tumacenje dragulja poslanicke mudrosti 3234a

3
33 32 Pogledi 2. juli/srpanj 2011. Pogledi Pi{e: Re{id Hafizovi} D ok je Inkvizicija u neko} muslimanskoj [pa- niji dovr{avala svoj krvavi pir nad ~udesnim muslimanskim kraljevstvom ili halifatom na Pi ri nej skom po lu oto ku, li {a va ju}i za sva - gda Europu onog najboljeg {to joj se ikad dogodilo u njenoj povijesti i guraju}i je u barbarizam i duhovnu mrklinu kakvu dotad nije vidio ljudski rod, na Balka- nu, u Bosni je stasao mladi}, `ivi svjedok kozmi~ke tra- gedije {panskih muslimana, koji se upravo spremao podi}i do danas neprevazi|eni duhovni spomenik muslimanskoj kulturi i civilizaciji na Pirinejima koja je cijeli milenij svoga prisustva na europskom tlu Euro- pu spa{avala od nje same. Rije~ je o Abdulah-efen- diji Bo{njaku (umro 1644.), duhovnom potomku Ve- likog U~itelja (al-Shaykh al-Akbar, Doctor Maximus), {panskog prosvjetitelja i hijeratika Muhyiddin ibn ’Ara- bija, europskog muslimana iz dvanaestog stolje}a, ~iji ne sva ki da{ nji du ho vni opus ga je smjes tio na pi je des - tal najve}eg misti~nog filozofa Istoka i Zapada. Bio je samo jedan me|u stotinama sebi sli~nih sufija, filo- zofa, pjesnika, teologa, logi~ara, matemati~ara, his- tori~ara, polihistora, astronoma, kroni~ara i inih ko- ji su svojim kolosalnim djelom obilje`ili {esnaesto, se- damnaesto i osamnaesto stolje}e otomanskog prisus- tva na Balkanu. Bilo je to upravo vrijeme istinskog pros- vjetiteljstva u Europi koje je uslijedilo mnogo prije tzv. vremena Francuskog prosvjetiteljstva. Bje`e}i pred razbuktalim loma~ama Inkvizicije, i {panski jevreji su svoju u dotada{njoj povijesti jevrej- skog mi{ljenja nevi|enu duhovnu ba{tinu “udomi- li“ ba{ tu, u “otomanski Balkan” , u razu|ene duhovne univerzume prosvjetiteljskih Bo{njaka ~ije tada{nje vrijeme, gle paradoksa, nedobronamjerni njihovi bli`i i dalji europski susjedi predumi{ljajno nastoje predstaviti vremenom “tamnog vilajeta” . Bo{njakova Bosna Abdulah-efendija Bo{njak, mladi} iz Gradi{ke, svoju ~ak i do dandanas nedosegnutu naobrazbu i ras- ko{nu akademsku kulturu sticao je u dotad naj- ve}im i najboljim sredi{tima duhovne kulture unu- tar Otomanskog imperija: Istanbulu, Konji, Damas- ku, Meki i Medini, a svoje ideje je, pored maternjeg bosanskog jezika, na jednak na~in izricao na jo{ tri, gotovo pa “maternja jezika” na kojima je pisao, to jest na turskom, perzijskom i arapskom. Premda je bio krajnje njegovani duhovnjak, a ne politi~ki analiti~ar i politi~ki pragmatik, njegova gotovo uro|ena politi~ka inteligencija i mudrost bili su takvi da su ga preporu~ili sultanu njegova vremena i smjestili ga tik uz njega, ta- ko da je Abdulah-efendija Bo{njak obno} ispisivao naj- ljep{u duhovnu lektiru unutar razli~itih obzorja mu- slimanske u~enosti, a obdan mar{irao uz svog sulta- na i dijelio mu vlastite politi~ke savjete i nagovore. Ta- ko se tro{io `ivot dvojice sultana, jednog sa duhovnim turbanom na glavi i drugog sa onim svjetovnim, a obo- jica bijahu takve veli~ine da im u vremenu u kojem mi `ivimo ni dostojnog konju{ara ne bismo mogli na}i u ovda{njim, ali ni svjetskim politi~kim, dr`avnim i re- ligijskim vrhovima. U tom velikom muslimanskom imperiju sa duho- vnim naslije|em kakvo svijet nije pamtio, Abdulah- efendija Bo{njak se odva`io napisati, ko zna koji po redu, “Komentar na Dragulje poslani~ke mudrosti” (Sharh Fu sus al-Hi kam), to jest na dje lo sla vnog An - dalu`anina Ibn ’Arabija, djelo koje je sami “manifes- to” sufijske knji`evnosti, ali taj “Komentar” nije bio tek jedan u nizu, ve} takav da mu je priskrbio laskavi na- slov “tuma~ dragulja” (Sharih al-Fusus), dok je u na - {em vremenu ocijenjen kao najljep{i, postav{i tako pre- dmetom i{~itavanja na najpresti`nijim univerziteti- ma u svijetu, makar je tekst jo{ uvijek u formi ruko- pisa, pisan klasi~nim, visokoumnim i krajnje njego- vanim arapskim jezikom. @ive}i u srcu muslimanskog imperija, Abdulah- efendija Bo{njak ni jednog trenutka nije zatajio vlas- titi nacionalni identitet niti je krio vlastite korijene, ne- go se posvuda i uvijek predstavljao i potpisivao kao Al- Bosnawi – Bosanac/Bo{njak, svjedo~e}i vlastitim primjerom kako se brani, promi~e i nosi vrijednost vlastitog identiteta. Za razliku od njega, u njegovoj do- movini danas oni, me|u Bo{njacima, koji nedostoj- no ovaplo}uju dostojanstvo religijskog i akademskog autoriteta, jedva da i{ta znaju o njemu i njegovu dje- lu, ve} kao ljudi opasnih sujeta i nezaja`ljivih apeti- ta pre ma vri je dnos ti ma ko je im ni ka ko ne pri pa da - ju, utemeljuju raznorazne kvazi-znanstvene i kvazi- akademske institute koji nisu drugo doli odsudni pu- canj u srce ideje bosanstva i bo{nja{tva, pogubni in- stitucionalni paralelizam u Bo{njakovoj Bosni koja jo{ uvi jek bi je bit ku za o~uva njem vlas ti tog tla pod no - gama. U protekle ~etiri godine Abdulah-efendija Bo{njak se, prijevodom njegova “Komentara” na bosanski je- zik u sadr`inskom opsegu od 2.000 stranica, polaga- no vra}ao svojoj domovini. Zahvaljuju}i na{im nese- bi~nim iranskim prijateljima iz Instituta Ibn Sina u Sa- rajevu, koji su objavili integralni prijevod teksta Bo{- njakova “Komentara” u ~etiri sveska, Bosanci su prvi narod u svijetu koji ~ita duhovno {tivo ovog ve- likog arapskog rukopisa Abdulah-efendije Bo{njaka, dok na kriti~kom izdanju ovoga teksta i njegovoj pri- premi za {tampu jo{ uvijek vrijedno radi na Kyoto uni- verzitetu u Japanu uva`eni profesor Yasushi Tonaga, dostojni nasljednik na Katedri za islamsku filozofiju slavnog profesora Toshihica Izutzua. Prvu promociju ovaj integralni prijevod “Komen- ta ra” Ab du lah-efen di je Bo{ nja ka do`ivio je de cem - bra mjeseca 2010. godine na Fakultetu islamskih na- uka u Sarajevu, na instituciji koja je, vjerovatno, naj- dostojnija i najrelevantnija da progovori o velikom dje- lu ovog izuzetnog bosanskog i bo{nja~kog u~itelja i prosvjetitelja. To je jedina obrazovno-odgojna insti- tu ci ja, u po ret ku re li gij skih obra zo vnih in sti tu ci ja u Bo{ - njaka danas, koja je odnjegovala svoj vlastiti kadar sa blistavim akademskim karijerama i rezultatima po- dudarnim sa razmi{ljanjima i interpretacijama samog Abdulah-efendije Bo{njaka. To, svakako, valja potcrta- ti unato~ ~injenici da su ova institucija i njeni prvi no- sioci koji su skupa s njom rasli posljednjih trideset i vi{e godina danas izlo`eni nevi|enom ru{ila~kom, go- tovo barbarskom nasrtanju i razaranju sa strane ov- da{njih “binladenovskih junkera” u ~ijim rije~ima, a nerijetko, i djelima se prepoznaje onaj ru{ila~ki “ru- ko pis” je dnak onom is to ro dne im bra ti je u Af ga nis - tanu, Iraku, Somaliji, ^e~eniji, Pakistanu i drugdje. Go- re od njihovih sumanutih i bezumnih nakana upe- re nih pro tiv Fa kul te ta islam skih na uka u Sa ra je vu i nje - govih kadrova, koje ovi binladenovski aktivisti obje- lodanjuju na svojim portalima, skriveni iza “zidina” interneta, jest sama ~injenica da te njihove sumanu- te i bezumne nakane osvi}u na stranicama dnevne no- vine koja se voli hvastati da predstavlja “avaz” svebo{- nja~kog identiteta, ili na slu`benim portalima admi- nistrativnog vrha Islamske zajednice u BiH prije ne- goli na re~enim “junkerskim” portalima i on-line fo- ru mi ma ovih mi li tan tnih ju no {a. Na te me lju te ~inje - nice, mo`da, jo{ uvijek poimence ne znamo autore onih sumanutih nakana, no njihove naru~itelje, ni- malo iznena|eni, svakako znamo. Slava bo{nja~kog identiteta Ali, vratimo se djelu Abdulah-efendije Bo{njaka ~ije ime, naporedo uz ime muderisa Tajib ef. Oki}a i knji`e- vnika Me{e Selimovi}a, u prijateljskim zemljama mu- slimanskog svijeta, prije svega u samoj Turskoj, jo{ uvi- jek predstavlja za{titni znak i slavu bo{nja~kog iden- titeta koji je u vrijeme otomanske Bosne bio samo dru- go ime za ukupni kulturni identitet samog Otoman- skog imperija, kako nedavno u Sarajevu re~e aktuel- ni predsjednik Iranske akademije za filozofiju profe- sor Gholam Reza Aavani. Bo{njakov “Komentar” na Ibn ’Arabijeve “Dragu- lje poslani~ke mudrosti” istinska je enciklopedija u ko- joj su do ta knu ta sko ro sva bi tna pi ta nja ko ji ma se ba - vi duhovna nauka islama. Nije samo njegovani jezik ovoga djela Abdulah-efendije Bo{njaka ono {to zadiv- ljuje i skoro dah oduzima, ve} jednako tako i njego - va erudicija, metodolo{ka preciznost i znanstvena apa- ratura posvjedo~ena u brojnim i opse`nim glosama na mar gi na ma ru ko pi sa u ko ji ma nas on oba vje {ta - va o svakom autoru svoga vremena, njegovom dje- lu i njegovim idejama koje su u dodiru sa onim {to on izla`e na stranicama ovog velikog “Komentara” . Dok se poziva na djelo samog Ibn ’Arabija ili njegovih sla- vnih u~enika i tuma~a, Abdulah-efendija Bo{njak nas izravno navodi na dulje ili kra}e citate iz njihova dje- la, citate kojih je posve li{ena znatno kra}a, prva ina~ica ovog ru ko pi sa ko ju je ne ko} bio na pi sao na osman - skom turskom. Kada smo kazali da je ovaj “Komentar” istinska en- ciklopedija svih zna~ajnih pitanja kojima se bavi od- govorna duhovna nauka islama, htjeli smo re}i da ovo njegovo djelo, zapravo, predstavlja cjelovitu povijest Abdulah-efendija Al-Bosnawi – za{titni znak bo{nja~kog i bosanskog identiteta TUMA^ENJE DRAGULJA POSLANI^KE MUDROSTI U protekle ~etiri godine Abdulah-efendija Bo{njak se, prijevodom njegova “Komentara” na bosanski jezik u sadr`inskom opsegu od 2.000 stranica, polagano vra}ao svojoj domovini. Zahvaljuju}i iranskom Institutu Ibn Sina u Sarajevu, koji je objavio integralni prijevod teksta Bo{njakova “Komentara” u ~etiri sveska, Bosanci su prvi narod u svijetu koji ~ita duhovno {tivo ovog velikog arapskog rukopisa Abdulah-efendije Bo{njaka: na prijevodu je vrijedno radio prof. dr. Re{id Hafizovi} koji za Poglede pi{e o Bo{njaku, “Komentarima na Dragulje poslani~ke mudrosti” i govori kako je nastajalo ovo iznimno vrijedno djelo u na{im, doma}im uvjetima “Abdulah-efendija Bo{njak obno} je ispisivao najljep{u duhovnu lektiru unutar razli~itih obzorja muslimanske u~enosti” FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA “To, svakako, valja potcrtati unato~ ~injenici da su ova institucija i njeni prvi nosioci koji su skupa s njom rasli posljednjih trideset i vi{e godina danas izlo`eni nevi|enom ru{ila~kom, gotovo barbarskom nasrtanju i razaranju sa strane ovda{njih ’binladenovskih junkera’”

