Urednik hrvatskog izdanja: Mariastefania Antica
PRIJELOM-knjizice.indd 1 13.4.2016 22:26:24
Hiroshi Kawamoto Istraivaki centar za alergije i imunologiju, RIKEN Sachiko Miyake Nacionalni institut za neuroznanost, Nacionalni ceantar za Neurologiju i psihijatriju Masayuki Miyasaka Medicinski fakultet na Sveuilištu Osaka Toshiaki Ohteki Institut za medicinska istraivanja, Tokio Medicinski i stomatološki fakultet Noriko Sorimachi Instraivaki institut, Meunarodni centar Japana Yousuke Takahama Institut za instraivanje genoma na Sveuilištu u Tokiju Shinsuke Taki Medicinski fakultet na Sveuilištu Shinshu
Naslov originala na KARADA WO MAMORU MENEKI NO FUSHIGI japanskom jeziku: Ime vlasnika: YODOSHA Co., Ltd. Autorsko pravo: Japansko imunološko društvo Ilustrirala: Tomoko Ishikawa Povezali: Takashi Ono Yaruyaru Ya Honpo
Prevela na engleski jezik: Anjali Patel Preveo na hrvatski jezik: Darko Heckel, DVM Recenzirali: Prof. dr. sc. Mariastefania Antica Prof. dr. sc. Danka Grevi Prof. dr. sc. Branko Malenica Lektorirala: Prof. Nives Opai
Urednik hrvatskog izdanja: Mariastefania Antica
Naklada: 1000 primjeraka
Ova knjiga je vrlo paljivo napisana ali izdavai, autori i prevoditelji ne jame za tonost informa- cija. itatelji moraju imati na umu da su u tekstu, izjavama, datumima i slikama mogue nenamjer- ne greške.
CIP zapis je dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuilišne knjinice u Zagrebu pod brojem 929582.
ISBN izvornika: 978-3-00-028073-3
ISBN hrv. izdanja: 978-953-7941-09-3
Sva prava zadrana (ukljuujui prava na prijevode na druge jezi- ke). Nije dozvoljeno kopiranje u bilo kojem obliku ukljuujui i foto- grafiranje, snimanje filma ili neki drugi mediji, kao i preuzimanje i prevoenje u tipkanom ili digitalnom obliku bez pismenog odober- nja EFIS-a ili Japanskog imunološkog društva. Iz toga proizlazi da su zaštiena i sva registrirana vlastita imena, registrirani zaštitni znakovi, itd. koji se koriste u ovoj knjizi ak i ako to nije izriito kao takvo prikazano.
Tiskano u Hrvatskoj Grafiki urednik: Mario Rogi Tiskanje i uvezivanje: Printera, Zagreb © 2016. Europski FP7 projekt “Thymistem”
i Hrvatsko imunološko društvo
Ova knjiga je zamišljena kao pomo za razumijevanje funkcije imu- nosnoga sustava. Knjigu je sastavila grupa znanstvenika Japanskoga društva za imunologiju koja prouava imunost.
Imunosni sustav, tj. nain na koji samo tijelo štiti sebe od mikroor- ganizama kao što su bakterije zauujue je dobro sastavljen.
Što više znaš o tome, više eš razumjeti koliko je sam sustav ude- san. ine ga milijarde molekula i stanica koje djeluju zajedno i koordi- nirano da zaštite naše tijelo od vanjskih opasnosti. Neki ljudi misle da je imunosni sustav previše sloen da bi ga se moglo razumjeti. Nada- mo se da eš itajui ovu knjigu zakljuiti: ”Ah, o tome se, dakle radi.?” ili ”Tako to ide!” i poeljeti nauiti više o ovom problemu.
Ga Tomoko Ishikawa bila je ljubazna i ilustrirala ovu knjigu. Knji- ga je nastala marljivošu i entuzijazmom dr. Yousuke Takahame, koji je radio s lanovima Komiteta za promicanje obrazovanja i Komiteta za javne poslove Japanskoga društva za imunologiju. Njihove napore objavila je s velikom panjom ga Shinobu Yamashita iz Yodosha odje- la za izdavanje. Zahvaljujemo svima na tome.
Konano, ako naete ikoji dio knjige da vam je teško razumljiv, ja- vite nam to. eljeli bismo iskoristiti vaše komentare da poboljšamo knjigu. Knjiga je namijenjena svima vama i elim uti što o njoj mislite.
Travanj, 2008.
Tvoj udesni imunosni sustav Kako štiti tvoje tijelo
Svaki dan, tvoj imunosni sustav te štiti od tisua patogena oko tebe od kojih moeš oboliti. Tvoj imunosni sustav radi tako efikasno da ga niti ne primjeuješ. Vakcinacije aktiviraju tvoj imunosni sustav i omoguuju tvom tijelu da se obra- ni od patogena koje je susrelo. Uobiajeno, vakcinacije su samo mali neugodan ubod u ruku ili bedro, ali one spašavaju od bolesti ili ak i smrti.
Danas mnogi ljudi pate od alergija kao što su astma ili peludna groznica ili od autoimunih bolesti kao što je reumatoidni artritis. Naravno, ljudi koji boluju od takvih bolesti pate zbog pretjerano agresivnog odgovora vlastitog imunosnog sustava. Sjetimo se da su ovakve pritube rezultat pogrešno usmjerenog imu- nosnog odgovora, koji, ako si zdrav, sprijeava da postaneš rtva svih patogena oko tebe. Kada vidiš što se moe dogoditi ako tvoj imunosni sustav zakae, po- moi e da shvatiš vanost imunosnog odgovora za tvoje zdravlje. Ako tvoj imu- nosni sustav ne funkcionira, ni na koji nain se ne moeš zaštititi od uzronika bolesti, jednako tako tvoje tijelo nee moi otkriti ili ukloniti niti jednu vlastitu stanicu koja je promijenila svoje ponašanje. Takve stanice ostanu li neotkrivene mogu postati tumorske.
Znanstvenici vjeruju da e bolje razumijevanje rada imunosnog sustava omo- guiti razvoj novih vakcina. Mnogi od njih rade traei vakcine protiv zaraznih bolesti kao što su kopnica (AIDS) koja prijeti milijunima ljudi veinom u svijetu u razvoju. A drugi opet pokušavaju shvatiti što je to pogrešno s imunosnim od- govorom u sluaju raznih autoimunih bolesti i alergija i zašto imunosni sustav katkada ne uspije u borbi protiv raka. Znanstvenici se nadaju da e jednog dana razviti efikasne vakcine protiv autoimunih bolesti, alergijskih bolesti i raka, kao i efikasnije vakcine od današnjih protiv zaraznih bolesti.
Ovu knjigu s originalnim naslovom ”Karada wo Mamoru Meneki no Fushigi” zamislili su i stvorili japanski istraivai imunolozi. Knjigu je izdalo Japansko imu- nološko društvo kao dio njihovog iskoraka za Dan imunologije 2008, s ciljem da
PRIJELOM-knjizice.indd 4 13.4.2016 22:26:24
5
se imunologija priblii javnosti. Prepoznavši ovu dobru ideju i dobru knjigu znanstvenici imunolozi u Europi smatrali su da bi ova knjiga bila interesantna Europljanima. Zbog toga smo preveli ovu knjigu na engleski jezik da poveamo svijest o vanosti imunolo- gije za zdravlje ljudi u Europi. Europska federacija imunoloških društava (EFIS) kao krov- na organizacija europskih imunologa osigurala je novanu podršku za prijevod, tisak i elektronsku verziju ove knjige. Anjali Patel je ljubezno prevela knjigu na engleski jezik i pomogla pri ureivanju. Mary Louise Grossman dodatno je pomogla kod ureivanja. Zahvaljujem im zbog njihove predanosti, napora i pomoi u realizaciji ove knjige. U na- šem izdanju knjige pojednostavili smo brojne japanske pojmove i izraze za dobrobit šire italake publike.
Iskreno se nadam da e ti ova knjiga biti zanimljiva i pomo u razumijevanju tvog imunosnog sustava. Oekujem da mi javiš ako ti se knjiga dopala ili nije. Tvoji prijedlozi su vani jer je knjiga stvorena za tebe.
Prijevodi na druge jezike slijede.
Lipanj, 2009.
PRIJELOM-knjizice.indd 5 13.4.2016 22:26:24
Predgovor hrvatskom izdanju
Imunobiologija je znanost koja je 20. stoljee obiljeila velikim otkriima i posti- gla nesluen napredak ne samo u razumijevanju imunosnoga sustava i njegove uloge u zaštiti organizma od patogena nego je znaajna za razvoj znanosti o ivotu uope.
