tvz4-arhitektura

Program stručnog usavršavanjaovlaštenih inženjera arhitekture

Stručni smjer:ARHITEKTURA IV. tečaj8. i 9. veljače, 2008.Stručni materijal uz seminar

Tehničko veleučilište u Zagrebugraditeljski odjel

Upravljanje projektima i dokumentacijom

Zaštita od požara i zaštita na radu

Fizika zgrada

Prostorno planiranje

Zaštita i obnova kulturnih dobara AR

HIT

EKTU

RA

Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - graditeljski odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture

velja

a 20

08

1

Program stru nog usavršavanjaovlaštenih inženjera arhitekture

IV. te aj 8. i 9. velja e 2008. u prostorijama TVZ-GRO,Zagreb, Av. Ve eslava Holjevca 15


IV. t

eaj

2

Impressum

© 2008 Tehni ko veleu ilište u Zagrebu

Zabranjeno je umnožavanje publikacijeu cijelosti ili dijelovima bez pismenog odobrenja

Tehni kog veleu ilišta u Zagrebu

Marketing:a.studio.s.potpisomweb: www.astudio.hre-mail: [email protected]

Nakladnik:Tehni ko veleu ilište u Zagrebu

Glavni urednik:Mr.sc. Dražen Arbutina, dipl.ing.arh.

Uredništvo:Mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.gra .Mr.sc. Krešimir Meštrovi , dipl.ing.el.

Grafi ko oblikovanje i priprema:a.studio.s.potpisom

Adresa uredništva:Tehni ko veleu ilište u Zagrebu

Graditeljski odjel - Av. V. Holjevca 15,10020, Zagreb, Hrvatska

Elektrotehni ki odjel - Konavoska 2,10000 Zagreb, Hrvatska

e-mail: [email protected]: seminar.tvz.hr

Tisak:Intergrafika-TTŽ d.o.o.,

Naklada:200 primjeraka


velja

a 20

08

3

SADRŽAJ

Program stru nog usavršavanjaovlaštenih inženjera arhitekturePopis predava a IV. te ajaovlaštenih inženjera arhitekture

Upravljanje projektima i dokumentacijom1) CAD i projekt management u graditeljstvu

Zaštita od požara i zaštita na radu2) Ponašanje gra evnih materijala u požaru, ispitivanje gorivosti

Fizika zgrada3) Gra evne štete nastale zbog nepoštivanja gra evno-fizikalnih

principa i na in njihove sanacije

Prostorno planiranje4) Zakonodavni okvir prostornog planiranja unutar zašti enog obalnog podru ja

Zaštita i obnova kulturnih dobara5-1) Metode zaštite i obnove povijesnih konstrukcija

Zaštita i obnova kulturnih dobara5-2) Primjena zakona o zaštiti kulturnih dobara u praksi

7

IV. TE AJ 8. i 9. velja e 2008.

29

77

97

123

171

5

4


IV. t

eaj

4

Tema Predavanje Predava Brojsati

Bodova iz regulative

Ukupnobodova

1) Upravljanje projektima i dokumentacijom

CAD i projekt-management u graditeljstvu Baši 2 - 2

2) Zaštita od požara i zaštita na radu

Ponašanje gra evnihmaterijala u požaru, ispitivanje gorivosti

Kopri anec-Matijevac 2 - 2

3) Fizika zgrada Gra evne štete nastale zbog nepoštivanja gra evno-fizikalnih principa i na innjihove sanacije

Keindl 2 - 2

4) Prostorno planiranje Zakonodavni okvir prostornog planiranja unutar zašti enogobalnog podru ja

Mrak-Taritaš 2 2 2

5) Zaštita i obnova kulturnih dobara

Metode zaštite i obnove povijesnih konstrukcija

Sudi ,Arbutina 2 2 2

Primjena zakona o zaštiti kulturnih dobara u praksi Filipovi 2 2 2

Program stru nog usavršavanjaovlaštenih inženjera arhitekture

Ukupno 14 bodova za sluša e IV. te aja.Ukupno 6 bodova za sluša e iz regulative.

IV. te aj 8. i 9. velja e 2008. u prostorijama TVZ-GRO, Zagreb, Av. Ve eslava Holjevca 15


velja

a 20

08

5

Ime i prezme Funkcija Tvrtka Tema1) Asmir Baši voditelj projekta Zeljko d.o.o. 1) Upravljanje projektima i

dokumentacijom2) Mr.sc. Ljerka

Kopri anec-Matijevac,dipl. ing. gra .

viši predava Državna uprava za zaštitu i spašavanjeU ilište vatrogastva i zaštite i spašavanja, Zagreb, Ksaverska cesta 107

2) Zaštita od požara i zaštita na radu

3) Mr.sc. Ranko Keindl, dipl. ing. gra .

ovlašteni revident 3K d.o.o. Zagreb 3) Fizika zgrada

4) Ana Mrak-Taritaš,dipl. ing. arh.

na elnik odsjeka za prostorno planiranje

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva

4) Prostorno planiranje

5) Ivana Sudi ,dipl. ing. arh.

konzervator Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku


6) Damir Filipovi ,dipl. ing. arh.

viši inspektor Republika Hrvatska, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine


7) Mr.sc. Dražen Arbutina,dipl. ing. arh.

viši predava ,ovlašteni arhitekt

Tehni ko veleu ilište u Zagrebu


Popis predava a III. te ajaovlaštenih inženjera arhitekture:

Voditelj stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture:mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.gra ., prof. visoke škole.


IV. t

eaj

6


velja

a 20

08

7

Upravljanje projektima i dokumentacijom

Autor:Asmir Bašivoditelj projektaZeljko d.o.o. Zagreb

CAD i projekt management u graditeljstvu


IV. t

eaj

8


velja

a 20

08

9

1. UVOD

Danas je teško zamisliti obavljanje bilo kojeg posla, a pogotovo onoga vezanog uz tehni ke struke bez primjene ra unala i ra unalno - aplikativne tehnologije. Kako ra unala i njihova popratna tehnologija postaju sastavni dio života, potrebno je izvu i maksimalnu korist i doborobit koju nam ova tehnologija pruža.

U tehni kim granama industrije još uvijek postoji uvriježeno mišljenje da ra unala,zapravo, uvelike otežavaju proces stvaranja projekata i da iz korištenja ra unalnom tehnologijom proizlazi niz pogrešaka i nepravilnosti u projektnoj dokumentaciji. Sve se negativnosti opravdavaju i pripisuju ra unalnoj tehnologiji, koja je danas neizbježan i bitan imbenik svih projektnih procesa, a problem zapravo leži u korisnicima koji, uz svu aroliju ra unalne tehnologije, naj eš e pogreške ine sami.


IV. t

eaj

10

Ra unalna tehnologija doprinosi produktivnosti, kvaliteti i širim mogu nostima izrade projektne dokumentacije, ona eliminira sve one mukotrpne i teške procese u izradi i obradi grafi kedokumentacije projekata, koju svi na neki na in prolaze. Samo prisje anje na sve sate, dane, neprospavane no i provedene nad hrpom papira, u gomili linija proizvedenih rukom pomo utrokuta, šestara, olovaka i pera, i pomisao na teško e uskla ivanja i izmjena projekata i njihovih segmenata primjenom nove tehnologije, postaje prošlost.

Ra unalnom tehnologijom može se posti i ve a efi kasnost i produktivnost, pove atikvaliteta projektne dokumentacije i niz drugih elemenata uklju enih u projektno tehnološke procese dovesti na viši nivo. Koristiti se ra unalnom tehnologijom, koja je sastavni dio svih projektnih tvrtki, zna i u doslovnom smislu ovladati njom tako da stvarno doprinese projektnom procesu. Na taj se na in stvara velika vremenska ušteda, koja ostavlja prostora stru nosti na pojedinom podru ju tehnike, te projekti izlaze kvalitetniji i efektniji.

Ra unalna tehonologija u izradi projektne dokumentacije donosi niz prednosti i olakšanja , omogu ava kvalitetnije upravljanje projektima i projektno tehnološkim procesima, otvara nove mogu nosti na podru ju struke, te na nivou projektne dokumentacije donosi nove, zna ajnemogu nosti u razradi i izradi iste.

Projektno tehnološki proces obuhva a niz stru no - tehni kih zahvata koji se odnose na projekt i projektnu dokumentaciju. Sve vrste projekata izra uju se u nekoliko faza, strukom defi niranih i sadržajno obuhva enih. Sve navedene elemente potrebno je zadovoljiti na maksimalnom nivou i osigurati njihovu kvalitetu i integritet.

Kako je obavezno svaki projekt u svakoj njegovoj fazi izraditi i predati investitoru u uvriježenom analognom obliku, isto je tako potrebno i obavezno sa uvati projektnu dokumentaciju upravo onakvu kakva je u pojedinoj fazi prezentirana investitoru. Uvo enjem nove tehnologije u proizvodnju projektne dokumentacije, dolazi i do potrebe prezentiranja iste u digitalnom obliku. Investitori sve eš e traže projekt predan na klasi an na in (isprintan) i u digitalnom formatu.

Tvrtka Zeljko d.o.o. - dugogodišnji Autodesk partner - razvila je aplikaciju koja ima osnovu svrhu i cilj da na jednostavan i prakti an na in poboljša kvalitetu izrade projektne dokumentacije i osigura integritet iste.


velja

a 20

08

11

2. UPRAVLJANJE PROJEKTIMA I DOKUMENTACIJOM

2.1. ARHCOORDINATOR

ArhCoordinator je aplikacija za upravljanje dokumentima i suradnju na projektnim zadacima unutar projektnih biroa i srodnih tvrtki / organizacija. Ovaj sustav omogu ava distribuiran rad na svim resursima vezanim uz odre en projekt, te ne postavlja ograni enja na broj i veli inudokumenata, projekata ili korisnika.


IV. t

eaj

12

ArhCoordinator je rješenje velike problematike unutar projektantskih tvrtki bilo koje tehni ke grane, a bavi se izradom digitalnog oblika projekta, te pohranom takovog projekta u centralnu arhivu, koja je u ArhCoordinator sustavu dostupna bilo kojem korisniku unutar tvrtke. Brzo pronalaženje postoje e projektne dokumentacije preko ArhCoordinator kataloga omogu avabrži i kvalitetniji odgovor na teku i problem, koji je potencijalno vezan za neki dio postoje edokumentacije u arhivi. Projektant, neovisno o suradnicima koji su radili na pojedinom projektu, pretražuje bazu i pronalazi podatke koji su mu potrebni kako bi kvalitetnije i brže obavio svoj posao, te je apsolutno siguran da se radi o fi nalnim podacima pojedine faze projekta. ArhCoordinator omogu ava projektantu da, neovisno o tehni arima ili IT-ovcima, organizira i izradi prezentaciju projekta u kratkom vremenu i na kvalitetan na in.

Ujedno, pomo u ArhCoordinatora, omogu eno je prihva anje i arhiviranje digitalnih projekata izra enih u istoj aplikaciji od strane kooperanata ili neke druge projektne tvrtke. U istoj aplikaciji mogu e je kreirati digitalne arhive dokumentacije, koja ne mora obvezno biti povezana s projektima, niti mora biti njihov sastavni dio.

Nakon implementacije sustava ArhCoordinator u projektnom birou, uz vrlo malo truda, sa svih radnih stanica na kojima se nalazi aplikacija, u svakom trenutku su dostupni: arhiviranje, kreiranje digitalnog oblika fi nalnih verzija projekata, suradnja na projektu, komunikacija, kontrola, izrada prezentacija, te pretraživanje postoje ih projekata i brz pristup istima.


velja

a 20

08

13

Temeljni oslonac ArhCoordinatoru je, naravno, Autodesk, tj. njegov digitalni pregledni format DWF (Design Web Format). Sastavni dio ArhCoordinatora je i Autodesk Designe Review koji je multifunkcionalni preglednik DWF formata pomo u kojeg je mogu e pregledavati, modifi cirati i notirati grafi ke prikaze. Primjenom Autodesk Designe Review-a, mogu e je unutar tvrtke smanjiti obim probnih printanja nacrta, te pojeftiniti, ubrzati i olakšati nadzor nad grafi kim prikazima, a ujedno Autodesk Designe Review pruža i veliku pomo prilikom korigiranja pogrešaka koje su notirane s Autodesk Designe Review-om. Svi grafi ki prikazi koji su pomo u Autodesk Designe Review-a notirani, mogu se vrlo lako povezati s originalnim crtežima, te je sve notacije mogu eprenijeti na pravo mjesto u grafi kom prikazu, koje na taj na in, direktno i jednozna no, upu ujuna potrebne korekcije.

4.


IV. t

eaj

14

3. DIGITALNI OBLIK PROJEKTA

Digitalni oblik projekta je apsolutno jednak onom analognom (papirnatom uvezu projekta), jednostavan je za korištenje, kako na nivou proizvo a a, tako i na nivou krajnjeg korisnika.


velja

a 20

08

15

ArhCoordinator kao digitalni projekt izraduje klasi nu i jednostavnu web stranicu, koja se sastoji od svih elemenata koji defi niraju jedan projekt (naslova, stru nog tima, kontakata, grafi kih prikaza, tekstualnih sadržaja projekta,...). Kako je unutar ArhCoordinator-a integriran HTML editor, koji radi na vrlo jednostavan na in, ali se s editorom može poslužiti i napredni korisnik, u ArhCoordinator-u se, bez dodatnih aplikacija, izraduje HTML projekt. Mogu e je poslužiti se predefi niranim Template-ima, te im pridružiti podatke koji su sastavni dio projekta, popuniti sadržajno svaku stranicu, te prepustiti ArhCoordinator-u da ih nadopuni elementima koji su automatski.


IV. t

eaj

16

Projekt je na taj na in, jednostavno i brzo obra en, mogu e predati investitoru, koji ga može upotrijebiti za vlastite potrebe, bez straha da e projekt ili jedan njegov dio, izmijeniti - bilo nehoti no, iz neznanja ili pak namjerno.


velja

a 20

08

17

ArhCoordinator nudi mogu nost razlu ivanja projekta na dva segmenta :

Digitalni Pregledni Projekt (DPP)Digitalni Originalni Projekt (DOP).

DPP je fi nalni oblik projekta u kojem se sadržaj projekta nalazi u digitalnom preglednom formatu koji kao takav služi za predaju krajnjem korisniku ili za javno objavljivanje. Takav format omogu ava višestruku zaštitu podataka, od promjene sadržaja, do korištenja istih u nedozvoljene svrhe i, naravno, jednostavan je za uporabu na nivou krajnjeg korisnika.

DOP je fi nalni digitalni oblik projekta koji sadrži projektnu dokumentaciju u izvornom digitalnom formatu. Tako pripremljen digitalni projekt pruža mogu nost korisnicima, unutar ArhCoorinator sustava, pristup originalnim podacima iz kojih je mogu e izdvojiti dio, ili pak cijeli grafi ki prikaz, te iskoristiti njegov sadržaj za daljnju doradu ili izradu novog projekta.


IV. t

eaj

18

ArhCoordinator 2007 sadrži sljede e aplikacije kao svoj sastavni dio:

Autodesk Design Review 2008

Design Review je Autodesk-ova aplikacija koja dolazi integrirana u sustav ArhCoordinatora. Omogu ava krajnjem korisniku pregled digitalnih DWF sadržaja, notiranje, ispis, te niz analiza preglednog formata crteža.

Autodesk DWG true view 2008

Autodesk aplikacija koja dolazi integrirana u sustav ArhCoordinatora omog ava krajnjem korisniku pregled i ispis originalnih DWG podataka bez potrebe da isti posjeduje licencu cijele Autodesk aplikacije.

Napomena: Kako ArhCoordinator kao aplikacija nije ograni en isklju ivo na rad s Autodesk alatima, mogu e je uz posebnu narudžbu uz ArhCoordinator dobiti i neke druge preglednike, za neke druge digitalne formate.

Od besplatnih preglednika uz sustav ArhCoordinatora dostavljaju se svi trenutno dostupni preglednici svih interesantnih digitalnih formata vezanih uz tehni ku struku.

Autodesk DWG true View (preglednik DWG formata) Autodesk Designe Review (preglednik DWF formata) Autodesk DWF Writer ( omogu ava kreiranje DWF formata iz bolo koje aplikacije) PDF Creator ( omogu ava kreiranje PDF formata iz bilo koje aplikacije Bravia Viever Irfan View Adobe Acrobat Viwer DGN Viewer ESRI viewer XLS Viewer Word Viewer svi ostali preglednici za grafi ke i tekstualne podatke.


velja

a 20

08

19

4. SISTEMSKI ZAHTJEVI ARHCOORDINATORA

Arhcoordinator je u odnosu na druge aplikacije iznimno malo zahtjevna aplikacija, što zna i da ne traži velike informati ke zahtjeve u pogledu hardware-a, niti u pogledu software-a . Za normalan rad sustava potrebno je posjedovati server, koji može biti zamijenjen obi nomradnom stanicom s dosta diskovnog prostora, te kao operativni sustav Windows XP.

Microsot Windows 2000/XP (Sp1 ili noviji)Microsoft Internet Explorer 6/7Microsoft .Net Framework 2.0Microsoft SQL Server ( opcija )Microsooft SQL Server 2000Microsoft SQL Server 2005Microsoft Database Engine (MSDN)Microsoft SQL Server 2005 Express Edition

ArhCoordinator, kao bazu podataka u koju pohranjuje podatke o projektima, koristi SQL ili Access bazu, te se može prilagoditi bilo kojoj vrsti baze ukoliko se to zahtjeva.


IV. t

eaj

20

5. CAD I PROJEKT-MANAGEMENT U GRADITELJSTVU

AutoCAD ili bilo koja druga Autodesk vertikalna aplikacija (ADT, ABS, Revit, MAP 3D, Civil 3D,...) velikog je spektra mogu nosti izrade grafi kih prikaza, projekata i suradnje na njima. U vrlo malom postotku ograni ena je svojim mogu nostima i kao takva ne predstavlja veliki problem korisnicima. ak naprotiv, omogu uje korisniku rad prema njegovim zahtjevima i na njegov osoban na in.

Me u korisnicima Autodesk alata nalaze se razli ite primjene istih. Nažalost, u velikom broju slu ajeva alati se ne koriste u cijelosti, na najbolji i najkvalitetniji mogu i na in, sa što više mogu nosti koje isti imaju. Ovaj problem je vrlo raširen i tek se o njemu po inje razmišljati kad se nakon niza problema jedna tvrtka na e „stjerana“ u kut i vidi da je potrebno nešto u initi.

Kako je problem organizacije u tvrtkama sve ve i, a tržište je sve ja e i zahtjevnije, o ekujuse brži, bolji i kvalitetniji proizvodi i usluge. Ozbiljni korisnici se obra aju za pomo stru njacimana podru ju organizacije poslovanja.

Tvrtka Zeljko d.o.o. Autodesk System Center je dugogodišnji partner Autodesk-a, te sa svojim timom stru njaka na podru ju informatike, naravno na podru ju Autodesk proizvoda, ve se duži niz godina bavi i problematikom edukacije korisnika, podrške prema krajnjem korisniku, konzaltingom, i organizacijom rada projektnih tvrtki u Hrvatskoj, te nizom drugih aktivnosti i problema vezanih uz Autodesk.Tvrtka Zeljko d.o.o. nudi apsolutnu predanost i stru nost pri rješavanju problema u organizaciji poslovanja projektnih tvrtki.

10.


velja

a 20

08

21

6. AUTODESK MANAGEMENT

OrganizacijeHardware – nadopuna i bolja organizacija postoje ih elemenataBackup – Izrada i implementacija sustava zaštite podatakaDirektoriji – Izrada strukture direktorija kao osnova standardizacijeDatoteke – Izrada modela imenovanja i strukturiranja datotekaArhiva – ArhCoorinator (sustav izrade i arhiviranja digitalnih projekata, te prezentacije projekata)…

StandardizacijaLayer-i – Izrada kompletnog sustava Layer-ingaBlokovi – Izrada kompletne baze blokova oplemenjenih inteligentnim sadržajemDinami ki blokovi – Izrada blokova s dinami kim svojstvimaStilovi – Izrada stilova za vertikalne aplikacije (Country Kit)Toolpalete – Izrada toolpaleta svih elemenataCatalog – Izrada i katalogizacija vertikalnih elemenata za sve aplikacije (HR standardi)Kotiranje – Izrada elemenata za kotiranje za sva mjerilaAnotacije – Izrada anotacijskih inteligentnih elemenata…


IV. t

eaj

22

OptimizacijaPlotanja – Izrada sustava standardnog plotanjaSheet Sets – Izrada rutina za standardizaciju plotanjaKorekcija na grafi kim prikazima – DWF markup (ArhCoordinator)Analiza projektne dokumentacije – Dokaznice…Korištenje postoje ih informacija u izradi novih…

SuradnjaRazmjena podatakaSuradnja na izradi projektne dokumentacijeJedan tim jedan projektIzrada rutina i pravila suradnje i korištenja projektne dokumentacije….

ArhCoordinatorDigitalni oblik projektaPrezentacijeArhiva projektne dokumentacijeKomunikacijaFile ManagementProjekt Management…


velja

a 20

08

23

Što donosi implementacija CAD Managementa

20%

80%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

Projektiranje Crtanje i dokumentacija

Stanje prije implementacija Managementa

Slabo korištenje mogu nosti aplikacijeNema standardizacije grafi kih elemenataNema standardizacije crtanjaNema inteligentnih grafi kih elemenataRu na izrada dokumentacijeLoša organiziranost na nivou suradnjeLoša organiziranost na dokumentacijskom nivou…


IV. t

eaj

24

80%

20%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

Projektiranje Crtanje i dokumentacija

Stanje nakon implementacija Managementa

Standardizacija grafi kih elemenataStandardizacija na ina crtanjaInteligentni elementiStandardizacija na nivou dokumentacijeKorištenje naprednih metodaOmogu ena suradnja na izradi dokumentacijeHrvatski standardiArhCoordinator…


velja

a 20

08

25

7. CILJEVI CAD MANAGEMENTA

EdukacijaPove ati trenutno znanje na makismalni nivoPove ati korištenje aplikacijaPove ati produktivnostOlakšati grafi ku interpretacijuOlakšati analiti ki projektantski dio poslaOmogu iti me usobno razumjevanje na nivou ITOmogu iti lakši i manje stresan posao...

KonzaltingPoboljšati primjenu nau enog na edukacijiRiješiti postoje u problematikuPomo i u trenutnom raduPomo i na nivou odrade pojedinih dijelova poslaPomo i na nivou tehnološko projektnih elemenata...

SupportTehni ka podrškaDostupnost 0-24Telefonski pozivE-mailDirektan dolazak na lokacijuRiješenje u najkra em rokuDokumentacija...


IV. t

eaj

26

Opimizacija tehnoloških procesaUmanjiti vremenske gubitkePove ati produktivnostAutomatizirati proceseIskoristiti aplikacijeOmogu iti suradnjuDetektirati i otkloniti pogreške....

Unifi kacija i standardizacijaIzrada unifi ciranih grafi kih modelaStandardizacija aplikacijeOlakšavanje radaRazumijevanje grafi keKorištenje postoje egSmanjivanje gubitaka vremena na manje bitnim elementimaPove avanje produktivnost...

Izrada inteligentnih modelaNapredne mogu nosti HW/SWInteligentni objektiInteligentni elementiDokumentacijaAnalizeSmanijiti i onemogu iti pogreškeSmanijiti i onemogu iti vremenske gubitkeOlakšati radPove ati produktivnost...


velja

a 20

08

27

Prikaz implementacijskog toka


IV. t

eaj

28


velja

a 20

08

29

Zaštita od požara izaštita na radu

Autorica:Mr. sc. Ljerka Kopri anec - Matijevac, dipl.ing.gra .viši predavaDržavna uprava za zaštitu i spašavanjeU ilište vatrogastva i zaštite i spašavanja, Zagreb, Ksaverska cesta 107

Ponašanje gra evnih materijala u požaru,ispitivanje gorivosti


IV. t

eaj

30


velja

a 20

08

31

Poznavanje ponašanja gra evnih materijala u požaru je uvjet da bi materijali ugra eni ugra evinske konstrukcije i elemente, uz svoju osnovnu gra evinsku namjenu, bili stabilni,dugotrajni i bez štetnih utjecaja na ljude. Odabir gra evnog materijala znatno utje e navatrootpornost gra evinskih konstrukcija te veli inu požarnog optere enja.

Brzina širenja požara, koli ina oslobo ene energije, vrsta i koli ina produkata izgaranjatako er ovise o vrsti ugra enog materijala.

Ponašanje gra evnog materijala u požaru uvjetovano je, vrstom materijala, ali injegovim oblikom, specifi nom površinom, dimenzijama i masom, spojevima s drugimmaterijalima, veznim sredstvima i tehnici obrade, a ponašanje gra evnih materijala ukonstrukcijama i promjene koje s vremenom nastupaju u razli itim uvjetima, pretpostavljaju sei/ili ispituju.

Ve ina gra evnih materijala tijekom promjene temperature nije stabilna. Naime, prizagrijavanju gra evni materijali su podvrgnuti fizikalno kemijskim promjenama koje izazivajutransformacije njihove mikrostrukture, a time i promjene njihovih svojstava.


IV. t

eaj

32

1. PONAŠANJE POJEDINIH GRA EVNIH MATERIJALA U POŽARU

1.1. KAMEN

Kamen je prirodno, ru no, strojno ili eksplozivom odvaljeni komad stijene. Odlikuje sesklopom (tekstura, struktura) i sastavom. To je ujedno i op i naziv za prirodno gradivo koje se,nakon prerade bez promjene sklopa i sastava, upotrebljava u gra evinarstvu kao: lomljenac zagrube radove, lomljenac s obra enim licem za zidanje podnožja i zidova, drobljenac ili usitnjenikamen koji se separira u frakcije i služi kao agregat za mortove, betone, asfalte i sl.

Stijene, od kojih dobivamo kamen, prema nastanku se dijele na:

Sedimentne stijene koje su nastale na površini zemlje kao posljedica fizikalno-kemijskih i bioloških procesa. Vapnenci, kao sedimentne karbonatne stijene, vrlo su raširene stijene u Hrvatskoj, imaju široku upotrebu i najvažniji su izvor gra evinsko-tehni kog i prirodnog (arhitektonsko-gra evnog) kamena. Metamorfne stijene koje su nastale metamorfozom ili izmjenom postoje ih stijena u litosferi pri promjenama fizikalno-kemijskih uvjeta. Pojedini tipovi metamorfnih stijena kao što su gnajs i kvarcit, a posebno mramor, široko se koriste kao prirodni kamen. Eruptivne stijene, kao primarne stijene, koje su nastale kristalizacijom ili o vrš ivanjem silikatne taljevine, magme ili lave, u litosferi ili na površini zemlje. Granit je široko rasprostranjena intruzivna magmatska stijena (nastala kristalizacijom magme u dubini) izrazite zrnate strukture. U smislu korištenja kao prirodni kamen, pod nazivom granit razumijevaju se sve izrazito tvrde silikatne stijene koje se mogu polirati do visokog sjaja.

Prirodni se kamen u graditeljstvu koristi u vrlo velikim koli inama, a njegova otpornostu požaru ovisi o vrsti i njegovu podrijetlu.

Vapnenac, iako nije osobito postojan, spada u skupinu vatrootpornije vrste kamena.Relativno dobro podnosi povišene temperature, ali rastom temperature nastaju odre enepromjene i deformacije na zidovima od vapnena kog kamena. Tako se, na temperaturi od5500C, glavni sastojak vapnena kog kamena, kalcijev karbonat, po inje raspadati na kalcijevoksid i uglji ni dioksid, a na temperaturi oko 9000C proces postiže maksimum. Me utim, priovom procesu nastaje zanimljiva pojava koja sprje ava brzo i naglo raspadanje kamena: na


velja

a 20

08

33

površini kamena nastaje sloj pe enog vapna koji ini djelomi nu zaštitu od daljnjeg prodiranjatopline u dubinu te se ovaj sloj ponaša kao toplinski izolator, proces raspadanja zahva a samopovršinski sloj, toplina ne prodire dublje u kamen i ne razara ga.

Granit, koji sadrži znatan dio kvarca (silicija), u uvjetima djelovanja požara, pokazujebrojne nedostatke pa nije rijetkost da se na visokim temperaturama ponaša neotpornije odvapnenca. Na po etnim temperaturama u požaru, tj. do 2000C njegova vrsto a se pove ava iiznosi otprilike 160% po etne vrsto e, ali daljnjim zagrijavanjem na temperaturi od oko 5750Cmijenja se njegova struktura, izraženo je i pove anje volumena, a daljnjim pove anjemtemperature dolazi da prskanja i ljuštenja. Na temperaturi od oko 8000C njegova vrsto a iznosisamo 35% po etne vrsto e.

Sre om i kod granita je ta pojava ograni ena na površinski sloj, tako da toplina jošsatima postupno prodire u dubinu zida.

