovatno da je ekonomski izvedivo dodijeliti takav troak odreenom predmetu troka. Uzmimo u obzir preduzee za narudbe putem kataloga. Vrlo je vjerovatno da je ekonomski izvedivo dodijeliti naplate kurira za isporuku svakog paketa klijentu. U suprotnom, izvjesno je da troak papira fakture ukljuen u paket koji je poslan kupcu, bude klasificiran kao indirektni troak zbog toga to nije ekonomski izvedivo dodijeliti troak ovog papira svakom kupcu. Koristi poznavanja tanog broja, recimo 0,5 centi vrijednosti papira ukljueno u svaki paket ne prelazi troak novca i vremena u dodjeli trokova u svaki paket. 2. Tehnologija prikupljanja raspoloivih informacija. Poboljanja u ovoj tehnologiji poveavaju procenat trokova klasificiranih kao direktni. ifrirane sprave, naprimjer, dozvoljavaju mnogim proizvodnim postrojenjima da tretiraju odreene materijale koji su prethodno klasificirani kao indirektni trokovi, kao direktne trokove proizvoda. 3. Dizajn poslovne aktvnosti. Naprimjer, klasificiranje troka kao direktnog je potkrijepljeno ako je postrojenje organizacije (ili njen dio) koriten iskljuivo za poseban predmet troka, kao to je odreeni proizvod ili odreeni kupac. 4. Ugovoreni aranmani. Naprimjer, ugovor koji navodi da data komponenta (Intel Pentium ip) moe biti koritena samo kao odreeni proizvod (za IBM PC) ini lakim klasificiranje komponenti na direktne i indirektne trokove proizvoda. Direktna/indirektna klasifikacija zavisi od odabira predmeta troka.

1

4. Podjela trokova na fiksne i varijabilne i navesi tri primjera. Varijabilni troak se mijenja u potpunosti u srazmjeru sa izmjenama u odnosnom nivou ukupne akivnosti ili obima. Ako Ford kupi volan po cijeni od $60 za svaki, za vozilo Ford Explorer, ukupni troak volana bi trebao biti $60 puta broj sastavljenih vozila. Ukupni trokovi volana je primjer varijabilnog troka, troka koji se mijenja u potpunosti srazmjerno promjenama u broju sastavljenih vozila. Fiksni troak ostaje neizmjenjen u potpunosti za dati vremenski period uprkos svim veim promjenama u odnosnom nivou ukupne aktivnosti ili obima. Ford moe prikazati $20 miliona u odreenoj godini za iznajmljivanje i osiguranje u svom postrojenju u Detroitu. Oba ova troka ostaju nepromjenjena u potpunosti tokom odreenog obima broja vozila sastavljenih tokom datog vremena. Fiksni trokovi postaju progresivno manji po jedinici kako se broj sastavljenih vozila poveava. 5. Objasniti pojam relevantnog obima. Relevantan obim je opseg aktivnosti ili obima u kojem vrijedi posebna veza izmeu nivoa aktivnosti ili obima i spornih trokova. Npr. fiksni troak je fiksni samo u odnosu na dati obim (obino irok) od ukupne aktivnosti ili obima i za dato obuhvaeno vrijeme (obino odreeni planirani period). Uzmimo u obzir Thomas Transport Company (TCC), koja radi sa dvije hladnjae koje nose poljoprivredne proizvode na trite. Svaki kamion ima godinji fiksni troak od $40.000 (ukljuujui troak godinjeg osiguranja od $15.000 i godinje naknade za registraciju od $8.000). Maksimum godinjeg koritenja svakog kamiona je 120.000 milja. U tekuoj godini (2001), predvieni kombinovani ukupni prevoz za ova dva kamiona je 170.000 milja. Do 120.000 milja, TTC moe raditi jednim kamionom; od 120.001 do 240.000 milja, radi sa dva kamiona; od 240.001 do 360.000 radi sa tri kamiona. Opseg od 120.001 do 240.000 je opseg u kojem TTC oekuje da navedeni dio od $80.000 bude vrijedan, uzimajui predvieno koritenje od 170.000 milja za 2001. U sklopu ovog obima, promjene u preenim miljama nee utjecati na godinji fiksni troak. Fiksni trokovi mogu se mijenjati iz godine u godinu. Naprimjer, godinja naknada za registraciju za registrovane kamione je uveana u 2002.godini, ukupni nivo fiksnih trokova e porasti (osim prebijanja umanjenim u drugim fiksnim stavkama) ak i ako TTC nastavi sa radom u opsegu 120.001-240.000. 6. Nabrojati vrste zaliha u preduzeu. Preduzee-sektor za proizvodnju kupuje materijale i dijelove i pretvara ih u razliite gotove proizvode. Oni obino imaju jednu ili vie vrsta od dolje navedenih tri vrste zaliha: 1. Direktne zalihe materijala. Stvarni materijali na skladitu i oni za upotrebu u proizvodnom procesu. 2. Zalihe u obradi. Poluproizvodi djelimino obraeni, koji nisu u potpunosti zavreni. Takoer su nazvani nedovrena proizvodnja. 3. Zalihe gotovih proizvoda. Proizvod potpuno zavren ali neprodan. Trgovina-sektor preduzea kupuje i zatim prodaje robu (materijalne proizvode) bez mijenjanja njihove osnovne forme. Oni uvaju samo jednu vrstu zaliha koja ima istu formu proizvoda kao i kada je kupljena. Usluge-sektori usluga pruaju samo usluge ili nematerijalne proizvode njihovim kupcima i stoga ne uvaju zalihe materijala proizvoda za prodaju. 7. Objasniti razliku izmeu uskladitivih i trokova perioda. Trokovi priznati inventurom su svi trokovi proizvoda koji se priznaju kao sredstvo kada se pojave i potom postanu trokovi prodatih proizvoda kada je proizvod prodat. Za proizvodni sektor preduzea, svi proizvodni trokovi su trokovi priznati inventurom. Trokovi nastali za direktni materijal, direktni proizvodi rad i indirektni proizvodni trokovi stvaraju novo sredstvo, prvu obradu proizvoda i potom gotovi proizvod. Stoga se proizvodni trokovi ukljuuju u 2