Osim cijepljenja, koje je jedno od najveih dostignua medicine te svakod- nevno spašava milijune ljudi, imunologija je pridonijela i temeljnim spoznajama u molekularnoj biologiji, genetici i ostalim prirodnim znanostima. Dovoljno se sjetiti mnogih Nobelovih nagrada upravo za otkria u imunologiji. Ve prva No- belova nagrada 1901. godine dodijeljena je Emilu Adolfu von Behringu za rad na serumskoj terapiji i njezinoj primjeni protiv difterije, kojim je “otvorio nov put u domeni bioloških znanosti i time u ruke lijenika predao pobjedniko oruje protiv bo- lesti i smrti.” Slijede Max Theiler 1951. godine za razvoj cjepiva protiv ute gro- znice, Paul Ehrlich 1908. godine koji je predvidio autoimunost, sir Frank Macfar- lane Burnet i Peter Brian Medawar 1960. godine za otkrie da imunosni sustav ui razlikovati vlastito i tue. Svako novo otkrie u imunologiji utjecalo je i na bazine spoznaje u prirodnim znanostima. Tako su 1984. godine Niels K. Jerne, Georges J. F. Köhler i César Milstein nagraeni za rad na imunosnom sustavu i proizvodnji monoklonalnih protutijela, 1987. godine Susumu Tonegawa za otkri- e genetikoga principa stvaranja raznih protutijela iz vrlo male skupine gena, 1996. godine Peter C. Doherty i Rolf M. Zinkernagel za otkrie naina na koji bije- le krvne stanice pronalaze i uništavaju virusom zaraene stanice, a 2011. godine Bruce Beutler, Jules Hoffmann, Ralph Steinman za otkrie dendritskih stanica i imunosnih receptora. Nesumljivo je da su imunolozi obiljeili stoljee svojim ve- likim otkriima, od kojih su neka odmah prepoznata, a neka još ekaju to veliko priznanje. Meu njima je zasigurno i otkrie uloge timusa, limfocita T i B 1962. godine za što je zasluan Jacques Miller.
Imunologija obiluje otkriima koja znatno utjeu na naš svakodnevni ivot. elja mi je prijevodom ove knjige pribliiti ta vana znanstvena dostignua hr- vatskoj javnosti, a osobito mladima.
Travanj 2016.
Mariastefania Antica
7
Sadraj
• Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 • Predgovor prijevodu na engleski jezik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 • Predgovor hrvatskom izdanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Dio I. Sve o imunologiji
1. Osnove imunosnoga sustava • Što ini imunosni sustav? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 • Pitaš li se ikada zašto nisi neku bolest dobio dvaput? . . . . . . . . 12 • Gdje se u tijelu nalazi imunosni sustav? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 • Razne stanice imunosnoga sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 • Tri naina uništavanja patogenih mikroorganizama . . . . . . . . . 18
2. Kako djeluje imunosni sustav? • Kako imunosni sustav razlikuje pojedine patogene? . . . . . . . . . 22 • Kako imunosni sustav prepoznaje razliite patogene? . . . . . . . 26 • Kako imunosni sustav pamti patogene s kojima se ve susreo? . 28
3. Gdje nastaju stanice imunosnoga sustava i gdje djeluju? • Gdje nastaju stanice imunosnoga sustava? . . . . . . . . . . . . . . . . 29 • Gdje imunosne stanice djeluju i kako stiu onamo? . . . . . . . . . . 30 • Kako stanice imunosnoga sustava nau svoj put kroz tijelo? . . 32 • Kako imunosne stanice pomau jedna drugoj? . . . . . . . . . . . . . . 34 • Kako imunosni sustav regulira sam sebe? . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 • Zašto imunosni sustav ne napada tijelo ili hranu? . . . . . . . . . . . 38
PRIJELOM-knjizice.indd 7 13.4.2016 22:26:26
Dio II. Sve o bolestima
1. Borba protiv zaraznih bolesti • Sve o patogenima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 • Vrste zaraznih bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 • Što je kopnica (AIDS)? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 • Moe li se izbjei ptija gripa? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 • Koliko mogu pomoi cjepiva? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
2. Autoimune bolesti • Što je autoimuna bolest? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 • Kakve autoimune bolesti postoje? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 • Reumatoidni artritis i njegovo lijeenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
3. Alergije su takoer imunosne reakcije • Što je alergija? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 • ak i ove stvari mogu izazvati alergije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60 • Kako se razvija astma? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 • Moe li se izlijeiti peludna groznica? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
4. Moe li se lijeiti rak uz pomo imunologije? • Što je rak? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 • Koje vrste raka postoje? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 • Kako imunosni sustav djeluje protiv raka? . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 • Lijeenje raka imunoterapijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
• Pogovor japanskom izdanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 • Pogovor hrvatskom izdanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
PRIJELOM-knjizice.indd 8 13.4.2016 22:26:26
Znaš li gdje se on nalazi u tijelu?
Znaš li kako imunosni sustav radi?
Osnove imunosnoga sustava
1.
Kada se dobro osjeaš, ne razmišljaš o imunosnom sustavu ili što on radi.
Ali što misliš što bi se dogodilo da ga nema?
Pogledajmo! Otprilike jedno od sto tisu- a djece rodi se potpuno bez imuniteta. Ovo je stanje poznato pod dugim nazivom teška kombinirana imunodeficijencija ili SCID (prema engl. Severe Combined Immunodefici- ency). Djeca roena s tim stanjem nemaju za- štite od patogenih mikroorganizama, kakvu imaju zdrava djeca..
Pod patogenim mikroorganizmima razumi- jevamo sitne organizme kao što su bakterije, virusi i gljivice koje mogu uzrokovati bolest. Zato djeca koja imaju SCID na kraju obole od teških zaraznih bolesti.
100,000
11
Sigurno ste uli za bolest koja se zove ko- pnica, AIDS (prema engl. Acquired Immunode- ficiency Syndrome) ili sida. Kopnica uzrokuje da naše tijelo izgubi svoju imunost i ne moe se više braniti od patogenih mikroorganizama. Ona djeluje tako da onesposobi naš imunosni sustav u njegovoj funkciji.
Kada nas imunosni sustav ne bi štitio, našli bismo se izloeni na milost i nemilost patoge- na od kojih smo u normalnim uvjetima zaštie- ni. Iako moe izgledati da imunosni sustav ne ini mnogo, ipak on nas uspješno štiti 24 sata na dan.
U zraku oko nas ive razne vrste patogenih mikroorganizama.
Osnove imunosnoga sustava
Pitaš li se ikada zašto nisi neku bolest dobio dvaput?
Kada patogeni uu u naš organizam, dolazi do infekcije. Javljaju se povi- šena temperatura (vruica) i probavne smetnje (proljev). Nakon nekoliko dana odmora osjeaš se bolje. Za to moeš zahvaliti svojem imunosnom sustavu. Ali on ini i više od toga.
Sigurno si uo da ljudi kau: “Prebo- lio sam zaušnjake i sada sam siguran”. Ili: “Prebolio sam gripu, pa je ove godi- ne neu više dobiti”. Pod tim se misli da ako jednom prebolimo neku infekciju, neemo oboljeti ponovo od iste zara- zne bolesti. To je svojstvo druga odlika našega imunosnog sustava.
Imunosni sustav pamti sve pa- to gene koji su jednom zarazili naš organizam i brani nas od po- novne zaraze.
infekcija
virus
To se zove imunosno pamenje.
Ono nas štiti samo protiv patogena s kojima smo ve bili u dodiru, ali ne i ako se zaraziš nekim novim. Sa svakom novom infekcijom imunosni sustav mora proi cijeli proces od poetka da bi zapamtio taj novi patogen.
Svaki dan susreemo se s novim i novim pato- genim mikroorganizmima. Do odrasle dobi naš je imunosni sustav imao priliku zapamtiti ih vrlo mnogo. Cjepiva (vakcine) koja dobivamo u dje- joj dobi poveavaju broj patogena poznatih tije- lu. Cjepiva sadre oslabljene patogene koji mogu stvoriti imunost bez izazivanja bolesti.
Rije vakcina dolazi od latinske rijei vacca, što znai krava. Sigurno eš se zapitati kakve veze imaju cjepiva s kravama.
Lijenik Edward Jenner otkrio je vakcinaciju tako što je cijepio ljude virusom kravljih boginja i time ih zaštitio od smrtonosnih malih boginja.
PRIJELOM-knjizice.indd 13 13.4.2016 22:26:34
14
Gdje se u tijelu nalazi imunosni sustav? Naše tijelo sastoji se od siušnih dijelova koje zovemo stanice. One su tako malene da se ne mogu vidjeti golim okom. U tijelu postoji mno- go vrlo razliitih stanica, od kojih svaka ima svoju funkciju. Imunosni sustav ine specijalizirane stanice koje zovemo imunosnim stanica- ma.
Naša je krv crvene boje jer sadri mnogo crvenih krvnih stanica, koje zovemo eritrociti. Meutim, u krvi ima i bije- lih krvnih stanica, koje zovemo leukociti. Oni su dio imuno- snoga sustava.
Budui da krv krui ilama, leukociti se nalaze po cijelom tijelu. Zato, da odgovorimo na postavljeno pitanje, moe- mo rei da se imunosni sustav nalazi posvuda u tijelu. Ipak postoje mjesta u tijelu gdje se leukociti posebno nakuplja- ju. Ta mjesta su limfni vorovi i slezena. Oni su posebno vani kad nastupi infekcija, jer odavde imunosni sustav kree u obranu našega tijela. Kasnije emo rei nešto više o slezeni i limfnim vorovima
PRIJELOM-knjizice.indd 14 13.4.2016 22:26:37
Bijele krvne stanice = imunosne stanice
Rekli smo da se bijele krvne stanice, le- ukociti, nalaze posvuda u tijelu, a poseb- no na onim mjestima koja dolaze u doti- caj s vanjskim svijetom bilo preko hrane ili preko zraka, a to su usta, nos, plua i crijeva. Mnogi se leukociti nalaze i u koi, gdje mogu trenutano, na licu mjesta dje- lovati protiv mikroorganizama.
PRIJELOM-knjizice.indd 15 13.4.2016 22:26:38
Razne stanice imunosnoga sustava
Upoznajmo sada neke od tih stanica koje ine imunosni sustav (zapamti- mo, to su bijele krvne stanice – leukociti).