Upload: samir-beglerovic

Post on 24-Oct-2014

152 views

Category:

Documents


5 download

TRANSCRIPT

Page 1: Tumacenje Dragulja Poslanicke Mudrosti 3234a

3332 Pogledi 2. juli/srpanj 2011. Pogledi

Pi {e: Re {id Ha fi zo vi}

Dok je In kvi zi ci ja u ne ko}mu sli man skoj[pa -ni jido vr{a va lasvojkrva vi pir nad ~ude snimmu sli man skim kra ljev stvom ili ha li fa tomna Pi ri nej skompo lu oto ku, li {a va ju}i za sva -

gda Euro pu onog naj bo ljeg {to joj se ikad do go di lo unje nojpo vi jes ti i gu ra ju}i je u bar ba ri zam i du ho vnumrkli nuka kvudo tadni jevi dioljud ski rod, na Bal ka -nu, u Bo sni je sta saomla di}, ivisvje dokko zmi~ketra -ge di je {pan skih mu sli ma na, ko ji se upra vo spre maopo di}i do da nas ne pre va zi|eni du ho vni spo me nikmu sli man skoj kul tu ri i ci vi li za ci ji na Pi ri ne ji ma ko jaje ci je limi le nijsvo gapri sus tva na europ skom tlu Euro -pu spa {a va la od nje sa me. Ri je~ je o Ab du lah-efen -di jiBo{ nja ku(umro1644.), du ho vnompo tom kuVe -li kogU~ite lja (al-Shaykh al-Akbar, Doc torMaximus),{pan skogpros vje ti te lja i hi je ra ti kaMuhyid din ibn ’Ara -bi ja, europ skogmu sli ma na iz dva na es togsto lje}a, ~ijine sva ki da{ njidu ho vniopus ga je smjes tio na pi je des -talnaj ve}egmis ti~nogfi lo zo faIs to ka i Za pa da. Bio jesa mo je dan me|u sto ti na ma se bi sli~nih su fi ja, fi lo -zo fa, pje sni ka, te olo ga, lo gi~ara, ma te ma ti~ara, his -to ri~ara, po li his to ra, as tro no ma, kro ni~ara i inih ko -ji su svo jimko lo sal nimdje lomobi lje ili{e sna es to, se -da mna es to i osa mna es tosto lje}eoto man skogpri sus -tva na Bal ka nu. Bi lo je to upra vovri je meis tin skogpros -vje ti telj stva u Euro piko je je usli je di lomno gopri je tzv.vre me na Fran cus kog pros vje ti telj stva.

Bje`e}i pred ra zbu kta lim lo ma~ama In kvi zi ci je, i{pan ski je vre ji su svo ju u do ta da{ njojpo vi jes ti je vrej -skog mi{ lje nja ne vi|enu du ho vnu ba {ti nu “udo mi -li“ ba{tu, u “oto man skiBal kan”, u ra zu|enedu ho vneuni ver zu me pros vje ti telj skih Bo{ nja ka ~ije ta da{ njevri je me, gle pa ra do ksa, ne do bro na mjer ni nji ho vibli`i i da lji europ ski su sje di pre du mi{ ljaj no nas to jepred sta vi ti vre me nom “ta mnog vi la je ta”.

Bo{ nja ko va Bo snaAb du lah-efen di ja Bo{ njak, mla di} iz Gra di {ke,

svo ju~ak i do dan da nasne do se gnu tunao bra zbu i ras -ko {nu aka dem sku kul tu ru sti cao je u do tad naj -ve}im i naj bo ljim sre di {ti ma du ho vne kul tu re unu -tar Oto man skog im pe ri ja: Is tan bu lu, Ko nji, Da mas -ku, Me ki i Me di ni, a svo je ide je je, po red ma ter njegbo san skog je zi ka, na je dnak na~in izri cao na jo{ tri,go to vo pa “ma ter njaje zi ka” na ko ji ma je pi sao, to jestna tur skom, per zij skom i arap skom. Prem da je biokraj njenje go va nidu hov njak, a ne po li ti~kiana li ti~ari po li ti~kipra gma tik, nje go vago to vouro|enapo li ti~kain te li gen ci ja i mu drostbi li su ta kvi da su ga pre po ru~ilisul ta nunje go vavre me na i smjes ti li ga tik uz nje ga, ta -ko da je Ab du lah-efen di jaBo{ njakobno}ispi si vaonaj -lje p{udu ho vnule kti ruunu tarra zli~itihob zor jamu -sli man ske u~enos ti, a ob dan mar {i rao uz svog sul ta -na i di je lio mu vlas ti tepo li ti~kesa vje te i na go vo re. Ta -ko se tro {io ivotdvo ji cesul ta na, je dnog sa du ho vnimtur ba nom na gla vi i dru gog sa onimsvje to vnim, a obo -

ji ca bi ja hu ta kve ve li~ine da im u vre me nu u ko jemmi ivi mo ni dos toj nogko nju {a ra ne bi smomo glina}iu ov da{ njim, ali ni svjet skimpo li ti~kim, dr`a vnim i re -li gij skim vrho vi ma.

U tom ve li kommu sli man skomim pe ri ju sa du ho -vnim na sli je|em ka kvo svi jet ni je pam tio, Ab du lah-efen di ja Bo{ njak se odva`io na pi sa ti, ko zna ko ji pore du, “Ko men tar na Dra gu lje po sla ni~ke mu dros ti”(Sharh Fu sus al-Hi kam), to jest na dje lo sla vnog An -da lu`ani na Ibn ’Ara bi ja, dje lo ko je je sa mi “ma ni fes -to” su fij skeknji e vnos ti, ali taj “Ko men tar” ni je bio tekje dan u ni zu, ve} ta kav da mu je pris krbiolas ka vina -slov“tu ma~dra gu lja” (Sha rih al-Fu sus), dok je u na -{emvre me nuoci je njen kao naj lje p{i, pos tav {ita kopre -dme tom i{~ita va nja na naj pres ti`ni jim uni ver zi te ti -ma u svi je tu, ma kar je tek st jo{ uvi jek u for mi ru ko -pi sa, pi san kla si~nim, vi so kou mnim i kraj nje nje go -va nim arap skim je zi kom.

@ive}i u srcu mu sli man skog im pe ri ja, Ab du lah-efen di jaBo{ njak ni je dnogtre nut kani jeza ta jiovlas -ti tina ci onal niiden ti tetni ti je kriovlas ti teko ri je ne, ne -go se po svu da i uvi jekpred stav ljao i po tpi si vao kao Al-Bo snawi – Bo sa nac/Bo{ njak, svje do~e}i vlas ti timpri mje rom ka ko se bra ni, pro mi~e i no si vri je dnostvlas ti togiden ti te ta. Za ra zli ku od nje ga, u nje go vojdo -mo vi ni da nas oni, me|u Bo{ nja ci ma, ko ji ne dos toj -noova plo}ujudos to jan stvore li gij skog i aka dem skogauto ri te ta, je dva da i{ta zna ju o nje mu i nje go vu dje -lu, ve} kao lju di opa snih su je ta i ne za ja`lji vih ape ti -ta pre ma vri je dnos ti ma ko je im ni ka ko ne pri pa da -

ju, ute me lju ju ra zno ra zne kva zi-znan stve ne i kva zi-aka dem skein sti tu teko jini sudru godo liod su dnipu -canj u srce ide je bo san stva i bo{ nja{ tva, po gu bni in -sti tu ci onal nipa ra le li zam u Bo{ nja ko vojBo sniko ja jo{uvi jek bi je bit ku za o~uva njem vlas ti tog tla pod no -ga ma.

U pro te kle~eti rigo di neAb du lah-efen di jaBo{ njakse, pri je vo domnje go va“Ko men ta ra” na bo san ski je -zik u sadr`in skom op se gu od 2.000 stra ni ca, po la ga -novra}aosvo jojdo mo vi ni. Za hva lju ju}ina {imne se -bi~nimiran skimpri ja te lji ma iz In sti tu ta Ibn Si na u Sa -ra je vu, ko ji su obja vi li in te gral ni pri je vod tek sta Bo{ -nja ko va “Ko men ta ra” u ~eti ri sves ka, Bo san ci suprvi na rod u svi je tu ko ji ~ita du ho vno {ti vo ovog ve -li kogarap skogru ko pi saAb du lah-efen di jeBo{ nja ka,dok na kri ti~komiz da njuovo gatek sta i nje go vojpri -pre mi za {tam pu jo{ uvi jekvri je dnora di na Kyotouni -ver zi te tu u Ja pa nu uva`eni pro fe sor Yasus hi To na ga,dos toj ni na slje dnik na Ka te dri za islam sku fi lo zo fi jusla vnog pro fe so ra Tos hi hi ca Izut zua.