proizvod u obradi i zalihe gotovih proizvoda kako bi akumulirali trokove kreiranja ovih sredstava. Kada se prodaju gotovi proizvodi, trokovi prodatih proizvoda se priznaju kao rashod koji e se uklopiti sa prihodima od prodaje. Za preduzee proizvodnog sektora , inventurisani trokovi su trokovi kupovine proizvoda koji su preprodani u istom obliku. Ovi trokovi su trokovi samih proizvoda i bilo kojih narednih trokova prevoza za ove proizvode. Za preduzee uslunog sektora odsustvo zaliha znai da nema inventurisanih trokova. Trokovi perioda su svi trokovi u bilansu uspjeha osim trokova prodatih proizvoda. Ovi trokovi se tretiraju kao rashodi perioda u kojem su nastali zbog toga to nisu pretpostavljeni kao korist za budui period. Rashodovanje ovih trokova direktno najkonkretnije odraava odnos prihoda i rashoda perioda. Za preduzee proizvodnog sektora, trokovi perioda ukljuuju sve neproizvodne trokove (trokove istraivanja i razvoja i trokove raspodjele). Za preduzee proizvodnog setora, trokovi perioda ukljuuju sve trokove koji se ne odnose na trokove proizvedenih proizvoda za preprodaju u istom obliku. Odsustvo inventurisanih trokova za preduzee u proizvodnom sektoru znai da svi njihovi trokovi jesu trokovi perioda. 8. Definisati primarne trokove i trokove konverzije Direktni trokovi proizvodnje su svi direktni proizvodni trokovi koji se prije svega odnose na direktni materijal i direktni proizvodni rad. Kako se tehnologija prikupljanja informacija poboljava, preduzea mogu dodati dodatne kategorije direktnih trokova. Proizvodni indirektni trokovi su svi proizvodni trokovi osim direktnih trokova proizvodnje. Ovi trokovi se pojavljuju da transformiu proizvodne trokove u gotove proizvode. Direktan rad i indirektni trokovi proizvodnje neophodni su da bi dolo do tog procesa. Stoga se zbroj direktnog rada i indirektnih trokova proizvodnje naziva trokom konverzije. III poglavlje 1. Pretpostavke CVP analize (6 pretpostavki) CVP analiza zasniva se na nekoliko pretpostavki: 1. Promjene u nivou prihoda i trokova pojavljuju se samo zbog promjena u broju proizvedenih ili prodatih jednica proizvoda (ili usluga). Broj jedinica proizvodnje je samo prihod i nosilac troka. Kao pojedinaan troak je bilo koji faktor koji utjee na trokove, pojedinani prihod je bilo koji faktor koji utjee na prihode. 2. Ukupni trokovi mogu biti podjeljeni na fiksne komponenete i komponentu koja je promjenjiva u odnosu na nivo koliine proizvodnje. Takvi varijabilni trokovi ukljuuju kako direktne varijabilne trokove tako i indirektne varijabilne trokove proizvoda. Slino tome, fiksni trokovi ukljuuju kako direktne fiksne trokove tako i indirektne fiksne trokove proizvoda. 3. Prilikom grafikog prikazivanja, ponaanje ukupnih prihoda i ukupnih trokova je linearno u odnosu na jedinice koliine proizvodnje u okviru relevantnog obima. 4. Jedinica prodajne cijene, jedinice varijabilnog troka i fiksnih tokova je poznata i konstantna. 5. Analiza da li pokriva jedan prizvod ili pretpostavlja da je prodaja mjeovita kada se razliiti proizvodi prodaju e ostati ista kao to se i nivo ukupnih prodajnih jedinica mijenja. 6. Svi prihodi i trokovi, takoe, mogu biti dodati i usporeeni bez uzimanja u obzir vrijednosti vremena i novca. Dobit od poslovanja = Ukupni prihodi od poslovanja Trokovi prodate robe i trokovi poslovanja Neto dobit je dobit od poslovanja plus prihodi od sporednih akivnosti minus porez na dobit. 2. Vani elementi CVP analize, navesti i objasniti Razlika izmeu ukupnih prihoda i ukupnih varijabilnih trokova se naziva granina dobit. 3

