...u modernom smislu, neistina i fikcija mogu postiÊi jedan

nivo mitologije kad se poËne vjerovati u ispriËanu priËu...

Proces globalizacije utjeËe na sve države svijeta, pa tako i na Hrvatsku. Dok su u proteklim stoljeÊima države Ëesto bile “izolirani otoci”, danas je njihov politiËki i ekonomski razvoj uvjetovan suradnjom i uzajamnim djelovanjem.

Daljnji razvoj Hrvatske u velikoj mjeri ovisi o meunarodnom ugledu naše države, kao i o uspjehu integriranja hrvatskog gospodarstva u europske i svjetske gospodarske tokove. U tom pogledu Ëlanstvo u EU za Hrvatsku predstavlja važnu prednost, ako ne i nužnost. U gospodarskome smislu Hrvatska ovisi o rastu turizma, priljevu stranoga kapitala i izvozu hrvatskih proizvoda u inozemstvo (ponajprije u države Ëlanice EU-a). Navedeni sektori nedvojbeno Êe se razvijati brže ue li Hrvatska u EU nego ako ostane izvan toga kluba. Nepristupanje Europskoj uniji dovelo bi, u odreenoj mjeri, do politiËke izolacije Hrvatske. Naime, kao mala zemlja, Hrvatska ne bi mogla utjecati na odluke koje se tiËu buduÊnosti Europe, a time posredno i vlastite buduÊnosti. Ne treba zaboraviti da Ëlanstvo u Europskoj uniji jamËi politiËku stabilnost i sigurnost, što je za Hrvatsku iznimno važno s obzirom na nedavno ratno iskustvo.

Valja napomenuti kako je sveukupni razvoj Hrvatske, koji je bio zaustavljen ratom u prvoj polovici 1990-ih, potaknut upravo procesom pristupanja Europskoj uniji.Naime, Europska unija razliËitim je poticajima - politiËkim, tehniËkim i financijskima - pomogla Hrvatskoj da provede složene reforme kako bi što brže i uËinkovitije dovršila proces demokratske tranzicije. Premda je cilj tih reformi dobrobit hrvatskih graana, a ne Ëlanstvo u Europskoj uniji, Ëinjenica je kako je Europska unija imala i još ima nezaobilaznu ulogu u pozitivnoj preobrazbi hrvatskog društva.Protivnici ulaska Hrvatske u EU Ëesto spominju Norvešku, Island i Švicarsku kao primjere zemalja koje imaju razvijeno gospodarstvo i visok životni standard, premda nisu u Europskoj uniji. Uzmimo primjerice Island, koji je uvidjevši kako se nedavna financijska kriza odrazila na njegovo gospodarstvo odluËio pokrenuti postupak pristupanja Europskoj uniji, pa je ta država kandidat za Ëlanstvo u EU te su u srpnju 2010. sa njome takoer zapoËeli pristupni pregovori. Osim toga, valja istaknuti da se navedene države zbog njihova drugaËijega geopolitiËkoga položaja i povijesnoga puta teško mogu usporeivati s Hrvatskom. Štoviše, Norveška i Švicarska vezane su uz Uniju mnogobrojnim ugovorima te aktivno sudjeluju u nekim politikama Europske unije. Važno je istaknuti i kako te države uplaÊuju znatna novËana sredstva u proraËun EU-a, ali istodobno nemaju utjecaj na donošenje odluka u Uniji, niti mogu koristiti sredstva iz proraËuna EU-a.

Hrvatska ulaskom u Europsku uniju posve sigurno neÊe izgubiti nacionalni identitet. Zapravo možemo reÊi da Êe se dogoditi upravo suprotno - jednom kad uemo u Europsku uniju, identitet Hrvatske bit Êe dodatno osnažen. Sama Europska unija promiËe raznolikost nacionalnih identiteta država Ëlanica kao jednu od svojih najviših vrednota. O tome svjedoËi i geslo Europske unije “Ujedinjeni u razliËitosti”. Hrvatski Êe državljani u Europskoj uniji steÊi identitet graana Europske unije, koji neÊe poništiti ni nadomjestiti njihov nacionalni identitet, veÊ Êe ga dopuniti i obogatiti. Hrvatski jezik postat Êe službeni jezik EU-a.