Prvu pro mo ci ju ovaj in te gral ni pri je vod “Ko men -ta ra” Ab du lah-efen di je Bo{ nja ka do`ivio je de cem -bramje se ca2010. go di ne na Fa kul te tuislam skihna -uka u Sa ra je vu, na in sti tu ci ji ko ja je, vje ro va tno, naj -dos toj ni ja i naj re le van tni ja da pro go vo ri o ve li komdje -lu ovog izu ze tnog bo san skog i bo{ nja~kog u~ite lja ipros vje ti te lja. To je je di na obra zo vno-od goj na in sti -tu ci ja, u po ret kure li gij skihobra zo vnihin sti tu ci ja u Bo{ -nja kada nas, ko ja je odnje go va lasvojvlas ti tika dar sablis ta vim aka dem skim ka ri je ra ma i re zul ta ti ma po -

du dar nim sa ra zmi{ lja nji ma i in ter pre ta ci ja masa mogAb du lah-efen di jeBo{ nja ka. To, sva ka ko, va ljapot crta -tiuna to~~inje ni ci da su ova in sti tu ci ja i nje niprvino -si oci ko ji su sku pa s njom ra sli po slje dnjih tri de set ivi {ego di nada nasizlo`enine vi|enomru {i la~kom, go -to vo bar bar skom na srta nju i ra za ra nju sa stra ne ov -da{ njih “bin la de nov skih jun ke ra” u ~ijim ri je~ima, ane ri jet ko, i dje li ma se pre po zna je onaj ru {i la~ki “ru -ko pis” je dnak onom is to ro dne im bra ti je u Af ga nis -ta nu, Ira ku, So ma li ji, e~eni ji, Pa kis ta nu i dru gdje. Go -re od nji ho vih su ma nu tih i be zu mnih na ka na upe -re nihpro tivFa kul te taislam skihna uka u Sa ra je vu i nje -go vih ka dro va, ko je ovi bin la de nov ski akti vis ti obje -lo da nju ju na svo jim por ta li ma, skri ve ni iza “zi di na”in ter ne ta, jestsa ma~inje ni ca da te nji ho vesu ma nu -te i be zu mnena ka neosvi}u na stra ni ca madne vneno -vi neko ja se vo lihvas ta ti da pred stav lja“avaz” sve bo{ -nja~kog iden ti te ta, ili na slu`be nim por ta li ma admi -nis tra ti vnog vrha Islam ske za je dni ce u BiH pri je ne -go li na re~enim “jun ker skim” por ta li ma i on-li ne fo -ru mi maovihmi li tan tnihju no {a. Na te me lju te ~inje -ni ce, mo`da, jo{ uvi jek po imen ce ne zna mo auto reonih su ma nu tih na ka na, no nji ho ve na ru~ite lje, ni -ma lo izne na|eni, sva ka ko zna mo.

Sla va bo{ nja~kog iden ti te taAli, vra ti mo se dje luAb du lah-efen di jeBo{ nja ka~ije

ime, na po re do uz ime mu de ri saTa jib ef. Oki}a i knji e -vni kaMe {eSe li mo vi}a, u pri ja telj skimze mlja mamu -sli man skogsvi je ta, pri jesve ga u sa mojTur skoj, jo{ uvi -jek pred stav lja za {ti tni znak i sla vu bo{ nja~kog iden -ti te tako ji je u vri je meoto man skeBo sne bio sa modru -go ime za uku pni kul tur ni iden ti tet sa mog Oto man -skog im pe ri ja, ka ko ne da vno u Sa ra je vu re~e aktu el -nipred sje dnikIran skeaka de mi je za fi lo zo fi jupro fe -sor Gho lam Re za Aava ni.

Bo{ nja kov “Ko men tar” na Ibn ’Ara bi je ve “Dra gu -ljepo sla ni~kemu dros ti” is tin ska je en ci klo pe di ja u ko -joj su do ta knu tasko ro sva bi tnapi ta njako ji ma se ba -vi du ho vna na uka isla ma. Ni je sa mo nje go va ni je zikovo gadje laAb du lah-efen di jeBo{ nja ka ono {to za div -lju je i sko ro dah odu zi ma, ve} je dna ko ta ko i nje go -vaeru di ci ja, me to do lo {kapre ci znost i znan stve naapa -ra tu ra pos vje do~ena u broj nim i op se`nim glo sa mana mar gi na ma ru ko pi sa u ko ji ma nas on oba vje {ta -va o sva kom auto ru svo ga vre me na, nje go vom dje -lu i nje go vimide ja mako je su u do di ru sa onim{to onizla`e na stra ni ca ma ovog ve li kog “Ko men ta ra”. Dokse po zi va na dje losa mog Ibn ’Ara bi ja ili nje go vihsla -vnihu~eni ka i tu ma~a, Ab du lah-efen di jaBo{ njak nasizra vnona vo di na du lje ili kra}eci ta te iz nji ho vadje -la, ci ta teko jih je po sveli {e nazna tnokra}a, prvaina~icaovog ru ko pi sa ko ju je ne ko} bio na pi sao na osman -skom tur skom.

Ka da smo ka za li da je ovaj“Ko men tar” is tin skaen -ci klo pe di jasvihzna~aj nihpi ta njako ji ma se ba viod -go vor nadu ho vnana ukaisla ma, htje li smo re}i da ovonje go vo dje lo, za pra vo, pred stav lja cje lo vi tu po vi jest

Ab du lah-efen di ja Al-Bo snawi – za {ti tni znak bo{ nja~kog i bo san skog iden ti te ta

TU MA^ENJE DRA GU LJAPO SLA NI^KE MU DROS TIU pro te kle ~eti ri go di ne Ab du lah-efen di ja Bo{ njak se, pri je vo dom nje go va “Ko men ta ra” na bo san ski je zik u sadr`in skom op se gu od 2.000 stra ni ca,po la ga no vra}ao svo joj do mo vi ni. Za hva lju ju}i iran skom In sti tu tu Ibn Si na u Sa ra je vu, ko ji je obja vi o in te gral ni pri je vod tek sta Bo{ nja ko va “Ko men ta ra”u ~eti ri sves ka, Bo san ci su prvi na rod u svi je tu ko ji ~ita du ho vno {ti vo ovog ve li kog arap skog ru ko pi sa Ab du lah-efen di je Bo{ nja ka: na pri je vo du jevri je dno ra dio prof. dr. Re {id Ha fi zo vi} ko ji za Po gle de pi {e o Bo{ nja ku, “Ko men ta ri ma na Dra gu lje po sla ni~ke mu dros ti” i go vo ri ka ko je nas ta ja loovo izni mno vri je dno dje lo u na {im, do ma}im uvje ti ma

“Ab du lah-efen di ja Bo{ njak obno} je ispi si vao naj lje p{u du ho vnu le kti ru unu tar ra zli~itih ob zor ja mu sli man ske u~enos ti”

FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA“To, sva ka ko, va ljapot crta ti una to~~inje ni ci da su ova in sti tu ci ja inje ni prvi no si ociko ji su sku pa s njom ra sli po slje dnjih tri de set i vi {e go di na da nasizlo`eni ne vi|enom ru {i la~kom, go to vo bar bar skom na srta nju i ra za ra nju sa stra ne ov da{ njih’bin la de nov skihjun ke ra’”