Granina dobit je efekivan saetak razloga po kojima se promjene u dobiti od poslovanja deavaju kako se mijenja broj prodatih jedinica. Granina dobit po jedinici je razlika izmeu prodajne cijene i varijabilnih trokova po jedinici. Granina dobit je kljuni koncept u analzi CVP. Predstavlja iznos prihoda minus varijabilne trokove koji doprinose obnavljanju fiksnih trokova. Kada se fiksni trokovi potpuno obnove, granina dobit doprinosi dobiti od poslovanja. Umjesto iskazivanja granine dobiti u iznosu po jedinici, moemo je iskazati i u procentu. Procenat granine dobiti je granina dobit po jedinici podijeljena sa prodajnom cijenom. 3. Kako postiemo taku pokria i koje metode moemo koristiti da je odredimo Taka pokria je koliina proizvodnje gdje je ukupan prihod jednak ukupnim trokovima, a to je gdje je dobit od poslovanja nula. Menaderi su zainteresovani za taku pokria jer ele izbjei gubitak od poslovanja, a taka pokria im govori koji nivo prodaje trebaju imati da bi izbjegli gubitak. Postoje tri metode za utvrivanje take pokria: metoda jednaine, metoda granine dobiti i metoda grafikog prikaza. Metod jednaine: Pod metodom jednaine, bilans uspjeha moe biti iskazan koritenjem naredne terminologije u formi sljedee jednaine: prihodi varijabilni trokovi fiksni trokovi = dobit od poslovanja (JPC x K) (JVT x K) FT = DoP Metod granine dobiti: Metod granine dobiti jednostavno koristi koncept granine dobiti kako bi primjenila metod jednaine. Ponovnim pisanjem prethodne jednaine imamo: (JPC - JVT) x K = FT + DoP JKM x K = FT + Dop K = FT + Dop JKM Takom pokria, dobit od poslovanja je po definiciji , nula. Postavljanjem Dop = 0, dobijamo:K = FT JKM