Valja spomenuti da države Ëlanice mogu iskoristiti pogodnosti Ëlanstva u Europskoj uniji kako bi dodatno ojaËale i promicale vlastite nacionalne identitete. Takvu moguÊnost imat Êe i Hrvatska. Naime, Ëlanstvo u Europskoj uniji unaprijedit Êe gospodarstvo i meunarodni ugled Hrvatske te njezin identitet uËiniti prepoznatljivim. Porast broja stranih ulagaËa, turista i poslovnih partnera nužno Êe dovesti do daljnjeg rasta turistiËke ponude, u kojoj Êe važnu ulogu imati tradicionalni obiËaji, izvorni hrvatski proizvodi, kulturne manifestacije i sl.

Drugim rijeËima, Ëlanstvo u Europskoj uniji neizravno Êe pridonijeti oËuvanju i promicanju hrvatskog identiteta i hrvatske tradicije. Naše more, otoci, prirodne ljepote, kulturne znamenitosti i zdrava hrana bit Êe naša konkurentna prednost, naš brand, ono po Ëemu Êe Hrvatska biti poznata i cijenjena u Europskoj uniji, ali i šire.

Ulaskom u Europsku uniju svaka država Ëlanica prenosi dio svojih ovlasti na Europsku uniju. To znaËi da u nekim podruËjima države Ëlanice odluke donose zajedniËki na razini Europske unije. Pritom svaka država Ëlanica aktivno sudjeluje u postupku donošenja odluka, što Êe biti sluËaj i s Hrvatskom kada postane Ëlanica Europske unije. Na taj naËin svaka Ëlanica Europske unije zastupa vlastite interese i ugrauje ih u zajedniËke odluke Unije.

Hrvatska Êe, kao Ëlanica EU-a aktivno sudjelovati u donošenju odluka na europskoj razini, pri Ëemu Êe vlastite interese moÊi zastupati bolje nego što bi to bio sluËaj kada bi ostala izvan Unije. U VijeÊu EU-a, koje je uz Europski parlament zakonodavac Europske unije, pri raspodjeli glasova izmeu sadašnjih 27 država Ëlanica vodilo se raËuna da države s veÊim brojem stanovnika imaju veÊi broj glasova, ali ne strogo proporcionalno, pa je raspodjela glasova više prilagoena državama s manjim brojem stanovnika.

Tako, primjerice, NjemaËka ima 29 glasova, dok Danska, Irska, Litva, Slovačka i Finska imaju po 7 glasova, koliko Êe imati i Hrvatska kada postane Ëlanica Unije. Hrvatska Êe stoga, kao i druge manje zemlje biti na svojevrsnom dobitku u pogledu zastupljenosti u VijeÊu EU-a. Hrvatska Êe takoer biti zastupljena u drugim tijelima EU-a, i to sa 12 zastupnika u Europskom parlamentu te, kao i druge Ëlanice jednim povjerenikom u Europskoj komisiji, po jednim sucem u Sudu Europske unije i Revizorskom sudu, a guverner Hrvatske narodne banke predstavljat Êe Hrvatsku u skupštini Europske središnje banke.

Princip regionalne suradnje koji je EU ugradila u Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nastojanje je za uspostavom suradnje u cijeloj jugoistoËnoj Europi, a ne pokušaj oživljavanja zajednice koja se pokazala neodrživom.

Sama EU poËiva na temeljima suradnje država koje su u prošlosti ratovale. Hrvatska kao najstabilnija i institucionalno najrazvijenija država jugoistoËne Europe postaje glavni sigurnosni oslonac na tom podruËju.

Nadalje, sporazumima o trgovini i drugim oblicima gospodarske suradnje sa susjednim državama, Hrvatska svojim tvrtkama osigurava pristup regionalnim tržištima, što svakako rezultira pozitivnom trgovinskom bilancom. Treba takoer napomenuti kako je regionalna suradnja nužna za borbu protiv organiziranog kriminala, trgovine ljudima, krijumËarenja droge i drugih problema s kojima se države u regiji ne mogu pojedinaËno nositi.

Hrvatsko gospodarstvo imat Êe velike koristi od Ëlanstva naše zemlje u Europskoj uniji. Naime, slobodan pristup europskomu tržištu omoguÊit Êe poduzetnicima konkurentnije uvjete poslovanja te sniziti izlaznu cijenu proizvoda. Ulaskom u EU otvorit Êe se i nova radna mjesta u konkurentnim poduzeÊima i s njima povezanim granama gospodarstva. Osim toga, Ëlanstvo u EU pridonijet Êe boljemu meunarodnomu ugledu Hrvatske, što Êe utjecati na rast stranih ulaganja u našoj zemlji. Ukratko, sve te promjene ubrzat Êe gospodarski razvoj Hrvatske te pridonijeti višem životnom standardu i boljoj kupovnoj moÊi hrvatskih graana.

