VELEU�ILIŠTE U KARLOVCU ODJEL LOVSTVA I ZAŠTITE PRIRODE

SAŽECI PREDAVANJA IZ KOLEGIJA

U R E � I V A NJ E Š U M A (za internu uporabu)

Ak. god. 2006/07

2

DEFINICIJA URE�IVANJA ŠUMA

Urediti šumu zna�i prilagoditi ( organizirati ) njezinu proizvodnju prema potrebama društva. Ure�ivanje šuma je skup operacija, koje treba obaviti za izradu ure�ajnog elaborata, tj. plana gospodarenja. Drugim rije�ima, urediti šumu zna�i sastaviti za nju elaborat (gospodarsku osnovu ) po kojem �e se gospodariti.

Ure�ivanje šuma se sastoji u skupu operacija koje treba izvršiti da se sastavi osnova gospodarenja šumom

Zadatak je ure�ivanja šuma da uredi šumu po prostoru i vremenu te da propiše na�in gospodarenja, tako da se postigne postavljeni cilj gospodarenja. Urediti šumu po prostoru i vremenu zna�i unaprijed odrediti (uglavnom) gdje �e se sje�i, koliko i kada.

Ure�ivanju šuma je zadatak da prikaže stvarno stanje i planiranje po mogu�nosti što stru�nijeg i naprednijeg gospodarenja šumama u svrhu dobivanja trajno što ve�eg i vrjednijeg prinosa.

Ure�ivanje šuma je skup djelatnosti, koje vremenski i prostorno ure�uju cjelokupno šumsko gospodarstvo tako, da se postigne cilj gospodarenja. ZADA�A URE�IVANJA ŠUMA

• Na koji na�in do�i do postavljenog cilja gospodarenja • Šumsko gospodarenje urediti na najbolji na�in • Ekonomska uravnoteženost • Briga o o�uvanju op�e korisnih funkcija šume • Predvi�anje budu�ih potreba za drvom

KORISTI OD URE�IVANJA ŠUMA

• Zavesti red u gospodarenju (prostorno i vremenski) • Utvrditi inventar gospodarstva • Ispitati i kontrolirati uspjeh gospodarenja

POVIJESNI RAZVOJ URE�IVANJA ŠUMA U NAŠOJ ZEMLJI 1464. godine u Dalmaciji utemeljena šumarska služba pod nazivom “Magistrat providure za drvo i šume”. - Zbog kr�enja šuma i pretvaranja u oranice osnovana je šumarska služba “Magistrat ………” na �elu kojeg je PROVIDUR ZA DRVO 1584. godine u Istri osnovan katastar šuma Venecija kao velika pomorska sila imala je utjecaj na šumarstvo zemalja koje je okupirala. Zbog osiguranja drva za potrebe brodogradnje stavljene su sve šume pod državni nadzor. Šume su premjerene i kartirane i podijeljene u dvije kategorije. Bolje šume za potrebe države i lošije za potrebe stanovništva

3

1755. godine Urbar Marije Terezije ( za podru�je Provincijala ) ure�uje vlasni�ke odnose Izme�u ostalog ure�uje prava korištenja šuma (drveta i pašarenja) od strane kmetova 1769. godine “Zakonska uredba o šumama” Marija Terezija donijela je zakonsku uredbu na hrvatskom jeziku. Ovaj zakon smatramo i prvom instrukcijom za ure�ivanje šuma. Tu su propisane ophodnje za zna�ajnije vrste drve�a. 1881. godine “Naputak za izmjeru, procjenu i ure�ivanje gojitbe šuma imovnih op�ina u Hrvatsko-slavonskoj Krajini. Smatramo ga drugom našom instrukcijom za ure�ivanje šuma. 1903. godine izdan je “Naputak za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa” ( vrijedio do ′′′′45 ). Vrijedio je za šume pod osobitim javnim nadzorom (sve šume osim privatnih i državnih); zemljišne zajednice, crkvene, op�inske, akcionarskih društava, banaka itd. 1931. godine “Uputstvo za ure�ivanje državnih šuma” �etvrta instrukcija za ure�ivanje naših šuma. Za regularne šume propisana je metoda dobnih razreda sa sastojinskim gospodarenjem, a kontrolna metoda za preborne šume. 1937. godine “Uputstvo za doznaku stabala i odre�ivanje prihoda u prebornim šumama” Po ovim uputstvima izra�ivale su se osnove za preborne šume. Temelj su minimalne zalihe poslije sje�e. 1948. godine “Op�a Uputstva za ure�ivanje šuma” Osnovna jedinica za ure�ivanje je šumsko-privredno podru�je. Šume su ure�ene bez obzira na vlasništvo 1985. godine ”Pravilnik o na�inu izrade šumskogospodarskih osnova podru�ja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama”. 1994. godine “Pravilnik o Ure�ivanju šuma” (NN RH 52/94). 1997. Pravilnik o ure�ivanju šuma ( NN br. 11/97, 121/97, 132/97, 52/01. i 150/02.) 2006. Pravilnik o ure�ivanju šuma ( NN br. 111/06 ) SASTOJINA Šuma nije ista na cijeloj svojoj površini. Unutar šume nalazimo njezine djelove koji se me�usobno razlikuju po vrstama drve�a, dobi, na�inu postanka, prostornom rasporedu stabala, itd. Onaj dio šume koji je jedinstvena cjelina po svojim šumskouzgojnim osobinama nazivamo šumskom sastojinom (engl. Forest Stand, njem. Bestand). Šuma se sastoji od šumskih sastojina. Šumska sastojina je temeljni objekt uzgajanja i ure�ivanja šuma i uop�e temeljna jedinica šumskoga gospodarenja. Ona je samostalna šumskouzgojna, odnosno ure�iva�ka cjelina.