Page 2: Tumacenje Dragulja Poslanicke Mudrosti 3234a

34 Pogledi 2. juli/srpanj 2011.

bo`an ske obja ve, nje nu stru ktu ru, nje ne na~ineobjav lji va nje, kao i te me ljnuna ravdva de set i se dampo sla ni~kih lo go sa ili gla so no {a Bo`ijih ko ji sukrozra zli~itasve to po vi je snaraz do bljaobja vebi lipa -ra di gma ti~neegzis ten ci jal nepri ma te ljkenei zre ci -vih aspe ka ta bo`an ske mu dros ti, pri ma te ljke nje -go va nesna gomizra vne“bo`an skepe da go gi je” kaota kve. No, Ab du lah-efen di jaBo{ njak tu po vi jestobja -ve ne ispi tu je u nje nojpo vi je snoj, his to ri cis ti~kojdi -men zi ji, prem da ne pro pu {tauves ti u ka zi va nje i svere le van tne po vi je sne ~inje ni ce, gdje god je to po -tre bno, ne go tu po vi jestobja veispi tu je u nje nojme -ta po vi je snoj ra vni, kroz sim bo li~ki je zik su fij ske li -te ra tu re i pod vi domnje nepri mi je nje nedu ho vnos -ti. S dru gestra ne, ovo nje go voen ci klo pe dij skodje -loispi su jene sva ki da{ nje i u po vi jes timu sli man skogmi{ lje nja ri jet ko vi|ene aspe kte su fij ske egze ge zesve to ga tek sta.

Svi jet u ma lomTra imo li sa mone kekrun skeide jeovogve li kog

dje la zna me ni tog Ab du lah-efen di je Bo{ nja ka, tadbi smo, pri jesva kedru ge, spo me nu li ide ju o ma kro -ko zmo suko jini jesvi jetma gi~nihsi la ili od Bo gana -pu {te nomsvi je tu, prem daNje go vomRu komstvo -re nom, ne go je ri je~ o svi je tu ko ji je izva na i iznu -tra pre mre`en tvo ra~kom ener gi jom Bo`ijih Ime -na ko ja ~ine `ivu zbi lju sve ko li kih ma kro i mi kros -vje to va, a u sva kom od njih tre pe ri svje tlo sna sla -va i ne odo lji vasi laNje go veBi ti. U taj ma kro ko zmos,svi jet traj no obnav lja ju}e tvo ra~ke ener gi je i sla veuvi jek na no vo ot kri va ju}eg Ime na Bo`ijeg Bog jeuveo ^o vje ka, “sve obu hva tni egzis tent”, sa vr{e niznak pu ni ne svog bo`an skog stva ra nja, tu “Nu ho -vuko ra blju” u ko ju je Bog sva kiaspektvlas ti to gastva -ra nja, ras pr{en u ma kro ko zmo su pod vi dompo je -di na~nih par~i}a, sa da pod vi dom sin te ze cje lo vi -to slo`io u sva ki po je di na~ni ljud ski pri mje rak kaomi kro ko zmos ili svi jet u ma lom. U tom smi slu je sva -ki po je di na~ni ljud ski pri mje rak svet i za {ti}enpe~atomBo ijesla ve, a nje go vone pra ve dnouboj -stvo uvi jek je izraz is tin ske ko zmi~ke tra ge di je. Te -me ljni ra zlog zbog ko jeg se uboj stvo sva kog po je -di nog ~o vje ka sma tra ko zmi~kom tra ge di jom nepo~iva to li ko u ~inje ni ci {to je sva ki ~o vjek u svo jojprvo bi tnojna ra viis tin skiAdem– raj skipro to tipljud -ske ci vi li za ci je ~ija te me ljna na rav ga stav lja na ra -zi nuko ja je iznadra zi nean|eos kesvje tlo sne ili d in -ske ognje ne ci vi li za ci je, ko li ko u to me {to je sva ki~o vjekiznu trais tin skiMu ham med– sla vaBo ijako -jaova plo}ujeis krudu ha i tra~aksvje tlaLi caBo ije -ga ka kvo se ne da je ni je dnom dru gom stvo re nju.

Sve tostpri mor di jal nepri ro desva kogljud skogpri -mjer kaovje rov lje na je du ho vnimda ro vi mako jepri -ma mo u ba {ti nu po onoj mu ha me dan skoj du ho -vnoj pri pra vi u na ma na~inje noj od sa mih du ho -vnihge namu ha me dan skog uma, du ha i svje tla, ka -ko svje do~e o to me po je di ni po sla ni~ki pra vo ri je -ci. Za hva lju ju}i ta kvoj ba {ti ni i du ho vnoj pri pra vi,kao prvos tvo re nojpa ra di gmiide al neljud skena ra -vi, ~o vjek je di onikuni ver zal nogda raje zi ka ili spo -so bnos ti ime no va nja stva ri, ali ne na ra zi ni nji ho -vih egzis ten ci jal nih mas ki, vi dlji vih obli ka, ve} nastu pnjunji ho vihzna~enja, nji ho veprvo bi tne, is kon -skepri ro de za ~ijedo se za nje je Po sla nikisla mastal -nois kaopo tpo ruBo`ijuri je~ima: “Go spo da ru, dajnam da vi di mo stva ri ka kve, za ci je lo, je su!”

Ze malj ski ~adorDo hva}atistva ri pod vi domnji ho veis kon skepri -

ro de, zna~i do se za ti `ivi Bi tak i bi ti di oni kom nje -go vane pres ta nogbiv stvo da vnogta la sa nja i pje nu -{a nja na `ivim “stra ni ca ma” Pri ro de. Onaj ko po -zna jeis kon skupri ro dustva ri i, na taj na~in, po ve`ese sa ko zmi~kim bi lom Bit ka, taj ozbi lju je ko -zmi~ku do mi na ci ju nad stva ri ma i stje~e vlastuprav lja nja nad nji ma, ne kao nji hovgo spo dar, ve}kao sve ko zmi~kipas tir ili Bo ijiha li fako jita kouprav -lja ju}istva ri masvi je ta, bi vais tin skislu gaBo iji, uko -li ko ovaj jest bi}e ko je slu`i Bo gu ili svi je tu sna gomsu {tin ske pri se bnos ti i po dlo`nos ti ~is to ga du ha(’Ubu diya). A to upra vo i jest is tin skozna~enjena -slo va “Ab dul lah” – “slu ga Al la hov”, na ju zvi {e ni jegna slo va ko jim je Bog odli ko vao svo je iza bra ni ke iligla so no {e.