Taka pokria = Fiksni trokovi broj jedininica jedinica granine dobiti Metod grafikog prikaza: U metodu grafikog prikaza, postavljamo liniju za ukupne trokove i liniju za ukupne prihode. Njihova taka presjecanja je taka pokria. Linija ukupnih trokova je suma fiksnih trokova i varijabilnih trokova. Taka pokria je koliina prodatih jedinica gdje se linija ukupnih prihoda i linija ukupnih trokova presjecaju. U taki presjecanja ukupni prihodi su jednaki ukupnim trokovima. 4. Koritenje CVP analize za odluivanje (objasniti dvije vrste odluka) Kod donoenja odluka menaderi koriste CVP analize za poreenje granine dobiti i fiksnih trokova razliitih alternativa. Analiza osjetljivosti "ta-ako" tehnika, sistematske analize promjene rezultata ako se prvobitno predvieni dogaaji ne ostvare ili ako se neka vana pretpostavka ne ostvari. Odluka o reklamiranju: Prepostavimo da Mary planira prodaju 40 jedinica. Mary razmatra davanje reklame gdje opisuje proizvod i karakteristike u brouri sa sajma. Reklama e kotati $500. Ovaj troak je fiksi zbog toga to e ostati isti bez obzira na broj jedinica koje Mary proda. Predvia da e se reklamom prodaja poveati na 45 paketa. Treba li Mary reklamirati proizvod? Naredna tabela prikazuje CVP analizu.

4

40 prodanih paketa bez reklame (1)

40 prodanih paketa sa reklamom (2)

razlika (3) = (2) - (1)

Granina dobit ($80x40; $80x45) Fiksni trokovi Dobit od poslovanja

$3.200 2.000 $1.200

$3.600 2.500 $1.100

$400 500 $(100)

Dobit od poslovanja umanjuje se za $100, tako da Mary ne treba reklamirati. Odluka o umanjenju prodajne cijene: Zbog toga to nije odluila da reklamira, Mary razmilja da li da umanji prodajnu cijenu na $175. Po novoj cijeni, misli da e prodati 50 jedinica. U ovoj koliini, prodavac softvera na veliko koji dobavlja Radi-Sve-softver e prodati paket Mary za $115 po paketu umjesto po $120. Treba li Mary umanjiti prodajnu cijenu. Ne, naredna analiza pokazuje: Granina dobit od snienja cijene na $175, ($175-$115) x 50 jedinica $3.000 Granina dobit od cijene odravanja po $2000, ($200-$210) x 40 jedinica $3.200 Porast/smanjenja granine dobiti od snienja cijene $(200) Zbog toga to se fiksni trokovi u iznosu od $2.000 ne mijenjaju, snienje cijene vodi nioj kontribucijskoj mari $200 i $2.000 nie dobiti od poslovanja. 5.Objasniti efekat prodajnog miksa Prodajni mix je relativna kombinacija kvantiteta proizvoda ili usluga koje uvjetuju ukupnu jedinicu prodaje. Ako se mix mijenja, cjelokupna ciljana prodajna jedinica moe jo uvijek biti postignuta. Meutim, utjecaj dobiti od poslovanja zavisi od toga kako se pomjerio orginalni omjer proizvoda nie i vie od granine dobiti. Za razliku od situacije jednog proizvoda (ili usluge), ne postoji jedinstven broj jedinica take pokria za situaciju vie vrsta proizvoda. Koliinska taka pokria zavisi od prodajnog miksa. 6. Objasniti CVP analizu u servisnim i neprofitnim organizacijama Klju primjene CVP analize u uslunim i neprofitnim oganizacijama je mjerenje njihova uinka. Slijede primjeri mjera uinaka u razliitim uslunim i neprofitnim granama:Grana Aviokompanije Hoteli/ moteli Bolnice Univerziteti Mjera uinka Putnik-milje Soba - broj bukiranih noi Pacijent - dani Student - asovi

Zamislimo dravnu socijalnu ustanovu sa odobrenim budetom za 2000. godinu u iznosu od $900.000. Osnovna svrha ove neprofitne organizacije je pruanje pomoi hendikepiranim osobama koje trae zaposlenje. U prosjeku ova ustanova subvencionira prihode svake osobe sa $5,000 godinje. Fiksni godinji trokovi ustanove su $270.000 i nema drugih trokova. Direktor eli znati koliko ljudi moe pomoi u 2000. godini. Ovdje moemo koristiti CVP analizu izjednaavajui radni kapital sa nulom. Ako je Q broj hendikepiranih osoba kojima treba pomo, imamo: Ukupan prihod Varijabilni trokovi Fiksni trokovi = $0 $900.00 - $5.000Q - $270.000 = $0 Q = 126 osoba Pretpostavimo da direkor sumnja da e budet za 2001. god. biti manji za 15%, odnosno da e iznositi $765.000=$900.000 x (1-0.15). Direktor eli znati koliko osoba u ovom sluaju moe pomoi, uz pretpostavku da se iznos subvencije po osobi nae promjeniti: $765.000 - $5.000Q - $270.000 = $0 Q = 99 osoba Obratite panju na dvije karaktreistike CVP odnosa u ovoj neprofitnoj situaciji: 5