Ako se ozlijediš pa nastane rana na koi, patogeni mogu kroz nju ui u tijelo. Kada se to dogodi, neutrofili – a to je skupina bijelih krvnih stanica uvijek prisutnih u krvi – krenu prema mjestu ozljede da unište te patogene.
Druga skupina bijelih krvnih stanica jesu makrofagi, koji uništavaju patogene izravno ih prodirui. Makrofagi se nalaze u pluima, jetri, koi i crijevima.
Imunosne stanice tako su male da trebaš mikroskop
kako bi ih mogao vidjeti.
makrofag
dendritska stanica
Limfociti su trea vrsta bijelih krvnih stanica i najmanji su u ove tri skupine. Mogu biti manji od stotinke milimetra ili 10 mikrona. Kada ih pogledaš pod mikroskopom, svi izgledaju jednako. Meutim, istraiš li detaljnjije, vidjet eš da se meusobno razlikuju i da imaju razne funkcije.
Jedna vrsta limfocita zove se limfociti B. Oni proizvode posebna oruja nazvana protutijelima koja se veu na patoge-
ne i pomau imunosnom sustavu da ih uništi.
Druga vrsta limfocita zovu se pomagaki limfociti T i ubilaki limfociti T (killer). Po-
magaki limfociti T pomau limfocitima B da proizvode protutijela. Osim toga, poveavaju sposobnost makrofaga da napadnu patogene. Ubilaki limfociti T
jesu, kao što im i ime kae, ubojice i uni- štavaju sve stanice koje su napadnute vi-
rusima.
Postoji još jedna vrsta bijelih krvnih stanica koje se zovu dendritske stanice. Dobile su ime po svo-
jem obliku koji je nalik drvetu i njegovim grana- ma (grki dendron znai drvo). Kada patogen ue u naš organizam, dendritske stanice po- mau limfocitima T da prepoznaju o kakvom se patogenu radi i kako ga je najbolje uništiti.
Nauili smo da se razne vrste bijelih krvnih stanica nalaze u raznim dijelovima tijela (slezena i
limfni vorovi), da imaju razliite funkcije, a ipak djelu- ju zajedniki u zaštiti našeg organizma.
Limfociti B nastaju u koštanoj sri (engl. bone marrow), a dobili su ime prema Fabriciusovoj burzi (lat. Bursa fabricii) jer ondje nastaju u ptica. Limfociti T ime su dobili po timusu, or- ganu u kojem se razvija ta vrsta limfocita.
PRIJELOM-knjizice.indd 17 13.4.2016 22:26:40
makrofag
Ideššš!
ubija
umire
Tri naina uništavanja patogenih mikroorganizama
Pogledajmo sada kako se bijele krvne stanice, leukociti, bore protiv patogena.
1. Gutaju ih u cijelosti
Neutrofili i makrofagi gu- taju patogene, posebice ako je rije o bakterijama. Nakon što ih progutaju, razaraju ih na dijelove.
2. Ubijaju zaraene stanice
Stanice zaraene virusom opasnost su za zdrave stanice tijela i treba ih što bre uklo- niti. To rade ubilaki limfociti T. Oni zaustavljaju širenje vi- rusa koji se vrlo brzo razmno- avaju u stanici tako što pro- nalaze i uništavaju zaraene stanice.
PRIJELOM-knjizice.indd 18 13.4.2016 22:26:42
bakterijski toksini
3. Opsonizacija (omatanje protutijelima)
Kada se nau u tijelu, bakterije ne samo da se raz- mnoavaju nego i proizvode spojeve koji su štetni za organizam. Zovemo ih bakterijski toksini. Kako bi sprijeili djelovanje bakterijskih toksina, limfociti B ih okrue, prekriju protutijelima. Protutijela se mogu vezati i na viruse te ih tako sprijeiti da prodru u sta- nice. A virusi koji ne mogu ui u stanicu ne mogu se ni razmnoavati.
Protutijela imaju još jednu vanu zadau, a ta je da se veu na bakterije i na taj nain ih oznae kao hranu za makrofage. Makrofagi ionako gutaju bak- terije, meutim lakše im je ako su bakterije prekri- vene protutijelima. Protutijela putuju po cijelom or- ganizmu preko krvi. To znai da se mogu brzo nai na bilo kojem dijelu tijela gdje se treba suprotstaviti patogenu.
PRIJELOM-knjizice.indd 19 13.4.2016 22:26:43
Kako imunosni sustav razlikuje pojedine patogene?
Imunosni sustav moe prepoznati koji patogen je uzroko- vao infekciju i odabrati najbolji nain borbe protiv njega. Ranije smo spominjali imunosno pamenje kao sposobnost imunosnoga sustava da sauva informacije o prijašnjim in- fekcijama nekim patogenom.
Ta sposobnost razlikovanja poznatih patogena od nepo- znatih zove se antigenska specifinost.
Dakle, kako imunosni sustav uspijeva razlikovati patogene?
Na jednoj stanici cjevice imaju utore to- no takvog oblika da se u njih moe smjestiti samo, primjerice, virus koji izaziva ospice, dok druge stanice imaju cjevice s utorima koji odgovaraju samo virusu koji izaziva za- ušnjake. Znai svaka stanica ima cjevice koje oblikom odgovaraju samo jednoj vrsti virusa. Imunosni sustav zna je li neki virus ranije došao u dodir s našim organizmom ako su se razmnoile stanice koje imaju cjevice s odgovarajuim utorom za taj vi- rus. Znai, ako je naš organizam ve došao u dodir s odreenim patogenom, stanica koja ima receptor upravo za taj patogen raz- mnoit e se i biti spremna za svaki sljedei dodir s njime. Na taj nain organizam skra- uje vrijeme potrebno za pokretanje imu- nosnog odgovora.
2.
Ta zadaa razlikovanja patogena pripada limfocitima. Obje vrste limfocita, i T i B, imaju posebne alate za razlikovanje patogena. Ovi alati prekrivaju cijelu površinu stanice i zovu se antigenski receptori. Izgledaju kao cjevice s utorima na kraju.
PRIJELOM-knjizice.indd 20 13.4.2016 22:26:45
limfocit B
Obje skupine limfocita, i B i T, imaju receptore kojima e prepoznati razne patogene, ali im se oblik i funkcija razli- kuju. Antigenski receptor kod limfocita B ima oblik slova Y, sa 2 utora na kraju, a kod limfocita T oblik štapia, s jednim utorom na kraju.
Prije smo spomenuli da limfociti B uklanjaju patogene proizvodei protutijela kojima ih omataju.
Ova su protutijela ve spomenuti antigenski re- ceptori, koji su se samo odcijepili od limfocita. Na taj nain limfociti B s antigenskim receptorima koji odgovaraju odreenom patogenu proizvode protu- tijela koja tono odgovaraju upravo tom patogenu.
Ako se zaraziš virusom koji izaziva zaušnja- ke, samo limfociti B koji imaju receptore
s utorima koji odgovaraju tom virusu proizvodit e protutijela. Ne bi imalo smisla da limfociti B koji odgovara- ju drugom patogenu, recimo virusu ospica, proizvode protutijela koja se onda ne bi mogla vezati.
Dakle vidiš kako je tvoj imunosni sustav mudar.
PRIJELOM-knjizice.indd 22 13.4.2016 22:26:50
pomagaki limfocit T
Za razliku od protutijela, antigenski receptori limfocita T ne mogu se veza- ti na novopridošli patogen bez dodatne pomoi.
U tome vanu ulogu imaju dendritske stanice. Dendritske stanice iste organizam od patogena na dva naina. One gutaju ili sam patogen ili pato- genom napadnute stanice našeg organizma. Zatim izbacuju na površinu stanice, komadie patogena što su ga probavili i tako pokazuju limfoci- tima T o kojem je patogenu rije. Time djeluju kao oznake koje pozivaju limfocite T: „Hej, gledajte, zaraena sam ovim patogenom!”
To se zove prezentacija (predoava- nje) antigena.
Kako su komadii sva- kog virusa, npr onog koji izaziva zaušnjake ili onog koji izaziva ospice, vrlo razliitih oblika limfociti T mogu tono razlikovati o kojem se virusu radi.
Na taj nain limfociti T mogu razlikovati koji je patogen izazvao infekciju, a potom informaciju prenose dalje kako bi se nastavio razvoj imunosnog odgovora.
Opisani sustav prepoznavanja zove se glavni sustav tkivne podudarnosti ili MHC (prema engl. Major Histocompatibility Complex) i on odreuje koliko se neka strana stanica podu- dara sa stanicama našeg organizma. Histo je latinska rije za tkivo, a kompatibilno znai podudarno. MHC je presudan kod presaivanja (transplantacije) tkiva ili organa u naše tijelo i odreuje hoe li se strani organ moi ugraditi u naš organizam ili nee.
PRIJELOM-knjizice.indd 23 13.4.2016 22:26:55
Geni
Kako imunosni sustav prepoznaje razliite patogene?
Vidjeli smo da svaki limfocit ima samo jednu vrstu antigenskog receptora. Znai, ako dobiješ zaušnjake, samo limfociti koji imaju receptore za virus koji izaziva tu bolest moi e ga prepoznati. Svi ostali limfociti koji prepoznaju druge patogene nee se obazirati na taj virus. Oko nas ive milijuni i milijuni razliitih patogena i za svakog od njih mora u organizmu postojati limfocit koji e ga pre- poznati.