Iz te injenice proizlazi da, što je konstrukcija od kamena masivnija, bit e i otpornija napožar.

1.2. DRVO

Drvo je gradivo s vrlo širokom primjenom u gra evinarstvu. Od najstarijih vremena je uuporabi kao gra evni materijal, a i danas se u suvremenim konstrukcijama esto primjenjuje.Osim zgrada, od drva su gra ene i druge vrste gra evina (mostovi, složeni stupovi), a široka jeprimjena i za izradu podova i lamperije. Zahvaljuju i suvremenim tehnološkim mogu nostima,drvo se danas primjenjuje i za izradu konstrukcija velikih raspona (lamelirane drvenekonstrukcije).

Drvo je goriv materijal s vrlo povoljnim mehani kim svojstvima, malom zapreminskomtežinom (svega oko 5% u odnosu na elik, a 16% u odnosu na armirani beton), a ugra evinarstvu se upotrebljava crnogori no i bjelogori no drvo.

Požarne karakteristike drva, kao gra evnog materijala, definirane su s više parametara:zapaljivost, brzina sagorijevanja, stvarna koli ina dima, toksi nost, pukotine u materijalu uslijedpojave unutarnjeg naprezanja, sposobnost promjene agregatnog stanja (prelazak u teku e iliplinovito stanje).


IV. t

eaj

34

Svi ovi parametri nemaju jednaki zna aj za gra evno drvo u požarnim uvjetima, amnogi od njih nisu uop e prisutni. Naime, parametar toksi nosti, topljenja i raspucavanja, uodnosu na druge gra evne materijale koji se primjenjuju, daju drvu izvanredne prednosti.

Drvo je nehomogeni materijal koji sadrži visoki postotak ugljika, a sastoji se uglavnomod celuloze i lignina te je podložan temperaturnim promjenama, tj. karakteriziraju ga zapaljivost isposobnost gorenja. Oksidacija drva prisutna je na svim temperaturama okoline u kojima sedrvo može na i.

Ponašanje drva u pojedinim temperaturnim intervalima, koji se javljaju tijekom požara,može se opisati na sljede i na in.

Prvi interval je zagrijavanje drva do temperature od 800C u kojem dolazi do isparavanjaslobodne vode i nekih lako hlapljivih sastojaka (sušenje drva).

Drugi interval je od 800C do 1500C u kojem voda u potpunosti ispari i po inju se stvaratizapaljivi plinovi kao posljedica razaranja drvenih elija. Dolazi do skupljanja i pucanja i to, kakou smjeru drvenih vlakana, tako i okomito na ovaj smjer. U ovoj fazi drvo po inje mijenjati boju.

Pri daljnjem postupnom zagrijavanju od 1500C do 2700C nastaje kemijsko razlaganje, tj.dolazi do sagorijevanja zapaljivih plinova (acida i alkohola) i nekih smola, uz pojavu plamena napovršini drva i stvaranja 30 do 70% uglji nog dioksida. Pri ovim temperaturama drvo po injeintenzivno mijenjati boju i stvara se pougljenjeni sloj.

Pougljenjavanje drvenih presjeka


velja

a 20

08

35

Za podru je od 2700C do 3000C karakteristi no je gorenje pougljenjenog sloja i dolazido ravnomjernog pove anja temperature unutar drvene mase. Uslijed toga dolazi domehani kog raspadanja drva i do stvaranja novih gorivih površina. Dolazi do samozagrijavanjadrva te se pojavljuju ugljikovodici. Zbog niske toplinske provodljivosti drva i sadržaja vlage,prijenos topline je mali, a grani na linija izme u pougljenjenog sloja i neošte enog dijelapresjeka je vrlo dobro odre ena.

Stvaranjem pougljenjenog sloja na prvi pogled izgleda da je drvo prestalo gorjeti. Izaista, ako uklonimo izvor topline do i e do gašenja zapaljenog drva pošto su iz pougljenjenogsloja ve izašli svi gorivi plinovi, a uslijed debljine pougljenjenog sloja, koji je dobar toplinskiizolator, ne može do i do daljnjeg razaranja u dubini mase. Ta pojava je vrlo karakteristi na zaneke požare u kojima nije došlo do rušenja drvene konstrukcije uslijed stvaranja pougljenjenogsloja i smanjenja intenziteta požara.

U sljede em temperaturnom intervalu, od 3000C do 6000C, uslijed pregrijanostiizolacijskog, pougljenjenog sloja, dolazi do daljnjeg razaranja drva i tada je omogu eno gorenjei u slu aju kad se ukloni izvor topline. U ovom procesu po inje opadati postotak CO2 te nastupaintenzivno izdvajanje ugljikovodika koji gori uz prisutnost kisika iz zraka.

Na temperaturama preko 6000C nastaje gorenje uz pojavu plamena i stvaranjepougljenjenog sloja, kao i potpuno razaranje drva.

Temperature zapaljenja drva su razli ite, a uzima se da je prosje na temperaturazapaljenja drva od 2500C do 3000C, a temperatura samozapaljenja drva kre e se od 3300C do4700C.

Vrlo bitan podatak za drvo, ali i požar, je njegova toplinska mo tj. koli ina topline pojedinici mase, a koja se oslobodi pri gorenju drva. Uzima se prosje no 17 MJ/kg (bjelogori nodrvo 17 MJ/kg, crnogori no drvo 19 MJ/kg).


IV. t

eaj

36

Otpornost drva prema požaru, bez obzira na vrstu drva, ovisi o vremenu izlaganjauzorka drva djelovanju visokih temperatura. Za gra evno drvo, s 15% vlage mogu, se usvojitisljede e vrijednosti za po etak spontanog zapaljenja:

Temperatura zapaljenja drva (0 C) 00

250

300

400

Minimalno vrijeme izlaganja (min) 5 6

62

.5

Potrebno vrijeme za zapaljenje drveta

Brzina gorenja drva po dubini ovisi o vrsti drveta, vrlo je razli ita i kre e se od 0.6 do 1.0mm/min. [6]. Kojom e se brzinom neka vrsta drva zapaliti, kao i daljnji tijek gorenja, ovisiuglavnom od osobinama te vrste drva.

Drvo dobro podnosi tla na i vla na naprezanja, a otpornost konstruktivnog elementa uuvjetima djelovanja požara ovisi o:

temperaturi na zagrijanoj strani element, pojavi pukotina u elementu, prodora plamena do elementa, mehani kog optere enja elementa, veli ini progiba i deformacija.

Zbog malog koeficijenta toplinske vodljivosti drva , koji iznosi 0.14 do 0.21 W/m K, testvaranja pougljenjenog sloja, koji je ujedno dobar toplinski izolator, u požaru, natemperaturama od 400 do 5000 C, jezgra presjeka ima prakti ki nepovišenu temperaturu što zasobom povla i neznatan pad vrsto e.

Istraživanja su pokazala da porastom temperature do 1000 C vla na vrsto a drvetavrlo malo mijenja svoju vrijednost.


velja

a 20

08

37

vrsto a na savijanje je nešto manja i njena vrijednost je oko 68% po etne vrijednosti,dok najve u redukciju vrsto e, pri temperaturi od 1000C, ima drvo izloženo centri nom tlaku iona iznosi 50% po etne tla ne vrsto e. Me utim, treba napomenuti da i pri takvom paduvrsto e pri povišenoj temperaturi, nosivost i dalje ostaje vrlo visoka.

Dijagram pada vrsto e drva optere enog na vlak, savijanje i tlak

Povišena temperatura ima utjecaj i na promjenu modula elasti nosti drva. Modulelasti nosti na savijanje, pri temperaturi od 1000C, ima vrijednost 65% po etne vrijednosti.Zanimljiva je injenica da je modul elasti nosti na tlak paralelno s vlakancima najve i kodtemperature od 200C


IV. t

eaj

38

Dijagram promjene modula elasti nosti drva optere enog na tlak paralelno s vlakancima i savijanje

U odnosu na brzinu sagorijevanja drva te stati kom optere enju i karakteristikamanosa a, mogu e je izra unati potrebni presjek drvenog nosa a koji e imati traženu otpornostna požar.

Potrebna otpornost drvenih nosa a na požar može se posti i:

konstruktivnim pove anjem dimenzija popre nog presjeka (neka ispitivanja pokazuju da je potrebno pove ati presjek za otprilike 10%, koliko iznosi pougljenjeni dio [7]),

premazima za zaštitu od požara, oblaganjem negorivim oblogama, žbukanjem, impregnacijom.

Iako je goriv materijal, drvo se od svih konstrukcijskih materijala najbolje ponaša uuvjetima djelovanja požara.


velja

a 20

08

39

1.3. OPEKA / CIGLA

Uz drvo i kamen opeka je najstariji gra evni materijal. Ona je pe eni gra evinskiproizvod koji se dobiva pe enjem gline na temperaturi od 900 do 11000C. Opekarski proizvodidanas imaju široku primjenu u zgradarstvu. Kao nosiva konstrukcija u suvremenoj se gradnjiopekom izvode zgrade najviše etiri do pet katova.

Za izvedbu vertikalnih konstrukcija na zgradama opeka se proizvodi u dva osnovnaoblika: normalnog oblika i tzv. blok opeka u modularnom formatu. U normalnom formatuproizvodi se: puna opeka, porozna, šuplja s vertikalnim i horizontalnim šupljinama, obložna,opeka s posebnim zahtjevima kao što su klinker koji ima ve u vrsto u, zatim šamotna opekaza vatrostalne konstrukcije, radijalna za kružne zidove te silikatna. Najnoviji je proizvod blokopeke tzv. "poroterm" koji se proizvodi u raznim dimenzijama za vanjske i za pregradnezidove.Temeljna je zna ajka dobra toplinska izolacija.

U uvjetima požara opeka pokazuje brojna pozitivna svojstva pa su se oduvijek opekomgradile zgrade za koje se tražila sigurnost u slu aju požara. Najbolje se ponašaju pune opekesrednje kvalitete. Šamotna opeka, koja se proizvodi od prera ene gline s dodatkom šamotnogbrašna, u požaru može izdržati temperature od 1600 do 18000C. Šuplje opeke zagrijavaju sebrže i ja e od pune opeke te su s gledišta otpornosti protiv požara nepovoljnije.

Kada požari dostignu visoku temperaturu dolazi do ošte enja zidova od opeke gdjeprvo stradavaju površinski slojevi. Ova ošte enja se javljaju kao raspucavanje opeke što dovodido ljuštenja površinskog sloja. Pri temperaturi od 11000C dolazi do omekšavanja opeke popovršini, a zatim i do razaranja konstrukcija. Me utim, do ove pojave dolazi tek kod požara kojidugo traju i koji dostižu svoj puni razvoj.

Kod gašenja požara treba voditi ra una o temperaturnom šoku, koji zbog velike razlikeizme u temperature vode i temperature zida može prouzrokovati dodatna naprezanja ipukotine.


IV. t

eaj

40

1.4. BETON

Beton, kao naj eš e upotrebljavano gradivo, je smjesa agregata, veziva i vode kojatijekom vremena o vrš uje. U smjesi je uvijek prisutan i neki postotak zraka. Osim tih osnovnihsastojaka, u suvremenoj tehnologiji betona vrlo se esto upotrebljavaju dodaci betonu radimodificiranja njegovih svojstava u svježem ili o vrslom stanju. Sastojci betona odabiru se takoda se postignu zadovoljavaju a svojstva: a) svježeg betona u svim fazama obrade, od miješanjapreko transporta do ugradbe; b) o vrslog betona s obzirom na vrsto u, krutost, deformacijskekarakteristike ii trajnost; c) minimalni troškovi uz prihvatljivu kakvo u. O odabiru sastojaka,njihovim svojstvima i omjeru ovisit e, izme u ostalog, i ponašanje betona u požaru.

Mjerodavna tla na vrsto a ili marka betona ispituje se na uzorcima betona (kockamastranice 20 cm ili valjcima promjera 15 cm i visine 30 cm) starima 28 dana. Karakteristi natla na vrsto a (klasa betona) odre uje se na osnovi ra una vjerojatnosti i statistike korištenjemrezultata ispitivanja probnih uzoraka. Zahtijeva se da najmanje 95% svih rezultata pokaževrsto u ve u ili jednaku propisanoj klasi betona.

Prema tla noj vrsto i (na valjku) razlikujemo: beton normalne vrsto e 55 MPa,beton visoke vrsto e > 55 MPa i 100 MPa te beton ultra visoke vrsto e > 100 MPa.

Ako se umjesto šljunka ili drobljenca (kod obi nog betona) upotrijebe zrna pe enenabubrene (ekspandirane) gline ili škriljca dobije se laki beton koji se rabi za rasponskesklopove mostova izvanredno velikih raspona. Baritno punilo rabi se za teške betone od kojih segrade ku išta za ure aje koji zra e (u nuklearnoj tehnologiji). Dok obi ni o vrsli beton imagusto u od 2000 do 2600 kg/m3, laki ima od 800 do 2000 kg/m3, a teški više od 2600 kg/m3.Modifikacijom svojstava obi nog betona dobivaju se posebni betoni, a me u njima su ivatrobetoni.

Fizikalno mehani ki imbenici, koji razaraju e djeluju na beton, mogu biti razli iti kaonpr. mehani ko djelovanje, preoptere enje, volumne pojave te temperaturni utjecaji. Posljedicedjelovanja raznih imbenika mogu se manifestirati kao: površinsko trošenje, pukotine,odlamanje, ljuskanje, degradacija strukture te mrvljenje.


velja

a 20

08

41

Kako je za beton nosivost na tlak mjerodavna, provedena su mnoga znanstvena istru na istraživanja i ispitivanja tla ne vrsto e betona na povišenim temperaturama. Uo eno jeda porastom temperature tla na vrsto a betona pada, a naglo opadanje vrsto e po inje kodtemperature izme u 3000C i 3600C.

Pad tla ne vrsto e betona pri porastu temperature [4]

Razaranje strukture klasi nog betona na visokim temperaturama je posljedica razli itihmehanizama razaranja, koji su me usobno zavisni, kao što su stvaranje tlaka vode te kemijskepromjene. Voda razli ito djeluje na o vrsli beton, uglavnom negativno. Razaraju i utjecaji vodepritom su vrlo dominantni.

Porastom temperature do 1000C postupno se gubi slobodna voda iz pora, a podutjecajem temperature od 100 do 2000C iz betona se osloba a fizi ki apsorbirana voda, a iznad4000C po inje se gubit kemijski vezana voda.


IV. t

eaj

42

Prijelaz vode iz teku eg stanja u plinovito (na 1000C) povla i za sobom apsorpcijuenergije od 2257 kJ/kg. Ta apsorpcija energije je, s obzirom na koli inu energije oslobo ene upožaru, bezna ajna i uzrokuje samo efekt hla enja za kratko vremensko razdoblje. Me utim,posljedica povišenja temperature je veliko pove anje volumena koje uzrokuje ljuskanje iotpadanje komponenata betona te stvaranje tlaka vode. Pod istim uvjetima tlaka, volumenvodene pare je otprilike 1100 puta ve i od volumena iste koli ine vode u teku em stanju. Kakose taj volumen ne može ostvariti u betonu, nastaje tlak unutar strukture betona. Tlak unutarbetona se pove ava dok ne dosegne vla nu vrsto u, a zatim se naglo osloba a pri ljuskanjubetona. Razaranje nastaje u trenutku kada je stvoreno više vodene pare od one koli ine kojamože "pobje i" u strukturu pora u betonu.

S obzirom na gore navedeno, možemo re i da su sljede i faktori presudni za procesrazaranja tijekom požara:

- intenzitet požara i - porozitet betona.

U slu aju malog požara s manjom koli inom oslobo ene energije i odgovaraju evelikom poroznoš u, može se o ekivati manje ošte enje uspore uju i s velikim požarom inepropusnim betonom.

Stoga su zahtjevi za betone visoke vrsto e i nepropusne betone, a koji se odnose naprojektiranje sastava betona kako bi se ostvarile njihove što bolje mehani ke karakteristike, upogledu otpornosti na požar, vrlo kontraproduktivni. [9]

Ovisno o razini temperature u betonu dešavaju se kemijske promjene minerala izo vrsle cementne paste i agregata. Uslijed visokih temperatura (iznad 4000C) cementna pastase raspada zbog dehidracije kalcij-hidroksida, što pak dovodi do potpunog kolapsa betona.

Voda, koja se oslobodila u obliku vodene pare, dodatno ubrzava proces razaranja, kaošto je opisano ranije.

Na temperaturi iznad 5750C dolazi do transformacije kvarca što je tako er povezano spove anjem volumena. Kao posljedicu imamo prskanje (pucanje) betona i agregata koji sadržikvarc.

Na temperaturama višim od 8000C dolazi do dekarbonatizacije vapnenca uz izdvajanjeCO2.


velja

a 20

08

43

Agregat, koji sadrži vapnenac, raspada se, pri emu oslobo eni CO2 izlazi iz betonakao plin. Ako je put za izlazak plina sprije en, stvara se tlak koji uzrokuje raspadanje strukturebetona. [10]

Beton, kao i ve ina materijala, mijenja dimenzije uslijed djelovanja temperature.Temperaturni koeficijent ovisi o agregatu i iznosi T = 1.4 10-5 do 0.7 10-5. U slu ajevimadjelovanja požara nastaju visoke temperature te su i promjene duljina odgovaraju e velike. Akone postoji dovoljan prostor za promjenu duljine (može biti potrebno nekoliko centimetara, ovisnoo temperaturi i apsolutnoj dužini elementa), mogu se pojaviti sekundarni momenti uzrokuju ikolaps konstrukcije. To je rizik kojem je izložen npr. spušteni strop u tunelu i ne bi se smiopodcijeniti.

Nadalje, grijanje sastojaka, koje po inje izvana prema unutra, može prouzro itiunutarnja i sekundarna naprezanja. Unutarnja naprezanja mogu uzrokovati ljuskanje zaštitnogsloja betona tako da on gubi svoju funkciju i kompozit postaje ošte en. Istraživanja nakonvencionalnom betonu pokazala su da se razaranje razvija velikom brzinom. Brzina razaranjau ovim procesima doseže vrijednosti od 0.33 mm/min, tj. 20 cm/h.

Danas se, razvojem tehnologije betona i novih aditiva za beton, bez teško a dobivajubetoni ve ih vrsto a i poboljšanih performansi. I dok je utjecaj visokih temperatura na obi anbeton prili no poznat, svojstva betona visokih vrsto a još se istražuju. Me utim, dosadašnjaispitivanja su pokazala veliku razliku u ponašanju betona visokih vrsto a i obi nog betona upožaru. Kod betona visokih vrsto a najvažnije je istaknuti pojavu eksplozivnog ljuštenjaprilikom brzog zagrijavanja. Ovi betoni imaju manju propusnost od obi nog betona, što umanjujemogu nost otpuštanja vlage iz pora. Zbog toga se stvara porni tlak unutar cementne paste, kojije kod ovih betona toliko velik da uzrokuje eksplozije.

Tla na vrsto a betona visoke vrsto e varira razli ito i puno nepovoljnije negovrsto a obi nog betona. Razlika je posebno naglašena u podru ju izme u 250C do otprilike

4000C u kojem beton visoke vrsto e puno brže gubi na vrsto i. Iznad 4000C ta razlika jemanje izražena. Tla na vrsto a betona visoke vrsto e na temperaturi od 8000C opada naotprilike 30% po etne vrsto e kod sobne temperature. [16]

Na odnos tla ne vrsto e i temperature kod betona visoke vrsto e utje u:

po etna tla na vrsto a vrsta agregata (silikatni ili kalcitni) metoda ispitivanja.


IV. t

eaj

44

Odnos optere enja i deformacija za razli ite temperature vrlo je malo istraživan, iako suti odnosi vrlo važni za razvoj strukturnih modela. Op enito je zapaženo da betoni ve e vrsto eimaju strmiju krivulju i linearniji odnos optere enja i deformacija od betona manjih vrsto a, a taje pojava zapažena sve do temperature od 8000C.

Beton visoke vrsto e pokazuje krtije ponašanje od obi nog betona, što je vidljivo izstrmije krivulje nakon maksimalnog optere enja.

a) b) Karakteristi an odnos optere enja i deformacija pri razli itim

temperaturama za a) beton visoke vrsto e i b) obi an beton (Castillo i Durami, 1990) [15]

Odabirom sastojaka, njihovih svojstava te me usobnom omjeru, nastoji se na initibeton s dobrim ponašanjem u požaru. Naime, otpornost betona na djelovanje visokihtemperatura može se posti i uporabom vatrootpornog agregata te aluminatnog cementa, a zatemperature do 10000 C, u nekim primjenama, i portland cementa.


velja

a 20

08

45

Vatrobetoni [13] spravljeni s hidrauli nim cementom prikladni su za uporabu privisokim temperaturama i do 18500C. Na temperaturama do 10000C takvi betoni, u ponovljenimciklusima zagrijavanja i hla enja, postupno gube svoja mehani ka i fizikalna svojstva.

Betoni spravljeni s agregatom koji ne sadrži silikate (kao što su vapnenac, bazi naeruptivna stijena, mljevena cigla, ostaci iz visokih pe i) imaju manji pad vrsto e. Dolomitnivapnenac je posebno dobar za poboljšanje betona u požaru zbog toga što proces pretvaranja uvapno apsorbira toplinu, a manja gusto a kalciniranog materijala osigurava bolji efekt izolacije.Stoga za vatrobetone treba rabiti laki agregat (ekspandiranu glinu, vermikulit) ili normalniagregat, ali pod uvjetom da moraju imati što manji koeficijent toplinskog istezanja.

Poznato je da se na temperatura višim od 4000C raspadaju veze hidrata, ali i portlandcementa pa beton gubi vrsto u. Stoga treba koristiti aluminatni cement kod kojeg natemperaturama višim od 8000C dolazi do taljenja, po inju se stvarati kerami ke veze kojeomogu avaju primjenu takvih betona na temperaturama višim od 10000C.

Mikroarmirani betoni s polipropilenskim vlaknima esto se koriste za vatrootpornebetone zbog povoljnog utjecaja na strukturu betona pri požaru. [14]

Obi an beton i mikroarmiranibeton


IV. t

eaj

46

Na otpornost betona u požaru utje e vrsta uporabljenog agregata, vrijeme trajanjapožara te veli ina betonskog popre nog presjeka.

Ovisno o vrsti agregata najbolje se ponašaju betoni s ekspandiranim agregatom,odnosno agregatom od mrvljene opeke ili drozge. Nešto se slabije ponašaju betoni s agregatomvapnena kog podrijetla, jer se vapnenac u požaru pretvara u živo vapno, ali samo upovršinskim slojevima. Betoni s pretežno granitnim ili kremenim agregatom pokazuju najmanjuotpornost u požaru budu i kod njih dolazi do velikog pove anja obujma i pucanja.

Vrijeme je važan inilac gubitka vrsto e betona u požaru. Ovisno o trajanju požarazagrijavaju se prvo površinski slojevi, a tek tada toplina prodire u dubinu betonskog presjeka.Ukoliko požar ne traje dulje vrijeme pad vrsto e manifestira se samo u površinskom sloju.

Veli ina popre nog presjeka tako er utje e na otpornost betona u požaru, tj. što jeelement od betona masivniji, bit e otporniji na požar.

Izotermne linije unutar presjeka stupa

Izlaganjem visokim temperaturama u požaru, beton trajno gubi svoju vrsto u, ahla enjem, tj. nakon prestanka djelovanja požara, i dalje gubi svoja svojstva. Kriti an trenutakza konstrukciju ne mora biti u tijeku požara, budu i da beton može izgubiti još do 20%

vrsto e nakon prestanka djelovanja požara!


velja

a 20

08

47

1.5. ELIK

elik je smjesa željeza, ugljika, prate ih i legiraju ih elemenata. Dobiva se iz željezneruda e u visokim pe ima uz dodatak koksa i vapna, nakon ega slijede postupci pro iš avanja idezoksidacije. Prema sastavu elici se dijele na uglji ne i legirane, a prema upotrebi nakonstrukcijske, alatne itd.

Konstrukcijski elici u graditeljstvu dijele se na standardne uglji ne elike te legiraju eelike: elike otporne na koroziju, ner aju e elike, elike povišene vrsto e, elike za spojna

sredstva itd. Osnovni sastojak elika, uz željezo, je ugljik, kojeg u standardnim konstrukcijskimuglji nim elicima ima do 0.25% iz razloga zavarljivosti. Promjenom postotka ugljika, ostalihprate ih i legiraju ih elemenata te termi kim obradama, dobiva se široki raspon kvalitetnihgrupa elika.

Uporaba elika u graditeljstvu je vrlo velika. Koristi se kao gra evni materijal za eli nekonstrukcije te kao betonski elik u armiranobetonskim konstrukcijama jer dobro podnosi itla na i vla na naprezanja. (Prisutan je i u ostalim konstrukcijama npr. drvenim – elementispregova, spojna sredstva, moždanici, oslona ke konstrukcije itd., prisutan je i u geotehnici npr.piloti, u hidrotehnici npr. zagatne stijene itd.). Osnovne karakteristike elika su elasti nost,plasti nost, vrsto a i žilavost.

Koeficijent elasti nost iznosi E=210.000N/mm2, granica popuštanja se kre e od235N/mm2 za obi ne konstrukcijske elike, do iznimno 1.800N/mm2 za ultra vrste elike,koeficijent toplinskog izduženja iznosi T = 12 10-6 1/K. Izduženje elika iznosi od 10% za elikeviše vrsto e do najmanje 25% za elike niže vrsto e.

Uslijed povišenih temperatura dolazi do deformacija eli nih elemenata, u oblikupove anja njihove duljine. Uslijed produljenja može do i do rušenja dijelova gra evine na kojeje kruto vezan neki nezašti eni eli ni nosa .

Osim što se pove anjem temperature elementi izdužuju, kod isklju ivo eli nihkonstrukcija problem kod povišenih temperatura je i druge prirode.

S pove anjem temperature padaju osnovne mehani ke karakteristike: vrsto a,granica popuštanja i modul elasti nosti. Zbog pada prve dvije osnovne karakteristike dolazido smanjenja mogu nosti nošenja eli nih elemenata, a zbog pada modula elasti nosti dopove anja progiba, odnosno deformacija.

Iznad temperature od 3000C to smanjenje postaje zna ajno te se smatra da kod oko6000 C elik ima zanemarivo malu nosivost.


IV. t

eaj

48

a) b) c)

a) Odnos naprezanja i deformacija b) Ovisnost omjera granice popuštanja pri povišenoj i sobnoj temperaturi c) Ovisnost pada modula elasti nosti uz pove anje temperature .[18]

Me utim, ponašanje na povišenim temperaturama uvelike ovisi i o kvaliteti elika,odnosno njegovoj obradi.

Op enito možemo re i da porastom temperature u eli nim elementima prestajeproporcionalnost izme u naprezanja i deformacije. Za meki (armaturni) elik dolazi do porastavrsto e u intervalu od po etne temperature do temperature od oko 3000C, ali nakon togavrsto a progresivno pada, da bi kod 5500C iznosila svega 50% vrsto e od po etne vrijednosti,

pri emu dolazi do velikog rastezanja i vitoperenja konstrukcije.


velja

a 20

08

49

Vla na vrsto a hladno valjanog elika za prednapinjanje po inje odmah padati sporastom temperature, da bi iznad 2600C taj pad bio izrazit. Na temperaturi od 4000C izgubipola svoje vrsto e. [4]

Ponašanje vla ne vrsto e na povišenim temperaturama kod armaturnog elika i elika za prednapinjanje

elik je dobar vodi topline, što zna i da e se elementi od elika, pod utjecajem visokihtemperatura, vrlo brzo zagrijati i to po itavom svom volumenu.


IV. t

eaj

50

a) b)

a) Urušavanje dijelova gra evine zbog produljenja eli nog nosa a u požaru

(nosa duljine 10 m, na temperaturi od 6000C produljit e se za cca 9 cm - DIN) b) Izduženje elika kao funkcija temperature

To ka taljenja elika je na temperaturi od 14500C.do 15000C.

Prema dostupnim podacima, gra evinska regulativa u Japanu ne dozvoljava datemperatura u eli nim konstrukcijama dosegne 3500C, jer je poznato da uobi ajenomuglji nom eliku pri toj temperaturi vrsto a iznosi svega 2/3 vrsto e koju ima pri sobnojtemperaturi. Zbog toga se po eo proizvoditi elik otporan na visoke temperature koje se javljajuu požaru (Fire Resistant Steel), koji ima višu granicu popuštanja pri povišenim temperaturamaod uglji nog elika, tj. naprezanje elika otpornog na požar, na temperaturi od 6000C, morasa uvati najmanje 2/3 vrijednosti pri ambijentalnoj temperaturi, a to je vrijednost od 217 N/mm2za Grada SM490A elik ija je granica popuštanja 325 N/mm2 , a vla na vrsto a 490 do610N/mm2.