Ka ko ste se odlu~ili zapre vo|enjeBo{ nja ko va

ru ko pi sa?– Odlu ka da se pri ba vi i pre -

ve dearap skiru ko pisBo{ nja ko -va “Ko men ta ra” na Ibn ’Ara bi -je vo dje lo Fu sus al-Hi kam pri -pa la je na {im iran skim pri ja te -lji ma iz In sti tu ta Ibn Si na uSa ra je vu ko ji ve} do brih pe tna -est go di na tro {e svoj no vac zao`iv lja va nje na {e du ho vne ba -{ti ne, i kroz pe ri od od po slje -dnjih pe tna es tak go di na spo -me nu ti in sti tut je na pra viozna~aj nu i ve oma vri je dnu iz -da va~ku pro du kci ju. Na me nije bi lo da pris ta nem ili ne pris -ta nem ura di ti ovaj i slo`en ikraj nje is crplju ju}i po sao. Ni -sam imao izbo ra, jer samosje}ao po sra mlje nost odbi tiura di ti ne {to za {ta su se na {ipri ja te lji opre di je li li i {to, ugla -vnom, do no si du ho vnu ko ristna ma ov dje u Bo sni. Po~eosam ra di ti na ru ko pi su 2007.go di ne, ta ko da su ~eti ri sves -ka bo san skog iz da nja ovog op -se`nog ru ko pi sa izla zi la go di -nu za go di nom u ra spo nu2008.–- 2011. go di ne. Mo ji uvi di uko lo sal no dje lo An da lu`ani -na Ibn ’Ara bi ja to kom izra demo gado kto ra tapred stav lja li sudra go cjen pre du jam za {to po -tpu ni ji i te me lji ti ji su sret satek stom sa mog Ab du lah-efen -di je Bo{ nja ka. Ta ko, ~eti ri go -di ne is crplju ju}eg ra da na pri -

je vo du re zul ti ra li su sadr`in -skim op se gom ko ji bro ji pre kodvi je hi lja de stra ni ca.

Ka ko ste do {li do auto -gra fa ru ko pi sa?

– To je du ga i po ma lodra ma -ti~napri~a. Dra ma ti~ni je od njesa me je spo zna ja da o ovombri ljan tnom auto ru po ri je klomiz Bo sne je dva da su i{ta zna lii po je din ci, ali i in sti tu ci je ko -je su po de fi ni ci ji svo ga po sladu`ne da vam o to me da dnuprvene op ho dneupu te. To je zame ne bi lo po ra`ava ju}e. Zara zli ku od nas ko ji se ta ko ne -mar no odno si mo pre ma sa -mimdra gu lji masvo jedu ho vneba {ti ne, in te le ktu al na ja vnostna naj po zna ti jim svjet skimuni ver zi te ti ma je ve} de ce ni ja -ma sus ta vno ~ita la ovaj dra go -cje ni ru ko pis Ab du lah-efen -di je Bo{ nja ka.

Pri bav lja nje ovog ru ko pi sa jepri~a za se be. Vi {e od dvi je go -di ne i ja i na {i pri ja te lji iz in sti -tu ta Ibn Si na ~ini li smo sve dase do auto gra fa ovog ru ko pi sane ka ko do|e. Sla li smo pi smana sve stra ne, mo li li ra zne in -sti tu ci je u nas i u ne kimze mlja -ma mu sli man skog svi je ta zako je smo pre tpos ta vi li da usvo jim ru ko pi snim zbir ka mapo sje du ju i ovaj Bo{ nja kov ru -ko pis. [ta vi {e, sla li smo i po je -di ne lju de iz Sa ra je va ili smomo li li po zna ni ke, Bo san ce ko -ji su bi li na stu di ju u ze mlja ma

za ko je se pre tpos tav lja lo da supo sje do va le ovaj ru ko pis, ali jere zul tat, u ko na~ni ci, bio ra vannu li. Sa mo {to sam bio po mi -slio da od tog po sla ne}e bi ti ni -{ta i da Ab du lah-efen di ja Bo{ -njak ne}e bi ti vra}en do mo vi -ni kroz pri je vod nje go va ru ko -pi sa na bo san ski je zik, sje tiosam se, mo`da tad, jo{ je di nepre os ta lemo gu}nos ti, to jest dana pi {em krat ku po ru ku ko le gi,pro fe so ru sa Kyoto uni ver zi te -ta u Ja pa nu i da mu se, ba rem,izja dam zbog sve ga {to mi sedo ga|alo u pro te kle dvi je go di -ne ve za no za po tra gu Bo{ nja -ko va auto gra fa ovog ru ko pi sa.I, gle, ~uda! Za sa mose damda -na u ne obi~no lu ksu znom pa -ko va nju iz Ja pa na mi je sti gaodisk sa sadr`ajem Bo{ nja ko varu ko pi sa i usrdne `elje za is tra -jan i is crplju ju}i rad ko ji me~ekao kroz na re dne ~eti ri go di -ne. Tad sam do znao i to da ko -le ga Yasus hi To na ga, ko ji mi jepo slao taj disk, ra di na kri -ti~kom iz da nju tek sta ru ko pi -sa i da za svo ja is tra`iva nja upo lju islam ske fi lo zo fi je pri -ma ta ko vi sok nov~ani iznos odvla de Ja pa na ka kvim se mi ni -ka da ne}emo mo}i na da ti.

Ka ko je iz gle dao je danVa{ ra dni dan?

– Sva ki od ~eti ri sves ka ru ko -pi sa Ab du lah-efen di je Bo{ nja -ka pre vo dio sam, u pro sje ku,izme|u tri i pol i ~eti ri mje se -

“Za sa mo se dam da na u ne obi~no lu ksu znom pa ko va nju iz J

Ne za bo ra vna du h ?

?

?

BO SA NAC BO[ NJAK “Za ra zli ku od nje ga, u nje go voj do mo vi ni da nasoni, me|u Bo{ nja ci ma, ko ji ne dos toj noova plo}uju dos to jan stvo re li gij skog i aka dem skog auto ri te ta, je dvada i{ta zna ju onje mu i nje go vudje lu, ve} kao lju di opa snih su je ta i ne za ja`lji vih ape ti ta pre ma vri je dnos ti ma ko je im ni ka ko ne pri pa da ju, ute me lju ju ra zno ra zne kva zi-znan stve ne ikva zi-aka dem skein sti tu te ko ji ni sudru go do li od su dnipu canj u srce ide je bo san stva i bo{ nja{ tva, po gu bni in sti tu ci onal nipa ra le li zam uBo{ nja ko voj Bo sniko ja jo{ uvi jek bi jebit ku za o~uva njemvlas ti tog tla podno ga ma”

Page 3: Tumacenje Dragulja Poslanicke Mudrosti 3234a

On ga je pridr`ao i za sva ko dru go ljud sko stvo -re njeko jepos ta jesvje sno~inje ni ce da je kru nasve -tos ti ljud ske na ra vi sa ma is kra Du ha Bo`ijeg u{a -to re na u ljud sko mesrcu. Ta ko je ~o vjek, kao bo`an -skimi kro ko zmos(In sanrab ba ni), pos taoegzis ten -ci jal no la {ti lo na li cu ma kro ko zmo sa kao neu -gla~anaogle da la na je dnakna~in na ko ji je is kraDu -ha Bo`ijeg u ~o vje ku osvi je tli la ne iz mjer ne svje to -ve i kra ljev stvasmi re na u sva komljud skompri mjer -ku. Kao {to is kraDu haBo`ijeguprav ljakra ljev stvi -ma ~o vje ko ve ra zu mne ilo va~e, ta ko i ~o vjek, kaoivi duh uni ver zu ma, ve li kogsvi je ta, ma kro ko zmo -

sa, vla dais tim kao ha li faBo iji na Ze mlji. Ta kvuvrstusa ve zni~ke, ni ka kopo ro blji va~kevla da vi nema kro -ko zmo som~o vje kuomo gu}ujute me ljneodli keLi -je pih Bo`ijih Ime na ko je je Bog uba {ti nio u na ravsva kog ~o vje ka obli ko vav {i ga, sa mo nje ga u ci je -lom po ret ku stvo re nja, ne po sre dnim do di rom sa“Svo jeDvi jeRu ke”, sim bo li~kimje zi komKur’anago -vo re}i. Sa mo je ~o vjek, na ime, obli ko van stva ra -la~kimener gi ja masvihBo`ijihIme na i sa mo je onba {ti nikdvi juegzis ten ci jal nihfor mi: ma kro i mi kro -ko zmi~ke for me; sa mo je ~o vjek u is ti mah je din -ka i ci je li ljud ski rod.