Sreom, oni postoje. Pronaeno je da ljudski organizam ima više od 10 milijardi razliitih antigenskih receptora. To je 10.000.000.000. Zahvaljujui tako velikom broju receptora za svaki mikroorganizam koji ue u tijelo postoji limfocit koji e ga prepoznati. Zajednikim radom svih tih limfocita je osigurana zaštita našeg orga- nizma od ogromnog broja razliitih patogena koji su svuda oko nas.
Kako naše tijelo stvara tako velik broj anti- genskih receptora?
Naši roditelji prenijeli su nam oko 30 000 do 40 000 gena i svi ti geni zajedno ine naš genom. Oni sudjeluju u stvaranju svih stani- ca našega tijela, a meu njima i limfocita s antigenskim receptorima na njima.
PRIJELOM-knjizice.indd 24 13.4.2016 22:26:56
25
sla
lica
ga
Obino kaemo da jedan gen odreuje jedan dio našega tijela, ali s antigenskim receptorima nije tako.
Geni koji stvaraju antigenske receptore podijeljeni su u segmente ili djelie po- put dijelova slagalice. Samo unutar limfocita moe doi do preslagivanja tih dijelo- va gena na razne naine, tako da se stvori nov oblik antigenskog receptora.
Izmeu više stotina raspoloivih dijelova ove slagalice limfocit odabire samo dva ili tri dijela od kojih sastavlja novu kombinaciju. Kako se ta sla- galica moe sloiti na mnogo razliitih naina, a moe biti i nepravilnosti u spajanju, stvara se ne- vjerojatno velik broj antigenskih receptora.
PRIJELOM-knjizice.indd 25 13.4.2016 22:26:58
Kako imunosni sustav pamti patogene s kojima se ve susreo?
Limfociti pamte patogene koje su ve susreli. Kada limfocit B prvi put sret- ne patogen treba mu otprilike tjedan dana da proizvede protutijela na nje- ga.
Za to vrijeme limfocit B mijenja se u stanicu koja proizvodi golemu ko- liinu protutijela. Ali ne pretvaraju se svi limfociti B u proizvoae protu- tijela. Neki imaju zadatak da upamte novi patogen i postaju tzv. memorij- ski limfociti B.
Ako takav limfocit B naie na po- znati patogen s kojim se ve prije su- sreo, on e odmah, ve u nekoliko dana proizvesti ogroman broj protutijela.
Memorijske stanice ne samo da su bre u pro- izvodnji protutijela nego su protutijela bolje kva- litete od onih nastalih u prvom susretu s patoge- nom.
Ta “superprotutijela” veu se vrše na bakterijske toksine i tako ih bolje obiljeavaju, kako bi ih makrofagi lakše pronašli i uništili.
PRIJELOM-knjizice.indd 26 13.4.2016 22:26:59
“superprotutijelo”
Još samo par dana.
Limfociti T takoer stvaraju memorijske limfocite T. Poma- gaki limfociti T, kao i ubila- ki limfociti T, normalno putuju preko krvi i limfe po cijelom or- ganizmu. Kada naiu na neki patogen koji odgovara njihovim antigenskim receptorima ponu se ubrzano dijeliti da se pripre- me za obranu. Za taj je proces potrebno oko tjedan dana. U to vrijeme poneki pomagaki lim- focit T mijenja se u memorijski limfocit T, koji zapamti taj pato- gen i kod njihovog sljedeeg su- sreta moe djelovati odmah.
Preboljevši zaušnjake, naš organizam stvara velik broj memorij- skih limfocita T i B, koji mogu sljedei put prepoznati baš taj virus s kojim su bili u dodiru. Slino tome e ljudi koji su preboljeli neku drugu infekciju imati velik broj baš takvih memorijskih limfocita B i limfocita T koji e prepoznati upravo taj patogen.
PRIJELOM-knjizice.indd 27 13.4.2016 22:27:00
Gdje nastaju stanice imunosnoga sustava?
Sve stanice imunosnoga sustava jesu bijele krvne stanice koje nastaju u koštanoj sri. Koštana sr je meki spuvasti dio unutar kosti koji se sastoji od krvotvornih (hema- topoetskih) matinih stanica. Svaka kr- votvorna matina stanica moe se razviti u bilo koju stanicu imunosnoga sustava.
Kao i crvene krvne stanice i krvne ploice, tako i vei- na imunosnih stanica – ukljuujui neutrofile, limfocite B i makrofage – nastaje u koštanoj sri. Samo se limfociti T razlikuju. Oni se razvijaju u posebnom organu smješte- nom blizu srca koji se zove timus. Krvotvorne matine stanice ija sudbina je postati limfociti T odlaze u timus da tamo sazriju.
Novonastale imunosne stanice iz koštane sri i timu- sa se krvnim ilama šire po cijelom organizmu. Zatim se sele prema limfnim vorovima i slezeni, mjestima oda- kle kree imunosni odgovor.
3.
ubilaki limfocit T
Kako je timus dobio ime? Neki misle da je to zbog timusa teleta koji se rabi u kulinarstvu, a ima mi- ris biljke majine dušice (timijana), kojemu je la- tinsko ime Thymus.
PRIJELOM-knjizice.indd 29 13.4.2016 22:27:05
Gdje imunosne stanice djeluju i kako stiu onamo?
Imunosne stanice nastale u koštanoj sri i timusu krue po cijelom tijelu kako bi bile što blie mjestu ulaska pa- togena u organizam. Od glave do pete, gdje god da doe do zaraze, imunosne stanice dojure do toga mjesta, uni- šte patogen te na taj nain štite naš organizam.
Imunosne stanice krue po tijelu krvnim ilama, ali i drugim puto- vima koji su namijenjeni iskljuivo njima, limfnim ilama. One po ti- jelu tvore mreu kao i krvne ile. Uzdu limfne mree nalaze se
mjesta na kojima se skupljaju imunosne sta- nice. To su limfni vorovi, mjesta gdje se okuplja vei broj stanica imunosnoga su- stava. Jednako tako, imunosne stanice skupljaju se i u slezeni, koja se nalazi u trbušnoj šupljini.
limfni vor
limfna ila
limfni vor
limfna ila
Slezena i limfni vorovi jesu mjesta gdje se susreu imuno-
sne stanice.
uli smo ve da svaka imunosna stanica ima specifinu funkciju. Naš or-
ganizam ima mnogo imunosnih stanica koje razmjenjuju informacije i djeluju zajedniki kako bi zaštitile organizam od patogena. Te informacije imunosne stanice razmjenjuju u limfnim vorovima i slezeni. Ondje nastaju protutijela i aktiviraju se ubilaki imfociti T. Kada si zadnji put imao prehladu, je li te bo- ljelo grlo i jesi li mogao napipati kvrice na vratu? Te su kvrice bili limfni vorovi, koji su
se poveali jer su se upravo u njima tvoje imunosne stanice borile protiv viru-
sa što je ušao u organizam kroz nos i usta.
Iako je to rijetkost, neki se ljudi rode bez slezene. Ako se ti ljudi zaraze patogenima kroz nos ili usta, oni mogu reagirati imunosnim odgovorom. Ako se zaraze tako da patogen ue u krv kroz ranu na koi ti ljudi ne mogu stvoriti odgovarajui imunosni odgovor jer ne- maju slezene, tj. mjesta gdje se razmjenjuju informa- cije o novom patogenu. Zbog toga je njihov imunosni odgovor slabiji i treba više vremena da se razvije.krvna ila
PRIJELOM-knjizice.indd 31 18.4.2016 17:04:25
32
Spomenuli smo da imunosne stanice krue po organizmu krvnim i limfnim ilama. Ali, kako imunosne stanice nau put do limfnoga vora? I, ako doe do infekcije, kako imunosne stanice nau mjesto gdje su patogeni ušli u naše tijelo?
Kako stanice imunosnoga sustava nau svoj put kroz tijelo?
Stanice imunosnoga sustava mogu pronai limfni vor jer on pro izvodi molekule koje djeluju kao putokazi na kojima piše “tu je limfni vor”. Sta- nice imunosnoga sustava na svojem putu kroz organizam nailaze na te mole- kule “znakove”, prepoznaju gdje se nalaze
i ulaze u taj limfni vor.
* Molekule su skupine atoma. One su najmanje jedinice na koje se mogu rastaviti tvari, a da još uvijek zadre svoja fizikalna i kemijska svojstva.
molekule
atomi
33
Prilikom infekcije dendritske stanice ne obavještavaju samo limfocite T koji je patogen uzrokovao infekciju nego i otpušta- ju molekule dojavljivanja (“signalizirajue” molekule) u okolinu infekcije. Imunosne stanice koje se kreu po krvnim i limfnim
ilama odgovaraju na te molekule pomiui se prema mje- stu zaraze i stupajui u borbu s patogenima.
Te molekule dojavljivanja smještene su na površini stanica i zovu se molekule
prianjanja (adhezijske molekule). One pokazuju imunosnim stanicama koje se pribliavaju gdje se tono nala- ze lijepljenjem na stanice. Imunosne stanice otpuštaju i druge molekule dojavljivanja, nazvane „kemoatrak- tantima”, koje mogu putovati u oko- linu i privui druge imunosne stani- ce koje se nalaze u blizini i s kojima se susretnu. To se moe usporediti s trgovinom koja eli privui po- zornost kupaca stavljanjem velikih znakova (molekule „prianjanja”) iznad ulaza i postavljanjem ljudi na ulazu (molekule „kemoatraktanti”)
koji pozivaju kupce da uu.
• Kemokini su skupina kemoatraktanata.