Kod ambijentalne temperature vatrootporni elik ima performance i zavarljivost sli nuuglji nom eliku, tj. ima sli na kemijska svojstva kao i uglji ni elik s istim rasporedom vrsto e,ali ima dodatke kroma, molibdena i drugih dodataka za legiranje koji poboljšavaju granicupopuštanja kod visokih temperatura ( Sakumoto et al. 1992) [11]


velja

a 20

08

51

U Japanu se vatrootporni elik koristi za visoke zgrade, garaže, sportske dvorane,vanjske eli ne okvire i sli no. Upotreba vatrootpornog elika smanjuje troškove zaštite elika, aeli ni elementi mogu ak biti nezašti eni u slu aju kada temperatura elika ne e biti viša od

6000C.

Za sada se izvan Japana malo zna o vatrootpornom eliku i injenica je da niti jedanpravilnik niti standard u europskim zemljama ne predvi a svojim odredbama uporabuvatrootpornog elika u gra evinskim konstrukcijama.

Da bi se poboljšala svojstva eli nih konstrukcija u požaru, provodi se zaštita;obzidavanjem, ubetoniravanjem, žbukanjem, oblaganjem ili premazivanjem, a rje esofisticiranijim sustavima unutarnjeg hla enja profila vodom (vrijedi isklju ivo za zatvorenecijevne profile).

1.6. ALUMINIJ

Aluminij je poslije kisika i silicija najzastupljeniji element u zemljinoj kori. Dobiva sepreradom iz boksitne rude. On je jedini iz grupe lakih metala, koji se primjenjuje u nosivimkonstrukcijama. U graditeljstvu se vrlo rijetko upotrebljava bez dodataka budu i je vrlo mekan.Kao takav koristi se za izolacijska oblaganja uz uvjet da sredina nije agresivna. Za poboljšanjemehani kih karakteristika ( vrsto a, tehni ka granica popuštanja, plasti na svojstva itd.)postojanosti na koroziju i kemijske utjecajem poboljšanju sposobnosti oblikovanja i lijevanja,aluminij se oboga uje dodacima, naj eš e od 5 do 10%. Dodatnim obradama mogu sepoboljšati mehani ke karakteristike tako oboga enog aluminija koje se nazivaju aluminijskimlegurama. Koeficijent toplinskog izduženja za uobi ajene temperature od 20 do 1000C iznosi od24 10-6 do 27 10-6.

Aluminijske konstrukcije zna ajno su manje zastupljene, kao nosive konstrukcije, odeli nih. Najviše se u zgradarstvu koriste za nosive konstrukcije krovišta, ovješene fasade, ali i

za manje pješa ke i cestovne mostove te za sekundarne gra evinske elemente, kao što su naprimjer prozori, vrata i sli no.

U usporedbi s elikom, aluminij i aluminijske legure približno su tri puta laganije, aliimaju i isto toliko puta manji modul elasti nosti.

Aluminij je, kao i ostali metali, negoriv materijal, ali mu je to ka taljenja na 6600C(temperatura koja se u požaru postiže za desetak minuta) pa nezašti eni aluminij ne možeizdržati ni po etne požare.


IV. t

eaj

52

Me utim, pojavile su se ideje da bi tu nisku to ku taljenja aluminija i aluminijskih leguratrebalo iskoristiti kao prednost u požaru. Budu i se industrijski krovovi i vanjski zidovi estoizvode od aluminijskih obloga, one bi se mogle projektirati po principu da se rastope za vrijemeintenzivnog požara. To otvara gra evinu i omogu ava da dim i toplina iza u van objekta. Na tajna in dolazi do smanjenja temperaturnog optere enja na gra evinu i olakšava se gašenjepožara. Kao rezultat, konstrukcija gra evine mogla bi biti sa uvana i na taj na in bi se izbjeglakompletna rekonstrukcija gra evine ili ak njezino rušenje. U isto vrijeme aluminijski paneli neosloba aju niti jedan štetan plin u uvjetima požara.

1.7. ARMIRANI BETON

Armirani beton je gradivo nastalo sprezanjem betona i eli nih šipki. U nosivimgra evnim elementima eli ne se šipke raspore uju tako da preuzimaju uglavnom vla na ismi na naprezanja, a beton preuzima uglavnom tla na naprezanja. Upotrebljava se za nosivebetonske elemente optere ene savijanjem (plo e, grede, stupovi, zidovi, temelji) ili na vlak(zatege, dijelovi armiranobetonske rešetke, sidra).

Zagrijavanjem armiranobetonskih elemenata dolazi do promjena mehani kihkarakteristika materijala te do narušavanja me usobnog djelovanja (interakcije) betona i elika.

Dolazi do pove anja volumena i betona i elika, odnosno do širenja. Širenje betona ielika u požaru predstavlja složeni problem. Beton i elik imaju približno jednake temperaturne

koeficijente (temperaturni koeficijent betona ovisi o agregatu i iznosi TB = 7 10-6 do 14 10-6 , aelika i T = 12 10-6 1/K) zbog ega dolazi do neznatnog unutarnjeg naprezanja, ali samo pri

temperaturama od 0 do 4000C. Iznad 4000C dolazi do znatnog odstupanja temperaturnogponašanja ova dva materijala.

Naime u slu ajevima kada je armiranobetonska konstrukcija izložena višimtemperaturama od 4000C, dolazi do dilatacije armiranobetonskog elementa. eli na armaturase pod djelovanjem požara nastavlja linearno širiti i pokazuje ve e temperaturno izduženje odbetona. Dolazi do pojave naprezanja na tlak betona, a kod eli ne armature do istezanja. Natemperaturama preko 4000C beton izgubi vodu pa se samim time po inje skupljati, dok searmatura nastavlja linearno izduživati. U jednom trenutku dolazi do stvaranja pukotina u betonute do odvajanja eli ne armature od betonskog sloja. Armatura se po inje izvla iti, a nakon togadolazi do rušenja armiranobetonskih konstrukcija.


velja

a 20

08

53

Rezultate, dobivene eksperimentalnim putem, a koji se odnose na toplinsko širenjeelika i tri vrste betona možemo vidjeti na sljede em dijagramu.

Toplinsko širenje elika i betona na povišenim temperaturama [19]

Iz dijagrama je vidljivo da na po etnim temperaturama pa sve do oko 4500C postojimalo odstupanje od betona s kvarcnim ili vapnena kim agregatom u odnosu na elik koji imaskoro idealno linearnu karakteristiku. Me utim, kod betona s agregatom od ekspandiranogškriljca postoji veliko odstupanje u odnosu na ranije navedene materijale.

Na temperaturama višim od 4500C beton s kvarcnim agregatom pokazuje nagloodstupanje u odnosu na elik.

Beton s vapnena kim agregatom do temperature od oko 5000C sporije se širi i na tojtemperaturi koeficijent toplinskog izduženja iznosi isto kao i za elik. Me utim, na porastomtemperature do oko 6500C, beton s vapnena kim agregatom ima koeficijent od oko 0,085mm/mm, a elik oko 0.008 mm/mm.

Isto širenje, uzrokovano pove anjem temperature, kod ove dvije vrste materijalapostiže se opet na temperaturi od oko 7300C. Nakon toga beton pokazuje daleko manje širenjeu odnosu na elik, što pak povla i za sobom da se daljnjim porastom temperature elik širi, abeton s kvarcnim i vapnena kim agregatom se po inje polako skupljati.


IV. t

eaj

54

Beton od ekspandiranog, pjeskovitog škriljca znatno se razlikuje od drugih vrsta betona.On pokazuje linearnu karakteristiku širenja, ali u odnosu na elik ima daleko manji koeficijentizduženja. Na primjer, na temperaturi od oko 8700C koeficijent širenja za beton iznosi svega0.008 mm/mm, a za elik oko 0.012 mm/mm.

Prema dijagramima betona i elika za vrsto u, modul elasti nosti kao i njihovotemperaturno širenje, vidljivo je da beton pokazuje znatno bolje osobine pri izlaganjuvisokim temperaturama nego elik.

Beton, odnosno debljina zaštitnog sloja betona oko armature, ima veoma važnuulogu u pogledu vrsto e armiranobetonskih konstrukcija. Na temperaturama od oko 250 do4000C dolazi do kriti nog pada vrsto e armature, a elici koji se koriste za prednapinjanje kodtih temperatura trajno gube svoju elasti nost. Što je debljina zaštitnog sloja ve a, pad

vrsto e armiranobetonskih konstrukcija bit e manji jer je poznato da je beton dobartoplinski izolator.

Brzina razaranja betona u požaru doseže vrijednosti od 0.33 mm/min, tj. 20 cm/h. Kakostruktura betona puca i ljuska se, odnosno otvara se prema van, razaranje napreduje sve brže ibrže. Armatura postavljena samo nekoliko centimetara ispod površine, postaje izložena visokimtemperaturama i kompletno gubi svoju nosivost u podru ju požara, zbog utjecaja ekstremnovisokih temperatura. Na prvoj slici prikazana je armiranobetonska plo a od konvencionalnogbetona C25/30 (MB 30) nakon 2 sata ispitivanja na požar, a na drugoj se vidi ošte enostbetona koji je otpao u debljini od 9 cm i armatura koja se rastalila.


velja

a 20

08

55

a) b)

a) Armiranobetonska plo a izra ena od konvencionalnog betona nakon provedenog ispitivanja na požar [15]

b) Detalj betona i armature nakon ispitivanja na požar

Ukratko možemo re i da na ponašanje armiranog betona u požaru utje u sljede iimbenici:

1. Debljina zaštitnog sloja betona, koji štiti eli nu armaturu. Što je debljina zaštitnog sloja ve a, pad vrsto e armiranobetonskih konstrukcija je manji.

2. Dimenzija presjeka. Što je presjek masivniji, pad vrsto e je manji.

3. Vrsta agregata, vrsta cementa, vlažnost betona, poroznost betona, postotak armiranja, veli ina optere enja i drugo.

4. Vrsta i oblik armiranobetonske konstrukcije.

Ako je armiranobetonska konstrukcija pravilno izvedena, pri povišenim temperaturamastradat e samo površinski sloj, a jezgra presjeka sa zašti enom armaturom e i dalje ostatinosiva.


IV. t

eaj

56

1.8. STAKLO

Staklo je uglavnom najslabija to ka gra evine zahva ene požarom. To je smjesa višematerijala, od kojih su glavni:kvarcni pijesak, soda, vapnenac i dolomit; tali se na temperaturi do1.5000C. Tla na vrsto a je oko 700 do 800 MPa, vrsto a na savijanje 30 do 90 MPa. Ponašase krto, osim kad je prednapeto.

Oduvijek je postojala želja ili nužnost da se u zidove, kojima se ome uju prostori,postave otvori koji propuštaju svjetlost, npr. u unutarnjim protupožarnim zidovima ili u zidovimakoji hodnike ome uju kao putove za evakuaciju, a da se pritom osigura protupožarna zaštita.

Prema HRN DIN 4102 dio 13. to se može ostvariti uporabom dva tipa stakla, tj. F i Gstakla.

Prodor topline i dima kroz G i F staklo


velja

a 20

08

57

G–zastakljenje je konstrukcijski izvedeno tako da zaustavlja prolaz plamena i dima, aline zaustavlja prolaz infracrvenog zra enja. Staklo klase G zadovoljava sve kriterije osim kriterijaprenošenja topline na drugu stranu. Koristi se kod dimonepropusnih barijera, a ne kodnepropuštanja požara.

Za G-zastakljenja, koja ne podliježu ograni enju temperature na suprotnoj strani odvatre, mogu se koristiti sljede e vrste stakla:

armirano lijevano staklo i armirano staklo za ogledala od oko 6 mm debljine s uglavnom u sredini smještenom, to kasto zavarenom mrežom od žice;

profilno staklo sa ži anim uloškom; staklene cigle prema HRN DIN 18175 prednapeto float-staklo; borosilikatno staklo, prednapeto; višeslojna stakla s me uslojem od vodenog silikatnog stakla; višeslojna stakla s folijom izme u.

Kod armiranog stakla i zidova od staklenih cigli ome enje prostora realizira se tako štose dijelove stakla, koji su pod temperaturama požara prijevremeno pukli, ži ana mreža,odnosno armirane fuge drže da se ne raspadnu dok taljenjem stakla ne nastanu otvori uzastakljenju.

Kod prednapetog stakla pucanje staklenih plo a sprje ava se pomo u specijalnonamještene prednapetosti razlikama u napregnutosti izme u hladnog dijela u utoru i zagrijanogogledala (proizvo a i stakla provode prednapinjanje stakla tijekom proizvodnje); zakazivanjetako er nastupa zbog temperaturom uvjetovanog taljenja stakla.

Kod borosilikatnog stakla s prednapetoš u radi se o staklima s bitno manjimkoeficijentom toplinskog rastezanja, koji pomaže kod sprje avanja pucanja i bitno povoljnijomviskoznoš u koja taljenje omogu uje tek kod viših temperatura nego je to slu aj kod float-stakla.(izdrže u požaru 60 do 120 minuta).

Višeslojna stakla stvaraju izolacijski sloj te se u svom zaštitnom djelovanju približavajuodgovaraju im staklima za F-zastakljenja.

Budu i da su ova stakla, osim posljednjih navedenih višeslojnih stakala, u velikoj mjeripropusna za zra enje, mogu se koristiti samo okviri koji se ne mogu zapaliti isijavanjem topline,npr. elik, beton, gips-kartonske plo e, plo e od kalcijeva silikata, drvo zašti eno od zapaljenja.Posebna su posebna sredstva brtvljenja kako plamen ne bi mogao prodrijeti progaranjem brtve.


IV. t

eaj

58

Podru je primjene G–zastakljenja je ugradnja u zidove hodnika kod kojih zbog bo nogome enja putova za evakuaciju postoji zahtjev F30 , istina samo u visinama iznad 1.80 m kakobi hodnik ostao uporabljiv u sjeni zraka jer u ovom podru ju ne e do i do propaljenja akopostoje negorive obloge zidova i stropova sukladno zahtjevima koji se postavljaju za putove zaevakuaciju.

F–zastakljenje tijekom požara nabubri i tako kompletno sprje ava prodor toplinskeenergije požara u drugu prostoriju. Ovo staklo tako er zaustavlja i prodor dima. Staklo klase Fupotrebljava se kod izrade staklenih vrata otpornih na požar kad to zahtijevaju arhitektonskirazlozi. Pri ispitivanju pokazuju iste rezultate kao i protupožarni zidovi ili protupožarne pregrade.

Ova zastakljenja su pri normalnim temperaturama, prema podacima proizvo a a, i kodpadanja sun evih zraka, potpuno prozirna, a kod djelovanja visokih temperatura (požara)moraju, uz ome enje prostora, razviti i djelovanje koje apsorbira isijavanje topline kako bi nastrani okrenutoj prema vatri mogla održati ograni enje temperature.

Postoje sljede e vrste F-zastakljenja:

višeslojna stakla od float-stakla s me uslojevima od natrijeva silikata (vodeno staklo);

plo e u na inu izvedbe višeslojnih izolacijskih zastakljenja s punjenjem gela u me uprostorima izme u prednapetog stakla.

Zaštitno djelovanje F-protupožarnih zastakljenja zasniva se na sljede em:

Stvaranjem pjene natrijeva silikata nakon pucanja svake staklene plo e smješteneispred, odnosno reakcijom punjenja gela, do ega dolazi zbog temperature požara, javlja se, uzizolaciju isijavanja topline, tolika toplinska izolacija da posljednja strana okrenuta od vatre ostajesa uvana kod ome ivanja prostora. S pove anjem broja slojeva i sendvi a s gelom izme u njih,pove ava se vatrootpornost stakla.


velja

a 20

08

59

Vrata nakon požara ostakljena F-zastakljenjem

Ukoliko i na stražnju stranu zastakljenja vatra prerano djeluje, s pucanjem ispredspomenute plo e dolazi do zakazivanja protupožarnog zastakljenja. S ovim se može ra unatiako su u zidu nedovoljno zašti eni otvori, kao npr. vrata koja ne osiguravaju ome enje prostorakoje je dostatno za vrijeme klasifikacije zida. Osim toga i konstrukcija zastakljenja mora biti takooblikovana da se mogu prihvatiti sile zatvaranja koja dolaze iz vrata te sile deformiranja koje sejavljaju za vrijeme požara.

Budu i da stakla F-zastakljenja pokazuju nakon vremena klasifikacije na suprotnojstrani od vatre temperature površine ispod 1000C, može se za konstrukciju okvira koristiti drvodovoljne debljine (zbog ponašanja prilikom izgaranja uglavnom tvrdo drvo), što arhitektima dajeraznovrsne mogu nosti oblikovanja.

1.8.1. NAJ EŠ E KORIŠTENA STAKLA U GRA EVINAMA I NJIHOVO PONAŠANJE U POŽARU

Prozorsko (jednostruko) staklo - sastoji se od jedne staklene površine debljine od 4 mmnaviše. Vrlo je neotporno na visoke temperature pa brzo puca, što omogu ava izlaz dima i vatreiz prostorija u kojima je požar, ali i dovod svježeg zraka koji pospješuje gorenje.

IZO staklo obi no- (dvostruko, trostruko staklo) sastoji se iz dvije ili više staklenihpovršina, izme u kojih se nalazi zra ni sloj. Ovo stakla se razlikuje po debljini (od 20 mm do 36mm). Vanjsko staklo može biti kaljeno, a unutarnje obi no. Ponašanje u požaru je sli no kao ikod jednostrukog stakla.


IV. t

eaj

60

IZO staklo tvrtke Schott – staklo debljine 16 mm. Sastoji se uglavnom od sigurnosnogstakla debljine 8 mm, koje se nalazi s vanjske strane, PVB-folije debljine 1,52 mm i PYRAN Sprotupožarnog stakla klase E 30, debljine 8 mm. Prostor izme u stakla je ispunjen plemenitimplinom kriptonom. [29]

Armirano (ži ano) staklo - je ravno staklo s ili bez uzorka. Ži ana mreža unutar staklaomogu uje koheziju stakla u slu aju razbijanja. Takvo staklo ima vatrootpornost do 30 minuta.Koristi se za ostakljivanje vrata na stubištima i ostalim izlazima za evakuaciju, kao i naprozorima kroz koje bi se mogao prenijeti požar.

Vatrootporno staklo - je prozirno, višeslojno staklo, koje se sastoji od iz nekolikoslojeva. Kod povišene temperature i u vremenu od 30, 60, 90 ili 120 min, slojevi se šire ipretvaraju u vrsti i kompaktni "štit", koji za vrijeme požara ne propušta požar, dim ili vru e pare,zatim ne provodi toplinu. Ovo staklo osigurava susjedne prostorije od požara, kao i sigurnuevakuaciju ljudi. Vatrootporna stakla se koriste za sve objekte, koji osim potrebnog prirodnogsvjetla i vidljivosti, moraju zadovoljiti i uvjet vatrootpornosti.

Staklena opeka (staklena cigla) - je gotovo zaboravljeni gra evni materijal iz prošlosti,no u posljednje vrijeme ovaj materijal ponovno zauzima svoje mjesto u podru ju gradnje,poglavito kad je rije o definiciji arhitekture dnevnog svjetla u stambenim i poslovnim prostorima.Ve ina staklenih opeka danas ispunjava europske norme protupožarne zaštite G30 i G60, aspecijalne staklene opeke podižu ove standarde na još ve u razinu i to do klase zaštite G90 iG120.


velja

a 20

08

61

a) b)

a) Obi no prozorsko staklo nakon požara b) Prozor ostakljen staklenim opekama nakon požara

Sigurnosno staklo – koje se koristi kao zaštita od jakih udarca (vatrenog oružja,eksplozije, …) ne preporu a se kao zaštita od požara jer se teško razbija i tako se sprje avabrzi ulazak u prostoriju i eventualno potrebna evakuacija.

Osim oznaka F i G, za staklo, prema europskoj normi EN 12150, nalazimo oznake E(cjelovitost), EI (cjelovitost i toplinska izolacija), EW (cjelovitost i ograni enje isijavanja topline)


IV. t

eaj

62

1.9. PROTUPOŽARNE TKANINE

Moderne tehnologije proizvodnje materijala omogu uju proizvodnju vatrootpornihtkanina koje nalaze sve ve u primjenu u gra evinama, a u svrhu zaštite od požara. To sutkanine razli itih gusto a i težina, razli itih uzoraka i kvalitete, a sve se može odrediti premapotrebama i željama arhitekata.

Protupožarne tkanine napravljene su iz posebnih, premazom oja anih, staklenihmrežica, negorive su u klasi A1 materijala i mogu podnijeti duže od jednog sata temperaturuvišu od 10000C.

Koriste se za izvo enje dimnih sektora te za odjeljivanje požarnih sektora u slu ajuprolaza tehnološke trake kroz protupožarni zid. Danas na tržištu postoji razra en niz sustavazatvaranja tehnoloških otvora pomo u negorivih tkanina.

Sve se više zahtijevaju i dekorativne tkanine koje ne ugrožavaju ljude u zgradamamasovnog okupljanja kao što su diskoteke, koncertne dvorane, kina, kazališta i velesajamskehale. U ovim se zgradama, temeljem sve zahtjevnijih propisa, provode se posebne mjere zaštiteljudi, jer ne treba smetnuti s uma da je zaštita života uvijek na prvom mjestu, kako u preventivitako i u operativi. Tako se u Njema koj danas koriste negorive tkanine za izradu zaštitnihzavjesa na pozornicama ili za izvedbu privremenih laganih krovova i tendi, dekoracija prostora iliza zaštitu od sunca. Treba posebno napomenuti da su ove tkanine ujedno i dobri apsorberizvuka.

U bolnicama i domovima za starije osobe od ovih se tkanina danas izra uju zavjese naprozorima ili paravani u bolnicama i sli nim objektima te svi tekstilni dijelovi namještaja.

Osim opisanih izolacijskih materijala za zaštitu od požara koji su interesantni zadekoraciju, danas postoji itav niz materijala kojima se zašti uju razli iti cjevovodi i drugeinstalacije kod prolaza kroz protupožarne konstrukcije.


velja

a 20

08

63

2. ISPITIVANJE PONAŠANJA GRA EVINSKIH MATERIJALA U POŽARU TE NJIHOVAKLASIFIKACIJA

Sve fizikalne i/ili kemijske promjene materijala pri izloženosti požaru nazivaju sepožarnim zna ajkama materijala, a naj eš e se odnose na gorivost, zapaljivost, brzinu širenjaplamena, gorivo otkapavanje materijala, sposobnost stvaranja dima i otrovnih plinova i toplinskumo . Ovaj skup relevantnih osobina materijala, bitan s aspekta doprinosa materijala širenju irazvoju požara te kona nog djelovanja na ljude i okoliš, poznat je u literaturi pod pojmomreakcije na vatru (reaction to fire).

Stanje regulative u Hrvatskoj danas je vrlo složeno. U podru ju zaštite od požara nasnazi su preuzete njema ke DIN norme skupine HRN DIN 4102 od 1–18, a Hrvatska tako erpreuzima nove europske norme, na što se obvezala potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju izme u Republike Hrvatske i Europske unije. Naime, Tehni ki odbor TO 92 priHrvatskom zavodu za norme predložio je preuzimanje svih dosad donesenih europskih normi izpodru ja zaštite od požara koje obuhva aju niz normi iz podru ja reakcije na vatru (me ukojima je i HRN EN 13823 tzv. SBI test) i iz podru ja otpornosti na požar. Preuzete stare JUSnorme (HRN norme) povu ene su iz uporabe, ali su još uvijek na snazi dok se ne promijenepravilnici koji ih citiraju.

Uskla ivanje tehni ke regulative s europskom je ujedno i prilika da se postoje atehni ka regulativa iz podru ja zaštite od požara ujedna i i dopuni posebice u dijeluprojektiranja i procedura kontrole projektne dokumentacije koju je, uz druge promjene,neophodno dopuniti revizijom projekta zaštite od požara. [20]

S jedne strane se postavljaju zahtjevi glede gra evnog materijala kao površinegra evnih elemenata, npr. kod stropnih i zidnih obloga, dakle ponašanje materijala kodneposrednog dodira s plamenom ili kod isijavanja topline, a s druge strane kao konstrukcijskogsastavnog dijela gra evnog elementa, tj. i za materijale u unutrašnjosti gra evnog elementa.Kod ispitivanja i klasificiranja gra evnih materijala ne prave se nikakve razlike.

Da bi se gra evni materijali mogli razvrstati prema ponašanju u požaru, oni se morajuispitati, a u Hrvatskoj se ponašanje gra evnih materijala u požaru ocjenjuje i klasificira premaHRN DIN 4102 dio 1.


IV. t

eaj

64

Klasifikacija materijala na negorive i gorive ne opisuje isto ponašanje materijala, jerponašanje, kod normativnog ispitivanja kao i kod stvarnog djelovanja požara, ovisi izme uostalog o obliku, o specifi noj površini i masi, povezanosti s drugim materijalima, o vezivnimmaterijalima i tehnici ugradnje. Sve se to mora uzeti u obzir tijekom ispitivanja i ocjenjivanja tena kraju u dokazima ispitivanja. Odatle proizlazi da dokazi vrijede samo za ispitivani gra evnimaterijal, odnosno povezane gra evne materijale. Neka nova povezivanja gra evnih materijalamogu pokazati neko sasvim druga ije, a kod gorivih materijala i nepovoljnije ponašanje upožaru.

2.1. PONAŠANJE GRA EVNIH MATERIJALA U POŽARU I NJIHOVA KLASIFIKACIJAHRN DIN 4102 DIO 1

Prema ponašanju gra evnih materijala u požaru, sukladno normi HRN DIN 4102 dio 1gra evni materijali razvrstavaju se na sljede e klase:

KLASA PONAŠANJE U POŽARU A

A1A2

negorivi gra evni materijali

BB1B2B3

gorivi gra evni materijali teško zapaljivi gra evni materijali normalno zapaljivi gra evni materijali lako zapaljivi gra evni materijali

Kratice i nazivi mogu se upotrijebiti samo ako je ispitivanje ponašanja gra evnihmaterijala u požaru obavljeno prema ovoj normi.

2.1.1. ODRE IVANJE KLASA GRA EVNIH MATERIJALA

POŽARNIM ISPITIVANJEM

Pripadnost gra evnih materijala odre enoj klasi mora se dokazati potvrdom na temeljuispitivanja gorivosti prema normi. Materijali se u pravilu ispituju bez zašti enih rubova.


velja

a 20

08

65

BEZ POŽARNIH ISPITIVANJA

Materijali navedeni u HRN DIN-u 4102 dio 4 uvrštavaju se u odgovaraju u klasu netraže i daljnje dokaze. Radi se o standardiziranim gra evnim materijalima ije ponašanje upožaru bez sumnje proizlazi iz svojstava koje su navedene u normama. Na primjer beton iopeka su materijali klase A1, lake gra evne plo e od drvene vune i tvrdi PVC pripadaju klasiB1, dok drvo i plo e od piljevine d=2 mm pripadaju klasi B2.

DRUGA IJIM ISPITIVANJEM

Materijali kojima se klasa, s obzirom na ponašanje u požaru, ne može pouzdanoodrediti ispitivanjem prema ovoj normi, mogu se dodatno ispitati drugim ispitnim postupcima.

Pojedinim propisima odre ena je mogu nost primjene gra evinskih materijalaodre enih klasa gorivosti. Na elno, hrvatski propisi, kada je rije o zaštiti od požara, donedavnonisu dopuštali primjenu gorivih materijala, a u europskim propisima ova zabrana odnosi samona lako zapaljive materijale (prema preuzetoj normi HRN DIN 4102, to su gra evinski materijaliklase B3). Materijali ostalih klasa mogu se u europskim zemljama primjenjivati selektivno, štoovisi o mjestu njihove ugradnje.

U hrvatskim propisima, preuzimanjem DIN norma, tako er je otvorena mogu nostselektivne primjene gorivih materijala, što se prije svega odnosi na primjenu materijala klase B1(kod podnih obloga i izolacija za klimatizacijske i ventilacijske kanale). Primjerice, u lanku 15.Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata NN 100/99.) navodi se da se podovisigurnosnog izlaznog puta mogu oblagati i materijalima klase gorivosti B1, a podovi pristupnogputa i materijalima klase gorivosti B2.

Odre eni broj gra evinskih materijala ne mora se ispitivati (kamen, elik, drvo i sl.), jerprema normi HRN DIN 4102, dio 4, postoji mogu nost tabli nog odre ivanja klase gorivostigra evinskog materijala.

Primjerice, prema navedenoj normi u klasu B1 (teško zapaljivi materijali razvrstavaju se:opeka, hrastov parket; PVC podne obloge (ako su izvedene prema DIN-u 16 950) i dr. U klasuB2 (normalno zapaljivi materijali) razvrstavaju se drvo i materijali od drveta približne gusto eod 400 kg/m3 i debljine 2mm , linoleum obloge izra ene prema DIN-u 18 171, elektri ni vodovii dr.