1. Procenat pada uinka, (126 - 99) / 126, ili 21, 4%, je vii nego 15% smanjenja budeta. Zato? Zato to postojanost fiksnih trokova u iznosu od $270.000 podrazumjeva da procenat pada uinka premauje procenat smanjenja budeta. 2. Da smo ovaj odnos prikazali grafiki, odobreni budet bi bio ravna vodoravna crta od $765.000. Direktor bi mogao podesiti aktivnosti na jedan ili vie naina kako bi poslovao unutar reduciranog budeta: (a) smanjiti broj osoba kojima e se pruiti pomo, (b) smanjiti varijabilne trokove (iznos pomoi po osobi) ili (c) smanjiti ukupne fiksne trokove. IV poglavlje 1. Temeljni koncepti sistema za obraun trokova (nabrojati i objasniti pojmove) Termini koje koristimo u razmatranju sistema za obraun trokova su: Nosilac troka - bilo ta za ta se eli posebno izraunati trokove; npr. proizvod ili usluga. Direktni trokovi nosioca trokova trokovi koji su vezani za konkretnog nosioca troka i koji mogu biti utvreni na ekonomski izvodljiv nain. Indirektni trokovi nosioca troka trokovi koji su vezani za konkretnog nosioca troka, ali ne mogu biti utvreni na ekonomski izvodljiv nain. Indirektni trokovi se rasporeuju nosiocu troka pomou metoda za rasporeivanje trokova. Zdrueni trokovi grupisanje individualnih trokova. Moemo ih rangirati vrlo iroko (kao npr. zdrueni trokovi svih operativnih trokova vozila koje preduzee posjeduje) do vrlo usko (npr. ukupni operativni trokovi jednog konkretnog vozila koje koristi prodavac). Osnova za alokaciju trokova faktor koji je obino klju za sistematsko dodjeljivanje indirektnog troka ili grupe indirektnih trokova nosiocu troka. Ako je nosilac troka rad, proizvod ili kupac, osnova za alokaciju trokova se moe zvati i osnova za obraun trokova. Osnova za obraun trokova moe biti finansijska (kao npr. direktni trokovi rada) i nefinansijska (kao to je broj preenih milja). Preduzea esto trae upotrebu nosioca trokova kao osnovu za alokaciju trokova. Naprimjer, broj preenih milja se moe koristiti kao osnova za alokaciju operativnih trokova vozila izmeu razliitih prodajnih regiona. 2. Objasniti dva sistema za obraun trokova Dva osnovna tipa sistema se koriste za obraun trokova proizvoda i usluga: Sistemi za obraun trokova prema narudbi. Kod ovih sistema, nosilac troka je zasebna jedinica, skupina ili mnogo zasebnih proizvoda ili usluga nazvanih narudba. Proizvod ili usluga je esto izraen po elji kupca. Poto su proizvodi i usluge razliiti, sistem za obraun trokova prema narudbi mogu akumulirati trokove po svakom zasebnom proizvodu, usluzi ili poslu. Sistemi za obraun trokova procesa privreivanja kod ovih sistema, predmet troka je masa identinih ili slinih jedinica proizvoda ili usluga. Ova dva sistema obrauna je najbolje predstaviti kao dva kraja prave. Sistemi obrauna mnogih preduzea kombiniraju neke elemente i obrauna po poslu i obrauna po procesu. 3. Koraci u obraunu trokova prema narudbi (7 koraka) Korak 1. Identificirati nosioce trokova, Korak 2. Identificirati direktne trokove procesa, Korak 3. Izabrati osnovu za alokaciju trokova koja e se koristiti kod alokacije indirektnih trokova procesa. Indirektni proizvodni trokovi su trokovi koji se ne mogu odrediti za odreeni posao. Ove trokove treba rasporediti na trokove poslova. Razliiti poslovi zahtijevaju razliite koliine indirektnih resursa. Cilj alociranja indirektnih trokova je naglaavanje indirektnih resursa za pojedinani posao. 6