U~iniv {i ide al nu, prvo bi tnuljud skupri ro du“ze -malj skim ~ado rom” Du ha Bo`ijeg, su ku somsadr ajane bes kogpro to ti paKnji ge u ~ijao~ita i skri -ve nazna~enjapro ni~eljud ski duh ob da renda romdo se za nja is kon ske na ra vi stva ri i bi}a, Bog je po -da rio ide al noj ljud skoj pri ro di, ko ja se na zi va i sa -vr{e nim ~o vje kom u na ma in po ten tia, mo} pre -vo|enja zna~enja bo go du hog tek sta Knji ge u ivedo ga|ajesa mo usa vr{u ju}eljud skedu {e, pre las kaiz pre vlas tiob zor nogvre me nahis to rij skesvi jes ti upre vlast unu tar du {e vnog, ver ti kal nog, kva li ta ti -vnog vre me na du {e vne hi je ro his to ri je.

Bla go da re}i stva ra la~koj ima gi na ci ji u se bi, kao

or ga nutran scen den tnespo zna jeko ji ima mo} ima -gi na li za ci je ili pre vo|enja zna~enja tek sta u is tin -skido ga|ajdu {e, me ta fi zi~kogsim bo la u sa mure -al nost tu biv stvu ju}eg, ide al naljud skapri ro da je ka -dra ra zvi ja ti ra zli~ite obli ke spo zna je, od onih ko jese stje~u kao sta tis ti~ko, na pa bir~eno zna nje ko jepris krblju je tek ~is tepoj mo ve i pre dod`be(’Ilmhu -su li), do onihspo zna jako je~ine da se ide al naljud -ska pri ro da u ~inu sa mo/spo zna va nja i sa mo usa -vr{e nja za tje~e u `ivoj stvar nos ti ono ga {to po jami pre dod`ba sta tis ti~kih ili ana li ti~kih spo zna janas to je ozna~iti i te orij ski de fi ni ra ti (’Ilm hu du ri).Ka da se ovojpo to njojspo zna jipri do da ona ko ja seozna~uje kao ima gi nar na spo zna ja (’Ilm mit ha li),ba{ ona sna gom ko je se ljud ska du {a u svom cje -lo dne vnom in ter pre ta ti vnom mi’rad`u pri sje}asvo ga`ivo tapri jeuli je va nja u po je di na~noljud skoti je lo, tad ide al naljud skapri ro da u na mastje~espo -so bnost spo znaj nog sa mo us krsa va nja na vi {imho ri zon ti ma spo zna je, u dru gim di men zi ja ma“pros to ra” i “vre me na”, kao i u dru gim“ci vi li za ci ja -ma” i du ho vnim kli ma ma ko je se ra zli je va ju u ne -po sre dnoj “bli zi ni” Bo`ije Pri su tnos ti.

A ta “bli zi na” Bo`ije Pri su tnos ti je u du ho vnomsrculjud skomko jeumi je da slu {a i ko je je uvi jekpri -se bno. Ni je ri je~ o srcu ko je pum pa krv do po slje -dnje }eli je na {eg ti je la, ve} srcu – in tu iti vnom oku(Fu ad) ko je ne tre mi ce mo tri Ri je ku @ivo ta i vo do -tok ni ka da dva pu ta po nov lje nih ta la sa o~ito va njaBo`ijihIme nako ja nam u sva kom, i naj si}u {ni jemvre men skom hi pu nu de no va stva ra la~ka obli ko -va njasvje to va u na ma i oko nas. Ta ko je to sto ga{to,su kla dnokur’an skomis ka zu, sa mo ot kri va ju}i Bogstal no~inine {tono vo i ne po nov lji vo. Te ofa ni ja masvo jeBi tiuvo distva ri u pos to ja nje, a te ofa ni ja masvo -jih Ime na zadr`ava ih on dje do tre na nji ho va po -no vnog vra}anja u sta nje na~el ne neo~ito va nos ti.Sto ga je Ibn ’Ara bi ta kvo srce u na ma oslo vio “pri -ma te ljkom sva kog obli ka” i sa vr{e no ugla~animogle da lom u na mako jehva tastva ra la~kiri tamsva -kog Ime na Bo`ijeg, ma ko li ko bio hi tar i ne po nov -ljiv, jer ta kvosrcesva kogis tin skog~o vje ka je, po ri -je~imaPo sla ni kaisla ma, u stal nom`rvnju“izme|udva Prsta Mi los ti vo ga”.

Cje lo`ivo tna za da}aA ba{u to i ta kvoljud skosrcene pre trgnu to je za -

gle da na ljud ska du {a, taj naj ta jan stve ni ji du ho vnien ti tet u na ma, svje tlo sni ~o vjek u na ma, cje -lo ivo tniho do~a snikuprav ljenpre masvo jojne bes -kojdo ma ji. Ibn Si na joj je pre po znao dva li ca ili dvi -je te me ljne du ho vne fun kci je ozna~iv {i je dnu kaoin tel lec tus con tem pla ti vus ko jom du {a do hva}ais ti nu, i dru guko ja se na zi va in tel lec tusprac ti cusko -jomdu {ado hva}asa mudu ho vnuvrli nu. Sa is ti nomi du ho vnom vrli nom u se bi na~el na ljud ska pri ro -da od sva kogpo je di na~nogljud skogpri mjer ka~iniis tin skog du ho vnog vi te za ko ji je ka dar bra ni tivlas ti to dos to jan stvo i dos to jan stvo sva kog mu nauprav lja njepo vje re nogstvo re nja nad ko jimpro vo -di prav du Bo`iju, a ova po to nja ni je dru go do li na -{acje lo ivo tnaza da}a da u sva komda nusvo ga ivo -tasva kustvarko ja je na {om ili ne~ijomdru gomkriv -njomis trgnu ta iz egzis ten ci jal nera vno te`evra ti mona njoj pri pa da ju}e mjes to, jer prav da ni je ni {ta nima nje ni vi {e od to ga.

Evo tek ne ko li ko ide ja u ne pre gle dnom du ho -vnom uni ver zu mu Bo{ nja ko va “Ko men ta ra”, po -nu|enihsa mo u je dnojme|ude se ti na mamo gu}ih,~ak i sa svimdruk~ijihin ter pre ta ci jako jemo`eizves -tisva ki~ita teljko ji se za te knepredBo{ nja ko vimne -sva ki da{ njena da hnu tim i du ho vnobre me ni timtek -stom. Si gu ran sam da }e sva ki bu du}i ~ita telj nje -go vatek stana}isvoj put i pris tup, svo juvlas ti tuin -ter pre ta ci juBo{ nja ka, sve je dnoka ko}e se odlu~iti~ita ti Bo{ nja kov “Ko men tar”: sus ta vno, sve stra ni -cu za stra ni com, ili ona koko koda na{ njiIran ci, tje -ra ni vlas ti tim unu tar njim po ti ca jem ili uvje to va nitre nu ta~nim sta njem du ha, ~ita ju Ha fi zov “Di -van”, otva ra ju}i na su mi~no nje go ve stra ni ce i u ta -ko vrsnom~ita njutra`e}ivlas ti teod go vo re i vlas ti -te in ter pre ta ci je.