IV. t

eaj

66

2.1.2. HRVATSKE NORME ZA ISPITIVANJE POŽARNIH SVOJSTAVA GRA EVINSKIH MATERIJALA(HRN DIN I HRN)

Prema preuzetim DIN normama požarne zna ajke gra evinskih materijala ispituju seprema metodama utvr enim ovim hrvatskim normama:

1. HRN DIN 4102-1

Ponašanje gra evnih gradiva i gra evnih elemenata u požaru - 1.dio: Gra evna gradiva - Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja

2. HRN DIN 4102-8

Ponašanje gra evnih gradiva i gra evnih elemenata u požaru - 8.dio: Malo ispitno mjesto

3. HRN DIN 4102-14

Ponašanje gra evnih gradiva i gra evnih elemenata u požaru - 14. dio: Podne obloge i podni premazi – Odredbe o širenju plamena pod djelovanjem izvora toplinskog zra enja

4. HRN DIN 4102-15

Ponašanje gra evnih gradiva i gra evnih elemenata pri požaru - 15. dio: Požarno okno

5. HRN DIN 4102-16

Ponašanje gra evnih gradiva i gra evnih elemenata u požaru -16. dio: Provedba ispitivanju u požarnom oknu

6. HRN DIN 4102-17

Ponašanje gra evnih gradiva i gra evnih elemenata pri požaru – 17. dio: Talište izolacijskih gradiva s mineralnim vlaknima - Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja

7. HRN DIN 4102-18

Ponašanje gra evnih gradiva i gra evnih elemenata u požaru - 18. dio: Vatrootporne pregrade - Dokaz svojstva "automatsko zatvaranje" (ispitivanje funkcije trajanja)


velja

a 20

08

67

8. HRN DIN 53436-1

Stvaranje termi kih elemenata razgradnje gradiva zbog dovoda zraka i njihovo toksikološko ispitivanje - 1. dio: Ure aj za razgradnju i odre ivanje ispitne temperature

9. HRN DIN 53436-2

Stvaranje termi kih elemenata razgradnje gradiva zbog dovoda zraka i njihovo toksikološko ispitivanje - 1. dio: Postupak u svrhu tehni kerazgradnje

10. HRN DIN 53436-3

Stvaranje termi kih elemenata razgradnje gradiva zbog dovoda zraka i njihovo toksikološko ispitivanje - 3. dio: Postupak u svrhu inhalacijsko-toksikološkog ispitivanja.

Požarne zna ajke mogu se za gradiva utvr ivati i bez ispitivanja pod uvjetimanavedenim u hrvatskoj normi:

1. HRN DIN 4102-4

Ponašanje gra evnih materijala i gra evnih elemenata u požaru - 4. dio: Sastav i primjena klasificiranih gra evnih gradiva, gra evnihelemenata i posebnih gra evnih elemenata.

Požarne zna ajke gra evnih gradiva u pogledu gorivosti i brzine širenja plamena moguse još uvijek ispitivati i prema preuzetim JUS normama, iako su te norme povu ene iz uporabe:

1. HRN U.J1.040. – Tehni ki uvjeti zaštite od požara u graditeljstvu. Ispitivanjegorivosti materijala

2. HRN U.J.1.060 - Zaštita od požara. Odre ivanje brzine širenja plamena.


IV. t

eaj

68

2.2. KLASIFIKACIJA PONAŠANJA GRA EVNIH MATERIJALA U POŽARU U OKVIRU EUROPSKOG STANDARDIZIRANJA (CEN) – REACTION TO FIRE

2.2.1. METODE ISPITIVANJA REAKCIJE NA POŽAR [20]

Metode ispitivanja reakcije na požar koje se primjenjuju za klasifikaciju proizvoda:

HRN EN ISO 1716:2002 Ispitivanje reakcije na požar gra evnihproizvoda – Odre ivanje toplinskog potencijala (Bomb calorimeter),

HRN EN ISO 1182:2002 Ispitivanje reakcije na požar gra evnihproizvoda – Ispitivanje negorivosti (Non combustibility-Small furnace test),

HRN EN ISO 11925-2:2002 Ispitivanje reakcije na požar – Zapaljivost gra evnih proizvoda izloženih izravnom djelovanju plamena – 2.dio: Ispitivanje pojedina nim izvorom plamena (Small flame test),

HRN EN 13823 Ispitivanje reakcije na požar gra evnih proizvoda – Gra evni proizvodi izuzev podnih obloga izloženi termi komoptere enju od pojedina nog goru eg elementa (Single burning item test).


velja

a 20

08

69

2.2.1.1 HRN EN ISO 1716 ODRE IVANJE TOPLINSKOG POTENCIJALA

Metoda ispitivanja prema HRN EN ISO 1716 se upotrebljava za europsku klasifikacijuproizvoda klasa A1 i A2. Ispitni uzorak poznate mase se izlaže djelovanju visoke temperaturepod standardiziranim uvjetima. Mjernim ure ajem se odre uje potencijalni maksimum totalnogosloba anja topline.

.

Slika 1. Ure aj za ispitivanje toplinskog potencijala prema HRN EN ISO 1716


IV. t

eaj

70

2.2.1.2 HRN EN ISO 1182 ISPITIVANJE NEGORIVOSTI

Metoda ispitivanja prema HRN EN ISO 1182 se upotrebljava za europsku klasifikacijuproizvoda klasa A1, A2, A1f1 i A2f1. Mjernim ure ajem se dokazuje negorivost gra evnogmaterijala, odnosno da ni pod uvjetima potpuno razvijenog požara ne doprinosi ili samozanemarivo malo doprinosi požaru, a u fazi razvijanja požara bez širenja požara izvan podru japrimarnog požara.

Slika 2. Ure aj za ispitivanje negorivosti prema HRN EN ISO 1182


velja

a 20

08

71

2.2.1.3 HRN EN ISO 11925-2 ZAPALJIVOST GRA EVNIH PROIZVODA IZLOŽENIH IZRAVNOM DJELOVANJU PLAMENA

Ovim ispitivanjem se definiraju proizvodi euroklasa B, C, D i E. Karakterizira ga maliplamen iz plamenika koji je smješten blizu uzorka, koji se aplicira na uzorak 15 do 30 sekundi.Zapaljenje se snima kao pojava održavanja plamena (>3 s). Uzorak je dimenzija 90mm ×250mm visine (slika 3.). Širenje plamena se snima kada plamen zahvati 150 mm iznad to ke nakojoj se primijenio plamenik.

Slika 3. i 4. Uzorak i pe za ispitivanje prema HRN EN ISO 11925-2


IV. t

eaj

72

2.2.1.4 HRN EN 13823 GRA EVNI PROIZVODI IZUZEV PODNIH OBLOGA IZLOŽENI TERMI KOM OPTERE ENJU OD POJEDINA NOG GORU EG ELEMENTA (SBI TEST)

SBI test oponaša toplinski udar nastao prilikom gorenja samostalnog elementa, koji senalazi u kutu izme u zidova izvedenih od ispitivanog materijala. Koli ina topline i dima oduzorka proizvedenih tijekom gorenja odre uje se mjerenjem odre enih parametara u cijevi zaodvod dima. Osnovni princip SBI ure aja prikazan je na slici 5., a na slikama 6. i 7. se vidipriprema uzorka za ispitivanje prema SBI testu.

Slika 5. Ure aj za ispitivanje prema HRN EN 13823 – SBI test

uzorak

plamenikpropanski

stijenanegoriva

okvirfiksni

plinovaispuh

Tperatureporast temdimaaproizvodnj

V)(m, tokabrzinaCO,CO

RHR

2


velja

a 20

08

73

Slika 6. i 7. Priprema uzorka za ispitivanje prema SBI testu

Na osnovu prora unatih parametara vrši se klasifikacija proizvoda s obzirom na reakcijui otpornost na požar. SBI metoda je u skladu s odlukom komisije Europske Unije koja uvjetujepodjelu na euroklase za odre ivanje reakcije gra evinskih proizvoda na požar.

Klasifikacija je odre ena sa sedam klasa: A1, A2, B, C, D, E, F. SBI test je mjerodavanu klasifikaciji proizvoda klasa A2, B, C, D izuzev podnih obloga. Kriteriji za Euroklase suprikazani u tablici.

EuroklasaSBI test - FIGRAmax. (W/s)

Small Flame test min. t do 150 mm

O ekivani rezultat prema Room/Corner testu

A1 - - nema doprinosa požaru

A2 120 - nema širenja požara (flashover), doprinos ograni en

B 120 60 s nema širenja požara

C 250 60 s nema širenja pri 100kW, ali ima pri 300 kW

D 750 60 s nema širenja za < 2min pri 100kW

E > 750 20 s širenje < 2min F nije ispitano nije ispitano

Tablica: Kriteriji za Euroklase [20]


IV. t

eaj

74

Euroklasa Cilj sigurnosti koji se želi posti iKlasa prema

HRN DIN 4102 - 1

A1 niti pod uvjetima potpuno razvijenog požara ne doprinosi požaru

A1

A2 i pod uvjetima potpuno razvijenog požara samo zanemarivo malo doprinosi požaru; u fazi razvijanja požara bez širenja požara izvan podru ja primarnog požara

A2

B u fazi razvijanja požara bez širenja požara izvan podru ja primarnog požara te vrlo malo doprinosi požaru

B1

C pod uvjetima požara u fazi razvijanja vrlo ograni eno širenje požara i ograni eno osloba anje energije i mogu nost zapaljenja

D pod uvjetima požara u fazi razvijanja ograni eno širenje požara i prihvatljivo osloba anje energije i mogu nost zapaljenja

B2

E kod izuzetno malog požara (plamen šibice) prihvatljivo ponašanje u požaru (zapaljivost, širenje požara)

F bez zahtjeva glede ponašanja u požaru B3

Euro klase i njihova dodjela klasificiranju prema HRN DIN-u 4102-1

Prikaz ponašanja pojedinih gra evnih materijal u požaru pokazao je da nije uvijekpresudno da li je materijal negoriv ili goriv ve kakvo je njegovo ponašanje podutjecajem temperatura u požaru.

Neki materijal može biti goriv (npr. drvo), a da usprkos tome odolijeva daleko boljetemperaturama u požaru nego materijal koji je negoriv ( elik).


velja

a 20

08

75

3. LITERATURA:

[1] Simovi , V., Leksikon gra evinarstva, MASMEDIA, Zagreb, 2002.

[2] Fišter, Stj., Kopri anec-Matijevac, Lj., Zaštita od požara u graditeljstvu, Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska akademija, Zagreb, 2001.

[3] Gulan, I., Protupožarna tehnološka preventiva, NADING, d.o.o., Zagreb, 1997.

[4] Egan, M.D., Concepts in Building Firesafety, John Wiley & Sons, New York, 1977.

[5] Kosti , V., Preventivna zaštita od požara, Beograd, 1968.

[6] Warrington Fire Reserch, Literature Review on the Contribution of Fire Resistant Timber Construction to Heat Realease Rate

[7] Malhorta, H.L., Design of Fire-Resisting Structures, Surrey University Press, 1982.

[8] Šimetin, V., Zaštita zgrada od požara, Gra evinski kalendar, Gra evinski institut, 1982.

[9] Stipanovi , I., Bjegovi , D., Planinc, M., Betoni specijalnih namjena – betoni pove ane otpornosti na požar, Materijali i tehnologijski razvoj / Filetin, T.(ur.). - Zagreb : Akademija tehni kih znanosti Hrvatske , 2002. 175-183.

[10] Bjegovi , D., Carevi , M., Drakuli , M., Stipanovi , I., Utjecaj velikih požara u europskim tunelima na pristup projektiranju mjera zaštite od požara, Sigurnost u okolišu i graditeljstvu (SOG) 2002., Šibenik, Solaris 9.-11.05.2002.

[11] http://www.mace.manchester.ac.uk

[12] http://www.fyslab.hut.fi/~tko/Rak-43.521/Lecture_11a.ppt#259,1, Introduction to Eurocode Structural Fire Engineering

[13] http://info.grad.hr/!res/odbfiles/1719/12-specijalni_betoni_2.pdf

[14] http://info.grad.hr/!res/odbfiles/1719/11-specijalni_betoni_1.pdf

[15] Stipanovi , I., Bjegovi , D., Ponašanje betona u požaru, Sabor hrvatskih graditelja, Cavtat, 2004.

[16] Phan, L.,T.,, Carino N.,J., Fire performance of high strength concrete: Research needs, www.fire.nist.gov.

[17] http://www.concretefireforum.org.uk/Files/CFF_Chana_Apr06.pps#256,1


IV. t

eaj

76

[18] Androi , B., Dujmovi , D., Džeba, I., Metalne konstrukcije 1, Institut gra evinarstva Hrvatske, Zagreb, 1994.

[19] Vidakovi , M., Požar i arhitektonski inženjering, Fahrenheit, Beograd, 1995.

[20] Stipanovi , I., Bjegovi , D., Carevi , M., Klasifikacija materijala s obzirom na djelovanje požara, Zbornik radova "Hrvatska normizacija i srodne djelatnosti, Hrvatski inženjerski savez, Zagreb, 2004.

[21] Bobinec-Naprta, D., Zaštita od požara i eksplozija, Zbirka propisa, Nading, Zagreb, 2001.

[22] Carevi , M., Juki , P., Serti , Z., Šimara, B., Tehni ki priru nik za zaštitu od požara, Zagrebinspekt, Zagreb, 2002.

[23] http://www.vitro.hr/glass.asp?id=13

[24] Brandschuzt Atlas, Baulicher Brandschutz Band 1, Josef Mayr (gl. urednik), Wehner GmbH Verlag von Brandschutzpublikation, 2000.

[25] Brandschuzt Atlas, Baulicher Brandschutz Band 2, Josef Mayr (gl. urednik), Wehner GmbH Verlag von Brandschutzpublikation, 2000.

[26] http://www.effertz.pl

[27] Bobinec-Naprta, D., Gra evinska protupožarna preventiva – bitni dio projektne dokumentacije, Nading, Zagreb, 2001.

[28] Zaštita od požara, Temeljni dokument, Bitni zahtjevi broj 2, Smjernica Vije a89/106/EEZ od 21. prosinca 1988, Gra evni godišnjak '99, Hrvatski savez gra evinskih inženjera, Zagreb 1999.

[29] http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200704/11.pdf

[30] PROMAT – priru nik gra evinske i tehni ke protupožarne zaštite, Zagreb, 2005.


velja

a 20

08

77

Fizika zgrada

Autor:Mr. sc. Ranko Keindl, dipl.ing.gra .ovlašteni revident3K d.o.o. Zagreb

Gra evne štete nastale zbog nepoštivanja gra evno-fizikalnihprincipa i na in njihove sanacije


IV. t

eaj

78


velja

a 20

08

79

Nepoznavanje i nepoštivanje principa gra evne fizike pri projektiranju i gradnji zgradauvjetuje gra evne i funkcionalne štete. Prema podrijetlu nastanka ove se štete mogu grubopodijeliti u više, dalje opisanih grupa.

1.1. ŠTETE UVJETOVANE KONDENZACIJOM VODENE PARE IZ ZRAKA

Ove se gra evne štete naj eš e javljaju u prvim godinama eksploatacije zgrada, anastaju zbog poja anih i u estalih orošavanja i ovlaživanja pojedinih zona unutarnjih plohagra evine uslijed kondenzacije vodene pare iz zraka.

Pritom mehanizam nastanka ovlaživanja može biti dvojak:

zrak je u prostoriji normalne relativne vlažnosti, ali su pojedini dijelovi obodnih konstrukcija lokalno pothla eni tj. plošna temperatura im je dugotrajnije i u estalije niža od rosišta okolnog zraka. Primjer su orošavanja na toplinskim oslabljenjima na obodnim gra evnim dijelovima, tzv. toplinskim mostovima.

zbog nedostatnog provjetravanja ili drugih razloga u nekim se zatvorenim prostorijama javlja pove ana vlažnost zraka kod koje dolazi do orošavanja i pri plošnim temperaturama, bliskim temperaturama okoliša. Primjer su direktne štete od kapanja sekundarnog kondenzata sa podgleda pokrova nedovoljno provjetravih tavana ili korozija zaštitnog betona oko armature tzv. sitnorebri astih stropova.

Štete od kondenzata naj eš e nastaju kombinacijom izme u oba opisana, krajnjadoga anja.


IV. t

eaj

80

1.2. OROŠAVANJE ZBOG NEDOVOLJNO ZAŠTI ENIH TOPLINSKIH MOSTOVA

Da bi se u što ve oj mjeri isklju ila pojava toplinskih mostova treba ispuniti baremjedan od slijede ih uvjeta:

1. Potrebno je toplinski odijeliti sve masivne istake koje ine proboje ( izboje ) krozobodne gra evne dijelove.

2. Masivne istake vezane na obodne zidove sa svih strana potrebno je sekundarnotoplinski zaštititi ( to je tzv. „ pakung “ princip ).

Od masivnih istaka naj eš e se susre u konzolni balkoni, prvenstveno njihove podneplo e, ali i masivne ( zidane ) ograde.

Dok se ograde relativno jednostavno mogu toplinski dilatirati, za odvajanje podnih (nosivih ) plo a potrebni su posebni ure aji – armaturni ulošci – koji prenose moment s vanjskogdijela balkonske plo e na nosivi zid.

U toplinskom se smislu kontinuirani, horizontalni toplinski most balkonske podne plo espomenutim ure ajem zamjenjuje sa nekoliko to kastih toplinskih mostova sa bitno manjimtoplinskim gubicima( duljinski gubici postaju to kasti ).

Važe a norma HRN EN ISO 14683 : 2000 za proboj AB podne plo e balkona za (naj eš i ) slu aj polaganja toplinske brane sa vanjske strane, navodi maksimalni duljinskigubitak topline od 0,80 W/(m*K) navedena norma za svaki od ponu enih tipova toplinskihmostova nudi tri vrijednosti, s obzirom na na in obra una duljinskih gubitaka). Za ovo jerazmatranje važan jedini ni toplinski gubitak koji ukazuje na snižavanje plošne temperature uzoni toplinskog mosta. Ona e biti niža što je duljinski gubitak ve i. Paušalno odre enavrijednost duljinskog koeficijenta prolaska topline iz važe e norme za konzolne balkoneuspore ena je sa prora unom prema ( sada nevaže oj ) normi HRN U.J5.510/2, za konkretanprimjer.

Razmatra se primjer duljinskoga gubitka na proboju AB plo e debljine di = 16 cm kojaiznutra probija osnovni zid od blok opeke ( de = 25 cm ) toplinske vodljivost 0,48 W/(m*K), savanjskom toplinskom branom iz ekspandiranog polistirena – „ stiropora “ debljine d iz = 8 cm uztoplinsku vodljivost od 0,04 W/(m*K).


velja

a 20

08

81

Za pretpostavljene dimenzije i gradiva ( kako je prikazano na slici 1.1 ) duljinski egubitak – prema izrazu iz citirane norme – iznositi:

15,0

)1(4,0

1

2

eiz

iL dd

hdxk

Kao pomo na vrijednost izra unat je koeficijent prolaska topline kroz zidni sustav ( ke ):

WKmke

/)*(69,2043,000,252,0125,0231

04,008,0

48,025,0

811 2

k = 0,37 W/(m2*K)

a zatim otpor toplinske brane, Riz

WKmRiz /*0,204,008,0 2

Iz izra unatih vrijednosti ke i Riz o itana je pomo na vrijednost „ h “ iz tablice 7 u citiranojnormi koja iznosi h = 0,23

Uvrštavanjem u po etni izraz izra unat je duljinski gubitak topline koji iznosi:

KWxxkL /284,027690,007872,0

15,060,2

25,008,0)23,01(16,04,0

1

Dobivena vrijednost za pretpostavljene podatke oko 2,5 puta manja od paušalnevrijednosti odre ene normom HRN EN ISO 14683:2000 koja iznosi ( i = 0,80 W/(m*K) premaTablici 2, tip B3, što potvr uje da su u iz normi „ pretpostavljene vrijednosti “, uop ene ipretjerano visoke.


IV. t

eaj

82

Za ovo je razmatranje bitnije kako e se mijenjati duljinski gubitak ako se balkonskaplo a odozgo i odozdo sekundarno toplinski zaštiti do duljine l = 50 cm od toplinske brane saplo ama ekstrudiranog polistirena debljine 3 cm, kako je prikazano na slici 1.2.

Toplinski otpor sekundarne termoizolacije pritom iznosi:

WKmR eiz /*0,103,003,0 2

.,

Iz tablice 6 u normi HRN U.J6.510/2 ( sada nevaže a ) o itava se dodatna pomo navrijednost koja iznosi: Rs = 0,26, a sve ostale dimenzije ostaju nepromjenjene

KmWRddhdxk

size

iL */20,0

38690,007872,0

1

)1(4,0 22

1 2

i

e

id

de

dizl

R iz.eR iz.e

Slika 1.2

1 2

i

e

id

de

diz R iz.e

Slika 1.1


velja

a 20

08

83

Vidljivo je da sekundarna obloga duljine 50 cm smanjuje duljinski gubitak ( i adekvatnopove ava plošnu temperaturu ) za 30 posto, pa takva rješenja daju poboljšanja, ali negarantiraju isklju enje gra evnih šteta na toplinskim mostovima.

Iz tih je razloga bolje provoditi sustav totalne sekundarne obloge proboja iz zgrade(„pakung sustav“) posebno za obrubne zidove ravnih krovova, krovne istake i podne plo ebalkona.

Na priloženoj se snimci termovizorskom kamerom (sl.2) može razabrati kolika je greškau injena što bo na izolacija niskog krovnog zida nije podignuta do njegovog vrha, uz oblogu ihorizontalnog dijela, a što je uvjetovalo zacrnjenja u zoni stropa stana ispod krova.

Slika 2

Toplinski se mostovi javljaju i u kontaktnim zonama sa tlom, jer je nosivi zid teškotoplinski prekinuti bez ugrožavanja stabilnosti. Slika 3.1. sadrži radnu skicu podnožja halepredionice iz tehnoloških razloga sa povišenom projektnom temperaturom od 24 º C i izrazitovisokom relativnom vlažnosti unutarnjeg zraka oko 80%.

Vertikalna termoizolacija nadtemeljnog zida ukopana je u tlo do dubine 40 cm što je bilopremalo za ekstremne mikroklimatske uvjete pa su se uz pod hale ubrzo nakon puštanja hale urad pojavila zacrnjenja i gljivice, tipi na senzacija za orošene, lokalno pothla ene zidove. Udijelu hale uz prigra eni grijani aneks ( vidjeti djelomi ni tlocrt na sl. 3.2 ) nije bilo štete, što jebila potvrda dijagnoze.


IV. t

eaj

84

Prilikom diskusije o toplinskoj sanaciji ovog detalja uz tlo postavilo se pitanje da lisekundarnu toplinsku branu postaviti vertikalno do dubine 1,0 m. U produženju postoje e – ilihorizontalno, iste širine od 1,0 m. Iz prora una gubitka poda na tlu proizlazi da su gubici privertikalnom izoliranju bitno manji, a što je i razumljivo jer vertikalna pregrada rezultira dvostrukodebljim slojem tla koje štiti nožicu zida, odnosno pove ava toplinski otpor.

Slika 3.1


velja

a 20

08

85

Slika 3.2


IV. t

eaj

86

1.3. OROŠAVANJE KAO POSLJEDICA NEDOVOLJNOG PROVJETRAVANJAZATVORENIH PROSTORA

Nedovoljno prozra ivani prostori na gra evinama naj eš e su neizgra eni dijelovitavana, ali i zra ni me uprostori kod dvoplošnih krovova i sli nih gra evnih dijelova sašupljinama u sastavu. Posebno je nepovoljno kada takvi prostori imaju odozgo limeni ili sli nivodoneupojni pokrov. Kod takvih e rješenja dolaziti pri odre enim klimatskim uvjetima dopojave sekundarnog kondenzata bez obzira na stupanj provjetravanja u me uprostoru.

Mehanizam nastajanja sekundarnog kondenzata razli it je u zimskom i ljetnom periodu.Zimi topao zrak iz donjih prostorija difundira kroz spuštene stropove ili sli ne gra evne dijelovekoji odvajaju donje, grijane prostorije od gornjih negrijanih (tavana i drugih). Topao i vlažan zrakdolazi do limenog pokrova, te u periodima kada je plošna temperatura podgleda niža od rosištadolazi do kondenziranja vodene pare, formiranja kapljica i curenja ispod razine hidroizolacije.

U ljetnom periodu vanjski, topao i vlažan zrak ulazi kroz otvore za provjetravanje utavanske me uprostore koji su redovito hladniji pa na unutarnjim plohama dolazi do direktnekondenzacije i pojave kapljevine (ovakav se kondenzat pritom ne bi trebao nazivati«sekundarnim» ).

Kondenzaciji na podgledu naro ito su podložni trapezni limovi kod kojih je uvijek dioploha u sjeni, tj. niže plošne temperature pogodnije za formiranje kondenzata.

Prokapljivanje uslijed pojave (sekundarnog) kondenzata esto se zamjenjuje saprocurivanjem pokrova.

Kod zatvorenih zra nih prostora osnovno je omogu iti u inkovito prirodnoprovjetravanje. To se postiže prvenstveno veli inom otvora za prozra ivanje (zra nika), njihovimrasporedom po tlocrtu, i visini, te prema ruži vjetrova. Zra nici se mogu podijeliti na ulazneotvore za provjetravanje (nazove li se to dozra ivanjem ti se otvori za ulaz zraka mogu nazivati«dozra nicima»), te izlazne otvore.

Otvori kroz koje zrak pretežno izlazi iz zatvorenog prostora nazivaju se odzra nicima.Ovi su otvori, na elno, na ve oj geodetskoj visini i po slobodnoj površini oko 50 posto ve i odulaznih otvora (dvozra nika), jer zrak mora savladavati otpor strujanju kroz prostor.

U inkovitost prozra ivanja bit e ve a budu li otvori zra nika što ve i, njihovame usobna udaljenost što manja, a razlika geodetskih visina što ve a (jer se javljaju razlike ugusto i zraka, što pogoduje strujanju). Pritom se ne predvi aju povoljni utjecaji vjetrova ,odnosno teži se uspostavi strujanja za potpune tišine (bez utjecaja vjetra).


velja

a 20

08

87

Prema navodima u literaturi zra nici ne mogu biti preveliki, makar u vjetrovitimpodru jima treba obratiti pažnju na stabilnost pokrova (dozra nici moraju biti zašti eni oddirektnog utjecaja vjetra).

Budu i se pojava sekundarnog kondenzata ne može sasvim izbje i potrebno jepredvidjeti slojeve za privremeno upijanje kondenzata (podgled lima prskati PU pjenom i sl.),uspostaviti sekundarnu hidroizolaciju tavanskog, odnosno krovnog prostora, te primijenitimaterijale koji su korozivno otporni, odnosno zašti eni.

Na sl.4 shematski je prikazana trobrodna hala jedne blagovaonice za vojnike nakonnaknadne sanacije izvedbom uspostave prirodnog provjetravanja tavana.

Slika 4.

TLOCRT KROVA

žaluzine ca. 2,0 m

pregradaUZDUŽNI PRESJEK

pokrov valovitim salonitom

zra ni prostorkamena vunabetonska korita

PE folijaivericazrak vezan sa prostorijomdekorativne zvukoupojne,perive stropne plo e

15,0 15,03,0 3,036,0

2

POPRE NI PRESJEK


IV. t

eaj

88

U predmetnoj gra evini, kuhinji i blagovaonici vojnika uo en je tipi an primjer štetauslijed kapanja kondenzata. Neprovjetravani trodjelni tavan, odjeljen obješenim stropom odiverice odozgo sa toplinskom branom od kamene vune, permanentno je bio ovlaživan vodenomparom difundiranom iz donjih, relativno vlažnih prostorija, koja se kondenzirala na koritastimbetonskim elementima lu nog pokrova. Kondenzat je curio po kamenoj vuni ispod reberakrovnih korita, formiraju i kontinuirana udubljenja gdje je vuna bila isprana, a mrlje su se širilekroz ivericu na vidljivi podgled stropa.

Zbog položaja triju hala i odvodnje kroz upuštene žljebove izme u njih nije se moglouspostaviti popre no provjetravanje, kra im dimenzijama tlocrta.

Za uzdužno provjetravanje izme u zabata hala bila je prevelika udaljenost ( 36,0 m ).

Rješenjem je otvoren prorez na krovovima duljine 6,0 m, kao odzra nik, a tavani su posredini tlocrta pregra eni laganim plo ama da bi se ostvarila povoljna geometrija za strujanje, teje udaljenost izme u dozra nika i odzra nika pala je na prihvatljivih 15,0 m ( uz razliku visine odca. 3,0 m ).


velja

a 20

08

89

2. ŠTETE OD KOROZIJE USLIJED NEADEKVATNIH PODLOGA I IZLOŽENOSTIAGRESIVNIM AGENASIMA

U posljednjih se nekoliko godina na tržištu gra evnih materijala pojavio cinkotit lim kaolegura cinka i titana, koji je postao omiljen me u arhitektima. Praksa je, me utim ubrzopokazala da se radi o osjetljivom materijalu, koji zahtjeva posebno pripravljenu podlogu, razli ituod bituminizarane ljepenke (trake) koja je dosad bla naj eš a podloga za limove od obojenihmetala na daš anoj oplati.