• Ljudi koji ne mogu proizvesti nikakve molekule prianjanja ne- maju potpuni imunosni odgovor, jer njihovi limfociti teško pro- nalaze odgovarajui limfni vor.
limfni vor
Kako imunosne stanice pomau jedna drugoj?
U limfnim vorovima i drugdje gdje se susreu, imunosne stanice meusobno razmjenjuju mo- lekule i informacije koje one prenose.
Molekule uz pomo kojih imuno- sne stanice komuniciraju zovu se citokini. Moemo ih zamisliti kao pisma koja imunosne sta- nice meusobno razmjenju- ju. Meutim, za razliku od pravih pisama, citokini ne moraju imati na sebi adre- su da stignu do cilja, nego imaju razne oblike koji odgovaraju poštanskom sanduiu na površini po- jedine imunosne stanice (kao što etvrtasti ep od- govara samo etvrtastom otvoru). Taj se sandui zove citokinski receptor i razlikuje se od antigenskog receptora.
PRIJELOM-knjizice.indd 34 13.4.2016 22:27:22
limfocit B
MREA
Neki citokini prenose naredbe imunosnim stanicama kao “probudite se” ili “dijelite se”. Drugi citokini prenose naredbe imunosnim sta- nicama da uspore ili da se same unište. Kada stanice dobiju poruku da zaponu svoj posao, one ubrzano kreu u akciju. Ovisno o okolno- stima, druge pak stanice odgovaraju odumira- njem na mjestu.
Upotrebljavajui citokine u razmjeni poruka, imunosne stanice mogu izgraditi sloenu mreu informacija. Kao što ljudi mobilnim telefonima i elektronikom poštom komu- niciraju s drugim ljudima izvan svoje neposredne blizine,
tako imunosne stanice komuniciraju s drugim imuno- snim stanicama mreom citokina dok se kreu po na-
šem organizmu.
Istraivai su otkrili razne vrste citokina. Jedan od njih, interferon, postao je po- znat kada su ga lijenici poeli upotrebljavati u lijeenju raka i hepatitisa C. Inter- feron pomae imunosnim stanicama našega tijela u meusobnoj komunikaciji.
PRIJELOM-knjizice.indd 35 13.4.2016 22:27:24
Kako imunosni sustav regulira sam sebe?
Akcija koju imunosni sustav pokree da oslobodi organizam od patogena zove se imunosni odgovor.
Do sada smo shvatili da je naš organizam u nevolji ako imunosni sustav ne pokrene imunosni odgovor kada je to potrebno. Bilo bi jednako loše kada bi imunosni sustav reagirao na svaku sitnicu. Svrsishodan je dakle onaj imunosni odgovor koji se pokree kada je potrebno i koliko je potrebno. Vruica koju do- biješ kod prehlade uzrokovana je imunosnim odgovorom. Meutim, što bi se dogodilo kad tvoja tjelesna temperatura ne bi pala nakon uništenja virusa?
Imunosni sustav ima više naina da zaustavi pretjerani odgovor ve u samom poetku. On posjeduje molekule i stanice kojima je uloga stišavanje imunosnog odgovora. Posebna stanica koja je specijalizirana u sprijeavanju imunosnog odgovora jest regulacijski limfocit T.
PRIJELOM-knjizice.indd 36 13.4.2016 22:27:29
37
Imunosni sustav moe ne samo zaustaviti imunosni odgovor koji je ve u tijeku nego i sprijeiti da se pokrene nepotreban odgovor. Receptori an- tigena na limfocitima vrlo su osjetljivi i mogu otkriti vrlo slabe signale. Meutim, kada stanice prime vrlo slabe signale, one reagiraju ekajui u stanju pripravnosti. Samo kada prime snaan signal uzrokovan infekcijom stanice pokrenu snaan odgovor.
Imunosni sustav osigurava organizmu vrlo pouzdan obrambeni sustav. Opskrbljen je specijaliziranim stanicama i sloenim sustavom za komuni- kaciju te naoruan protutijelima kao orujem. Sada znamo da sustav sadr- i i sigurnosne mjere koje osiguravaju da on ne odgovara na nepotrebne izazove i da ne troši više snage nego što je potrebno.
PRIJELOM-knjizice.indd 37 13.4.2016 22:27:29
Pogledaj taj red!
Zašto imunosni sustav ne napada tijelo ili hranu?
Osim mikroorganizama svaki dan mnoge tvari ulaze u naše tijelo. Hrana koju jedemo i brojni mikroorganizmi koji se nor- malno nalaze u našem crijevu mogli bi izgledati kao uljezi. Ali imunosni sustav ne zabrinjava se zbog toga i ne pokree imunosni odgovor protiv svake strane tvari s kojom se susret- ne. Ne pokree imunosni odgovor ni protiv vlastita tijela. Pri- hvaa ga kao svoje, kao i hranu, kao ne- što njemu vrlo blisko i bezopasno. Ova sposobnost imunosnoga sustava zove se toleranci- ja prema vlastitom.
PRIJELOM-knjizice.indd 38 13.4.2016 22:27:34
Otkrijmo sada zašto tijelo ne napada samo sebe.
Sjetimo se kako smo rekli da limfociti T i limfociti B sadre više od 10 milijardi antigenskih receptora. Kod tolikoga broja receptora moe se sigurno nai jedan antigenski receptor koji odgovara jednom vlastitom tjelesnom antigenu. Ako limfocit s takvim antigen- skim receptorom ue u krvotok, mogao bi izazvati imunosni odgovor i pravu katastrofu.
Da bi se to izbjeglo, a prije nego što se otpusti u kr- votok svaki limfocit prolazi provjeru svojih receptora za antigene kako bi se ustanovilo odgovaraju li antige- nima vlastita organizma. Limfociti B prolaze ove pro- vjere u koštanoj sri, a limfociti T u timusu. Limfociti koji sadre opasne antigenske receptore uništavaju se trenutano.
Meutim, ako neki od tih opasnih limfocita ipak izbjegne kontroli i ue u krvotok, još nije sve izgublje- no. Mehanizmi, koji sprijeavaju nepotrebni imunosni odgovor, a o kojima smo prije govorili, pobrinut e se za takve limfocite.
Za hranu koju jedemo i za sve one dobrodošle bak- terije koje ive u probavnom traktu, imunosni sustav ima specijalne mehanizme koji mu dopuštaju da ih to- lerira.
PRIJELOM-knjizice.indd 39 13.4.2016 22:27:36
PRIJELOM-knjizice.indd 40 13.4.2016 22:27:36
To je siušno!
Sve o patogenima
Zarazne bolesti uzrokovane su nevidljivim mikroorganizmima koji ulaze u tijelo i u njemu se razmnoavaju. Povijest imunologije, koja poinje u 18. stoljeu Jenne- rovim otkriem vakcina (cjepiva), povijest je borbe protiv zaraznih bolesti. Zahva- ljujui svekolikoj upotrebi vakcine koju je Jenner otkrio, bolest uzrokovana velikim boginjama iskorijenjena je. Jednako tako, razvijena su mnoga izvrsna cjepiva pa smo lišeni mnogih zaraznih bolesti.
Mikroorganizmi koji uzrokuju zarazne bolesti zovu se patogeni ili klice. Pato- geni ukljuuju bakterije i viruse. Bakterije su stanice veliine tisuinke milimetra (1 mikron je tisuinka milimetra), a virusi su još tisuu puta manji od bakterija.
• Bolest velikih boginja jest zarazna bolest koju uzrokuje virus. Ako se zaraziš, dobit eš vrlo visoku temperaturu (40 oC) i cijelo tijelo e ti prekriti mjehurii i gnojni prištevi. Mnogo je ljudi umiralo od te bolesti, ali zahvaljujui Jennerovu cjepivu, ni jedna osoba nije oboljela od te bolesti još od 1977. godine.
• Virus je latinski naziv za otrov. U staroj Grkoj Hipokrat je rabio rije virus za otrov koji uzrokuje bolest.
PRIJELOM-knjizice.indd 42 13.4.2016 22:27:38
Kako bakterije koje napadaju tvoje tijelo uzrokuju bolest?
Bakterije proizvode toksine koji uništavaju stanice ili ih paraliziraju. Uz to bak- terije imaju toksine ugraene u svoj stanini zid. Oni mogu uzrokovati vruicu, proljev ili pad krvnoga tlaka. Uz toksine, bakterije imaju cijeli arsenal oruja koje ti moe naštetiti.
Virusi su 100 do 1000 puta manji od bakterija i mogu napasti stanice svake vrste. Kad se nau u stanici, virusi se ponu brzo razmnoavati. Virusna infekcija moe ili ugroziti normalnu funkciju stanice tako da ona odumre ili promijeniti sta- nicu tako da se ona pone nekontrolirano razmnoavati te se pretvori u stanicu raka. Nakon infekcije, neke vrste virusa mnoe se polako i uzrokuju trajnu infek- ciju, dok se drugi tipovi prestanu mnoiti i uzrokuju latentnu infekciju.
PRIJELOM-knjizice.indd 43 13.4.2016 22:27:46
Salmonella
gripa
Jezivo!
U svijetu ima mnogo bolesti koje se još uvijek teš- ko mogu kontrolirati. Posebno znaenje imaju tzv. zoonoze, koje uzrokuju patogeni što mogu zaraziti i ljude i ivotinje, te novonastale bolesti, koje su se prvi puta pojavile nakon 1970. godine.