4

Izlu�ivanje šumske sastojine je postupak njezina razgrani�enja od susjednih sastojina u okviru jedne šume. Opis šumske sastojine je postupak utvr�ivanja i analize njezinih strukturnih elemenata. Sastojina, dio šume koji je po postanku, sastavu i razvitku više-manje podjednak, a razlikuje se od ostalih dijelova šume po jednoj bitnoj zna�ajki ili više bitnih osobina. Kriteriji za razvrstavanje su, uglavnom, ovi:

• postanak (iz sjemena i panja), • starost • omjer (�iste i mješovite) • raspored stabala (stablimi�an, grupimi�an) • vrsta drve�a, • uzgojni oblik (jednodobne i raznodobne), • bonitet sastojine.

Prema na�inu postanka sastojine su: 1. visoke (sjemenja�e) - nastale od stabala pretežno iz sjemena ili sadnica; 2. srednje (srednja šuma) - nastale od stabala dijelom iz sjemena, dijelom iz panja, gdje se jednom gospodari kao sjemenja�om, a drugom kao panja�om. 3. niske: a) panja�e - nastale pretežno od stabla iz panja; b) šikare - degradirane panja�e u kojima, osim drve�a, u istoj etaži sudjeluje i grmlje; c) šibljaci - degradacijski oblici šikara, a �ini ih grmlje uglavnom šibljasta oblika; d) makije - degradacijski stadiji - crnikovih šuma niskog uzgojnog oblika; e) garizi - degradirane makije otpornih grmolikih zimzelenih vrsta sa sklopom manjim od 0,5; 4. plantaže - umjetno podignute sastojine uz primjenu agrotehni�kih mjera s mogu�nosti iskorištenja me�uprostora. 5. kulture- umjetno podignute sastojine vrstama drve�a izvan podru�ja prirodnog rasprostranjenja. JEDNODOBNE SASTOJINE Stabla glavne sastojine podjednake visine, debljine i starosti (dobi), kojima se sastojinski gospodari. S pove�anjem starosti sastojine stabla su viša i deblja tj. sastojina mijenja izgled. Uzgojni zahvati su vremenski odvojeni. PREBORNE SASTOJINE Stabla razli�ite visine, debljina i starosti po jedinici površine, koje se prirodno obnavljaju, a gospodarenje je stablimi�no ili grupimi�no. U njima imamo stabala svih starosti. Preborna sastojina ima podjednak izgled. SASTOJINA I NJENA STRUKTURA Strukturu sastojine možemo promatrati na razli�ite na�ine, prema tome koji se njezin element promatra. Osnovni elementi su: broj stabala visina stabala drvna masa prirast temeljnica

