tržište rada i obrazovanje – zajednički ciljevi i aktivnosti sanja major načelnica sektora
DESCRIPTION
Tržište rada i obrazovanje – zajednički ciljevi i aktivnosti Sanja Major načelnica sektora. Najveći problemi razvoja znanja u Hrvatskoj. Obrazovni sustav ne daje ključne kvalifikacije za život i rad (8 ključnih kompetencija – posebno učiti kako učiti i poduzetničke vještine ) - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Tržište rada i obrazovanje – zajednički ciljevi i aktivnosti
Sanja Majornačelnica sektora
Najveći problemi razvoja znanja u Hrvatskoj Obrazovni sustav ne daje ključne
kvalifikacije za život i rad (8 ključnih kompetencija – posebno učiti kako učiti i poduzetničke vještine)
Veza znanosti, obrazovanja i gospodarstva je slučajna – nema sustava
Sustav za promicanje inovacija premalen je i ne koristi potencijale stvaranje nove vrijednosti
Svega 0,73% BDP-a se investira u znanost
Oko 2% osoba starih 25-64 godine prisustvuje programima obrazovanja odraslih
Temeljni izazovi tržišta rada u HrvatskojDUGOROČNE PRIJETNJE Niska razina aktivnosti stanovništva Demografske odrednice IZAZOVI KONKURENTOSTI Neusklađenost znanja i vještina
radne snage s potrebama tržišta rada
Previsoka cijena rada Niska mobilnost i fleksibilnost
radne snageIZAZOVI SOCIJALNE INKLUZIJE Velike regionalne nejednakosti Skupine koje se teško zapošljavaju Dohodovna sigurnost je na niskoj
razini
Dugoročni europski strateški ciljevi za obrazovanje Cjeloživotno obrazovanje i snažna
mobilnost radne snage mora postati stvarnost
Poboljšati kvalitetu i efikasnost obrazovanja i osposobljavanja
Promicati jednakost, socijalnu koheziju i aktivno građanstvo;
Stvarati uvjete za jačanje kreativnosti i inovacija uključujući poduzetništvo na svim razinama obrazovanja
Agenda 2020 Stopa zaposlenosti (20-64)
75% u RH 58,7% (64,7% muškarci, 53% žene)
Udio visoko obrazovanih u dobnoj skupini 30-34 godine 40% u RH 2010. godine = 22,6%
Smanjiti broj mladih koji ne steknu kvalifikaciju na manje od 10% - u RH = 3,9%
NAJVEĆI SU IZAZOVI za Hrvatsku KOD STOPE ZAPOŠLJAVANJA POSEBNO ŽENA
Prepreke ostvarenju više stope aktivnosti
• Niska prosjećna razina obrazovanja neaktivnog stanovništva otežava njihovu aktivaciju
• Prosijek udjela visokoobrazovanih u EU je 22,8% (2010) a u RH 15,5% (EUROSTAT)
Zaposleni Nezaposleni
Neaktivni
Nedovršena osnovna škola 2,6 2,7 15,0Osnovna škola 14,1 14,9 32,81-3 godišnja strukovna škola 28,5 37,4 194 godišnja strukovna škola 30,2 28,8 16,2Gimnazija 3,7 3,2 7,7Viša škola 8,3 4,9 4,5Fakultet i više 12,6 8,1 4,8Izvor: Anketa o radnoj snazi, Priopćenje 9.2.7/4, travanj 2012, DZS
Sudjelovanje stanovništva u cjeloživotnom učenju u dobi od 18-64
Dansk
a
Finska
Sloven
ija
Slovač
kaČeš
ka
Njemač
kaEU27
Nizoze
mska
Austrij
a
Mađars
ka
Hrvatsk
a
Bugars
ka
Turska
0
5
10
15
20
25
30
35
40 37.1
27.3
21.3
3.4
9.111.7 11.9
23.7
17
2.8 2 1.74.6
39.8
31.128.7
26.624.5 23.7 23.4 22.5 22.5
21.318.5
17.3
8.8
Zaposleni Nezaposleni Neaktivni
%
Viškovi i manjkovi radnika: strukturna nezaposlenost Analize pokazuju:
• U mnogim obrazovnim sektorima nema zamjene za postojeće radnike koji idu u mirovinu (vidi profile sektora www.asoo.hr)
• Za razvojne potrebe u nekim sektorima ima viškova a u nekim manjkova
• Obrazovni programi koji se nude nemaju odgovarajuće ishode učenja po:• Kvaliteti• Vrsti znanja i vještina
• Upisna politika nije u funkciji smanjenja neravnoteža
Kako razvijati znanja za potrebe gospodarstva?
Potrebe tržišta rada za znanjima i vještinama neće se spontano rješavati bez planiranja kvalifikacija na vrijeme
Planiranje zahtijeva poznavanje trendova i projekcije budućih potreba gospodarstva
Procjene potreba trebaju se redovno utvrđivati na nacionalnoj razini, po regijama i gospodarskim djelatnostima
Potrebe djelatnosti moraju se svesti na potražnju za znanjima i vještinama na razini zanimanja i razini kompetencija
Sa tim saznanjima pristupa se planiranju potrebnih obrazovnih ishoda i kvalifikacija u redovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih.
Obveze MRMS Prikupljanje informacija o
potrebama tržišta rada u svrhu:• Razvoja standarda zanimanja za
razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
• Kreiranje politike zapošljavanja• Kontrole uspješnosti mjera
aktivne politike• Razvoj profila sektora kao
podloge za rad sektorskih vijeća
Organizacijska struktura za HKO
Nacionalna koordinacija za HKO (MZOS,
MRMS, MRRFEU)
Sektorsko vijeće – 1
Bipartitno (tripartitno)
sektorsko vijeće MRMS - 1
Sektorsko vijeće – 2
Bipartitno (tripartitno)
sektorsko vijeće MRMS-2
Sektorsko vijeće –… 26
…26
Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih
potencijala
Elementi registra za praćenje zanimanja/kvalifikacija/kompetencija (ZKK)
• Aktivni osiguranik (15+)
• Umirovljenik
• Učenik, student• Obrazovanje odraslih• Dob 7+
• Nezaposlena osoba (15-64)
• Slobodna radna mjesta
• Prebivalište / boravište (razina županije)
• Cijela populacija 0+
MUP
HZZ
HZMO
eMatica
Zaključak Novi ustroj MRMS i povezivanje s
drugim ministarstvima omogućuje stvaranje usklađenih politika
Uvodi se sustav praćenja potreba tržišta rada i prilagođavanje obrazovnih programa
Razvijaju se novi instrumenti poput registra ljudskih potencijala za potporu novim sustavima
Hrvatski kvalifikacijski okvir i njegova tijela posebno Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala te Koordinacija triju ministarstava osigurati će prilagođavanje obrazovne ponude potrebama tržišta rada.