Ja, oso bno, sam na pret ho dnim stra ni ca ma, tekilus tra ci jera di i na ne ko li koizvu~enihide ja, po nu -diosvo je~ita nje i svojvlas ti ti in ter pre ta ti vnimi ra’d .

352. juli/srpanj 2011. Pogledi

ca, a sva ki moj ra dni dan je izis -ki vao ba rem de set sa tno sje -de nje i upor no za gle da nje u je -dnu od 660 ogro mnih fo li jaru ko pi sa. U po~et ku je od go ne -ta nje ru ko pi sa bi lo te`e i uspo -re ni ji, ali je sva ki na re dni danbi lo sve la k{e i ubrza ni je, ta koda je moj dne vni ra dni u~inaku po~et ku izno si dvi je fo li jeru ko pi sa, dok sam sa za vr{nim,~et vrtim sves kom ru ko pi sa taju~inak po di gao na broj od ~eti -ri fo li je dne vno.

Rad na pri je vo du ovog ru ko -pi sa, una to~ svim po te -{ko}ama, kat ka da go to vo i be -zi zla znim si tu aci ja ma, ipak jepred stav ljao ne za bo ra vnu du -ho vnu pus to lo vi nu i ula`enje uta kve du ho vne uni ver zu meBo{ nja ko va mi{ lje nja ko ji sume go to vo iz di za li do de ve tesfe re i sa svim odva ja li od sva -ko dne vi ce. Nei zre ci va je du ho -vna ko rist ko ju sam se bi pris -krbio i ne pro cje nji va je du ho -vna op ti ka ko ju mi je od go ne -ta nje ovog ru ko pi sa pris krbi lo,ta ko da da nasimam i je danpo -sve druk~iji po gled na odre -|ena pi ta nja, dvoj be i in ter pre -ta ci je, ~ak i u ve zi sa stva ri mako je su mi da vno bi le do bra noja sne i shva tlji ve. Po tpu no samuvje ren da }e ovaj ru ko pis Ab -du lah-efen di je Bo{ nja ka ima -ti {ta da ka`e ov da{ njim po ko -lje nji ma ko ji }e ga ~ita ti u bu -du}nos ti.

[ta za nas zna~i pri je -vod na bo san ski je zik

Bo{ nja ko va ru ko pi sa?– Na to pi ta nje bi, mo`da, bi -

lo naj bo lje od go vo ri ti ri je~imako je mi je upu tio uva`eni pro -fe sor Seyyed Hos se in Nasr ka -da sam ga za mo lio da za za -dnju ko ri cu dru gog sves ka bo -san skog iz da nja ru ko pi sa, sku -pa sa pro fe so rom Wil li amomC. Chit tic kom, na pi {e krat kitek st o zna~aju Bo{ nja ko va“Ko men ta ra” na Ibn ’Ara bi jevFu sus. Od go va ra ju}i ka ko }e tosa za do volj stvom ura di ti, do -dao je i ovo: “Dra gi pri ja te lju,ako is tra je{ u cje lo vi tom pri je -vo du Bo{ nja ko va ’Ko men ta ra’na bo san ski je zik i vra ti{ ganje go voj do mo vi ni, Bo{ njak}e tvo ju do mo vi nu i tvoj na rodiz di}i na svjet ski in te le ktu al nivrh, jer on svo jim dje lom ba{tom vrhu pri pa da.” Eto, to bi bi -la su {ti na od go vo ra na va {epos tav lje no pi ta nje. Oso bnovje ru jem da }e ova ne sva ki da{ -nja du ho vna le kti ra, u sva komslu~aju, du gi niz go di na, mo`dai de se tlje}a od ga ja ti na {e mla -de na ra {ta je i da }e uvi jek ima -ti pu no va`ne ~ita te lje ko ji }etom {ti vu pris tu pa ti pri se bnadu ha i otvo re na srca.

[ta za Vas zna~ipri je vodovog ru ko pi sa na bo-

san ski je zik?– Re kao bih da zna~i mno go

to ga. U prvo mere dumi slim da

ovo pre gnu}e, uz sve dru go {tosam do da nasna pi sao ili pre veou znan stve nim oblas ti ma ko ji -ma se ba vim, bi tno obi lje`avamo ju aka dem sku ka ri je ru i napo se ban na~in pot crta va svemo je do ja ko{ nje znan stve nere zul ta te. S ob zi rom na ~inje ni -cu da su mo ji ra do vi ko ji se ti~uakba ri jan ske su fij ske tra di ci je iko ji su po slje dnjih ne ko li kogo di na objav lji va ni u pres -ti`nim, ~ak prvo ra zre dnimsvjet skim ~aso pi si ma, po putIbn ’Ara bi’s Jo ur nal, ~aso pi saSop hia Pe ren nis ili The ologyFo rum ko ji iz da je Ka to li~kaaka de mi ja iz Rot ter da ma, re kaobih da ovo mo je po to nje pre -gnu}e na pre vo|enjuBo{ nja ko -va “Ko men ta ra” na sim bo li~anna~inizra`avamo jede fi ni ti vnopri pa da nje i ula zak u onu po -se bnu Com mu nia spi ri tu alis~iji ~la no vi di ljem svi je ta pro -mi~u ovaj aspekt su fij ske mu -sli man ske tra di ci je. S dru gestra ne, ono {to po se bno du gu -jemovomve omate {komru ko -pi sujest~inje ni ca da je osna iomo je is kus tvo ~ita nja i de {i fri -ra nja ru ko pi sa iz aka dem skihdis ci pli na ko ji ma se ba vim to -komci je lesvo jeka ri je re, ta ko dabih u bu du}nos ti bez ika kvakrzma nja i po se bneku ra ipris -tu pio~ita nju, de {i fri ra nju i pre -vo|enju bi lo ko jeg dru gog ru -ko pi sa.

V. SE LIM BE GO VI]

Ja pa na mi je sti gao disk sa sadr`ajem Bo{ nja ko va ru ko pi sa”

o vna pus to lo vi na?

?

Foto

si: S

enad

GU

BEL

I]

PO RU KA PRO FE SO RA NA SRA“Dra gi pri ja te lju, ako is tra je{ u cje lo vi tom pri je vo du Bo{ nja ko va Ko men ta ra na bo san ski je zik ivra ti{ ga nje go vojdo mo vi ni, Bo{ njak}e tvo ju do mo vi nui tvoj na rod iz di}i na svjet ski in te le ktu al ni vrh, jer on svo jim dje lom ba{ tomvrhu pri pa da”

660 FO LI JA “Sva ki od ~eti risves ka ru ko pi saAb du lah-efen di jeBo{ nja ka pre vo dio sam, upro sje ku, izme|utri i pol i ~eti rimje se ca, a sva kimoj ra dni dan je izis ki vao ba rem de set sa tno sje de nje i upor noza gle da nje u je dnu od 660ogro mnih fo li jaru ko pi sa”