Mnogi graani strahuju da Êe uvoenje eura dovesti do porasta cijena. Ponajprije treba reÊi da se samim ulaskom Hrvatske u Ëlanstvo EU-a ne uvodi odmah i euro, veÊ se to dogaa kasnije, onda kada za to budemo spremni. Uvoenjem eura cijene u Hrvatskoj ne bi trebale automatski rasti. Naime, prije ulaska Hrvatske u eurozonu teËaj kune Êe se zamrznuti, što znaËi da bi se uvoenjem eura cijene trebale jednostavno preraËunavati iz kuna u eure. Istina je da pojedini trgovci u tom preraËunavanju mogu vidjeti priliku za podizanje cijene proizvoda. Iskustva država Ëlanica pokazuju da se to uglavnom dogaalo s onim uslugama koje su “najvidljivije” potrošaËima, kao što su npr. cijene usluga u kafiÊima i restoranima. S druge strane, cijene skupljih proizvoda, poput automobila i kuÊanske opreme, nisu rasle. Valja napomenuti da Êe uvoenje eura dodatno pojaËati konkurenciju meu trgovcima, što Êe ih vjerojatno s vremenom potaknuti da snize cijene. I sami graani, kroz udruge potrošaËa, mogu nadzirati trgovce te utjecati na korektnije odreivanje cijena.

Statistike pokazuju da je euro pridonio gospodarskoj stabilnosti država Ëlanica EU-a. Kao prvo, uvoenje eura znaËi ukidanje teËajnog rizika i veÊu preglednost cijena. To podrazumijeva da svi mogu sigurnije štedjeti i ulagati, kupovati i prodavati. Osim toga, veÊa preglednost cijena omoguÊuje usporedbu cijena i poveÊava kupovnu moÊ graana. Uvoenjem eura ukidaju se i troškovi mijenjanja valute, što poveÊava uËinkovitost poslovanja, jer se ta sredstva mogu iskoristiti u druge svrhe. Što se tiËe Hrvatske, treba napomenuti i to da bi uvoenje eura bilo korisno jer je u Hrvatskoj veÊ u prometu velika koliËina eura. Naime, mnogi naši graani radije štede u valuti EU-a nego u domaÊoj valuti, pa možemo reÊi da je u Hrvatskoj veÊ sada prisutan visok stupanj “eurizacije”.

Što je to tržište EU-a? Jednostavno reËeno, tržište Europske unije tržište je bez carina i drugih uvoznih ograniËenja, a obuhvaÊa 500 milijuna stanovnika. Takvo tržište omoguÊuje trgovcima iz svih država Ëlanica da se natjeËu pod istim uvjetima.

Kad je rijeË o hrvatskim poduzeÊima, pristup otvorenome tržištu ide više u prilog poduzeÊima u konkurentnijim podruËjima gospodarstva, a manje poduzeÊima koja su dosad poslovala uz zaštitu carina ili visokih potpora. Kako bi se mogla uspješno natjecati s europskim takmacima, takva bi poduzeÊa trebala više ulagati u nove ideje ili tehnologiju, ili se preusmjeriti na konkurentnija podruËja djelatnosti. ZvuËi teško, ali iskustva novih država Ëlanica EU-a pokazuju da nije i nemoguÊe.

Koliko Êe hrvatsko gospodarstvo biti konkurentno na tržištu Europske unije, ovisi o poduzetniËkom duhu, ulaganju u tehnologiju i obrazovanje, promicanju hrvatskih proizvoda u državama EU-a itd. »lanstvo u EU dobra je vijest za gospodarstvenike s dobrim idejama. Naime, ulaskom u EU Hrvatska Êe moÊi koristiti strukturne fondove EU-a, koji su dijelom namijenjeni razvoju maloga i srednjega poduzetništva.

U kojoj mjeri hrvatski proizvodi mogu konkurirati proizvodima država Ëlanica Europske unije? BuduÊi da je Hrvatska mala zemlja s usitnjenom proizvodnjom, naši proizvoaËi ne mogu konkurirati koliËinom i niskom cijenom, ali sigurno mogu kvalitetom. Mnogi hrvatski proizvodi prepoznati su i traženi na europskome tržištu, primjerice vino, maslinovo ulje itd. Ti bi proizvodi u buduÊnosti mogli još snažnije promovirati Hrvatsku te skrenuti pozornost i na druge kvalitetne proizvode i usluge koje Hrvatska može ponuditi tržištu Europske unije.