5

OBLICI GOSPODARENJA S gospodarskog stajališta razlikujemo tri oblika gospodarenja • sastojinski oblik gospodarenja • stablimi�no ili preborno gospodarenja • kombinirano ili mješovito gospodarenja SASTOJINSKI OBLIK GOSPODARENJA 1. Gospodarenje (procjena, doznaka, sje�a, izrada, �uvanje, kontrola) je jednostavnije. 2. Jasniji je pojam normaliteta 3. Jednostavnija kontrola uživanja i mogu�a je u svako doba. Provodi se kod �istih sastojina i heliofilnih vrsta drve�a. Problemi: pomla�ivanje, primjena na lošim (strmim) terenima. STABLIMI�NO GOSPODARENJE Pogodno za strme terene, mješovite sastojine s vrstama koje podnose zasjenu. Nedostaci: nije prikladno za iskoriš�ivanje na istoj površini sve vrste radova ne može se uspješno primijeniti na sve vrste drve�a PROSTORNO URE�ENJE ŠUMA

• Šumskogospodarsko podru�je - Gospodarske jedinice - Odjeli - odsjeci Unutar šumskogospodarskog podru�ja imamo tri podru�ja (oblasti) šuma: - jednodobne šume (regularne šume) - preborne šume - primorske šume JEDNODOBNE (REGULARNE) ŠUME Regularnu šumu �ini niz jednodobnih sastojina koje su nastale oplodnom ili �istom sje�om ili pošumljavanjem. U njima primjenjujemo sastojinski oblik gospodarenja, što zna�i da je najniža jedinica gospodarenja sastojina ili odsjek. U jednodobnim šumama dolaze heliofilne vrste drve�a i poluskiofiti. Regeneracija se vrši u sastojinama koje su zrele za sje�u – oplodnom sje�om, a ostale sastojine se njeguju. Sastojine u regularnim šumama razvrstavamo u dobne razrede.

6

PREBORNE ŠUME Prebornu šumu �ine raznodobne sastojine u kojima se provodi stablimi�no ili grupimi�no gospodarenje. U tim sastojinama najniža jedinica gospodarenja je stablo. U prebornim šumama se istovremeno na istom mjestu provodi njega i regeneracija s pomo�u preborne sje�e. Raznodobne sastojine imaju više-manje jednak oblik. Preborno se gospodari sa skiofilnim i poluskiofilnim vrstama drve�a u gorskom dijelu naše države. Stabla u raznodobnim sastojinama razvrstavamo u debljinske razrede. GOSPODARSKA JEDINICA Zajednica sastojina skupljenih u gospodarsku cjelinu u kojoj se gospodarenje vodi na jedinstven na�in i za koju se posebno odre�uje etat i šumskouzgojni radovi. Omogu�uje trajno dobivanje podjednakih prihoda. Gospodarska jedinica ne mora biti suvisla cjelina ve� može obuhva�ati više šumskih predjela. Prilikom odre�ivanja granica gospodarskih jedinica treba po mogu�nosti nastojati, da se granice g.j. poklapaju s granicama katastarskih op�ina – koje su osnovne površinske jedinice zemljišnog premjera, a redovito su i granice op�ina. Treba nastojati da se gospodarska jedinica ne dijeli na dvije ili više šumarija. ODJEL Odjelom se smatra trajna osnovna jedinica gospodarskog razdjeljenja šuma u okviru pojedine gospodarske jedinice. Odjeli se ustanovljuju radi lakšega gospodarenja, nadzora i orijentacije na terenu. Površina odjela, osim za neobraslo proizvodno šumsko zemljište, šikare, šibljake i garige, u pravilu ne može biti ve�a od 60 hektara. U brdskim predjelima granice odjela se ustanovljuju, u pravilu, prema prirodnim svojstvima (hrptovima, grebenima, kosama, vodotocima i uvalama) ili prema umjetno stvorenim objektima (stalnim izvoznim putovima i prosjekama). U nizinskim predjelima granice su, u pravilu, prosjeke, stalni izvozni putovi i kanali ili prirodne granice (vodotoci). Širina prosjeka je 3 metra do 6 metara. ODSJEK Odsjekom se smatra privremena najmanja osnovna površina gospodarskog razdjeljenja šuma unutar odjela s kojom se, kao sastojinom, posebno gospodari. Unutar odjela sastojine se izlu�uju u odsjeke prema na�inu postanka, vrsti drve�a, ekološko-gospodarskim tipovima, bonitetu stojbine, starosti, cilju gospodarenja, omjeru smjese, obrastu i kakvo�i. Najmanja površina odsjeka iznosi jedan hektar.