Zoonoze uzrokovane bakterijama ukljuuju bedrenicu (antraks) koza i ovaca, kugu buha koje ive na štakorima, tuberkulozu (TBC) koju moe- mo dobiti iz zraka oko nas kada bolesnik kašlje te salmonelozu koju moemo dobiti preko iz za- gaene hrane. Te bolesti mogu biti uzrokovane i virusima, kao gripa (influenca) koja se javlja zimi, bjesnoa koju moemo dobiti ako nas ugrize zara- ena ivotinja ili malarija, koju moemo dobiti kod uboda komarca. Ostale zoonoze moemo dobiti od parazita.
Novonastale bolesti ukljuuju teški akutni res- piratorni sindrom (SARS, prema engl. Severe Acute Respiratory Syndrome) što ga uzrokuje novi corona virus, ebola, koja je hemoragina groznica i do- vodi do krvarenja u crijevima te je smrtonosna za 50% do 90% zaraenih, AIDS (kopnica), od koje umire više oboljelih nego od bilo koje druge zara- zne bolesti, te ptiju gripu, koja bi mogla postati pandemija kao što je neko bila španjolska gripa.
PRIJELOM-knjizice.indd 45 13.4.2016 22:27:53
Ako si zaraen virusom ovjeje imunodeficijencije (HIV)...
Virus ovjeje imunodeficijencije (HIV, prema engl. Human Immunodeficiency Virus) jest virus koji napada pomagake limfocite T i uništava ih. S manjim bro- jem limfocita T, tvoj je imunosni sustav oslabljen i moeš oboljeti od patogena koji kod zdravih ljudi nee uzrokovati bolest.
Kada se to dogodi, osoba ima kopnicu (AIDS, sindrom steene imunodefici- jencije). Krv i tjelesne tekuine takovih bolesnika sadravaju virus HIV-a i on moe prijei na novoroene u poroaju ili na drugu osobu prilikom spolnog odnosa.
Što je kopnica (AIDS)?
PRIJELOM-knjizice.indd 46 13.4.2016 22:27:59
razvija se kopnica AIDS
Mogu te zaraziti i patogeni koji nisu zarazni kod zdravih ljudi
stanina smrt
virus HIV-a
Ako si zaraen virusom ovjeje imunodeficijencije (HIV)...
Moe li se kopnica (AIDS) lijeiti? Naalost, nema naina da se bolest potpuno izlijei. Trenutano, oboljeli dobivaju kombi- naciju od tri ili etiri vrste lijekova. Ovo lijeenje znatno smanju- je koliinu virusa u organizmu zaraene osobe i pomae da se smanji broj osoba umrlih od kopnice. No, ti su lijekovi preskupi za oboljele ljude u nerazvijenim zemljama.
Znanstvenici vjeruju da se virus HIV-a razvio od slinoga virusa u impanza koji je mutirao kroz stotine godina i postao zarazan za ljude. Do kra- ja 2007. godine broj ljudi zaraenih HIV-om dose- gnuo je 30 milijuna. Oko 60% svih zaraenih ive u supsaharskoj Africi.
PRIJELOM-knjizice.indd 47 13.4.2016 22:28:00
Moe li se izbjei ptija gripa?
Ptija gripa je bolest ptica koju uzrokuje virus ptije gripe A. Taj je virus donedavno prelazio samo sa ptice na pticu, ali je 1997. opisan prvi prijelaz virusa sa ptice na ovjeka. To je uzrokovao soj virusa H5N1. Do 2007. u svijetu je bilo zaraeno oko 300 ljudi, od kojih je više od 200 umrlo. Strunjaci koji prate javno zdravstvo boje se da bi virus uskoro mogao opet mutirati, tako da bi mogao prijei s ovjeka na ovjeka. Ako se to dogodi, mogla bi izbiti pandemija.
Ptija je gripa opasna jer ubija mnogo mladih i zdravih lju- di koji imaju djelotvoran imunosni sustav. Ne znamo zašto se to dogaa, ali se zna da prilikom infekcije virusom ptije gri- pe tijelo proizvodi veliku koliinu citokina i imunosne stanice podiv ljaju.
PRIJELOM-knjizice.indd 48 13.4.2016 22:28:37
Kako, dakle, moeš izbjei infekciju ptijom gripom?
U ovom trenutku znanstvenici vjeruju da bi bilo najbolje razviti cje- pivo protiv ptije gripe. Oito, cjepivo ne moe sadravati ivi virus ptije gripe takav kakav jest. Istraivai stoga rade na projektima u kojima se umjesto ivog virusa uzimaju samo djelii virusa ptije gripe za proizvodnju vakcine. Tako bi organizam mogao doi u kontakt s vi- rusom bez opasnosti od obolijevanja. Naravno, cjepivo treba najprije ispitati da se vidi njegova uinkovitost i sigurnost.
PRIJELOM-knjizice.indd 49 13.4.2016 22:28:43
Koliko mogu pomoi cjepiva?
U prvom dijelu ove knjige vidjeli smo da se cjepiva uspješno upotreblja- vaju za zaštitu od mnogih zaraznih bolesti. Trenutano je vrsta cjepiva koju je razvio Jenner još uvijek najuinkovitija u kontroli zaraznih bolesti. Znanstvenici, meutim, razvijaju nove vrste cjepiva, koja bi mogla spri- jeiti ili ak lijeiti zarazne bolesti.
Kako uiniti nova cjepiva još uspješnijima?
Veina bakterija i virusa koji uzrokuju zarazne bolesti ulazi u organizam kroz membrane stani- ca sluznice (mukozne membrane) i nakon toga se šire po cijelom organizmu. Mukozna membra- na je tanak sloj stanica koje prekrivaju unutarnju površinu svih tjelesnih šupljina koje su u dodiru s vanjskim svijetom – unutrašnjost usta, no- snica, grla, plua, eluca, crijeva i anu- sa. Kada bi se moglo potaknuti sna- an imunosni odgovor na mukoznim membranama, moglo bi se sprijeiti patogene da uu u organizam.
Cjepiva koja se danas upotreblja- vaju samo pomau imunosnom sustavu da organizira obranu u fazi kada je patogen ve u tijelu, ali ne mogu sprijeiti patogene da uu u organizam kroz muko- zne membrane.
PRIJELOM-knjizice.indd 50 13.4.2016 22:28:46
Kako bi ova nova cjepiva mo- gla izgledati?
U današnje vrijeme, istrai- vai razvijaju cjepiva koja bi se mogla jesti, piti ili udisati. Cije- pljenje je na taj nain ugodnije nego ubodom igle i trebalo bi poboljšati imunosni odgovor na mukoznoj membrani. Re- zultati obeavaju. U Americi ve postoji cjepivo protiv gripe koje se udiše, a mnoga su mu- kozna cjepiva u fazi razvoja.
PRIJELOM-knjizice.indd 51 13.4.2016 22:28:48
Izvrsno! Naštetit e neprijatelju ali ne i nama.
Oh ne, moramo je ubiti.
PROLAZI
PADA
Ne odgovara!
Što je autoimuna bolest?
Sada znamo da su nam imunosne stanice pouzdani saveznici,uvijek spremni da brane naš organizam od patogena.
Prije nego što imunosne stanice krenu na posao, prolaze testiranje u koštanoj sri i timusu gdje su i nastale. Kako bi bile naši pravi prijatelji, imunosne stanice moraju razlikovati izmeu vlastita tijela i moebitnog uljeza. Imunosna stanica koja napada stanice vlastita tijela jest opasna i treba je uni- štiti. Ipak, katkada ove lupeške stanice uspiju preivjeti.
PRIJELOM-knjizice.indd 52 13.4.2016 22:28:51
Ako opasne stanice ipak preive...
Meutim, još nije sve izgubljeno, jer su mehanizmi tolerancije prema vlastitim stanicama ugraeni u imu- nosni sustav, kao što smo spomenuli u prvom dijelu. Ti mehanizmi sprje- avaju imunosne stanice da napadnu stanice vlastita tijela ili druge tvari koje nisu prijetnja našem organizmu, kao na primjer, hrana. Uobiajeno, ti se mehanizmi takoer brinu o odbje- glim lopovskim stanicama.
Meutim, ako ta sposobnost da tolerira vlastite stanice popusti, tije- lo i njegove stanice bivaju napadnu- te, jer imunosni sustav smatra da su te stanice neprijateljske i opasne. To se stanje naziva autoimuna bolest. Zašto se to dogaa, nije potpuno objašnjeno.
PRIJELOM-knjizice.indd 53 13.4.2016 22:28:52
ošteenje oka
ošteenje koe slabost mišia
zatajenje bubrega
Kakve autoimune bolesti postoje?
Postoji velik broj autoimunih bolesti i one se mogu javiti u bilo kojem dijelu tijela. Pogledajmo neke od njih.
Svaka stanica tijela sadri strukturu koja se zove jez- gra i u njoj su smješteni svi tvoji geni. Ako oboliš od bole- sti koja se zove sistemski lupus eritematozus (SLE, prema engl. Systemic Lupus Erythematosus), stanice tvojega imuno- snog sustava stvaraju protutijela koja napadaju jezgru i to uzrokuje upale po cijelom tijelu. Druge autoimune bolesti napadaju zglobove, kao npr. u reumatoidnom artritisu, ili mozak i lenu modinu, kao u multiploj sklerozi.
Simptomi svake autoimune bolesti i kako se ona razvija razlikuju se od osobe do osobe. Još potpuno ne razumije- mo zašto tijelo pone napadati samo sebe.
PRIJELOM-knjizice.indd 54 13.4.2016 22:29:05
ošteenje oka
ošteenje mišia
slabost mišia
ošteenje jetre
zatajenje bubrega
toimune bolesti lijeimo lijekovima koji koe naš
imu nosni sustav, pokušava- jui odrati funkciju organa
koji su bili oslabljeni napadom.