Kako proces globalizacije odmiËe, države suvremenoga svijeta suoËavaju se s izazovima u mnogobrojnim podruËjima, pa tako i u podruËju rada i zapošljavanja. Da bi osigurale visoku stopu zaposlenosti, države moraju uskladiti tržišta rada s promjenama u strukturi svjetskoga gospodarstva te raznim globalnim trendovima. Ako se uspješno prilagode tim izazovima, države mogu znaËajno poboljšati konkurentnost vlastitoga gospodarstva i osigurati bolji život za svoje graane.

Hrvatsko tržište rada takoer je doživjelo mnogobrojne promjene u proteklim godinama. SudeÊi prema iskustvima novih država Ëlanica, Hrvatska ulaskom u EU može oËekivati porast zaposlenosti, kako kroz veÊi priljev stranih ulaganja, tako i kroz daljnje jaËanje konkurentnih sektora hrvatskoga gospodarstva.Ulaskom Hrvatske u EU naši Êe graani moÊi ravnopravno konkurirati za radna mjesta u svim državama Ëlanicama EU-a. Naime, po pristupanju Uniji, a nakon isteka eventualnih prijelaznih razdoblja, hrvatski Êe radnici imati pravo na rad bez radne dozvole u državama Ëlanicama EU-a te Êe pri zapošljavanju ostvarivati ista prava kao radnici tih država.

Prema modelu iz prethodnog vala proširenja Europska unija zatražila je prijelazno razdoblje tj. moguÊnost da svaka država Ëlanica, ulaskom Hrvatske u EU, donese odluku o postupnom uvoenju slobodnog kretanja hrvatskih radnika na tržište rada. O svakoj državi Ëlanici EU-a ovisi hoÊe li iskoristiti moguÊe prijelazno razdoblje za postupno otvaranje svog tržišta rada graanima Republike Hrvatske i u kojim rokovima. Ukoliko se neka država Ëlanica odluËi za ovu moguÊnost, ona je ograniËena te se provodi u okviru ograniËene vremenske sheme (najviše 2+3+2 godine, odnosno samo uz reviziju i dovoljno opravdan razlog nakon prve 2, kao i nakon druge 3 godine).

Ako neka država Ëlanica odluËi ne primjenjivati navedenu moguÊnost, graani Republike Hrvatske Êe nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju moÊi slobodno raditi u toj državi. U protivnom Êe i dalje trebati radne dozvole za rad, za odreena zanimanja. Ulaskom Hrvatske u EU, ako neka država Ëlanica EU-a uvede prijelazno razdoblje za hrvatske radnike, prema naËelu reciprociteta, Hrvatska Êe imati pravo na uvoenje istih prijelaznih razdoblja za radnike iz te države Ëlanice.

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska se obvezala postupno otvoriti svoje tržište nekretnina za državljane EU-a, u trajanju od Ëetiri godine od stupanja na snagu Sporazuma (odnosno od 1. veljaËe 2009. godine).

To znaËi da su do 2009. godine državljani EU-a mogli kupovati nekretnine u našoj zemlji prema naËelu reciprociteta ili obavljanja odreene vrste djelatnosti, a od 1. veljaËe 2009. godine uživaju isti tretman kod kupovine nekretnina kao i državljani RH osim kada je rijeË o poljoprivrednom zemljištu i podruËjima zaštiÊenima sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Kako državljani Unije veÊ sada mogu slobodno kupovati nekretnine u Hrvatskoj, ne oËekuje se da Êe nakon ulaska u EU doÊi do naglog porasta potražnje. Kad je rijeË o privatnom vlasništvu, vlasnici sami odluËuju kome Êe i kada prodati nekretnine.

Što se tiËe poljoprivrednog zemljišta, Hrvatska je u pregovorima dogovorila prijelazno razdoblje u trajanju od 7 godina od dana pristupanja Europskoj uniji, tijekom kojega strani državljani neÊe moÊi kupiti poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, a to Êe se razdoblje, bude li opravdane potrebe, moÊi produžiti još 3 godine.

Ulaskom u EU Hrvatska se neÊe morati odreÊi tradicionalnih proizvoda. Hrvatska Êe moÊi u roku od 12 mjeseci od dana pristupanja registrirati i zaštititi na razini Unije poljoprivredne i prehrambene proizvode veÊ registrirane i zaštiÊene na nacionalnoj razini oznakama izvornosti, zamljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda (npr. Istarski pršut).

Primjerice, na zajedniËkom tržištu Europske unije moÊi Êe se prodavati pekmez, tradicionalni hrvatski proizvod koji do sada nije bio prisutan na tom tržištu. U listu tradicionalnih izraza Europske unije bit Êe takoer ukljuËene oznake za vino Opolo i Plavac te Samoborski bermet, kao i oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih piÊa: Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Hrvatski pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica i Zadarski maraschino.