Štete uslijed vlažnih podloga limova mogu se tako er svrstati u štete od kondenzacijavodene pare, ali poja ane nepovoljnim agensima podloge.

Za titan – cink lim podloga mora biti u potpunosti suha i zra ena ( u eksploataciji ), a nesmije se postavljati na bitumiziranu traku.

Kontakt titan – cink lima sa (ovlaženim) bitumenom uzrokuje tzv. „bitumensku koroziju“.

Isto tako na njega nepovoljno djeluju i organske kiseline koje mogu biti prisutne upodlozi od svježih dasaka, alkalije iz žbuke ili betona, a posebno vlaga u podlozi koja rezultiratzv. „ bijelom hr om “, koja je topivi cinkov hidroksid, nestabilan spoj.

Mnogobrojne osjetljivosti ovog lima do nedavno su bile nepoznate gra evnoj praksi, štoje izazvalo štete na više gra evina.

Koroziji uslijed agresivnih agensa podložni su i nemetali.

O it je primjer zagreba ke katedrale gra ene od litotamnijskog vapnenca koji ispirekisela kiša ( sa sumporastom kiselinom ) te iz kalcijevog karbonata stvara kalcijev sulfat, gips,iji su kristali i vidljivi i prostim okom.

Na ovakve štete ne može se utjecati gra evno-fizikalnim rješenjima, dok je zaštita odkorozije „cinkotit“ lima u velikoj mjeri uvjetovana upravo fizikalnim rješenjima.


IV. t

eaj

90

3. ŠTETE USLIJED TOPLINSKOG RADA GRA EVINE

Gra evne štete mogu biti izazvane nekontroliranim toplinskim radom obodnih gra evnihdijelova, prvenstveno na plohama izloženim osun anju, koje su izložene pove anom plošnomzagrijavanju i na kojima se, kod tamnih boja i masivnih podloga, mogu javiti plošne temperaturei preko 70 °C.

Ovakve se štete sprje avaju dovoljnim brojem i ispravnim rasporedom dilatacijaodnosno izvanjskom toplinskom zaštitom.

Ovaj tretman koji dijelom spada u stati ki dio projekta u gra evno-fizikalnim seprora unima premalo obra uje, jer su za toplinske pomake mjerodavne maksimalne plošnetemperature kao i temperature pri ugradnji, koje je teško jednozna no obraditi.

Toplinsko dilatiranje obodnih gra evnih dijelova zgrade stvaralo je probleme predpedesetak godina kada se još uop e nisu toplinski izolirali (ravni) krovovi i pro elja, a pogotovose nisu sekundarno štitili otoplinski mostovi.

Kod današnje tehnologije vanjske izolacije osnovna toplinska brana rješava ve inuproblema dilatiranja, jer omogu uje nosivim elementima zgrade ustaljenu temperaturu. Ostajeme utim problem dilatiranja same toplinske brane koja je najizloženiji element obodnihkonstrukcija.

Pro eljni sustav tipa ETICS sa toplinskom branom iz ePS – ekspandiranog polistirena,je sustav temeljen na materijalu koji ima izrazito velik koeficijent toplinskog rastezanja. Završniarmirani sloj cement – polimernog morta armiranog mrežicom od staklenih vlakanaca na podlozikoja ne može odvesti akumuliranu toplinu izložen je poja anim mehani kim naprezanjima kojamogu uvjetovati pukotine na završnom sloju pro elja, ali i cjelokupnu deformaciju toplinskebrane (njeno izbacivanje iz ravnine i sl.).

Da bi se izbjegla takva šteta nužno je izvesti dilatacije u toplinskoj brani.


velja

a 20

08

91

4. ŠTETE USLIJED UTJECAJA OBORINSKIH, PROCJEDNIH I PODZEMNEIH VODA

Gra evne štete uvjetuje i direktan utjecaj oborinske procjedne ili podzemne vode, štospada u podru je hidroizolacija, iako imaju utjecaja i na fizikalni status zgrada. Npr. ovlaženipodrumski zidovi uslijed neispravne vanjske hidroizolacije, uz ostalo povisit e relativnu vlagu uzraku prostorije i smanjiti plošnu temperaturu zidova. Što rezultira daljnjim gra evno fizikalnimštetama.

Potrebno je lu iti hidroizolaciju od vode pod tlakom, bez obzira radi li se o podzemnoj iliprocijednoj vodi, te o vlagoizolaciji, odnosno hidroizolaciji od kapilarne vlage iz kontaktnog tla.

Zbog nepoznavanja razlika te dvije vrste radova dolazi nerijetko i do sudskih sporova,pogotovo kod primjene tzv. krutih hidroizolacija: vodonepropusnih betona, žbuka i premaza. Ovisustavi sprje avaju prodore vode u gra evinu, ali ne garantiraju isklju enje kapilarne vlage uzidovima, katkad – zbog hidrofobnih podloga i pojava kapljevine – što se podvodi podgra evno-fizikalne štete.

U publikaciji Uvod u novu direktivu: VODONEPROPUSNI BETONSKI OBJEKTI –BIJELE KADE izdatu od Austrijskog udruženja za beton (Knjiga 27 iz ožujka 1999.) u uvodnompoglavlju „PODRU JE PRIMJENE – KLASIFIKACIJA“ autor Dr.dipl.ing. Johann Glatzl govore io nedostacima vodonepropusnih „bijelih kada“ – uz ostalo – navodi:…“ mada je betonnepropustan za vodu pod tlakom kroz konstrukciju dolazi do kapilarnog transporta vlage i„difuzije vode“. Na taj na in može do i do pove ana relativne vlage u zraku prostorija, što jepotrebno uzeti u obzir prilikom eksploatacije, a što može uvjetovati dodatne mjere kaoklimatizaciju i kondicioniranje zraka u tim prostorijama.

Hidroizolacijski je elaborat poseban dio projekta izvan gra evno fizikalnih elaborata,iako je tematski i tehni ki vezan uz njih. Štete koje potje u od neispravnih hidroizolacija morajuse promptno sanirati, jer u protivnom gra evina postaje neupotrebljiva. Štete od direktnihprodora vode nisu predmet ovog izlaganja.


IV. t

eaj

92

5. ŠTETE USLIJED ZVU NIH MOSTOVA

Zvu ni mostovi uvjetuju funkcionalne štete koje utje u na pravilno i kvalitetno korištenjegra evine, bez vidljivih i progresivnih gra evnih šteta. To je i razlog zbog kojega se ove šteteotkrivaju tek kroz dulji period eksploatacije, ovisno o namjeni prostora i na inu njegovakorištenja.

Da bi se prilikom izvo enja radova održala tražena zvu na izolacija potrebno jepoštovati 2 glavna principa:

održanje i ostvarenje projektirane mase po površini («površinske mase») razdjelnihgra evnih dijelova, po cijeloj površini, bez oslabljenja, pa makar i posve malenih (kutija zaelektroinstalacije i sli ni «mali otvori»).

Ostvarenje zrakonepropusnosti pregrada, posebno na njihovim spojevima, te okootvora, prozora i vratiju.

Kod prozora i vratiju princip zrakopropusnosti i suprotnosti je sa potrebom normiranogpropuhivanja kroz utore («falceve»), što se kod višeg stupnja zvu ne izolacije izbjegava, aminimalno potrebna izmjena zraka vrši se kroz pužaste otvore na okvirima izvedene kaoprigušiva i zvuka.

Glavni zvu ni most prema vanjskom prostoru ostaje obrubni dio oko doprozornika, akod dovratinika redovno je mjerodavan zvu ni most na pragu ( viditi sl. 6.1 i 6.2 ).

Kao produkt suvremena tehnologija mjernih ure aja pojavile su se posljednjih godina iakusti ke kamere, analogne termi kim tzv. termoviziji.

Radi se o nizu intenziometarskih ure aja složenih na na in prilago en objektusnimanja. Pomo u dobivenih slika može se «slušati o ima».


velja

a 20

08

93

Na slici 5.1 je vizualni prikaz buke industrijskog postrojenja, tj. karta buke. Iz zapisaakusti kom kamerom mogu se identificirati majoritetni izvori buke i odrediti njihovu poziciju iintenzitet.

Slika 5.1


IV. t

eaj

94

Na slici 6.1 zorno je prikazan zvuk iz to kastog izvora ( udarac papirnatom vre icomnapuhanom zrakom ) koji prolazi kroz zazor ispod vratiju bez praga koji je naju estaliji zvu nimost.

Slika 6.1


velja

a 20

08

95

Na slici 6.2 zazor je zabrtvljen trakom kamene vune, pa isti zvuk sada prolazi pretežnokroz jednu to ku, nezabrtvljeni kraj krila. Akusti ki snimci su izra eni u IGH – Zavodu zazgradarstvo u Zagrebu s ijom ih dozvolom uz zahvalnost – ovdje prenosimo, a gdje je u tijekunabava akusti ke kamere.

Akusti kom se kamerom mogu jednostavno identificirati zvu ni mostovi na zgradama,pa e u inkovita kontrola doprinijeti kvalitetnijoj zvu noj izoliranosti zgrada.

Slika 6.2


IV. t

eaj

96


velja

a 20

08

97

Prostorno planiranje

Autorica:Ana Mrak-Taritaš, dipl. ing. arh.na elnik odjela za prostorno planiranjeMinistarstvo zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva

Dokumenti prostornog ure enja:Zakonodavni okvir prostornog planiranja unutar zašti enogobalnog podru ja mora


IV. t

eaj

98


velja

a 20

08

99

1. UVOD

Prostornim ure enjem podržava se održivi razvitak tako da se na temelju pra enja,analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta životnog iradnog okoliša, ujedna enost standarda ure enja pojedinih podru ja, u inkovitost gospodarenjaenergijom, zemljišta i prirodnih dobara, te o uva prostorna osobnost i dugoro no zaštiti prostorkao osnovu zajedni ke dobrobiti i pretpostavku za lokalnu konkurentnost. Hrvatska je jedna odrijetkih zemalja koja se može pohvaliti dugom tradicijom prostornog planiranja, tako da jepokušavaju i dati odgovore na bujaju u privatnu incijativu za gra enjem, 1994. godine donešenZakon o prostornom ure enju (“Narodne novine” br. 30/94)1. Zakonom o prostornom ure enjuse ure uje sustav prostornog ure enja, uvjeti i na in izrade, donošenja i provo enjadokumenata prostornog ure enja, te nadležnost tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ipodru ne (regionalne) samouprave i uprave u provedni mjera i aktivnosti kojima se osiguravaplaniranje i ure ivanje prostora Republike Hrvatske.

1 Do donošenja Zakona o prostornom ure enju 1994. na snazi je bio Zakon o prostornom planiranju i ure ivanju prostora („Narodne

novine“ br. 54/80, 16/86, 18/89, 47/89).


IV. t

eaj

100

Aktivno prate i sve promjene koje se dešavaju na našim prostorima, a vode i ra una oosiguravanju održivog razvoja, racionalnog korištenja i zaštite prostora, ravnomjernoggospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja prostora Republike Hrvatske uslijedilo je nekolikoizmjena i dopuna Zakona o prostornom ure enju i to godine 1998., 2000., 2002., i 2004.(“Narodne novine” br. 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04).

Za op ine i gradove unutar zašti enog obalnog pojasa koji predstavlja 1000 metara odobalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more, te cjeloviti prostor otokavažna promjena Zakona je bila 2004. godine (“Narodne novine” br. 100/04) kada se utvrdilonavedeno zašti eno obalno podru je, a glede njegovog svrhovitog, održivog i gospodarskiu inkovitog korištenja, te je slijedom predmetne izmjene Zakona donešena Uredba o ure enju izaštiti zašti enog obalnog podru ja mora (“Narodne novine” br. 128/04).

Vode i ra una o u potpunosti utvr enom putu ka pristupu Hrvatske Europskoj uniji,kako i prilagodbi našeg zakonodavsta Europskom, od 1. listopada 2007. godine u primjeni jeZakon o prostornom ure enju i gra enju ( Narodne novine” br. 76/07)2 kojim se ure uje sustavprostornog ure enja i gradnja, nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i podru ne(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor.Kada se govori o sustavu prostornog ure enja, tada treba re i da isti ine subjekti, dokumenti,akti i postupci kojima se osigurava pra enje stanja u prostoru, odre ivanje uvjeta i na inaizrade, donošenja i provo enja dokumenata prostornog ure enja, te ure enje gra evinskogzemljišta. Prostornim ure enjem se ostvaruju pretpostavke za unapre enje gospodarskih,društvenih, prirodnih, kulturnih i ekoloških polazišta održivog razvitka u prostoru RepublikeHrvatske kao osobito vrijednom i ograni enom nacionalnom dobru na na elu integralnogpristupa prostornom planiranju.

Imaju i na umu temu ovog predavanja u kojem se govori o dokumentima prostornogure enja, ali u okirima planiranja unutar zašti enog obalnog podru ja mora, važno jenapomenuti da je u odnosu na strukturu dokumenta prostornog ure enja došlo do nekihpromjena, dok je ve poznata i esto spominjala Uredba o ure enju i zaštiti zašti enog obalnogpodru ja mora postala sastavni dio Zakona o prostornom ure enju i gra enju.

2 Donošenjem Zakona o prostornom ure enju i gradnji Hrvatska ima jedinstveni Zakon kojim je objedinjena problematika prostornog

ure enja i gradnje na na in da su i važni podzakonski propisi postali sastavni dio Zakona .


velja

a 20

08

101

2. ZAŠTI ENO OBALNO PODRU JE MORA

Zašti eno obalno podru je (ZOP) obuhva a sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 mod obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Granice i podru je ZOP-aprikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama.3

U ZOP-u se planiranjem, odnosno provo enjem prostornih planova obvezuje:

o uvati i sanirati ugrožena podru ja prirodnih, kulturnopovijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije,

odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse pitke vode,

osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobito pomorskog dobra,

o uvati nenaseljene otoke i oto i e prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posje ivanje, istraživanje i bez gra evinskih podru ja,

uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zaštitom i o uvanjem vrijednosti krajolika,

ograni iti me usobno povezivanje i dužobalno proširenje postoje ih gra evinskih podru ja, odnosno planirati nova gra evinska podru ja izvan površina koje su u naravi šume,

sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna podru ja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turisti kom i sportsko-rekreacijskom namjenom.

3 Uredba o ure enju i zaštiti zašti enog obalnog podru ja mora je na snazi od 21. rujna 2004. te se ista primjenjuje na navedenom

podru ju. Stupanjem na snagu Zakona o prostornom ure enju i gradnji Uredba je ugra ena u isti.


IV. t

eaj

102

Za planiranje odre enih zahvata unutar ZOP-a postoji niz ograni enja4, tako da se nemože planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima gra enja zagra evine namijenjene za:

istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, iskorištavanje snage vjetra za elektri nu energiju, skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju

prirodni uvjeti i konfiguracija terena, uzgoj plave ribe, vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve,

poljoprivrednu opremu i sl.), privez i luke nauti kog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan

gra evinskog podru ja, sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim

publikacijama.

4 lankom 51. Zakona o prostornom ure enju i gradnji propisana su ograni enja zahvata u prostoru ZOP-a.


velja

a 20

08

103

Vode i ra una o specifi nostima podneblja, kako i odre enim naslje ima u prostru,omogu eno je da se iznimno unutar ZOP- može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje ouvjetima gra enja za :

istraživanje i iskorištavanje morske soli, energetskih mineralnih sirovina (nafta i prirodni plin), mineralne i geotermalne vode te na iskorištavanje tehni ko-gra evnog kamena u svrhu gra enja na otocima površine do 5.0 ha i godišnje proizvodnje do 5.000 m2 i arhitektonsko-gra evnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Bra u5,

gra evinu za vlastite gospodarske potrebe gra evinske (bruto) površine do 30 m2 i na poljoprivrednom zemljištu površine ve e od 1.000 m2, ako se nalazi na podru ju otoka izvan 1.000 m od obalne crte,

gra evinu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turisti kih usluga u selja kom doma instvu, ako se nalazi na gra evnoj estici površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 300 m, odnosno 100 m na otocima, te koja ima prizemlje (P) i ukupnu gra evinsku (bruto) površinu do 200 m2.

5 Uredbom je bilo odre eno da je iskorištavanje mineralnih sirovina na podru ju otoka koje je udaljeno odobalne crte više od 1000 m dozvoljeno samo u svrhu gra enja na otoku. Zakonom je definiran maximalnikapacitet eksploatacijskih polja i omogu eno je da na Bra u bude daljnja eksploatacija arhitektonskogkamena.


IV. t

eaj

104

3. PLANIRANJE UNUTAR ZAŠTI ENOG OBALNOG PODRU JA MORA

3.1. ODRE IVANJE GRA EVINSKIH PODRU JA U ZAŠTI ENOM OBALNOM PODRU JU MORA

Za uvod je važno re i da je zašti eno obalno podru je mora od posebnog interesa zaDržavu. Postoji niz smjernica kada je rije o planiranju unutar ZOP-a, a kao najvažnije se jošjednom navode:

razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, zaštita kulturnih dobara i vrijednosti, dobro organizirana raspodjela i ure enje gra evinskog zemljišta, zaštita i cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvo a mora za

kupanje i rekreaciju, zaštita kvalitete i ljepote izgra enog okoliša, osobito u obalnom

podru ju uz zaštitu užeg obalnog pojasa od gra enja.

U ZOP-u se gra evinsko podru je planira tako da se može proširiti za najviše 20%površine njegova izgra enog dijela, ako je taj dio ve i od 80% površine toga gra evinskogpodru ja6, odnosno mora se smanjiti na najmanje 70% njegove površine, ako je njegovizgra eni dio manji od 50% površine toga gra evinskog podru ja.

Ako se gra evinsko podru je nalazi izvan granice ZOP-a s više od polovice svojepovršine, na planiranje i ure enje tog dijela ne moraju se primijeniti navedeni kriteriji7.

Za izdvojene dijelove gra evinskog podru ja naselja koji se nalaze u pojasu 100 m odobalne crte ne primjenjuje se gore navedeni kriterij, ve se isto ne može proširiti, niti se moguplanirati takvi novi dijelovi.

Novo izdvojeno gra evinsko podru je izvan naselja proizvodne namjene može seplanirati samo izvan pojasa od 1.000 m, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevajusmještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.).

6 Postoje e gra evinsko podru je je ono utvr eno važe im prostornim planom ure enja op ine/grada . Uve ini slu ajeva to su prostorni planaovi bivših op ina.7 Za takova gra evinska podru ja primjenjuju se kriteriji utvr eni Županijskim planom.


velja

a 20

08

105

U gra evinskom podru ju naselja u kojem manje od 50% postoje ih gra evina koristeza stalno stanovanje osobe8 koje imaju prebivalište u tom naselju, odnosno njegovomizdvojenom dijelu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom gra evinskompodru ju izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti semože graditi nova pojedina na ili više gra evina osim gra evina komunalne infrastrukture ipodzemnih energetskih vodova, prate ih sadržaja ugostiteljsko-turisti ke namjene9, gra evinakoje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te ure enje javnihpovršina.

8 Za utvr ivanje postotka stanova kojise koriste za stalno, odnosno povremeno stanovanje koriste sestatisti ki podaci, i/ili ako se želi dokazati da je jedan od tih podataka u me uvremenu promjenjen koristese i bira ki spiskovi i/ili sli no. 9 Uredbom je bilo omogu ena da se grade i hoteli na tom prostornom obuhvatu, dok isto više nije mogu epozivom na odredbu lanka 51. stavak 3. Zakona.


IV. t

eaj

106

3.2. PLANIRANJE ZONA UGOSTITELJSKO-TURISTI KE NAMJENE

U prostornom planu županije10 mora se odrediti položaj, veli ina, te vrsta i kapacitetizdvojenih gra evinskih podru ja (izvan naselja) ugostiteljsko-turisti ke namjene.

Podru ja se odre uju u prostornom planu županije kao:

(T1) – za hotele sa 70% i vile s 30% smještajnog kapaciteta, (T2) – za turisti ko naselje u kojem e hoteli imati 30% i vile 70%

smještajnog kapaciteta, (T3) – autokamp i kamp, luke nauti kog turizma, golf igrališta.

U izdvojenom gra evinskom podru ju izvan naselja prostornim planom županije možese odrediti ve i broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanisti kog koncepta, tako da pojedinacjelina ima:

površinu do 15 ha, osiguran najmanje jedan javni cestovno-pješa ki pristup do obale

širine najmanje 15 m, ako je cjelina dužobalne širine ve a od 500 m, osiguran pripadaju i broj parkirališnih mjesta unutar svake cjeline i

pristup na prometnu površinu.

10 Svi Prostornim planovi županija uskla eni su s odredbama Uredbe o ure enju i zaštiti zašti enogobalnog podru ja mora.


velja

a 20

08

107

Za planiranje zona ugostiteljsko-turisti ke namjene11 odre uju se sljede i uvjeti:

nove smještajne gra evine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti,

smještajne gra evine i prate i sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veli inom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,

smještajne gra evine, organizirane kao turisti ko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima,

vrsta i kapacitet prate ih sadržaja i javnih površina budu odre enirazmjerno svakoj fazi gra enja smještajnih gra evina,

gusto a korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha, izgra enost pojedina ne gra evne estice nije ve a od 30%, a

koeficijent iskoristivosti nije ve i od 0,8, najmanje 40% površine svake gra evne estice bude ure eno kao

parkovni nasadi i prirodno zelenilo, odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim

sustavom s pro iš avanjem, broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog

broja smještajnih jedinica.

11 Kriteriji za planiranje ugostiteljsko-turisti kih zona utvr eni su odredbom lanka 52. Zakona oprostornom ure enju i gradnji.


IV. t

eaj

108

Unutar gra evinskog podru a naselja ugostiteljsko-turisti ka namjena planira se tako da:

ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% gra evinskogpodru ja tog naselja12,

kapacitet pojedina ne smještajne gra evine (hotel, pansion, preno ište i sl.) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta,

smještajna gra evina s pripadaju im zemljištem bude izvan postoje ihjavnih površina uz obalu.

Glede, postoje ih gra evina ugostiteljsko-turisti ke namjene rekonstrukcija istih, semože planirati tako da se ne pove ava postoje a gusto a korištenja, izgra enost gra evneestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veli ine ve e od onih gore navedenih.

12 Ako je rije o postoje oj površini ugostiteljsko-turisti ke namjene unutar naselja, tada ista može bitipovršinom ve a od 20% ukupne površine gra evinskog podru ja naselja., ali je za rekonstrukciju istepotrebno provedbenim odredbama jasno definirane parametre za izradu urbanisti kog plan ure enja, pritome vode i ra una da treba biti rije o cjelovitoj zoni ugostiteljsko-turisti ke namjene, a ne o eventualnomzadržavanju u prostoru pojedina nih manjih objekata


velja

a 20

08

109

3.3. LUKE NAUTI KOG TURIZMA

Luka nauti kog turizma u gra evinskom podru ju naselja i izdvojenom gra evinskompodru ju izvan naselja može se prostornim planom županije proširiti ili planirati nova spovršinom akvatorija od najviše 10 ha13.

U luci nauti kog turizma mogu se planirati ugostiteljski, trgova ki, uslužni, športski irekreacijski sadržaji.

3.4. GOLF IGRALIŠTA

Golf igralište planira se u ZOP-u tako da je pojas najmanje 25 m od obalne crte ure enkao javno zelenilo.14

3.5. KAMPOVI

Kamp (auto-kamp) planira se u izdvojenom gra evinskom podru ju (izvan naselja) i ugra evinskom podru ju naselja unutar površine ugostiteljsko-turisti ke namjene veli ine do 15ha15 uz poštivanje zate ene prirodne vegetacije i dijelova obale. U kampovima (auto-kampovima) smještajne jedinice nisu povezane s tlom na vrsti na in.

13 lankom 13. Uredbe su luke nauti kog turizma bili odre ene maksimalnim brojem vezova, koji je bio400. Ve i broj je mogao biti zadržan samo za postoje e luke nauti kog turizma. Zakonom je definiranapovršina akvatorija namjenjenog za luku nauti kog turizma. 14 Odredbom lanka 13. Uredbe za golf igrališta bila je propisana mogu nost da se ugostiteljsko turiti kegra evine (hotel, vile, klubovi i sli no) unutar golf igrališta mogu smjestiti na udaljenosti ve oj od 70 metaraod obalne crte. Zakonom je smješatavanje takovih objekata unutar golf igrališta poistovje eno sa bilokojom drugom površinom ugostiteljsko-turisti ke namjene. 15 Kada se govori o postoje im kampovima tada je rije o onima koji su izgra eni temeljem gra evinskedozvole ili drugog odgovaraju eg akta i u slu aju rekonstrukcije istih primjenjuje se odredba lanka 52.stavak 5. Zakona odnosno zadržavaju se postoje e površine.


IV. t

eaj

110

3.6. IZDVOJENA GRA EVINSKA PODRU JA IZVAN NASELJA SPORTSKE NAMJENE

Izdvojena gra evinska podru ja izvan naselja sportske namjene16 mogu se planirati napredjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:

ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih gra evinamože iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja,

najmanje 60% površine svake gra evne estice bude ure eno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

3.7. OBVEZE VEZANE UZ IZGRADNJU U ZOP-U

U ZOP-u se u neizgra enom dijelu gra evinskog podru ja može izdati lokacijskadozvola odnosno rješenje o uvjetima gra enja17 samo ako je donesen urbanisti ki planure enja uskla en s odredbama Zakona o prostornom ure enju i gradnji (»Narodne novine«,76/07).

Na sve dokumente prostornog ure enja koji se nalaze unutar ZOP-a( i/ili iji su dijeloviunutar ZOP) nositelj izrade dužan je pribaviti suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornogure enja i graditeljstva18.

16 Gra evinska podru ja izvan naselja sportske namjene mogu se planirati samo ako se nalaze unutarpostoje ih gra evinskih podru ja iz važe eg prostornog plana ili ako su planirana Prostornim planomžupanije. 17 Odredbom lanka 125. stavak 2. Zakona propisano je da se lokacijska dozvola na prostornimobuhvatima za koji je prema Zakonu propisana obveza donošenja urbanisti kog plana ure enja ilidetaljnog plana ure enja može izdati samo na temelju tog plana. 18 Odredbom lanka 97. Zakona je propisana obveza isho enja suglasnosti.


velja

a 20

08

111

4. 4. DOKUMENTI PROSTORNOG URE ENJA

4.1. OP ENITO O DOKUMENTIMA PROSTORNOG URE ENJA

Prostorno ure enje temelji se na sveobuhvatnoj prirodi prostornog planiranja u odnosuna planiranje pojedinih gospodarskih podru ja, uvažavanju op e prihva enih na ela zaštiteprostora, znanstvenih i stru nih spoznaja i najbolje prakse, te na poštivanju me unarodnihsmjernica i dokumenata u podru ju prostornog ure enja.

Dokumenti prostornog ure enja jesu:

strateški: Strategija prostornog razvoja i Program prostornog ure enja Države, Prostorni plan podru ja posebnih obilježja, Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba, Prostorni plan ure enja velikoga grada, grada, odnosno op ine.

provedbeni19: Urbanisti ki plan ure enja, Detaljni plan ure enja.

19 Sukladno Zakonu ne postoji obveza izrade generalnog urbanisti kog plana. Pozivom na odredbu lanka325. stavak 3. Zakona o prostornom ure enju i gra enju ( Narodne novine” br. 76/07), svi generalniurbanisti ki planovi ija je izrada zapo ela (potpisivanje ugovora o izradi plana) prije stupanja na snaguZakona o prostornom ure enju i gra enju ( Narodne novine” br. 76/07) dovršiti e se sukladno odredbamaZakona o prostornom ure enju ( Narodne novine” br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02,100/04). Jednako takopozivom na odredbu lanka 346. stavak 2. Zakona, generalni urbanisti ki planovi ostaju na snazi najduljedeset godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona.


IV. t

eaj

112

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske20 je temeljni državni dokument zausmjerenje razvoja u prostoru, koja na temelju ciljeva prostornog razvoja utvr enih Zakonom oprostornom ure enju i gra enju i u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnimrazvojem, te u vezi s drugim temeljnim državnim razvojnim i strateškim dokumentima odre ujedugoro ne zada e prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru ipolazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru.

Program prostornog ure enja Republike Hrvatske21 utvr uje mjere i aktivnosti zaprovo enje Strategije i odre uje u skladu sa Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjeteprostornog ure enja na državnoj, podru noj (regionalnoj) i lokalnoj razini.

Strategija i Program prostornog ure enja ine jedinstveni dokument prostornogure enja, kojeg donosi Hrvatski državni sabor.

