TURIZAM U HRVATSKOJ OD 1990.-1995. GODINE

Antonia Radovnikovi & Arleta VidiDr.sc. Radovi MiliTURIZAM U HRVATSKOJ OD 1990.-1995. GODINENeostvareni prihod uslijed ratnih zbivanja na ovim prostorima koji je nastao u turistikom gospodarstvu Hrvatske.

Smanjenje turistike aktivnosti

Iskljueno je ak 219 turistiih destinacija

Golemo smanjenje prihoda od turizmaNEIZRAVNE RATNE TETE U TURIZMU HRVATSKEBaza procjeneBaza procjeneBaza procjene 1970-19891980-1989Promet ostvaren u 1989NoenjaNoenjaNoenjaUkupnoDomaiInozemniUkupnoDomaiInozemniUkupnoDomaiInozemni199019991261817373175631459160959326636869019916443361745826961545482156725516913989477021992659646602593626259650445755251124421346991199365868682559043620305063569684894142334470819946081757585505956509379252718418022962388401995700666012640536528828426144748964301345351Kumulativ34715033990313157325532403030150425184819046232802Tablica 1. Vrijednosti izgubljenog fizikog prometa u registriranm smjetajnim kapacitetimaPotencijalni fiziki promet procijenjen je na bazi trend vrijednosti izraunate u razdoblju od 1970.-1989. godineOd 1990.-1995. godine izgubljeno 296 milijuna i 304 milijuna noenja26% gubitaka prometa boravak u hotelima,6% uz turistika/apartmanska naselja,20% uz kampove,14% uz privatni smjetaj

Najvei gubitak zabiljeen u 1991. i 1992. godini

Gubitak fizikog prometa smjetajnih kapaciteta od 1990.-1995.Na podruju jadranskog primorja i neposrednom zaleu smjeteno je 85% mjesta gdje je registriran tur. promet (348 mjesta), 45% zatienih objekata prirode i 60% spomenike batine

Uslijed rata, iz prometa iskljueno 1992. godine ak 219 turistikih destinacija i 196 mjesta

Pritom su otoci, premda poteeni ratnih razaranja, zbog prometne izoliranosti, smanjili promet od ranijih 108 na svega 40 destinacija. DJELOVANJE RATA NA TURISTIKE RESURSE

Kupari u DubrovnikuHotel ImperialDrastini pad prometa poinje od ljeta 1990. godine kninskim barikadama.

Turistiki kapaciteti: direktno uniteni, dio pod okupiranim podrujima, dio kapaciteta koristi se za smjetaj izbjeglica i prognanika, dok je dio izostavljen iz ponude- uslijed smanjenja turistike potranje.

Smjetajna ponuda Hrvatske smanjena je za 35%, na 923 tisue leaja u 1989. godini na 596 tisua leaja u 1991. godini.

DJELOVANJE RATA NA TURISTIKU POTRANJU I SMJETAJNU PONUDUGodina1990.1991.1992.1993.1994.1995.Turistiki dolasciUkupni broj8 497 0002 294 0002 135 0002 514 0003 655 0002 610 000Udio inozemnih83,0%64,8%65,1%66,2%69,2%56,9%Ostvarena noenjaUkupni broj52 523 00010 471 00011 005 00013 280 00020 377 00013 151 000Udio inozemnih87,2%67,4%70,4%76,0%78,2%66,6%Tablica 2.Pregled statistikih podataka hrvatskog turizma od 1990. do 1995. godine

8. listopada 1991. godine, Sabor je raskinuo sve dravnopravne veze sa SFRJ

15. sijenja 1992. godine Hrvatska je primljena u UN

Sazivom Glavnog sabora Hrvatske turistike zajednice 30. lipnja 1992. godine zapoinje legalna aktivnost HTZ-a 1995. godine poinju se primjenjivati i ostali zakoni koji reguliraju turistiko poslovanje

DOBA NOVOG TURIZMA U HRVATSKOJUreenje Plitvikih jezeraOdravanje prvog WTA teniskog turnira u Bolu na Brau- koji afirmira Hrvatsku kao sportsku zemlju i turistiku destinacijuManja zrakoplovna luka na Brau koja je vana za razvoj turizma ne samo Braa nego i ireg jadranskog prostora

1994. god. - 140 inozemnih agencija posjeuju Hrvatsku - to je poetak oivljavanja masovnijeg turizma, odnosno ponovnog masovnijeg dolaska stranih turista u Hrvatsku

VANE INICIJATIVE NOVOG RAZVOJA TURIZMA U HRVATSKOJ30. oujka 1994. god.-Novi Zakon o turistikim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma14. i 16. oujka 1995. godine u hrvatskom saboru dobili zeleno svjetlo za novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakon o turistikoj inspekciji. Na ljeto 1995. godine donesen je podzakonski akt, Pravilnik o razvsrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji turistikih objekataPonovno otvorenje Nacionalnog parka Paklenica1. prosinca 1995. godine otvoren novi hotel Sheraton Zagreb (tada jedan od najveih u Hrvatskoj)NOVI ZAKONI U HRVATSKOM TURIZMURatna dogaanja u Hrvatskoj imala su izuzetno negativan utjecaj na aktivnost hrvatskog turistikog sektora. Teko su oteeni povijesno-kulturni spomeniciOslabljen je trini poloaj hrvatskog turizma na meunarodnom trituIznimno su velike neizravne (ali i izravne) ratne tete koje su bitno smanjile mogunost poduzimanja mjera za prijeko potrebne pomake u ponudi, a posebice poboljanju turistikog proizvodaZAKLUAK