Propisi EU-a ne zabranjuju obiËaj kolinja jer se tako dobiveno meso obiËno upotrebljava za osobne potrebe i ne dolazi na tržište. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, i dalje Êe se moÊi prakticirati obiËaj kolinja i proizvoditi sve što iz njega proizlazi (domaÊe kobasice, kulen, šunka, špek, pršut, Ëvarci). Meutim, meso namijenjeno tržištu (tržnicama, mesnicama, prodavaonicama) morat Êe dolaziti iz klaonica i objekata za preradu mesa koji Êe raditi u skladu s važeÊim propisima EU-a u pogledu higijene i dobrobiti životinja.

Propisi EU-a koji se tiËu klanja životinja vrlo su precizni i ne dopuštaju nepotrebno muËenje životinja. Životinje se moraju poštedjeti svakog nepotrebnog muËenja i mora ih se obvezno omamiti prije klanja.

ZakljuËak: EU ne zabranjuje kolinje ako su proizvodi dobiveni kolinjem namijenjeni za osobnu upotrebu. Propisi Republike Hrvatske takoer traže da se sve životinje Ëije je meso namijenjeno prehrani, moraju testirati na zarazne bolesti (trihinelozu), te se moraju poštivati propisi o zabrani nepotrebnog muËenja životinja.

Zbog pojave viškova u sektoru vinarstva na tržištu EU-a, Unija je odredila zabranu podizanja novih nasada vinove loze u državama Ëlanicama do 31. prosinca 2015. godine. Po završetku navedenog razdoblja to Êe ograniËenje biti ukinuto kako za sadašnje Ëlanice EU-a, tako i za buduÊu Ëlanicu Hrvatsku, te Êe ponovno biti moguÊa sadnja novih nasada vinove loze.

Bitno je naglasiti kako Êe i u meuvremenu biti moguÊa sadnja nasada, ali samo ukoliko se time ne poveÊava ukupna površina pod vinogradima. Konkretno, uvijek je moguÊe stare nasade zamijeniti novima. Osim toga, za financiranje programa u vinarstvu, Hrvatskoj Êe godišnje iz europskih fondova biti na raspolaganju 10,8 milijuna eura.

Što se tiËe maslinarstva, važno je naglasiti kako u EU ne postoji proizvodna kvota za maslinarstvo i ne postoji nikakva opasnost od uvoenja takve kvote Hrvatskoj, pa shodno tome možemo maksimalno koristiti svoje proizvodne kapacitete. EU ne zabranjuje niti ne ograniËava nove nasade maslina u Hrvatskoj, stoga Êe sadnja novih nasada biti moguÊa i nakon pristupanja EU.

ObiËaj peËenja domaÊe rakije za osobnu upotrebu neÊe biti zabranjen ulaskom u EU, meutim prodaja alkoholnih proizvoda, prema propisima RH kao i EU-a, podrazumijeva poštivanje kakvoÊe i deklaraciju.

Propisi doneseni na razini Unije odnose se prvenstveno na potrošaËe, odnosno spreËavaju moguÊnost da proizvoaËi u druge države Ëlanice plasiraju proizvode koji su niže kvalitete od onih koje proizvode za domaÊe tržište, te na taj naËin Unija potrošaËima omoguÊuje jednaku zaštitu.

Nema mjesta strahovima da Êe doÊi kraj proizvodnji autentiËnih hrvatskih domaÊih proizvoda kao što su sir i vrhnje.

Kada govorimo o proizvodnji sira i vrhnja, ona neÊe prestati, ali provodit Êe se testiranja životinja na zarazne bolesti, a sami proizvoaËi morat Êe poštivati minimalne higijenske uvjete proizvodnje. Iako su postojeÊi uvjeti zadovoljavajuÊi u veÊini objekata u kojima se hrana proizvodi i prodaje, morat Êe se nastaviti ulaganja u opremu i prostorije koji Êe omoguÊiti sigurno Ëuvanje tih osjetljivih i lako kvarljivih namirnica, sukladno Zakonu o hrani i Pravilniku o higijeni hrane.

Meutim, ako je rijeË o proizvodnji za osobne potrebe, nikakva ograniËenja nisu predviena.

Republika Hrvatska, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Trg N. Š. Zrinskog 7-8, 10000 ZagrebT: + 385 1 4569 964, F: + 385 1 4551 795, 4920 149, www.mvep.hr, webmas@mvep.hrBesplatni info telefon Halo EU: 0800 622 622 Zagreb, studeni 2011.