20 Ministarstvo je odgovorno za izradu Strategije, ije se izmjene i dopune, odnosno nova Strategijadonose obvezno svakih osam godina na temelju analize u inkovitosti primijenjenih mjera te stanja uprostoru utvr enog u Izvješ u, a prema potrebi i prije, kada to odredi ministar. 21 Ministarstvo je odgovorno za izradu Programa, a izmjene i dopune, odnosno novi Program može sedonijeti za etverogodišnje razdoblje na temelju analize u inkovitosti primijenjenih mjera te stanja uprostoru utvr enog u Izvješ u, a prema potrebi i ranije, kada to odredi ministar.


velja

a 20

08

113

4.2. STRATEŠKI DOKUMENTI PROSTORNOG URE ENJA:PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE I PROSTORNI PLAN URE ENJA VELIKOG GRADA, GRADA ILI OP INE

Prostornim planovima županija (PPŽ) prenose se odredbe Strategije i Programaprostornog ure enja Države na planski jezik i prostorno ograni ava i konkretizira op e iposebne strateške postavke.

Pristup prostoru i razvitku u prostornim planovima županija obilježavaju dvije bitnezna ajke, a to su cjelovitost i sustavnost. To zna i da taj plan prvenstveno prepoznaje i razdvajatipove prostora i prostorno-razvojne cjeline.

Nadalje, ono što je izuzetno važno je da se prostornim planom županije odre ujupodru ja ugostiteljsko-turisti ke namjene izvan naselja (položaj, vrsta, te najve i kapacitet iveli ina) i smjernice za utvr ivanje izdvojenih gra evinskih podru ja te namjene i to:

(T1) – za hotele sa 70% i vile s 30% smještajnog kapaciteta, (T2) – za turisti ko naselje u kojem e hoteli imati 30% i vile 70%

smještajnog kapaciteta, (T3) – autokamp i kamp, luke nauti kog turizma, golf igrališta, podru ja za marikulturu i ribarsku infrastrukturu.

Hrvatska je podjeljena teritorijalno na 20 županija (Bjelovarsko-bilogorska županija,Brodsko-posavska županija, Dubrova ko-neretvanska županija, Istarska županija, Karlova kažupanija, Koprivni ko-križeva ka županija , Krapinsko-zagorska županija, Li ko-senjskažupanija, Me imurska županija, Osje ko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija,Primorsko-goranska županija, Šibensko-kninska županija, Sisa ko-moslava ka županija,Splitsko-dalmatinska županija, Viroviti ko-podravska županija , Vukovarsko-srijemska županija,Varaždinska županija, Zadarska županija, Zagreba ka županija) i Grad Zagreb, koji ima statusžupanije. Za sve županije donešeni su prostorni planovi županija, odnosno za Grad ZagrebProstorni plan ure enja grada Zagreba.


IV. t

eaj

114

Svi Prostorni planovi županija (Dubrova ko-neretvanska županija, Istarska županija,Li ko-senjska županija, Primorsko-goranska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Zadarska županija) unutar zašti enog obalnog podru ja mora uskladili suse s Uredbom o ure enju i zaštiti zašti enog obalnog podru ja mora (“Narodne novine” broj128/04), kojom se odre uju uvjeti i mjere za ure enje zašti enog obalnog podru ja mora usvrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski u inkovitog korištenja.

Prostorni plan ure enja velikog grada, grada ili op ine utvr uje osobito: osnovunaseljenosti uklju ivo površine naselja, urbanu obnovu postoje ih izgra enih podru ja tesanaciju degradiranih urbanih i ruralnih podru ja, razmještaj djelatnosti u prostoru sasmjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog ure enja, osnovu s prikazompoljoprivrednih i šumskih zemljišta, vodnih izvora i vodnogospodarskih sustava, podru jamineralnih sirovina, prirodnih i kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti te ugroženihpodru ja, osnovu prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture, zahvate u prostorulokalnog zna enja, te uvjete za provedbu prostornog plana s granicama gra evinskih podru ja.

Prostorni plan ure enja velikog grada, grada ili op ine mora biti uskla en s PPŽ-om štozna i da se ovim prostornim planom ne prenose ve se detaljnije razraduju i konkretizirajuodredbe PPŽ-a koje proizlaze kao obveza iz plana šireg podru ja, kao sto se odreduju i drugielementi koji su od važnosti za ure enje, korištenje i zaštitu podru ja velikog grada, grada iliop ine.


velja

a 20

08

115

Prostornim planom ure enja velikog grada, grada ili op ine izme u ostalogosiguravaju i integralni pristup prostornom planiranju omogu avaju se slijede i ciljevi, odnosnoplanske postavke koje se odnose na:

racionalnim korištenjem prostora posti i u inkovitiju funkcionalnu organizaciju i štednju resursa. To se prioritetno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja te na gradnju obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža,

prostore za izgradnju odre ivati na na in da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogu i ure enje, korištenje i zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te da se tako pove a zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv-štedljiv na in,

ograni iti izgradnju na poljodjelskim površinama visoke kvalitete tla te prostor osjetljive geološke, hidrološke, geomorfološke i biološke strukture,

isklju iti izgradnju osobito u zašti enim dijelovima prirode, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, u vodozaštitnim zonama, u koridorima prometnica i infrastrukture,

koncepcija razvoja temelji se na principima policentri nog razvitka, gdje su dostupno locirane nove izgradnje (stanovanje, gospodarske djelatnosti) i u novim žarištima razvoja ili u postoje im koja još nemaju samostalnu snagu razvitka,

zadržati i obogatiti dostignuti standard društvenih djelatnosti, veli inu gra evinskog podru ja, odnosno rast gra evinskih podru ja

naselja potrebno je strogo ograni iti i nadzirati svim dostupnim mjerama, a sukladno projekcijama demografskog rasta,

ure enje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvr enih prostornih mogu nosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije, javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura),

trajno uvanje biološke izvornosti i raznolikosti te održavanje ekološke stabilnosti, racionalno korištenje prirodnih dobara,

unapre enje stanja okoliša i životnih uvjeta, o uvanje kulturne baštine .


IV. t

eaj

116

Na sve prostorne planove ure enja op ina/gradova koji se nalaze unutar ZOP-a( i/ili ijisu dijelovi unutar ZOP) nositelj izrade dužan je pribaviti suglasnost Ministarstva zaštite okoliša,prostornog ure enja i graditeljstva. Op ine i gradovi koji još nisu donijeli prostorni plan ure enjaop ine, odnosno grada dužni su to u initi najkasnije do 31. prosinca 2007. Na podru ju op ine,odnosno grada koja ne donese prostorni plan ure enja op ine i grada do 31. prosinca 2007. nemogu se izdavati rješenja o uvjetima gra enja i lokacijske dozvole, osim za gra evine planiraneprostornim planom županije.

Prostorni planovi ure enja op ina/gradova22 koji se nalaze unutar ZOP-a ( i/ili iji sudijelovi unutar ZOP) su ve u “visokoj fazi” uskla enja s odredbama Uredbe o ure enju i zaštitizašti enog obalnog podru ja mora, odnosno Zakonom o prostornom ure enju i gra enju i to:

Istarska županija od 22 op ine/grada svoj Prostorni plan ure enja op ine /grada je s odredbama Uredbe uskladilo 12 op ina/gradova,

Primorsko-goranska županija od 22 op ine/grada svoj Prostorni plan ure enja op ine /grada je s odredbama Uredbe uskladilo 18 op ina/gradova,

Li ko-senjska županija od 3 op ine/grada svoj Prostorni plan ure enjaop ine /grada je s odredbama Uredbe uskladilo 2 op ina/gradova,

Zadarska županija od 26 op ine/grada svoj Prostorni plan ure enjaop ine /grada je s odredbama Uredbe uskladilo 19 op ina/gradova,

Šibensko-kninska županija od 10 op ine/grada svoj Prostorni plan ure enja op ine /grada je s odredbama Uredbe uskladilo 7 op ina/gradova,

Splitsko-dalmatinska županija od 32 op ine/grada svoj Prostorni plan ure enja op ine /grada je s odredbama Uredbe uskladilo 22 op ina/gradova,

Dubrova ko-neretvanska županija od 18 op ine/grada svoj Prostorni plan ure enja op ine /grada je s odredbama Uredbe uskladilo 10 op ina/gradova.

22 Prostorni planovi unutar ZOP-a i planovi iji se dijelovi nalaze unutar tog podru ja koji do dana stupanjana snagu ovoga Zakona nisu dobili suglasnosti Ministarstva iz lanka 39. stavka 1. Zakona o izmjenama idopunama Zakona o prostornom ure enju (»Narodne novine«, br. 100/04) moraju se uskladiti s


velja

a 20

08

117

4.3. PROVEDBENI DOKUMENTI PROSTORNOG URE ENJA : URBANISTI KI PLAN URE ENJA IDETALJNI PLAN URE ENJA

Generalni urbanisti ki plan ure enja koji se donosio za naselje u kojima je sjedištežupanija, Grad Zagreb, te druga naselja koja imaju više od 15.000 stanovnika više nije navedenu strukturi dokumenata prostornog ure enja. Postoje i Generalni urbanisti ki planovi se mogumijenjati i dopunjavati, a ostaju na snazi najdulje deset godine od dana stupanja na snaguZakona o prostornom ure enju i gra enju.

Sukladno odredbama Zakona o prostornom ure enju (»Narodne novine«, 30/94, 68/98,61/2000, 32/2002 i 100/2004) kao i temeljem Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskihprikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodnenovine” 106/98, 39/04, 45/04, 163/04) bilo je jasno da je uloga urbanisti kog plana ure enjadvojaka. Za neka naselja on ima ulogu generalnog urbanisti kog plana, dok za neka drugeprostorne obuhvate on ima ulogu detaljnog-provedbenog dokumenta prostornog ure enja.Sada, stupanjem na snagu Zakona o prostornom ure enju i gra enju samo je jedan provedbenidokument prostornog ure enja i to : Urbanisti ki plan ure enja.

Velika afirmacija urbanisti kog plana ure enja23 je nastala asom donošenja Uredbe oure enju i zaštiti zašti enog obalnog podru ja mora (“Narodne novine” br. 128/04), kojom jeodre eno da u ZOP-u u smislu lanka 45a. Zakona o prostornom ure enju ako nije donesenurbanisti ki plan ure enja, ne može se graditi nova, rekonstruirati, odnosno zamijeniti postoje apojedina na ili više gra evina na gra evnoj estici ili prostornoj cjelini izgra enog dijelagra evinskog podru ja naselja površine ve e od 5000 m2.

odredbama ovoga Zakona kojima se ure uje ZOP. Odluku o uskla enju ovoga lanka donosi op insko,odnosno gradsko vije e bez provo enja javne rasprave.23 Prostorni planovi unutar ZOP-a i planovi iji se dijelovi nalaze unutar tog podru ja koji do dana stupanjana snagu ovoga Zakona nisu dobili suglasnosti Ministarstva iz lanka 39. stavka 1. Zakona o izmjenama idopunama Zakona o prostornom ure enju (»Narodne novine«, br. 100/04) moraju se uskladiti sodredbama ovoga Zakona kojima se ure uje ZOP. Prostorni planovi ne primjenjuju se u neizgra enomdijelu gra evinskog podru ja do dobivanja suglasnosti Ministarstva, te ako ne dobiju suglasnostMinistarstva prestaju važiti 1. travnja 2008.


IV. t

eaj

118

Urbanisti ki plan ure enja detaljnije odre uje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja sosnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelinanaselja.

Urbanisti ki plan ure enja donosi se obvezno za neizgra ene dijelove gra evinskogpodru ja naselja i neizgra ena izdvojena gra evinska podru ja izvan naselja te za dijelove tihpodru ja planiranih za urbanu obnovu.

Detaljni plan ure enja u skladu s prostornim planom ure enja velikog grada, grada iliop ine, odnosno urbanisti kim planom ure enja detaljno razra uje uvjete za gradnju i ure enjepojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veli inu, op esmjernice oblikovanja i na in priklju ivanja na komunalnu infrstrukturu te odre uje mjere zazaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih i drugih vrijednosti propisanih.


velja

a 20

08

119

5. ZAKLJU AK

Aktivno prate i sve promjene koje se dešavaju na našim prostorima, a vode i ra una oosiguravanju održivog razvoja, racionalnog korištenja i zaštite prostora, ravnomjernoggospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja prostora Republike Hrvatske, kao i u ciljuprilagodbe našeg zakonodavsta Europskom, od 1. listopada 2007. godine u primjeni je Zakon oprostornom ure enju i gra enju ( Narodne novine” br. 76/07).

U svrhu ostvarivanja na ela održivog razvitka, prilikom prihva anja polazišta, strategija,programa, planova, propisa te njihove provedbe, Država i jedinice lokalne i podru ne(regionalne) samouprave moraju poticati gospodarski i socijalni razvitak društva tako da seudovoljavanjem potreba današnje generacije uvažavaju jednake mogu nosti za udovoljavanjepotreba budu ih generacija, te da se sprje ava prevladavanje interesa pojedinih djelatnosti nara un uravnoteženosti razvoja, biološke raznolikosti, zaštite okoliša i potreba drugih korisnikaprostora.

Prostornim ure enjem podržava se održivi razvitak tako da se na temelju pra enja,analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta životnog iradnog okoliša, ujedna enost standarda ure enja pojedinih podru ja, u inkovitost gospodarenjaenergijom, zemljišta i prirodnih dobara, te o uva prostorna osobnost i dugoro no zaštiti prostorkao osnovu zajedni ke dobrobiti i pretpostavku za lokalnu konkurentnost.

Zašti eno obalno podru je mora je podru je od posebnog interesa za Državu. Unutarzašti enog obalnog pojasa koji predstavlja 1000 metara od obalne linije u kopno, odnosno 300metara od obalne linije u more, te cjeloviti prostor otoka propisane su jasne smjernice zaplaniranje unutar kako gra evinskih podru ja, tako i izdvojenih gra evinskih podru ja naselja.

Pri planiranju unutar zašti enog obalnog podru ja mora potrebno je voditi ra una oosnovnim postavkama koje glase: razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, zaštita kulturnihdobara i vrijednosti, dobro organizirana raspodjela i ure enje gra evinskog zemljišta, zaštita icjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvo a mora za kupanje i rekreaciju, zaštita kvalitete iljepote izgra enog okoliša, osobito u obalnom podru ju uz zaštitu užeg obalnog pojasa odgra enja.


IV. t

eaj

120

Izuzetno je važna odredba Zakon o prostornom ure enju i gra enju ( l. 348.) kojom jeodre eno da svi prostorni planovi unutar ZOP-a i planovi iji se dijelovi nalaze unutar togpodru ja koji do 1. listopada 2007. nisu dobili suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša,prostornog ure enja i graditeljstva iz lanka 39. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o prostornom ure enju (»Narodne novine«, br. 100/04) moraju se uskladiti s odredbamaovoga Zakona kojima se ure uje ZOP. Prostorni planovi ne primjenjuju se u neizgra enomdijelu gra evinskog podru ja do dobivanja suglasnosti Ministarstva, te ako ne dobiju suglasnostMinistarstva prestaju važiti 1. travnja 2008.

S obzirom na namjenu dokumenti prostornog ure enja su strateški i provedbeni.Strateški dokumenti prostornog ure enja su: Strategija prostornog razvoja i Program prostornogure enja Republike Hrvatske, prostorni plan podru ja posebnih obilježja, prostorni plan županijeodnosno Grada Zagreba i prostorni plan ure enja velikoga grada, grada, odnosno op ine.Provedbeni dokumenti prostornog ure enja su urbanisti ki plan ure enja i detaljni planure enja.

U izradi i donošenju dokumenata prostornog ure enja mora se posebno uzimati u obzirosjetljivost prostora, odnos prema skladu i krajobraznim vrijednostima, neobnovljivim iobnovljivim prirodnim dobrima i kulturnoj baštini, te ukupnost njihovih me usobnih utjecaja kao ime usobnih utjecaja postoje ih i planiranih zahvata u prostoru.

Prostorno ure enje utje e na poboljšanje u inkovitosti planiranja pojedinihgospodarskih podru ja primjenom procjene njihovih potreba i u inaka, koja u pripremi rješenja iostvarivanju razvojnih odluka obuhva a prethodnu koordinaciju s drugim tijelima i osobamaodre enih posebnim propisima umjesto naknadne prilagodbe ve donesenih odluka, a sasvrhom sprje avanja ili svo enja na najmanju mogu u mjeru rizika od štete u prostoru i pojedinusastavnicu okoliša.


velja

a 20

08

121

LITERATURA:

- Marinovi -Uzelac, A. (2001.), Prostorno planiranje, Dom i svijet, Zagreb

- Agenda 21, materijal Svjetske konferencije o zaštiti okoliša, Rio de Janeiro,1992.

- The European City - Sustaining Urban Quality, Part 1 - 2, A working Conference, Ministry of Environment and Energy, Spatial Planning Department, Copenhagen 1995.

- Strategija prostornog ure ivanja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ure ivanja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, srpanj 1997.

- Nacionalni program demografskog razvitka, Ministarstvo razvitka i obnove, Zagreb, 1998.

- Program prostornog ure ivanja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ure ivanja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, svibanj 1999.

- Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, kolovoz 1999.

- Prostor, komora, gradnja, Ministarstvo prostornog ure ivanja,graditeljstva i stanovanja, listopad 1998.

- Izvješ e o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2003. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure ivanja, Zavod za prostorno ure enje, Zagreb, prosinac 2003.


IV. t

eaj

122

PLANSKA DOKUMENTACIJA I ZAKONSKA REGULATIVA:

- Zakon o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” br. 33/01, 60/01)

- Zakon o prostornom ure enju (“Narodne novine” br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04)

- Zakon o prostornom ure enju i gra enju ( Narodne novine” br. 76/07)

- Uredba o ure enju i zaštiti zašti enog obalnog podru ja mora (“Narodne novine” br. 128/04)

- Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine” 106/98, 39/04, 45/04, 163/04)

- Prostorni plan Istarske županije - Prostorni plan Primorsko-goranske županije - Prostorni plan Li ko-senjske županije - Prostorni plan Zadarske županije - Prostorni plan Šibensko-kninske županije - Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije - Prostorni plan Dubrova ko-neretvanske županije - Prostorni plan ure enja Grada Splita - Prostorni plan ure enja Op ine Starigrad - Paklenica - Generalni urbanisti ki plan Grada Splita - Urbanisti ki planovi ure enja - Detaljni planovi ure enja


velja

a 20

08

123

Zaštita i obnova kulturnih dobara

Autorica:Ivana Sudi , dipl. ing. arh.konzervatorMinistarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku



IV. t

eaj

124


velja

a 20

08

125

Sl. br. 1

Sl. br. 2


IV. t

eaj

126

Sl. br. 3

Sl. br. 4


velja

a 20

08

127

Sl. br. 5

Sl. br. 6


IV. t

eaj

128

Sl. br. 7

Sl. br. 8


velja

a 20

08

129

Sl. br. 9

Sl. br. 10


IV. t

eaj

130

Sl. br. 11

Sl. br. 12


velja

a 20

08

131

Sl. br. 13

Sl. br. 14


IV. t

eaj

132

Sl. br. 15

Sl. br. 16


velja

a 20

08

133

Sl. br. 17

Sl. br. 18


IV. t

eaj

134

Sl. br. 19

Sl. br. 20


velja

a 20

08

135

Sl. br. 21

Sl. br. 22


IV. t

eaj

136

Sl. br. 23

Sl. br. 24


velja

a 20

08

137

Sl. br. 25

Sl. br. 26


IV. t

eaj

138

Sl. br. 27

Sl. br. 28


velja

a 20

08

139

Sl. br. 29

Sl. br. 30


IV. t

eaj

140

Sl. br. 31

Sl. br. 32


velja

a 20

08

141

Sl. br. 33

Sl. br. 34


IV. t

eaj

142

Sl. br. 35

Sl. br. 36


velja

a 20

08

143

Sl. br. 37

Sl. br. 38


IV. t

eaj

144

Sl. br. 39

Sl. br. 40


velja

a 20

08

145

Sl. br. 41

Sl. br. 42


IV. t

eaj

146

Sl. br. 43

Sl. br. 44


velja

a 20

08

147

Sl. br. 45

Sl. br. 46


IV. t

eaj

148

Sl. br. 47

Sl. br. 48


velja

a 20

08

149

Sl. br. 49

Sl. br. 50


IV. t

eaj

150

Sl. br. 51

Sl. br. 52


velja

a 20

08

151

Sl. br. 53

Sl. br. 54


IV. t

eaj

152

Sl. br. 55

Sl. br. 56


velja

a 20

08

153

Sl. br. 57

Sl. br. 58


IV. t

eaj

154

Sl. br. 59

Sl. br. 60


velja

a 20

08

155

Sl. br. 61

Sl. br. 62


IV. t

eaj

156

Sl. br. 63

Sl. br. 64


velja

a 20

08

157

Sl. br. 65

Sl. br. 66


IV. t

eaj

158

Sl. br. 67

Sl. br. 68


velja

a 20

08

159

Sl. br. 69

Sl. br. 70


IV. t

eaj

160

Sl. br. 71

Sl. br. 72


velja

a 20

08

161

Sl. br. 73

Sl. br. 74


IV. t

eaj

162


velja

a 20

08

163


Autorica:Ivana Sudi , dipl. ing. arh.konzervatorMinistarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku



IV. t

eaj

164


velja

a 20

08

165

1. PRO ELJA U OSJE KOJ TVR I, ZAŠTI ENOJ BAROKNOJ CJELINI

Kao vojni i civilni grad – utvrda, Tvr a se po ela graditi odmah po odlasku Turaka,krajem 17.st., te je neko vrijema bila najisto nija to ka Habsburške Monarhije.

Austrijska vojska je do temelja uništila turski Osijek, koji je bio najve e trgovištezapadnog Turskog Carstva. Po inje nagla izgradnja novog grada koji je bio u cijelosti dovršendo polovice 18.st. Tadašnji projektant shvatio je i poštivao genius loci dotadašnjesrednjovjekovne i turske gradnje grada koja je bila pogodna kako zbog strateškog položaja takoi zbog položaja uz rijeku Dravu koja teku i sa zapada kroz Osijek južnu stranu svojim protokomodsijeca od sjeverne strane, po emu je i dobio ime (franjevac Emerih Pavi 1766. Ramusviridantis olivae). Ulice u odnosu na turski grad samo su poravnate, nastali su trgovi za raznenamjene, izgra ene ve e ku e oficira i gradskih vije nika, manje ku e obrtnika i gostioni araizvan glavnih ulica. Isusovci i Franjevci grade crkve na mjestima prijašnjih džamija, a vojniinženjeri opasuju grad tada modernom utvrdom vu jim zubima. Jer iako je tada bio ve mir napapiru, još su svakodnevne opsade i borbe oko grada.


IV. t

eaj

166

U toj oazi, daleko od prijestolnice, nastaje u jednom dahu grad istih linija, sofisticiran,siguran koliko je to mogu e za ono vrijeme, ku e izgra ene po strogo odre enim pravilimastruke i gradskim odredbama, poplo enim trgovima i ulicama, ... pravi vojni grad. Ali ... i pravibarokni grad, s novim detaljima i udobnostima koje nosi to doba. Dolaze graditelji, zidari iobrtnici iz prijestolnice, jer oficiri dovode svoje obitelji te im moraju organizirati što je višemogu e udoban život. Dubrova ki trgovci, koji su ovdje trgovali još od vremena Turaka, sadaponovno grade ku e i ure uju trgovine, a robu iz cijeloga svijeta prodaju u Osijeku.

Po tome je ova utvrda specifi na – ona nije samo vojna nego i civilna, štopodrazumijeva osim vojne jednostavnosti i još nešto ... bilo je potrebno ovom gradu dati šarm. Itako u roku od nekoliko godina nastaju sva pro elja, jednostavna, ali uredna, možda su i mislilida su šarmantna, ali tako uniformirana na žalost to nisu bila. Gotovo sva ista, a majstori su sevjerojatno u panici pokušali malo poigrati (varijacije na temu: sivo pro elje s bijeli slikanimpasicama i uglovnjacima ili sivo pro elje s bijelim kvadrima i crnim pasicama, zatim gruba iliglatka siva a ponekad i crvenkasta žbuka ...i.t.d.). Završna obrada je uglavnom glatkom žbukomjer se radilo dravskim pijeskom koji je sitan, a na nekoliko mjesta je upotrijebljen krupniji pijesak,odnosno sipina koja nije ovdje autohtona.

No, ve krajem 18.st. dolazi novo vrijeme i novi stil, a i turska vojska se ve dalekopovukla, po inju preinake i na pro eljima. Vijenci i nadprozornici dobivaju istake i zaobljenelinije, a tada stereotipni uglovnjaci po inju se prežbukavati. Ve u 19.st. gotovo sve zgradedobivaju novi izgled, te jednostavna pro elja isto tako kao što su nastala u jednom dahu, tako inestaju. Dopunjavaju se pilastrima, kapitelima i girlandama, a ku e ostaju iste, proporcije onogstrogog vojnog baroka su iste, strogi potezi ulica su isti. Koliko god su tada željeli uljepšati svojusredinu, u tom žaru su i pretjerali.


velja

a 20

08

167

Na svu sre u, novi stilovi koliko god su bili drski, još uvijek su ispod sebe ostavljali stareslojeve i prežbukavali ih opet vapnenom žbukom, tako da mi danas možemo odabirati koji je slojvrijedniji i koji emo prezentirati. Ono što se dogodilo kasnije s pojavom novih cementnih žbukai još kasnije plasti nih boja, to, na žalost, nitko ne može promijeniti. To je uništilo sve slojeveispod, a po elo je uništavati i zi e. Moda i visoka tehnologija 20.st. postala je kuga prijašnjihslojeva i zi a od opeke.

No, tu je Tvr a, tada Nutarnji grad imala sre u u nesre i. Krajem 19.st. i u 20.st. onapotpuno gubi važnost kao gradsko središte, administracija i bogatije stanovništvo sele sezapadno u drugi dio grada – u Gornji grad, izgra en bogatstvom uglavnom eksploatacijeslavonskog hrasta. Tvr a je tada bila u svojevrsnom moratoriju, održavala se, ali novih šokovanema.

70-ih godina 20.st. sjetili su se kako bi se Tvr a mogla ipak malo urediti, a sve brzo, jerse novim materijalima lako radi. I tako se nekoliko godina uništavaju pro elja hirofom,beomalom i fasadexom, ali opet na sre u samo pojedine zgrade.

Unazad 15-ak godina, u Tvr i se po inju istraživati i uop e valorizirati stari slojevi napro eljima. Tako je prije nekoliko godina zapo ela suradnja i sa stru njacima Hrvatskogrestauratorskog zavoda, po ela su sustavna i detaljna sondiranja na pro eljima gdje su se italii listali interesantni slojevi.

Paronepropusni žbukani i bojeni slojevi pokazali su se loše na zidu od opeke, jer nedozvoljavaju vlazi i solima slobodno kretanje (uporabu vapnene žbuke ovdje baziramo na svimprimjerima na zi u od opeke, jer je cijela Tvr a zidana pe enom opekom). Odlu ili smo ih svevremenom ukloniti, vidjeti što je uništeno i što se još može spasiti. Svijest greenpeacea prodrlaje i do nas i kao gotovo svi i mi se u imo, nažalost, na svojim griješkama. Uvidjeli smo da jedinouporabom vapnenih žbuka i boja možemo kvalitetno konzervirati i rekonstruirati pro elja.


IV. t

eaj

168

Za sada smo ustrajani na obnovi prema starim recepturama. 2001.g. pod vodstvom g.Weissenbacha i u organizaciji g e. Ku inec iz HRZ-a iz Zagreba, održali smo u Tvr i seminarza izvoditelje, projektante, u enike, nastavnike i konzervatore, o žbukanju na tradicionalanna in. Povod je bilo otvoreno radilište Franjeva ke crkve, zapravo naši uvjeti žbukanjavapnenom žbukom, a s druge strane pritisci projektanta, izvoditelja radova i proizvoditeljaindustrijskih žbuka i boja. Zbog odli nog vodstva, te susretljivosti i truda izvoditelja seminar jebio zapažen, a rezultati vrlo dobri. Mi konzervatori više smo nego zadovoljni, jer smorazmišljanja svih sudionika seminara barem malo uzdrmali. Ne mogu re i da smo ih oduševili,jer je, naravno, i dalje namalom i fasadexom lakše i brže raditi. Drago nam je da smo tomprilikom i mi sami puno nau ili, jer uz svu našu želju, struku i ekološku svijest, o tome nismopuno znali. Današnje školovanje, kako srednje tako i visoko školstvo, o tradicijskom graditeljstvusamo usput govori. Tada je postignut i dogovor sa srednjom Gra evinskom školom o proširenjutema u nastavi o gradnji i žbukanju na tradicionalan na in. Za po etak...