Korak 4. Identificirati indirektne trokove povezane sa svakom bazom za alokaciju trokova, Korak 5. Izraunati stopu po jedinici svake baze za alokaciju indirektnih trokova. Za svaki zbirni troak , indirektni trokovi se raunaju dijeljenjem ukupnih indirektnih trokova sa ukupnim iznosom za alokaciju trokova. Korak 6. Izraunati indirektne trokove rasporeene na mjesta trokova. Indirektni trokovi mjesta trokova se raunaju mnoenjem stvarnih iznosa razliitih baza za alokaciju (jedna za svaki zbirni troak) sa njima pripadajuom tarifom indirektnih trokova. Korak 7. Izraunavanje ukupnog troka mjesta trokova dodavanjem svih direktnih i indrektnih trokova koji mu pripadaju. 4. Objasniti razlog brojnika i nazivnika Postoje dva vana razloga za koritenje dueg perioda za obraun stope indirektnih trokova. a) Razlog brojnika (zbirni indirektni troak). to je krai period, vei je utjecaj sezonskih osobina na nivo trokova. Naprimjer, kada bi se stopa indirektnih trokova raunala za svaki mjesec, trokovi grijanja (koji su ukljueni u brojnik) bi teretili samo zimski period. Koritenjem godine za period obrauna, ukljuujemo efekte sva etiri godinja doba u izraunavanju tarife indirektnih trokova. Na nivoe ukupnih indirektnih trokova utjeu i razliiti nesezonski neizvjesni trokovi. Skupljajui ove indirektne trokove preko cijele godine i obraunom jedinstvene stope godinjeg indirektnog troka izravnavamo sve razlike neizvjesnih periodino specifinih trokova. b) Razlog nazivnika (iznos baze za alokaciju). Drugi razlog za dui period je potreba da se pokriju mjeseni fiksni i indirektni trokovi preko promjenjivih nivoa uinka. Neki direktni trokovi (naprimjer nabavke) mogu varirati s uvaavnajem baze za alokacij trokova, dok su drugi indirektni trokovi fiksni (naprimjer zakupnine i porezi na nekretnine). 5. Pristup usklaivanja stope za mjesta trokova Ovaj pristup ponovo formulie sva knjienja u glavnoj knjizi i u pomone knjige koritenjem stope stvarnih trokova umjesto planirane. Prvo, stvarna stopa indirektnih trokova se izraunava na kraju godine. Tada, svaki posao na koji su indirektni trokovi bili rasporeeni tokom godine prima svoj izos, ali ponovno obarunat pomou stvarne stope indirektnih trokova. Konano provedu se knjienja zatvaranja rauna na kraju godine. Rezultat toga je da knjienje trokova svake narudbe-kao i krajnji saldo Kontrole proizvodnje u toku, Kontrole gotovih proizvoda i Trokova prodatih proizvoda-precizno pokazuje stvarne indirektne trokove. Ovaj pristup donosi koristi pravovremenou i pouzdanou obrauna normalnih trokova u toku godine i tanost obrauna po stvarnim trokovima na kraju godine. Troak svakog pojedinanog posla i saldo zaliha i trokova prodatih proizvoda na kraju godine su iskazani po stvarnim trokovima. 6.Pristup srazmjernog rasporeivanja optih trokova Razmjerno rasporeivanje je razlaganje opih trokova manjih ili veih od stvarnih du zavrne proizvodnje u toku, gotovih proizvoda ili trokova prodatih poizvoda. Na zalihe materijala nisu rasporeeni nikakvi opi trokovi, tako da one nisu ukljuene u ovo razmjerno rasporeivanje. 7.Pristup otpisa trokova prodatih proizvoda U ovom sluaju, ukupni potcijenjeni ili precjenjeni rasporeeni trokovi su ukljueni u Trokove prodatih proizvoda tekue godine. Zavrna salda na raunima Kontrola proizvodnih opih trokova i Raspored poizvodnih opih trokova se zatvaraju sa raunima Proizvodnja u toku, Kontrola gotovih proizvoda i Trokovi prodatih proizvoda, i u skladu s tim postaju nula na kraju svake godine. 7

8