Postoje, meutim, bolesnici koji- ma ovo lijeenje ne pomae ili se jav- ljaju nuspojave koje mogu dovesti do još teih posljedica za organizam.
Jasno je stoga zašto je razvoj novih postupaka lijeenja tako vaan.
PRIJELOM-knjizice.indd 55 13.4.2016 22:29:07
Reumatoidni artritis i njegovo lijeenje
Reumatoidni artritis je autoimuna bolest koja uzrokuje bol u zglobovima i ako se ne lijei, uništa- va zglobove. Kada doe do infekcije zgloba, imunosne stanice nakupe se oko zgloba i proizvode struju citokina s naredbom “izazvati upalu”. Zglob postaje oteen, crven, pulsira i boli. Sve je to rezultat nunog odgovora na infekciju. Meutim ako se sve to dogodi kao napad protiv samoga zgloba, onda to postaje ozbiljno.
Sinovijalna ovojnica je membrana koja štiti zglob. Ako stanice sino- vije prime naredbu od citokina da uzrokuju upalu, one krenu u akciju i ponu se razmnoavati. Kako se sinovija poveava, ona umjesto da štiti zglob poinje uništavati kost i hrskavicu.
PRIJELOM-knjizice.indd 56 13.4.2016 22:29:10
Uzrokuju upalu!
Anticitokinska terapija
Poznavajui te mehanizme razvoja reumatoidnog artriti- sa, znanstvenici su razvili nov nain lijeenja nazvan antici- tokinska terapija. Ona zau- stavlja djelovanje citokina koji uzrokuju upalu.
Anticitokinska terapija ve se primjenjuje i dokazala se kao najuinkovitija od svih do- sadašnjih postupaka lijeenja.
PRIJELOM-knjizice.indd 57 13.4.2016 22:29:11
Što je alergija?
Kada doe proljee, kišeš li neprestano? Svrbe li te oi? Kada pojedeš jaje, dobiješ li osip?
Kada planinariš, svrbe li te ruke im dodirneš travu ili drvo? Te su reakcije u veini sluajeva imunosni odgovori, bolje poznati kao alergije.
Tvari koje uzrokuju alergije, kao što su pelud, e- stice prašine i hrana, zovu se alergeni. Kada imuno- sne stanice pokrenu odgovor protiv tvari koje su ne- opasne same po sebi, razvije se alergija.
Veinu alergija uzrokuje grupa imunosnih stani- ca nazvanih mastociti. One sadre mnogo kemijskih spojeva koji uzrokuju kihanje i upalu. Ljudi s alergija- ma imaju protutijela koja zovemo imunoglobulin E (IgE) i ona se nalaze na površini svojih mastocita. Kada protutijelo IgE naie na neki alergen, masto- cit zakljui da se radi o neprijatelju i trenutano iz- baci iz sebe sve kemikalije koje sadri. Upala koja je posljedica te akcije dovodi do crvenila i svrbea koe.
Druge imunosne stanice ubrzo takoer stupaju na scenu i zapoinju imunosni odgovor koji je pred- vien za patogene, pa tako štete svome organu.
To zovemo alergijom.
alergeni
grinje
Tono tako!
Tono tako!
Na što su sve ljudi alergini?
Najpoznatija alergija jest peludna groznica, koju uzrokuje pelud nekoga drvea, primjerice breze. Druge este alergije jesu ekcem, kada dolazi do crvenila i svrbea koe, astma, kada kašlješ cijelo vrijeme, ili alergije na hranu.
Ljudi mogu razviti alergiju na ivotinjsku dlaku, grinje iz prašine, ubod pela ili metale od kojih se izrauje nakit. ak i kontaktne lee i lijekovi po- put penicilina mogu uzrokovati alergiju.
ak i ove stvari
61
Treba osobito paziti kada jedemo orašaste plodove, kada nas ubode pela ili osa i kad uzimamo penicilin, jer oni mogu izazvati snanu alergijsku reak- ciju koja ukljuuje cijelo tijelo. Ta reakcija zove se anafilaktiki šok. Ona se moe sprijeiti ako pazimo da ne uzimamo tvari na koje smo osjetljivi.
Alergije se mogu javiti odmah kada alergen ue u organizam (trenutana reakcija) ili malo kasnije (odgoena reakcija).
Za svaku vrstu reakcija postoje razliite imunosne stanice koje imaju glav- nu ulogu u imunosnom odgovoru, a razliiti su i mehanizmi koje one pokre- u. Upoznavanje i istraivanje tih mehanizmima izuzetno je vano zbog ra- zvijanja novih terapija u borbi protiv alergija.
mogu izazvati alergije
62
Kako se razvija astma? Pogledajmo poblie estu alergiju koja se javlja u djece – astma. Astma ima mnogo uzronika, ali je naješa kao reakcija na grinje iz prašine. Sumnjam da si ikada vidio grinju ali ako uzmeš mikroskop i dobro pregledaš svoj madrac ili te- pih... pun pogodak! Sigurno eš ih nai na tisu- e. Tono. Alergeni su posvuda oko tebe.
Ako imaš alergijsku reakciju zbog udisanja zraka u kojem se nalaze grinje, stanje se po- pravlja kada udišeš svje zrak koji ne sadri gri- nje. Meutim, što se dogoa ako stalno udišeš zrak s grinjama?
Tvoji dišni putovi stalno su podraeni, jer se u njima zadravaju imunosne stanice koje uzor- kuju upalu dišne sluznice.
S vremenom se mijenja površina sluznice diš- nih putova i oni postaju sve ui i ui. Ta pojava promjene izgleda dišnih putova zove se pre- gradnja. Kada doe do pregradnje dišnih puto- va vrlo je teško preokrenuti taj proces unatrag. Zato je i borba protiv astme vrlo sloena.
Apiha!!!
PRIJELOM-knjizice.indd 62 13.4.2016 22:29:26
63
Zato je vano sprijeiti da doe do procesa pregradnje dišnih putova. Postoje odlini lijekovi protiv alergi- ja, zvani steroidi. Ako imaš alergiju na grinje iz prašine, lijenik e ti dati steroide kao lijek, uz savjet da baciš stare madrace i sagove te nabaviš nove koji nisu prepuni grinja.
Pregradnja dišnih putova!
alergen
ekaj...
Moe li se izlijeiti peludna groznica?
U proljee cvijee poinje cvasti, priroda se budi, ti se osjeaš izvrsno te jedva doekaš lijepo vrijeme za izlazak i šetnju na svjeem zraku. eliš vrijeme provesti u prirodi ali im izaeš, poneš kihati i nos ti procuri.
Nije baš zabavno, zar ne? Sigurno se nešto moe uiniti protiv alergije uzrokovane peludom. Mnogi znan- stvenici bave se pronalaenjem rje- šenja da pomognu ljudima koji imaju probleme s peludnom groznicom.
Do sada, lijekovi koji se daju protiv peludne groznice umanjuju simpto- me sprjeavajui mastocite da otpu- štaju kemijske spojeve koje sadre. Promjenom godišnjega doba mijenja se i vrsta peluda u zraku. Ljudi koji su alergini na jednu vrstu peluda s vre- menom razviju alergiju i na druge vr- ste peluda. To znai da ako lijekovima samo ublaavaš simptome peludne groznice onda eš ih uzimati jako dugo, gotovo pola godine.
Moe li se umjesto toga uiniti nešto drugo?
dendritska stanica
limfocit B
65
Nauili smo da je alergija zapravo imunosni odgovor. Znamo iz prvoga dijela knjige da imu- nosni sustav ima stanice koje djeluju tako da sla- be imunosni odgovor ili ga potpuno spreavaju. Zato umjesto da se bave ublaavanjem simpto- ma peludne groznice, znanstvenici pokušavaju iskoristiti svoje znanje o funkcioniranju imuno- snog sustava za razvoj pametnih novih cjepiva i lijekova koji e ve u samom poetku onemogu- iti da tijelo reagira na alergene poput peluda.pomagaki limfocit T
regulatorni limfocit T
Što je rak?
Svaka stanica u tijelu normalno se dogovara sa svojim susjedima treba li mirovati, mnoiti se, raditi ili odumrijeti te na taj nain stanice tvore zdravo tkivo.
Katkada su, ipak, geni neke stanice toliko ošteeni da više ne mogu proizvoditi normalne bjelanevine. Kao rezultat toga stanica ne moe normalno komunicirati sa susjednim stanicama. Ako se ta stanica pone nekontrolirano mnoiti, nastane tvorevina koju zovemo tumor. Na ovom stupnju tumor je dobroudan i još ne ini štetu.
Ali ošteene stanice mogu se pona- šati i više odmetniki te stvarati tumo- re ne samo ondje gdje se nalaze, nego se mogu proširiti i na okolno tkivo ili se tjelesnim tekuinama seliti u druge dije- love tijela, gdje stvaraju nove zloudne tumore (metastaze). Ti se tumori zovu rak, a stanice koje ga stvaraju opasne su jer nas mogu stajati ivota.
zdravo tkivo
dobroudni tumor
površina
unutrašnjost
Rak se moe pojaviti u bilo kojem tkivu. Naješe se javlja u plunom tkivu, zatim u elucu, debelom cri- jevu i dojkama.
Ljudi širom svijeta nadaju se da e znanstvenici jednoga dana pro- nai lijek protiv raka.
Koje vrste raka postoje?