Uskoro nas eka još jedan delikatniji posao. Na jednoj stambenoj zgradi ve sukonzervirani slojevi dviju baroknih faza i jedne historicisti ke. Tu je i izlog na koljeno iz prvebarokne faze, prvi koji smo pronašli na pro eljima u Tvr i ( poznato nam je iz nacrta da supostojali na mnogim prizemnim lokalima, ali niti jedan nije sa uvan). Sada te tri faze trebaspojiti, odnosno djelomi no rekonstruirati nedostaje u žbuku, tako da se zadovolje principistruke, ali i da estetski kriteriji budu postignuti, jer arheološka prezentacija slojevitosti esto vodiu drugu krajnost.


velja

a 20

08

169

Obnovljena je i zgrada Magistrata, gdje je prona en bojeni sloj s kraja 18.st., tamnagolublje plavi asto siva boja koju smo ponovili prirodnim pigmentom paljenoga ariša, naravnona podlozi od vapnene žbuke. Istražne radove proveli su stru njaci HRZ-a. Zbog isoljavanja izzida koji je 30 godina bio zatvoren cementnom žbukom, došlo je do ošte enja žbuke uprizemnom dijelu, na mjestu gdje je zid bio natopljen vlagom. Pri prošlogodišnjoj obnovi togadijela, a zbog ujedna avanja svih dijelova pro elja, željeli smo poslije ponovnoga žbukanjadonje zone samo osvježiti sva pro elja (ina e je vapnena žbuka zato i zahvalna jer se bezikakvih problema nanosi sloj ili žbuke ili boje preko postoje e), no naišli smo na velikoiznena enje. Nanosili smo vapnenu boju (obi nu bijelu kao podlogu), a ona se samo ljuštila,kao da je stara podloga fasadex a ne vapno. Poslije niza proba, analiza i konzultacija srestauratorima i slikarima, došli smo do zaklju ka da smo pogriješili prave i pigment od ariša,odnosno crnogorice koja je puna smole, te stvara na površini film preko kojega se ne moženanašati novi sloj, a osim toga je i paro nepropustan što uvijek pokušavamo izbje i i baš zatoupotrijebljavamo prirodne materijale. Plavi asti ton bi, ina e, dobili i da smo palili lipino drvo, noto onda nismo znali. Kako sada ima na tržištu nekoliko proizvo a a koji proizvode industrijskivapnenu boju i daju za istu garanciju, to je u svakomu slu aju dobra alternativa. No, ako želitepro i ne jeftinije, nego stvarno izuzetno jeftino, a kvalitetno, onda nabavite: pravo gašeno,odležano, dobro prosijano vapno, potražite prirodne pigmente i još samo… izvoditelja saiskustvom za takove radove.

Obnovili smo i pro elja Crkve sv. Mihaela, jednobojno oker, kao što je obnovljena izgrada Juden kasarne, Konjani ke kasarne i Veterinarske stanice (danas Restauratorskeradionice).

Kraj 19.st. donosi uglavnom promjene zbog neobi nih boja koje više nisu od prirodnihpigmenata ... pa evo i nekih primjera obnovljenih pro elja prema rezultatima istražnih radova.

A poslije obnove slijedi ono neizbježno ... grafiti ...


IV. t

eaj

170


velja

a 20

08

171


Autor:Damir Filipovi , dipl. ing. arh.viši inspektorRepublika Hrvatska, Ministarstvo kultureUprava za zaštitu kulturne baštine

Primjena zakona o zaštiti kulturnih dobara u praksi


IV. t

eaj

172


velja

a 20

08

173

1. UVODNE NAPOMENE

Kulturna baština i njezina zaštita predstavlja bitan element u odnosu ovjeka premasvome povijesnom naslije u i njegovom uklju ivanju u planiranje i organizaciju prostora usuvremenom, tehni ki sve razvijenijem društvu. Osobito se to odnosi na povijesne urbane iruralne cjeline koje svjedo e o bogatstvu i raznolikosti kulturno-povijesnog i društvenog razvoja.

Problematiku zaštite i o uvanja kulturnih dobara ure uje Zakon o zaštiti i o uvanjukulturnih dobara iz 1999. godine (manje izmjene i dopune Zakona donesene su 2003. i 2004.godine) kojim je odre eno da su kulturna dobra – kulturna baština, od posebnog interesa zaRepubliku Hrvatsku. Zakon, kao pravni okvir zaštite, uspostavlja na ela, kriterije te procedure ipostupak za zaštitu kulturne baštine, te odre uje kategorije – vrste kulturnih dobara. Zaštitakulturnih dobara ima za cilj da se ona o uvaju kao baština budu im naraštajima, stvore uvjeti zanjihov opstanak i poduzimanje mjera potrebnih za njihovo redovito održavanje, sprije e radnjekojima bi se mogla ugroziti njihova vrijednost, te uspostavili uvjeti da kulturna dobra premasvojoj namjeni i zna enju služe potrebama pojedinca i op em interesu.


IV. t

eaj

174

ZAKON O ZAŠTITI I O UVANJU KULTURNIH DOBARA (NN 69/99) – pregled popoglavljima:

I. OP E ODREDBE ( l. 1-6.) II. VRSTE KULTURNIH DOBARA

1. Nepokretna kulturna dobra ( l. 7) 2. Pokretna kulturna dobra ( l. 8) 3. Nematerijalna kulturna dobra ( l. 9)

III. USPOSTAVLJANJE ZAŠTITE NAD KULTURNIM DOBROM 1. Preventivna zaštita ( l. 10-11.) 2. Utvr ivanje svojstva kulturnoga dobra ( l. 12) 3. Kulturna dobra od nacionalnog zna enja ( l. 13) 4. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ( l. 14-16.) 5. Zaštita dobara od lokalnog zna enja ( l. 17.)

IV. OBVEZE I PRAVA VLASNIKA KULTURNOGA DOBRA 1. Vlasništvo na kulturnom dobru ( l. 18-19.) 2. Obveze vlasnika kulturnoga dobra ( l. 20-23.) 3. Prava vlasnika kulturnoga dobra ( l. 24-26.) 4. Ograni enja prava vlasništva na kulturnom dobru ( l. 27-29.)

a) Ograni enja posjeda kulturnoga dobra ( l. 30-33.) b) Ograni enja uporabe kulturnoga dobra ( l. 34-35.) c) Ograni enja u prometu kulturnih dobara ( l. 36-40.) d) Izvlaštenje kulturnoga dobra ( l. 41) e) Založno pravo na kulturnom dobru ( l. 42)

5. Pokri e troškova za otklanjanje štete na kulturnom dobru ( l. 43)


velja

a 20

08

175

V. MJERE ZAŠTITE I O UVANJA KULTURNIH DOBARA 1. Istraživanje kulturnih dobara ( l. 44-50.) 2. Dokumentiranje i pra enje stanja kulturnih dobara ( l. 51-53.) 3. Ozna ivanje kulturnog dobra ( l. 54.) 4. Utvr ivanje sustava mjera zaštite za kulturno dobro ( l. 55.)

a) Utvr ivanje sustava mjera zaštite za nepokretno kulturno dobro ( l. 56-58.) b) Utvr ivanje sustava mjera zaštite za pokretno kulturno dobro ( l. 59)

5. Utvr ivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra u postupku izdavanja lokacijske dozvole ( l. 60-61.)

6. Prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru ( l. 62-64.) 7. Prethodno odobrenje za obavljanje djelatnosti u nepokretnom kulturnom dobru

( l. 65.) 8. Odobrenje za izradu replike kulturnoga dobra ( l. 66.) 9. Iznošenje kulturnih dobara ( l. 67-69.) 10. Uvoz i unošenje kulturnih dobara ( l. 70.) 11. Zaštita ugroženog kulturnoga dobra ( l. 71-72.) 12. Hitne mjere zaštite i o uvanja kulturnoga dobra ( l. 73-74.) 13. Zaštita kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima ( l. 75-76.)

VI. OBAVLJANJE POSLOVA NA ZAŠTITI I O UVANJU KULTURNIH DOBARA 1. Poslovi na zaštiti i o uvanju kulturnih dobara ( l. 77-79.) 2. Inspekcijski poslovi ( l. 80-93.) 3. Ustanove za zaštitu i uvanje kulturnih dobara ( l. 94.)

a) Restauratorske ustanove ( l. 95-96.) b) Muzeji, arhivi i druge ustanove u kulturi ( l. 97-99.)

4. Specijalizirane pravne i fizi ke osobe ( l. 100-101.) VII. HRVATSKO VIJE E ZA KULTURNA DOBRA ( l. 102-107.) VIII. FINANCIRANJE ZAŠTITE I O UVANJA KULTURNIH DOBARA

1. Osiguranje sredstava za zaštitu i o uvanje kulturnih dobara ( l. 108-111.) 2. Prora unski prihodi po osnovi uporabe kulturnih dobara ( l. 112-114.)

IX. PREKRŠAJNE ODREDBE ( l. 115-119.) X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ( l. 120-127.)


IV. t

eaj

176

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara (NN151/03, 157/03 i 100/04)

U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara iz2003. godine novine su Koncesije i koncesijska odobrenja na kulturnim dobrima, novi lanci kojise odnose na povrat kulturnih predmeta nezakonito odnesenih iz drugih zemalja, te uvo enjespomeni ke rente. U tijeku 2004. godine donesen je Pravilnik o skupljanju samoniklih biljaka usvrhu prerade, trgovine i drugog prometa.

Koncesija podrazumijeva stjecanje prava na gospodarsko korištenje nepokretnogakulturnog dobra ili pravo obavljanja gospodarskih djelatnosti u vezi s nepokretnim kulturnimdobrom koje je u vlasništvu Republike Hrvatske, županije, Grada Zagreba, grada ili op ine.Koncesija se dodjeljuje na temelju javnog natje aja što ga raspisuje vlasnik kulturnog dobra. Zakulturna dobra u vlasništvu Republike Hrvatske natje aj raspisuje Ministarstvo kulture.Koncesija se dodjeljuje na odre eno vrijeme, ali ne dulje od 30 godina.

Povrat kulturnih predmeta nezakonito odnesenih iz drugih zemalja reguliran je novimlancima zakona ( lanci 70.a – 70.e dodani iza l. 70.) koji propisuju postupak kojim državelanice Europske unije mogu zatražiti povrat kulturnih predmeta nezakonito odnesenih s njihova

teritorija, ukoliko se oni nalaze na podru ju Republike Hrvatske. Tu se prije svega misli naumjetni ke, povijesne ili arheološke predmete zašti ene kao nacionalno blago pojedinih državaili pak navedeni predmeti ine sastavni dio javnih zbirki navedenih u inventaru zbirki muzeja,arhiva i/ili knjižnica u nekoj od država lanica Europske unije. Postupak povrata kulturnihpredmeta koji su nezakonito odneseni s teritorija države lanice Europske unije može pokrenutidržava lanica pred nadležnim sudom u Republici Hrvatskoj protiv posjednika, odnosno drugogimatelja kulturnog predmeta. Nadležno tijelo Ministarstva kulture u navedenom postupku dužnoje sura ivati s državama lanicama Europske unije, te uz ostalo poduzeti radnje radipronalaženja kulturnoga predmeta kao i poduzeti potrebne mjere za njegovo fizi ko o uvanje.Tako er nadležno tijelo dužno je postupati kao posrednik izme u posjednika, odnosno drugogimatelja i zainteresirane države lanice Europske unije vezano za povrat kulturnoga predmeta.

Spomeni ka renta regulirana je izmijenjenim l. 114 i dodanim lancima 114.a i 114.b.Fizi ke i pravne osobe, koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a kojeobavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na podru ju kulturnopovijesne cjeline, obveznici su spomeni ke rente.


velja

a 20

08

177

Fizi ke i pravne osobe koje u svom sastavu imaju poslovne jedinice (svako stalnomjesto obavljanja gospodarske djelatnosti) koje obavljaju gospodarsku djelatnost unepokretnom kulturnom dobru ili na podru ju kulturno povijesne cjeline, obveznici suspomeni ke rente za svaku poslovnu jedinicu. Osnovica spomeni ke rente je korisna površinaposlovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na podru ju kulturnopovijesne cjeline.

Spomeni ka renta pla a se u iznosu od 3,00 do 10,00 kuna po etvornom metrukorisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili napodru ju kulturno povijesne cjeline.

Visinu spomeni ke rente propisuje svojom odlukom Grad Zagreb, grad ili op ina.

Spomeni ka renta pla a se u godišnjem iznosu prema rješenju o utvr ivanjuspomeni ke rente koje donosi nadležno upravno tijelo jedinice lokalne i podru ne regionalnesamouprave.

Prihod od spomeni ke rente iz lanka 114. i lanka 114.a ovoga Zakona može sekoristiti isklju ivo za zaštitu i o uvanje kulturnih dobara, a upla uje se 60% u korist GradaZagreba, grada ili op ine na podru ju na kojem je renta ubrana, a 40% u korist državnogprora una za ostvarivanje nacionalnog programa iz lanka 110. ovoga Zakona.


IV. t

eaj

178

2. VAŽNIJI NAGLASCI IZ PROVEDBE ZAKONA O ZAŠTITI I O UVANJU KULTURNIHDOBARA

Kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju ( l. 3. Zakonao zaštiti i o uvanju kulturnih dobara, NN 69/99, 151/03, 157/03 i 100/04) predmet su skrbi nesamo djelatnika Uprave za zaštitu i o uvanje kulturnih dobara Ministarstva kulture RH, ve iodgovornih tijela državne uprave, tijela lokalne samouprave i uprave, tijela lokalne samoupravena podru ju kulture, prostornog planiranja i ure enja prostora, zaštite okoliša, graditeljstva,stambenog i komunalnog gospodarstva, graditeljstva, turizma i drugih.

Temeljem Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara stru ne i upravne poslove nao uvanju kulturnih dobara obavljaju nadležna tijela (na podru ju RH konzervatorski odjeli i zapodru je Grada Zagreba Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode), specijaliziranepravne i fizi ke osobe koje posjeduju propisano dopuštenje kao i javne ustanove u okviru svojihdjelatnosti prema posebnim zakonima (muzeji, galerije, arhivi, restauratorske ustanove i dr.).

Djelatnicima Odjela za inspekcijske poslove dužnost je obavljati pregled, nadzorkulturnih dobara, prostor u kojem je kulturno dobro smješteno, dokumentaciju i opremu, te popotrebi saslušati pojedine osobe u upravnom postupku ( l. 83. citiranog Zakona).

Uspostavljaju i mjere zaštite nad kulturnim dobrima nadležna tijela, konzervatorskiodjeli i Gradski zavod za podru je Grada Zagreba temeljem stru nog vrednovanja predlažu, aMinistarstvo kulture utvr uje svojstvo kulturnog dobra rješenjem koje dostavlja vlasnicima,jedinicama lokalne samouprave, sudovima i katastrima, te se objavljuje u Narodnim novinama.Rješenje o preventivnoj zaštiti kojim konzervatorski odjeli odnosno navedeni Gradski zavodutvr uju svojstvo kulturnog dobra ima zakonski rok trajanja te isto valja pred istek ponovovalorizirati.

Nadležna tijela Uprave za zaštitu i o uvanje kulturnih dobara prate stanje nepokretnih ipokretnih kulturnih dobara, te utvr uju sustav mjera zaštite .

Temeljem lanka 60. i 62. istoimenog Zakona sve radnje koje bi mogle prouzro itipromjene na kulturnom dobru, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnog dobra, moguse poduzimati samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela.

Prethodno odobrenje potrebno je i za gradnju na podru ju zašti ene kulturno povijesnecjeline.


velja

a 20

08

179

Zbog zaštite i o uvanja kulturno povijesnih cjelina u urbanisti ke planove i dokumenteprostornog ure enja zašti enih podru ja ugra uju se konzervatorske podloge sa definiranimsustavom mjera zaštite. Pri tom valja napomenuti i slu ajeve kada prema Zakonu o prostornomure enju i gradnji (NN 76/07) nije potrebna dozvola za gradnju, u zašti enim zonama gradnjaipak ne može biti zapo eta bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.

Slijedom gore navedenog nadležni konzervatorski odjel odnosno navedeni Gradskizavod na zahtjev stranke, tj. vlasnika kulturnog dobra izdaje:

posebne uvjete zaštite kulturnog dobra za izdavanje lokacijske dozvole

nakon ovjere izra ene projektne dokumentacije prema izdanim posebnim uvjetima izdaje prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru.

Dakle gra evna dozvola za kulturno dobro može se izdati samo ako postoji kona noprethodno odobrenje odnosno potvrda od nadležnog tijela ( l.62.).


IV. t

eaj

180

3. PROBLEMATIKA U PROVO ENJU ZAKONSKIH ODREDBI

Vlasnici kulturnih dobara iako su temeljem citiranog Zakona dužni uvati i redovitoodržavati kulturno dobro, te za sve radnje na njima tražiti suglasnost nadležnog tijela uglavnomto ne ine.

U estale bespravne radnje koje narušavaju cjelovitost kulturnog dobra su:

rekonstrukcije i adaptacije; nadogradnje i dogradnje; prenamjena prostora; promjena pokrova ili adaptacija krovišta (promjena nagiba krova kako

bi se dobila još jedna etaža, zamjena kupe kanalice s novim materijalima, npr. mediteran crijep );

žbukanje i bojanje pro elja (zamjena tradicionalne žbuke s industrijskom, npr. sep );

izmjena vanjske stolarije (u novije vrijeme zamjena tradicijske drvene stolarije s aluminijskom ili PVC stolarijom);

otvaranje novih otvora za prozore i vrata ili promjena oblika i veli ineotvora (va enje kamenih erti i sl.);

postavljanje neprimjerenih reklama po veli ini ili obliku (neonske reklame);

postavljanje klima ure aja kao vanjskih klima jedinica na uli nim pro eljima zgrada;

postavljanje ure aja za solarnu energiju; postavljanje raznih vrsta antena; postavljanje rasvjetnih tijela; poplo avanje ulica i trgova; postavljanje memorijalnih i drugih spomen obilježja; postavljanje raznih elemenata urbane opreme (klupe, koševi za

otpatke i dr.) kao i druge intervencije koje prouzrokuju promjene na kulturnom

dobru.


velja

a 20

08

181

Navedenim u estalim bespravnim radnjama na kulturnim dobrima unutar kulturnopovijesnih cjelina degradira se ne samo izgled pojedina nog kulturnog dobra ve i same cjeline.Umnožavanjem nepoželjnih pojava i konflikata u prostoru pojedine povijesne jezgre gubesvojstvo kulturnog dobra što je osobito vidljivo u pojedinim zašti enim kulturno povijesnimcjelinama u priobalju i na otocima.


IV. t

eaj

182

4. OBLICI OŠTE IVANJA KULTURNIH DOBARA

4.1. RUŠENJA UNUTAR ZAŠTI ENE KULTURNO POVIJESNE CJELINE

U proteklih nekoliko mjeseci protuzakonito je porušeno nekoliko objekata. Neke odnavedenih gra evina pojedina no su registrirana kulturna dobra, a druge se nalaze unutarzašti enih kulturno povijesnih cjelina (Zagreb, Sisak, Rijeka Dubrova ka, Kaštela).

Isto tako posljednjih nekoliko godina dolazi do nove vrste protuzakonitog uništavanjatradicijske baštine razgradnjom drvenih ku a u Turopolju, Moslavini i na Kordunu, te kamenihku a, ogradnih zidova, suhozida i portala u naseljima i zaseocima u Istri, Primorju i Dalmaciji.

Djelatnici nadležnih konzervatorskih odjela obavljanjem u estalijih nadzora na timpodru jima mogu bitno doprinijeti sprje avanju devastacija, jer ovim protuzakonitim radnjama nesamo da nestaje dio naše etno baštine nego se bitno mijenja i okolni krajobraz.

Za zaštitu ove vrste kulturnih dobara potrebna je i suradnja s policijskim postajama kojena ugroženim podru jima mogu održavati stalne ophodnje.

4.2. BESPRAVNA GRADNJA NA PODRU JU ZAŠTI ENE KULTURNO POVIJESNE CJELINE

Na podru ju zašti enih kulturno povijesnih cjelina najugroženija su podru ja arheološkihlokaliteta i nalazišta. Nekontrolirani i nedozvoljeni zemljani radovi za gradnju ku a izrazito moguugroziti pojedina vrijedna arheološka nalazišta

Jedan od najboljih primjera bespravne gradnje na podru ju zašti ene kulturno povijesnecjeline i arheološkog podru ja je starogradski anti ki ager na otoku Hvaru. Bitno je napomenutikako je podru je starogradskog polja zanimljiva zona za obavljanje poljoprivredne,gospodarske i turisti ke djelatnosti, te je kao takva predmet sve eš ih protuzakonitih radnji.Tako je na lokalitetu Malo blato podignut kompleks ku a za iznajmljivanje (tri kameneprizemnice, ku a P+1, bazen). Uz glavnu poljsku prometnicu (istok-zapad) izgra eno je nizvikend ku a za odmor.

U oglasnicima se objavljuje prodaja zemljišta s napomenom o mogu nosti gradnjeobjekata na tim parcelama. Neko izrazito plodna obradiva zemlja prodaje se po povoljnojcijeni te je i to jedan od razloga brzog pronalaska kupaca.

Na sjevernoj strani agera nalazi se još nekoliko skupina kamenih ku a sa svimelementima dalmatinske pu ke arhitekture (tzv. pastirska naselja) koje su u ruševnom stanju.Nekada su ih koristili zemljoradnici u jednom dijelu godine, budu i su im domovi bili dostaudaljeni od polja.


velja

a 20

08

183

Do sada je prodano prema neprovjerenim izvorima oko 70-ak parcela što zna i ivjerojatne nove bespravne gradnje.

Tako er se doga a da lokalna samouprava u dokumentima prostornog ure enjaarheološke lokalitete proglasi gra evinskim podru jem (primjeri: Medulin, Crikvenica-Stran e,Baška, apartmansko naselje Zarok-podru je samostana).

Zbog toga nužan je redovni nadzor na terenu, kao i provedba rješenja o obustaviradova od strane nadležnog konzervatorskog odjela.

4.3. LOŠA OBNOVA KULTURNOG DOBRA

Pojedina no zašti ena kulturna dobra tako er su predmet raznih oblika ošte ivanja.Nedozvoljeni radovi ili radovi koji se izvode mimo izdanog prethodnog odobrenja nadležnogtijela esto dovode do loše obnove kulturnog dobra.

Temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu lokalna uprava ve eg broja gradova,zašti enih kulturno povijesnih cjelina (Trogir, Rab, Motovun, Komiža, Stari grad na otokuHvaru), donijela je odluku o komunalnom redu kao podzakonski akt. U ve ini slu ajeva te suodluke samo djelomi no usuglašene sa Zakonom o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara.

U jednoj odluci lokalne samouprave, npr. donesena je odredba o ure enju vanjskihdijelova zgrada navode i da je za postavljanje klima ure aja u staroj gradskoj jezgri ipostavljanje dimovodnih kanala potrebno ishoditi odobrenje nadležnog tijela gradske uprave.Pri donošenju ove odredbe potpuno je zanemarena injenica da za navedene radnje temeljemZakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara treba ishoditi i suglasnost nadležnogkonzervatorskog odjela, odnosno Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode zapodru je Grada Zagreba.

U praksi se sve eš e nailazi i na problem da Gradsko vije e grada ija je povijesnajezgra zašti eno kulturno dobro pokre e inicijativu ujedna avanja na ina oglašavanja putemreklamnih panoa i plakata, financira izradu elaborata, što je pohvalno, ali bez suradnje snadležnim tijelima za zaštitu i o uvanje kulturnih dobara, tj. konzervatorskim odjelima inavedenim Gradskim zavodom. Od nadležnog tijela za te radnje nije zatraženo niti mišljenje, alise po odluci ipak postupa.

Na takve radnje potrebno je žurno reagirati privremenom obustavom radova u kojom seizvo a u može naložiti obveza povrata kulturnog dobra u prijašnje stanje.


IV. t

eaj

184

Prva obustava radova dokument je koji izdaje nadležno tijelo ( l. 6. stavak 1. Zakona ozaštiti i o uvanju kulturnih dobara) i dostavlja se gra evinskoj inspekciji, a po potrebi i nadležnojpolicijskoj postaji, u slu aju kada izvo a ne obustavi radove.

Navedeno protuzakonito ponašanje stranke esto opravdavaju: neinformiranoš u opotrebi ishodovanja prethodnog odobrenja, neznanjem da je naselje u kojem žive zašti enakulturno povijesna cjelina, nepostojanjem zabilježbe (tereta) u zemljišnim knjigama,nedostatnom prisutnosti konzervatora na terenu, sporoš u administracije , itd.

Važno je naglasiti da se upravo kroz suradnju s komunalnim službama, dogovorom odopunama i izmjenama ve donesenih odluka, kao i o novim odlukama na nivou grada ililokalne zajednice može bitno poboljšati u inkovitost na terenu tj. smanjiti broj protuzakonitihradnji. Tu se prije svega misli na gore navedene radove koji se odnose na postavljanje klima,dimovodnih kanala, aluminijske i plasti ne stolarije, raznih elemenata opreme za korištenjesolarne energije, ure enja parternih površina i drugo.


velja

a 20

08

185

5. KRONOLOGIJA POSTUPANJA U PROVEDBI VAŽNIJIH MJERA ZAŠTITE IO UVANJA KULTURNIH DOBARA

5.1. PROVO ENJE MJERA ZAŠTITE I O UVANJA KULTURNIH DOBARA PREMA LANKU 73. I 90.ZAKONA O ZAŠTITI I O UVANJU KULTURNIH DOBARA

U svrhu zajedni kog djelovanja potrebno je usuglasiti kronologiju postupanja tj.provo enje mjera zaštite i o uvanja kulturnih dobara prema lanku 73. i 90. Zakona o zaštiti io uvanju kulturnih dobara kako bi se mjere zaštite mogle što u inkovitije provoditi na terenu i upraksi:

I. Provjera identiteta vlasnika i predmetnog kulturnog dobra ishodovanjem izvatka katastarskog plana i vlasni kog lista (po potrebi traženje punomo i o zastupanju stranke u postupku)

II. Donošenje rješenja nadležnog tijela Ministarstva kulture RH, s definiranim mjerama zaštite kulturnog dobra

III. Po izvršnosti rješenja kada stranka nije dobrovoljno provela propisane mjere povrata u prijašnje stanje u zadanom roku, provodi se administrativno izvršenje (temeljem l. 277. ZUP-a.)

IV. Prvostupanjsko tijelo donosi Zaklju ak o dozvoli izvršenja temeljem l. 278. stavak 1. Zakona o op em upravnom postupku s novim rokom Zaklju ka o dozvoli izvršenja kojim se stranci pruža ponovna mogu nost dobrovoljnog izvršenja obveze iz rješenja

V. Nakon isteka roka ako stranka nije dragovoljno postupila po rješenju prvostupanjsko tijelo provodi izvršenje, putem tre e osobe, odnosno putem ovlaštene tvrtke za izvo enje radova koji su predmet rješenja, a na trošak investitora.

VI. Prije pristupanja izvršenju nadležno tijelo predlaže poglavarstvu jedinice lokalne samouprave na ijem se podru ju kulturno dobro nalazi imenovanje privremenog skrbnika.

VII. Prije provedbe izvršenja prvostupanjsko tijelo koje provodi izvršenje dužno je naru iti izradu projektne dokumentacije s tehni kim opisom radova i troškovnikomza provo enje zaštitnih mjera. Isto tijelo ovjerava projektnu dokumentaciju.

VIII. U postupku prema Zakonu o prostornom ure enju i gradnji nadležno tijelo je obvezno imenovati ovlaštenog nadzornog inženjera.

IX. Nadležno tijelo mora izvršiti odabir ovlaštenog izvo a a radova. S odabranim izvo a em radova nadležno tijelo sklapa ugovor za predmetne radove na provedbi mjera zaštite kulturnog dobra (povrata u prvotno stanje).


IV. t

eaj

186

X. Prije pristupanja izvršenju valja osigurati mjere zaštite kulturnog dobra od mogu eštete i asistenciju nadležne policijske postaje.

XI. Radi naplate troškova prisilnog izvršenja mjera zaštite kulturnog dobra (povrata u prvotno stanje), koje je naložilo nadležno tijelo, te troškova privremenog skrbnika na predmetnom kulturnom dobru potrebno je upisati hipoteku.

5.2. RUŠENJE OBJEKTA UNUTAR ZAŠTI ENE KULTURNO POVIJESNE CJELINE I IZGRADNJAZAMJENSKOG OBJEKTA TEMELJEM LANAKA 60-64. ZAKONA O ZAŠTITI I O UVANJUKULTURNIH DOBARA

Kronologija postupanja u slu ajevima kada stranka traži dozvolu za rušenje objektaunutar zašti ene kulturno povijesne cjeline i gradnju zamjenskog objekta temeljem lanaka 60. -64. Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara:

I. Stranka može tražiti suglasnost za uklanjanje kulturnog dobra samo u slu ajevima dotrajalosti ili ve im ošte enjima kojima je izravno ugrožena stabilnost gra evine ili njezina dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne gra evine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi na in ukloniti.