Naše tijelo moemo podijeliti na površinska tkiva i na unu- trašnjost. Premda se probav- ni organi nalaze unutar tijela, smatramo ih dijelom površine. Tumore koji nastaju iz stanica ili organa koje smatramo povr- šinskim zovemo karcinomi ma. Ostali tumori dobivaju nazive prema organima gdje nastaju, kao što su sarkomi, tumori ko- stiju i mišia, ili limfomi, tumo- ri limfocita.
Svi ti tumori šire se tijelom na slian nain, a karcinomi (tumori površinskoga tkiva) javljaju se naješe, i to osobi- to u starijih osoba.
PRIJELOM-knjizice.indd 67 13.4.2016 22:29:33
Kako imunosni sustav djeluje protiv raka?
Znamo da naš organizam uz pomo imunosnoga sustava prepoznaje ono što mu je strano i onda to odbacuje. Meutim, tumori su dio našeg organiz- ma i zanima nas kako imunosni sustav postupa u tom sluaju.
Ako se razvije rak, imunosni sustav moe ga ukloniti dok je taj rak još malen. Imuno- sni sustav ini to uz pomo imunosnoga nadzora.
Pogledajmo kako imunosni su- stav djeluje i na koji nain uva or- ganizam od takve bolesti.
limfni vor
dendritska stanica
tumorska stanica
tumorski antigen
Kao što smo prije objasnili, stani- ce raka dio su organizma, ali se po- našaju razliito od ostalih stanica. Stanice raka esto proizvode oštee- ne bjelanevine ili bjelanevine koje okolne stanice ne proizvode.
Te bjelanevine, esto nazivane tumorskim antigenima, imunosni sustav ima na nišanu.
PRIJELOM-knjizice.indd 68 13.4.2016 22:29:35
pomagaki limfocit T
im imunosni sustav otkrije antigene raka, pokree borbu protiv njih.
Postupak je jednak kao kod normalnoga imunosnog odgovora. Den- dritske stanice prodiru antigene raka i šalju informacije o njima lim- focitima T. Ubilaki limfociti T uništavaju stanice raka, dok pomagaki limfociti T obavještavaju limfocite B da zaponu akciju protiv antigena raka proizvodnjom protutijela protiv tih antigena. Protutijela se veu na svaku tumorsku stanicu koju sretnu, omoguujui molekulama u krvi
(komplementu) da napadnu tumorske stanice i unište ih. K tome, vrsta imunosnih sta-
nica nazvanih prirodno-ubilake ili NK (prema eng. Natural Killer) uništava
stanice raka prepoznajui promi- jenjene bjelanevine koje se na-
laze na njima.
Na taj nain organizam uklanja tumorske stanice.
To, meutim, nije jamstvo da e naš organizam uspjeti ukloniti sve tumorske stanice. Primjerice, tumorske stanice koje ne proizvode antigene ili stanice koje nastaju od stanica koje proizvode citokine i tako kontroliraju imunosni sustav mogu izbjei imunološki nadzor i poeti se mnoiti te uzroko- vati razvoj novog raka.
limfni vor
ubilaki limfocit T uništava tumor
tumorski antigen
tumorski antigen
Lijeenje raka imunoterapijom
ak i stanice raka koje uspiju izbjei imunosni nadzor i umnoiti se imaju neku vrstu antigena. Izazivanje imunosnog odgovora protiv tih antigena mogao bi biti nain lijeenja raka. To je cilj mnogih sadašnjih istraivanja.
Antitumorska cjepiva
Terapija dendritskim stanicama
Terapija limfocitima T
Ubilake limfocite T i dendritske stanice izdvo- je se iz organizma te ih se potakne antigenima raka. Aktivirani ubilaki limfociti T vraaju se u organizam da ponu borbu protiv stanica raka.
PRIJELOM-knjizice.indd 70 13.4.2016 22:29:41
imunoterapija
metastatski tumor
tumorska stanica
Imunoterapija sama nije kadra uništiti velike tumo- re. Njih treba ukloniti kirurški, a nakon toga se imuno- terapijom uklanjaju komadii metastatskoga tumora u organizmu. Taj nain borbe protiv raka obeava odreeni uspjeh u sprijeavanju povratka bolesti..
Terapija protutijelima
Ta se terapija ciljano koristi pro tutijelima u borbi protiv tu- morskih antigena.
Veina imunoterapija još je u pokusnoj fazi. Neki tipovi imunoterapija, kao što je terapija protutijelima se ve primjenjuje u praksi protiv odreenih tumora.
U prošlosti se ništa nije moglo ui- niti za bolesnike kod kojih se rak proši- rio po itavom organizmu. U današnje vrijeme primjena novih oblika imuno- terapije bi tu mogla pomoi.
Vjerujemo da budunost obeava.
Pogovor japanskom izdanju
Ova je knjiga dio dodatnih aktivnosti Japanskoga društva za imunologiju. Napisana je zato što vjerujemo da naše Društvo treba ponuditi svakomu - od osnovne škole do odrasle dobi – knjigu koja omoguuje lak pristup svijetu imunologije.
Spajanjem strogo odreenoga sadraja s lako pristupanim formatom cilj nam je bio da upoznate sadraj koji e probuditi vaš interes da i dalje istra- ujete.
Sam projekt zapoeo je izlobom panela i knjiga vodia za Meneki Fushi- gi Mirai, javni dodatni dogaaj što ga je organiziralo Društvo prošle godine. Sastavljanje takve knjige za široku publiku za nas je novi napor, no kako smo postali specijalizirana neprofitna organizacija, izgraivanje razumijeva- nja i širenje informacija dobilo je dodatno znaenje. U tom smislu, izdava- nje ove knjige moemo promatrati kao test u kojem organizacije poput naše mogu pronai odgovarajuu ulogu za sebe u današnjem svijetu. Vjerujemo da takve dodatne aktivnosti pruaju i znanstvenicima dobru priliku da nano- vo ispitaju svoju javnu ulogu. Ako objavljivanje ove knjige donese neku ko- rist Društvu i našim lanovima te pomogne napretku imunologije i našega Društva, bit e mi vrlo drago.
Srdano zahvaljujem svim lanovima Japanskoga društva za imunologiju na elu s predsjednikom, dr. Masayukijem Miyasakom, na njegovu ugodnom vodstvu i podršci od samoga poetka projekta, kao i dr. Hiroshiju Kiyonu za njegov naporan rad u pokretanju projekta, te svim autorima, dr. Hiroshiju Kawamotu, šefu Komisije za promicanje obrazovanja i doktorima Toshiaki Ohteki, Noriko Sorimachi, Shinsuke Taki i Sachiko Miyake, lanovima Ko- misije za javne poslove, za njihov odani rad i odluivanje o sadraju, obliku i tekstu ove knjige.
Konano, zahvalan sam gi Shinobu Yamashita iz Yodosha izdavakog odjela za njezino strpljivo usmjeravanje naših stalnih pregovora, kao i gi Tomoko Ishikawa, našoj ilustratorici, za njezin dobrohotan odgovor na naše vrlo iscrpne zahtjeve.
Travanj, 2008. Japansko imunološko društvo
Dr. Yousuke Takahama
Pogovor hrvatskom izdanju
Znanstvena literatura uglavnom se koristi engleskim jezikom, pa se engle- ske rijei naalost potkradaju i u pisanim dokumentima i tiskanim kvalifika- cijskim radovima pod izlikom da je neki termin teško prevesti, da “to” tako dobro zvui na engleskom i da je hrvatski prijevod samo opisno odugovlae- nje u vremenu kada nam se svima uri.
Zalaem se za upotrebu terminologije na vlastitu jeziku i smatram da je pismenost vaan dio obrazovanja. Jezik je dinamian i iv, pa ponekad tre- ba pronalaziti nove izraze jednako kao što to rade i drugi narodi, ali veina stranih termina lako se moe prevesti na hrvatski jer je naš jezik bogat i ima mnoge mogunosti izraavanja.
Zahvaljujui EFIS-u, Savezu europskih imunoloških društava, dobili smo priliku na hrvatski jezik prevesti knjigu “Tvoj udesni imunosni sustav”, koja na vrlo jednostavan i lako prihvatljiv nain opisuje ovjekov vrlo sloeni imu- nosni sustav. Prijevod ove knjige znai iskorak u široku javnost i nadam se da e pomoi daljnjem razvoju imunobiologije u hrvatskom društvu.
Zahvalna sam cijenjenoj gospodi Darku Heckelu, DVM, koji je s velikim poletom preveo sadraj ove knjige, prof. dr. sc. Danki Grevi i prof. dr. sc. Branku Malenici te Alanu Šuuru, dr. med. na strunoj recenziji i vrijednim savjetima. Lektura prof. Nives Opai pridonijela je kvaliteti konanoga pri- jevoda, a osobito u nedoumicama oko odabira hrvatskih izraza.
Zahvaljujem dr. sc. Lipi iin-Šain i svojoj obitelji koji su me strpljivo slušali i savjetovali u svakoj etapi.
Travanj 2016.
Mariastefania Antica
Prijevod i tiskanje knjige ”Tvoj udesni imunosni sustav” podrao je Savez europskih imunoloških društava, Hrvatsko imunološko društvo, Institut Ruer Boškovi.
Troškovi tiskanja knjige iz sredstava Sedmog okvirnog programa Europske unije (EU FP7) u okviru Thymistem projekta (br. 602587, voditelj hrvatskog tima M. Antica).
Knjigu podrao Razred za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
PRIJELOM-knjizice.indd 76 13.4.2016 22:29:45