II. Uz zahtjev stranka treba priložiti detaljan snimak postoje eg stanja, foto-dokumentaciju, nalaz gra evinskog vještaka stati ara iz kojeg proizlazi da je rušenje neminovno, te i druge dokumente po potrebi.

III. Zahtjev za uklanjanje gra evine razmatra Hrvatsko vije e za kulturna dobra, koje potom izdaje prethodno mišljenje, temeljem kojeg e nadležno tijelo izdati suglasnost o uklanjanju.

IV. Ukoliko se na istoj lokaciji predvi a nova gradnja; bilo kao faksimil postoje egra evine ili kao novo arhitektonsko rješenje, stranka mora ishoditi posebne uvjete zaštite kulturnog dobra za lokacijsku dozvolu i prethodno odobrenje nadležnog tijela za gra evinsku dozvolu.

V. Ukoliko je investitor pristupio rušenju bez odobrenja nadležnog tijela, protiv njega treba pokrenuti upravni inspekcijski postupak, te u skladu s po injenom štetom podnijeti prekršajnu, odnosno kaznenu prijavu.

Za sve gore navedeno bitno je na terenu provesti kontrolu izvršenja rješenja.

5.3. IMENOVANJE I POSTAVA SKRBNIKA NA KULTURNOM DOBRU

Unutar zašti enih kulturno povijesnih cjelina nailazimo na objekte koji su zbog starosti inemogu nosti vlasnika da ih održava i popravlja izrazito trošni. Kako vlasnici ili nisu umogu nosti ili ne žele provesti mjere zaštite, nadležno tijelo, tj. konzervatorski odjel, odnosno


velja

a 20

08

187

Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode za podru je Grada Zagreba vlasnika morapismeno opomenuti i odrediti mu rok do kada tu mjeru mora provesti.

Do propadanja ovakvih objekata dolazi i kod dugotrajnih sudskih postupaka ili postupkadenacionalizacije, kada je nepoznat budu i vlasnik, odnosno nositelj prava i obveza na kulturnodobro.

Ako vlasnik ni nakon opomene u odre enom roku ne provede propisane mjere zaštitekulturnog dobra iste e provesti nadležno tijelo na trošak vlasnika. U tom slu aju nadležno tijeloe odrediti hitne mjere zaštite (postava zaštitne skele ili izvo enje manjih sanacijskih radova kojie sprije iti pove anje štete na kulturnom dobru), a tako er e zatražiti i imenovanje i postavu

skrbnika na kulturnom dobru.


IV. t

eaj

188

6. ZAŠTITA I O UVANJE POKRETNIH KULTURNIH DOBARA

Dio kulturne baštine o kojoj skrbe djelatnici Ministarstva kulture uz muzeologe,arheologe, arhiviste, bibliotekare i galeriste su i pokretna kulturna dobra.

U ovom podru ju zaštite i o uvanja kulturne baštine nailazi se na slijede i niz problema:

veliki broj pokretnih kulturnih dobara nije zašti en niti je registriran; Uprava za zaštitu kulturne baštine, zbog toga jer navedena kulturna

dobra nisu evidentirana niti zašti ena, ne zna niti približan broj, tako er ni pravo stanje tih dobara, gdje se sve nalaze, u kojim uvjetima su pohranjena i koji im je stupanj ugroženosti;

u prilog takvom stanju govori i nedovoljan broj konzervatora koji se bave zaštitom pokretnih kulturnih dobara;

zbog gore navedenih nedostataka, brojni problemi u zaštiti pokretne kulturne baštine nedovoljno su poznati u ukupnoj problematici zaštite kulturnih dobara u Republici Hrvatskoj;

ovakvo stanje pogoduje nekontroliranom otu ivanju i nelegalnoj trgovini pokretnim kulturnim dobrima koja je i velik problem zbog nepostojanja pravih mehanizama kontrole;

Pored navedenih problema valja upozoriti i na neprovo enje l. 66 citiranog Zakona, akoji se odnosi na odobrenje za izradu replike kulturnoga dobra. Navedeni lanak definira replikukulturnog dobra kao svaki oponašak kulturnoga dobra ili njegovoga prepoznatljivog dijela bezobzira na mjerilo izrade u odnosu na izvornik. Odobrenje za izradu replike rješenjem dajenadležno tijelo na zahtjev osobe koja e izraditi repliku. U istom rješenju nadležno tijeloodre uje i uvjete za izradu replike, kao i uvjete za stavljanje replike u promet.

U cilju rješavanja navedenih problema potrebno je povezivanje Ministarstva kulture sMinistarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom financija, i dr. sli nim ustanovama.

Tako er izrazito je važno unaprijediti suradnju Ministarstva kulture i crkvenih ustanova usmislu obrazovanja sve enstva po pitanju najosnovnijih postavki zaštite pokretnih kulturnihdobara, a time i podizanja razine svijesti kod predstavnika crkvenih ustanova kao najve egvlasnika pokretnih kulturnih dobara u Republici Hrvatskoj.


velja

a 20

08

189

7. ZAKLJU AK

Zbog svega navedenog u problematici zaštite i o uvanja kulturnih dobara u RepubliciHrvatskoj nužna je u inkovitija suradnja s nadležnim konzervatorskim odjelima i Gradskimzavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode za podru je Grada Zagreba, a sve radipoduzimanja pravovremenih mjera zaštite i o uvanja kulturnih dobara.

Na pisanu obavijest inspekcijskog odjela o devastaciji kulturnog dobra, te s tim u veziupu enim zahtjevom za poduzimanjem mjera zaštite, nadležni konzervatorski odjeli i navedeniGradski zavod trebali bi žurno reagirati izvršenjem uvi aja na terenu i donošenjem rješenja oprivremenoj obustavi radova sukladno l. 73. Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara.Dosadašnja iskustva pokazuju da ukoliko se pravovremeno ne sprije i devastacija koja seizvodi zemljanim iskopom, esto dolazi do potpunog uništenja arheološkog lokaliteta.

Nadležni konzervatorski odjeli i navedeni Gradski zavod ne bi smjeli izdavati odobrenjaza arheološka istraživanja ovlaštenim pravnim odnosno fizi kim osobama, koje u svom zahtjevunisu predvidjeli sredstva za konzervaciju nalaza i nalazišta, kao i onima koji arheološkaistraživanja ne obavljaju sukladno izdanom odobrenju ili koji ne izvrše konzervaciju nalazištanakon iskopavanja.

Na kraju se može zaklju iti kako je pojavu protuzakonitih radnji mogu e smanjiti isprije iti eš om prisutnoš u djelatnika nadležnih tijela na terenu, u inkovitijom suradnjom tijeladržavne uprave, boljom suradnjom s lokalnim vlastima i osobito upoznavanjem gra ana kako opojedina nim vrijednim primjerima naše kulturne baštine tako i o vrijednosti zašti enih kulturnopovijesnih cjelina u okvirima današnjeg sve urbaniziranijeg društva.


IV. t

eaj

190


velja

a 20

08

191


Autor:Damir Filipovi , dipl. ing. arh.viši inspektorRepublika Hrvatska, Ministarstvo kultureUprava za zaštitu kulturne baštine

Primjena zakona o zaštiti kulturnih dobara u praksi


IV. t

eaj

192


velja

a 20

08

193

Primjena Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara u

praksiMINISTARSTVO KULTURE

UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINEODJEL ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE

Viši inspektor:Damir Filipovi , dipl.ing.arh.

UVODNE NAPOMENE

Kulturna baština i njezina zaštita – bitan element u procesu urbanog planiranja i prostornog ure enja u suvremenom društvuProblematiku zaštite i o uvanja kulturnih dobara ure uje Zakon o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara iz 1999. godine (manje izmjene i dopune Zakona donesene su 2003. i 2004. godine)Zakon, kao pravni okvir zaštite, uspostavlja na ela, kriterije te procedure i postupak za zaštitu kulturne baštine, te odre uje kategorije – vrste kulturnih dobara.Cilj zaštite kulturnih dobara: o uvati kulturna dobra kao baštinu budu im naraštajima, stvoriti uvjete za njihov opstanak i poduzimati mjere potrebne za njihovo redovito održavanje, sprije iti radnje kojima bi se mogla ugroziti njihova vrijednost, te uspostaviti uvjete da kulturna dobra prema svojoj namjeni i zna enju služe potrebama pojedinca i op em interesu

Zakon o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara-pregled

I. OP E ODREDBE ( l. 1-6.)II. VRSTE KULTURNIH DOBARA

1. Nepokretna kulturna dobra ( l. 7)2. Pokretna kulturna dobra ( l. 8)3. Nematerijalna kulturna dobra ( l. 9)

III. USPOSTAVLJANJE ZAŠTITE NAD KULTURNIM DOBROM1. Preventivna zaštita ( l. 10-11.)2. Utvr ivanje svojstva kulturnoga dobra ( l. 12)3. Kulturna dobra od nacionalnog zna enja ( l. 13)4. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ( l. 14-16.)5. Zaštita dobara od lokalnog zna enja ( l. 17.)

IV. OBVEZE I PRAVA VLASNIKA KULTURNOGA DOBRA1. Vlasništvo na kulturnom dobru ( l. 18-19.)2. Obveze vlasnika kulturnoga dobra ( l. 20-23.)3. Prava vlasnika kulturnoga dobra ( l. 24-26.)4. Ograni enja prava vlasništva na kulturnom dobru ( l. 27-29.)

a) Ograni enja posjeda kulturnoga dobra ( l. 30-33.)b) Ograni enja uporabe kulturnoga dobra ( l. 34-35.)c) Ograni enja u prometu kulturnih dobara ( l. 36-40.)d) Izvlaštenje kulturnoga dobra ( l. 41)e) Založno pravo na kulturnom dobru ( l. 42)

5. Pokri e troškova za otklanjanje štete na kulturnom dobru ( l. 43)

V. MJERE ZAŠTITE I O UVANJA KULTURNIH DOBARA1. Istraživanje kulturnih dobara ( l. 44-50.)2. Dokumentiranje i pra enje stanja kulturnih dobara ( l. 51-53.)3. Ozna ivanje kulturnog dobra ( l. 54.)4. Utvr ivanje sustava mjera zaštite za kulturno dobro ( l. 55.)

a) Utvr ivanje sustava mjera zaštite za nepokretno kulturno dobro ( l. 56-58.)b) Utvr ivanje sustava mjera zaštite za pokretno kulturno dobro ( l. 59)

5. Utvr ivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra u postupku izdavanja lokacijske dozvole ( l. 60-61.)6. Prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru ( l. 62-64.)7. Prethodno odobrenje za obavljanje djelatnosti u nepokretnom kulturnom dobru ( l. 65.)8. Odobrenje za izradu replike kulturnoga dobra ( l. 66.)9. Iznošenje kulturnih dobara ( l. 67-69.)10. Uvoz i unošenje kulturnih dobara ( l. 70.)11. Zaštita ugroženog kulturnoga dobra ( l. 71-72.)12. Hitne mjere zaštite i o uvanja kulturnoga dobra ( l. 73-74.)13. Zaštita kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima ( l. 75-76.)

VI. OBAVLJANJE POSLOVA NA ZAŠTITI I O UVANJU KULTURNIH DOBARA 1. Poslovi na zaštiti i o uvanju kulturnih dobara ( l. 77-79.)2. Inspekcijski poslovi ( l. 80-93.)3. Ustanove za zaštitu i uvanje kulturnih dobara ( l. 94.)

a) Restauratorske ustanove ( l. 95-96.)b) Muzeji, arhivi i druge ustanove u kulturi ( l. 97-99.)

4. Specijalizirane pravne i fizi ke osobe ( l. 100-101.)

VII. HRVATSKO VIJE E ZA KULTURNA DOBRA ( l. 102-107.)VIII. FINANCIRANJE ZAŠTITE I O UVANJA KULTURNIH DOBARA

1. Osiguranje sredstava za zaštitu i o uvanje kulturnih dobara ( l. 108-111.)2. Prora unski prihodi po osnovi uporabe kulturnih dobara ( l. 112-114.)

IX. PREKRŠAJNE ODREDBE ( l. 115-119.)X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ( l. 120-127.)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara

(NN 151/03, 157/03 i 100/04)- 2003. godine uvo enje Koncesije i koncesijskih odobrenja na kulturnim dobrima, novi lanci koji reguliraju povrat kulturnih predmeta nezakonito odnesenih iz drugih zemalja, te uvo enje spomeni ke rente - 2004. godine donošenje Pravilnika o skupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa

Koncesija - podrazumijeva stjecanje prava na gospodarsko korištenje nepokretnoga kulturnog dobra ili pravo obavljanja gospodarskih djelatnosti u vezi s nepokretnim kulturnim dobrom koje je u vlasništvu Republike Hrvatske, županije, Grada Zagreba, grada ili op ine. Koncesija se dodjeljuje na temelju javnog natje aja što ga raspisuje vlasnik kulturnog dobra. Za kulturna dobra u vlasništvu Republike Hrvatske natje aj raspisuje Ministarstvo kulture. Koncesija se dodjeljuje na odre eno vrijeme, ali ne dulje od 30 godinaSpomeni ka renta – Fizi ke i pravne osobe, koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na podru ju kulturno povijesne cjeline, obveznici su spomeni ke rente. Osnovica spomeni ke rente je korisna površina poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na podru ju kulturno povijesne cjeline, a pla a se godišnje u iznosu od 3,00 do 10,00 kn/m². Visinu iznosa propisuje Grad Zagreb, grad ili op ina. Prihod od spomeni ke rente može se koristiti isklju ivo za zaštitu i o uvanje kulturnih dobara, a upla uje se 60% u korist Grada Zagreba, grada ili op ine na podru ju na kojem je renta ubrana, a 40% u korist državnog prora una.

Važniji naglasci iz provedbe Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara

Kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju ( l. 3 citiranog Zakona) predmet su skrbi ne samo djelatnika Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH, ve i svih odgovornih tijela državne uprave, tijela lokalne samouprave i uprave, prostornog planiranja i ure enja prostora i dr.

Temeljem Zakona stru ne i upravne poslove na o uvanju kulturnih dobara obavljaju nadležna tijela (na podru ju RH konzervatorski odjeli i za podru je Grada Zagreba Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode), specijalizirane pravne i fizi ke osobe koje posjeduju propisano dopuštenje kao i javne ustanove (muzeji, galerije, arhivi, restauratorske ustanove i dr.)

Uspostavljaju i mjere zaštite nad kulturnim dobrima, nadležna tijela temeljem stru nog vrednovanja predlažu, a MK utvr uje svojstvo kulturnog dobra rješenjem koje dostavlja vlasnicima, jedinicama lokalne samouprave, sudovima i katastrima, te se objavljuje u Narodnim novinama. Rješenjem o preventivnoj zaštiti kojim konzervatorski odjeli odnosno navedeni Gradski zavod utvr uju svojstvo kulturnog dobra ima zakonski rok "trajanja" te isto valja pred istek ponovo valorizirati.


IV. t

eaj

194


Nadležna tijela Uprave za zaštitu i o uvanje kulturnih dobara prate stanje nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara, te utvr uju sustav mjera zaštite

Zbog zaštite i o uvanja kulturno povijesnih cjelina, u urbanisti ke planove i dokumente prostornog ure enja zašti enih podru ja ugra uju se konzervatorske podloge s definiranim sustavom mjera zaštite

Temeljem lanka 60. i 62. Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara (NN 69/99) sve radnje koje bi mogle prouzro iti promjene na kulturnom dobru, kao i na podru juprostornih me a kulturnog dobra, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnog dobra, mogu se poduzimati samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Prethodno odobrenje potrebno je i za gradnju na podru ju zašti ene kulturno povijesne cjeline

U slu ajevima kada prema Zakonu o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07) nije potrebna dozvola za gradnju, u zašti enim zonama gradnja ipak ne može biti zapo eta bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela


Na zahtjev stranke, tj. vlasnika kulturnog dobra nadležni konzervatorski odjel odnosno Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode za Grad Zagreb izdaje:

- posebne uvjete zaštite kulturnog dobra za izdavanje lokacijske dozvole

- nakon ovjere izra ene projektne dokumentacije prema izdanim posebnim uvjetima izdaje prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru

Dakle, gra evna dozvola za kulturno dobro može se izdati samo ako postoji kona noprethodno odobrenje odnosno potvrda od nadležnog tijela ( l. 62 citiranog Zakona)

Problematika u provo enju zakonskih odredbi

Vlasnici kulturnih dobara iako su temeljem citiranog Zakona dužni uvati i redovito održavati kulturno dobro, te za sve radnje na njima tražiti suglasnost nadležnog tijela, uglavnom to ne ine

U estale bespravne radnje koje narušavaju cjelovitost kulturnog dobra su:- rekonstrukcije i adaptacije- nadogradnje i dogradnje- prenamjena prostora- promjena pokrova ili adaptacija krovišta- žbukanje i bojanje pro elja- izmjena vanjske stolarije, otvaranje novih otvora za prozore i vrata- postavljanje neprimjerenih reklama- postavljanje klima ure aja na uli na pro elja- postavljanje ure aja za solarnu energiju- postavljanje rasvjetnih tijela- poplo avanje ulica i trgova- postavljanje raznih elemenata urbane opreme i dr.

OBLICI OŠTE IVANJA KULTURNIH DOBARA

Rušenje unutar zašti ene kulturno-povijesne cjeline

Bespravna gradnja na podru ju zašti ene kulturno-povijesne cjeline

Loša obnova kulturnog dobra

Rušenje unutar zašti ene kulturno-povijesne cjelineKaštel Novi – kaštel Cipicco

Rušenje unutar zašti ene kulturno-povijesne cjelineZagreb, Nova Ves br. 92


velja

a 20

08

195

Rušenje unutar zašti ene kulturno-povijesne cjelineSisak, Ulica A. Star evi a br. 38


- Starogradsko polje-kulturni krajolik, otok Hvar







Loša obnova kulturnog dobra- Trogir-zašti ena kulturno-povijesna cjelina


IV. t

eaj

196

Loša obnova kulturnog dobra- Trogir-zašti ena kulturno-povijesna cjelina

Loša obnova kulturnog dobra- Dubrovnik-groblje na Dan ama

Loša obnova kulturnog dobra- Novi Vinodolski, Senj

Loša obnova kulturnog dobra- Crikvenica-župna crkvaUznesenja Bl. Dj. Marije

Loša obnova kulturnog dobra- Zagreb-Dio naselja “Prva hrvatska štedionica“

Golubove ka 5 - interpolacija

Loša obnova kulturnog dobra- Zagreb-Nadarbina zagreba ke nadbiskupije

“Vatikan“ -Marti eva 35-dio kompleksa


velja

a 20

08

197

Privremena obustava radova

Na navedene bespravne radnje potrebno je žurno reagirati privremenom obustavom radova u kojoj se izvo a u može naložiti obveza povrata kulturnog dobra u prijašnje stanje

Prva obustava radova je dokument koji izdaje nadležno tijelo, dostavlja se gra evinskoj inspekciji i po potrebi se dostavlja ipolicijskoj postaji (u slu aju kada izvo a ne obustavi radove)

Provo enje mjera zaštite i o uvanja kulturnih dobara prema lanku 73. i 90. Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara

KRONOLOGIJA POSTUPANJA:1. Provjera identiteta vlasnika i predmetnog kulturnog dobra, ishodovanjem izvatka

katastarskog plana i vlasni kog lista. Traženje punomo i o zastupanju stranke u postupku.

2. Donošenje rješenja nadležnog tijela Ministarstva kulture, s mjerama zaštite kulturnog dobra i rokom izvršenja.

3. Kada rješenje postane izvršno, a stranka nije dobrovoljno izvršila inidbu u zadanom roku, provodi se izvršenje administrativnim putem, temeljem lanka 277. ZUP-a.

4. Nadležno tijelo donosi Zaklju ak o dozvoli izvršenja, temeljem lanka 278, stavka 1. Zakona o op em upravnom postupku ("Narodne novine", broj 59/91), s novim rokom kojim se stranci pruža mogu nost da dobrovoljno izvrši obvezu iz rješenja.

5. Nakon isteka roka, nadležno tijelo provodi izvršenje putem tre e osobe, odnosno putem ovlaštene tvrtke za izvo enje radova koji su predmet rješenja.

6. Prije pristupanja izvršenju nadležno tijelo predlaže poglavarstvu jedinice lokalne samouprave, na kojem se podru ju kulturno dobro nalazi, imenovanje privremenog skrbnika kulturnog dobra ( l. 42. Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara)

Provo enje mjera zaštite i o uvanja kulturnog dobra prema lanku 73. i 90. Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara

7. Prije provedbe izvršenja, prvostupanjsko tijelo koje provodi izvršenje, dužno je naru iti izradu projektne dokumentacije, s tehni kim opisom radova i troškovnikom za provo enje zaštitnih mjera. Isto tijelo ovjerava projektnu dokumentaciju.

8. U postupku, prema Zakonu o prostornom ure enju i gradnji, nadležno je tijelo obavezno imenovati ovlaštenog nadzornog inženjera

9. Nadležno tijelo treba izvršiti odabir ovlaštenog izvo a a radova, te sa istim sklapa ugovor za predmetne radove na provedbi mjera zaštite kulturnog dobra

10. Prije pristupanja izvršenju, osigurati mjere zaštite kulturnog dobra od eventualne štete, te dogovoriti i osigurati asistenciju nadležne policijske postaje.

11. Radi naplate troškova prisilnog izvršenja mjera, koje je naložilo nadležno tijelo, te troškova privremenog skrbnika, na predmetnom kulturnom dobru treba upisati hipoteku.

Rušenje objekta unutar zašti ene kulturno povijesne cjeline i izgradnja zamjenskog objekta temeljem lanaka 60-64.

Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobaraKRONOLOGIJA POSTUPANJA:

1. Stranka može tražiti suglasnost za uklanjanje kulturnog dobra samo u slu ajevima dotrajalosti ili ve im ošte enjima kojima je izravno ugrožena stabilnost gra evine ili njezina dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne gra evine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi na in ukloniti.

2. Uz zahtjev stranka bi trebala priložiti detaljan snimak postoje egstanja, foto-dokumentaciju, nalaz gra evinskog vještaka stati ara iz kojeg proizlazi da je rušenje neminovno, te druge dokumente po potrebi.

3. Zahtjev za uklanjanje gra evine razmatra Hrvatsko vije e za kulturna dobra, koje potom izdaje prethodno mišljenje, temeljem kojeg e nadležno tijelo izdati suglasnost o uklanjanju.

4. Ukoliko se na istoj lokaciji predvi a nova gradnja; bilo kao faksimil postoje egra evine ili kao novo arhitektonsko rješenje, stranka mora ishoditi posebne uvjete zaštite kulturnog dobra za lokacijsku dozvolu i prethodno odobrenje nadležnog tijela za gra evinsku dozvolu.

5. Ukoliko je investitor pristupio rušenju bez odobrenja nadležnog tijela, protiv njega valja pokrenuti upravni inspekcijski postupak, te u skladu sa po injenom štetom podnijeti prekršajnu, odnosno kaznenu prijavu.

U slu ajevima kada Zakon o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07) ne uvjetuje

ishodovanje gra evinske dozvole, a rije je o gra evinama unutar zašti ene kulturno-povijesne cjeline, gradnja ipak ne smije biti

zapo eta bez potvrde izdane od strane nadležnog tijela Ministarstva kulture.

Imenovanje i postava skrbnika na kulturnom dobru

Unutar zašti enih kulturno povijesnih cjelina nailazimo na objekte koji su zbog starosti i nemogu nosti vlasnika da ih održava i popravlja izrazito trošni. Kako vlasnici ili nisu u mogu nosti ili ne žele provesti mjere zaštite, nadležno tijelo, tj. konzervatorski odjel, odnosno Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode za podru je Grada Zagreba vlasnika mora pismeno opomenuti i odrediti mu rok do kada tu mjeru mora provesti.

Do propadanja ovakvih objekata dolazi i kod dugotrajnih sudskih postupaka ili postupka denacionalizacije, kada je nepoznat budu i vlasnik, odnosno nositelj prava i obveza na kulturno dobro.

Ako vlasnik ni nakon opomene u odre enom roku ne provede propisane mjere zaštite kulturnog dobra iste e provesti nadležno tijelo na trošak vlasnika. U tom slu ajunadležno tijelo e odrediti hitne mjere zaštite (postava zaštitne skele ili izvo enje manjih sanacijskih radova koji e sprije iti pove anje štete na kulturnom dobru), a tako er e zatražiti i imenovanje i postavu skrbnika na kulturnom dobru.


IV. t

eaj

198

ZAŠTITA I O UVANJE POKRETNIH KULTURNIH

DOBARADio kulturne baštine o kojoj skrbe djelatnici Ministarstva kulture uz muzeologe, arheologe, arhiviste, bibliotekare i galeriste su i pokretna kulturna dobra.

U ovom podru ju zaštite i o uvanja kulturne baštine nailazi se na slijede i niz problema:

- veliki broj pokretnih kulturnih dobara nije zašti en niti je registriran;- Uprava za zaštitu kulturne baštine, zbog toga jer navedena kulturna dobra nisu evidentirana niti zašti ena, ne zna niti približan broj, tako er ni pravo stanje tih dobara, gdje se sve nalaze, u kojim uvjetima su pohranjena i koji im je stupanj ugroženosti;- u prilog takvom stanju govori i nedovoljan broj konzervatora koji se bave zaštitom pokretnih kulturnih dobara;- zbog gore navedenih nedostataka, brojni problemi u zaštiti pokretne kulturne baštine nedovoljno su poznati u ukupnoj problematici zaštite kulturnih dobara u Republici Hrvatskoj;- ovakvo stanje pogoduje nekontroliranom otu ivanju i nelegalnoj trgovini pokretnim kulturnim dobrima koja je i velik problem zbog nepostojanja pravih mehanizama kontrole- neprovo enje l. 66 Zakona koji se odnosi na izradu replike kulturnoga dobra

OBAVIJEST GRA ANIMA TROGIRAUrbana jezgra grada Trogira poradi vrijednosti i o uvanosti upisana je u Registar

kulturnih dobara RH pod ( br. Z-252) i uvrštena je u popis svjetske baštine UNESCO-a kao kulturno dobro pod okriljem Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine.

IZVODI IZ ZAKONA O ZAŠTITI I O UVANJU KULTURNIH DOBARA (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04)

lanak 62.Radnje koje bi mogle prouzro iti promjene na kulturnom dobru, kao i u njegovoj

neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnog dobra, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Prethodno odobrenje potrebno je i

za gradnju na podru ju zašti ene kulturno-povijesne cjeline. Pod pojmom “radnje“podrazumijevaju se adaptacija, nadogradnja, dogradnja, prenamjena, žbukanje i bojanje

pro elja, promjena pokrova ili renoviranje krova, izmjena vanjske stolarije, otvaranje novih otvora za prozore i vrata, promjena oblika i veli ine otvora, postavljanje reklama i

klima ure aja, te ure aja za solarnu energiju kao i druge intervencije koje bi mogle dovesti do promjena na kulturnom dobru.

lanak 115.Nov anom kaznom u iznosu od 50.000 – 500.000 kuna kaznit e se za prekršaj osoba koja: ...obavlja radove i radnje na kulturnom dobru suprotno odredbama ovog Zakona.

Posebne uvjete i prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru potrebno je zatražiti od nadležnog tijela.

Adresa nadležnog tijela:Konzervatorski odjel u TrogiruPala a ipiko, Gradska ulica 41/II

Tel. (021) 884 908, Fax (021) 884 907Uredovno vrijeme za stranke: ponedjeljak i utorak od 9-12 h


velja

a 20

08

199BILJEŠKE


IV. t

eaj

200 BILJEŠKE


velja

a 20

08

201BILJEŠKE


IV. t

eaj

202 BILJEŠKE


velja

a 20

08

203BILJEŠKE

Za Vas profesionalno osmišljavamo vizualni identite u komunikaciji s tržištem preko medija

Naru ite od nas:

• reklamu - novinsku, radijsku ili televizijsku• estitke, kalendare i ostale potrepštine a impresioniranje suradnika

Mi emo Vam osmisliti i organizirati:

• Sadržaj za emisiju - bit emo Vam kreativni producenti

• Konferenciju ili promociju - sa aktivnim programom i dobrom pri om

• Filmski, knjižni i animirani festival sa PR-om, to radimo i za izložbe

Izdajemo:

• Samo knjige, brošure i asopise - nikad prijatelje i partnere

• Radimo prijelome i pripreme, ali ne za bolnice

www.astudio.hr

tvz4-arhitektura

Documents

odrediti mu rok

obveznim prostornim pokazateljima

nepokretnom kulturnom dobru

provjera identiteta vlasnika

obnova kulturnih dobaraautorica

obnova kulturnih dobaraautor

ouvanja kulturnih dobara1

obnova kulturnih dobara5