7

OBILJEŽBA GOSPODARSKE PODJELE

Vanjska granica gospodarske jedinice i granica izme�u gospodarskih jedinica

Granica izme�u odjela Granica odsjeka

8

ŠUMSKI FOND Šumskogospodarska osnova, osnove i programi sadrže temeljne podatke koji se �esto nazivaju fondom. Elementi fonda su: - površina - drvna zaliha - prirast. - POVRŠINA Površina šuma i šumskog zemljišta prvi je element koji treba utvrditi prilikom izrade ure�ajnog elaborata - Podloga za sastav osnovne karte je stanje u katastru i gruntovnici - popisa �estica s pripadaju�im površinama, po katastarskim op�inama. - osnovna karta mjerila 1:5000 ili 1:10000 - katastarska karta - topografska karta - Identifikacija me�a gospodarske jedinice - snimanje svih me�a, granica odjela i odsjeka, komunikacija, vodotoka, kanala - prenos na osnovnu kartu - Dovršena osnovna karta na katastarskoj podlozi pripremljena je za izradu iskaza površina - DRVNA ZALIHA Drvna zaliha se ustanovljuje izbrajanjem i izmjerom prsnih promjera i visina živih stabala u sastojini IZMJERA PRSNIH PROMJERA - Promjeri se mjere u svakom odsjeku zaokružbenom promjerkom u prsnoj visini stabla, što zna�i 1,30 m iznad tla. - Promjeri se zaokružuju u debljinske stupnjeve od po 5 cm, i to na na�in da je raspon od 11 do 15 cm, sa sredinom 12,5 cm (debljinski stupanj 3) te od 16 do 20 cm, sa sredinom 17,5 cm (debljinski stupanj 4) itd. - Taksacijska granica je 10 cm - Promjeri se mjere samo u jednom smjeru, iznimno, ako se radi o jako nepravilnom deblu, u dva okomita smjera. IZMJERA PRSNIH PROMJERA - Totalna klupaža - Primjerne površine TOTALNA IZMJERA (KLUPAŽA) STABALA Vrši se u sastojinama: - �ija �e drvna zaliha biti korištena u obliku glavnog prihoda regularnih šuma u idu�ih 10 godina - koje su izuzetno važne za znanstvena istraživanja - odsjeci površine 1-2 ha smanjenog broja stabala Sastoji se u tome da se u odsjeku izmjere sva živa stabla promjera iznad 10 cm

9

IZMJERA NA PRIMJERNIM POVRŠINAMA Izmjera prsnih promjera živih stabala može se vršiti i na uzorcima, koji se postavljaju tako, da vjerodostojno predstavljaju neku odre�enu cjelinu (odsjek). Uzoraka ima više vrsta, ve� prema tomu radi li se o obliku, površini, na�inu uzimanja. - po obliku uzorci mogu biti kvadrati, paralelogrami i krugovi - površina uzorka ovisi o starosti sastojine (2 do 10 ari) - po na�inu uzimanja u svakom od oblika uzorci mogu biti slu�ajni i sistematski, te uzorci promjenljive vjerojatnosti selekcije. Kvadratni uzorci su, kao što sama rije� kaže, strogo kvadratnoga oblika. Uzorci u obliku paralelograma su tzv. primjerne pruge. Uzorci kružnog oblika - stalna površina je krug, polažu se na �vornim to�kama unaprijed nacrtane mreže kvadrata na ravnom terenu i mreže paralelograma na nagnutome. Veli�ine krugova definiraju se polumjerom koji je na ravnom terenu za 1 ar r = 5,64 m 2,5 ara r = 8,92 m 5 ari r = 12,62 m 10 ari r = 17,84 m IZMJERA VISINA Izmjera visina potrebna je: - za izradu visinske krivulje pomo�u koje se, služe�i se drvnogromadnim tablicama za doti�nu vrstu drveta, izra�uju lokalne tarife - za odre�ivanje boniteta stojbine visinska krivulja odre�uje za svaku vrstu drve�a koja se nalazi s više od 10% udjela po drvnoj zalihi u odsjeku bonitet se odre�uje u jednodobnim sastojinama na osnovi dobi sastojine i srednje sastojinske visine srednje plošnog stabla, a u raznodobnim sastojinama na osnovi promjera i visine dominantnih stabala - UTVR�IVANJE PRIRASTA Na�in utvr�ivanja prirasta - u jednodobnim sastojinama na temelju debljinskog prirasta - u raznodobnim sastojinama na temelju vremena prijelaza (postotak prirasta) Pomo�u Pressler-ovog svrdla potrebno je bušiti stabla i o�itavati izvrtke D O B (STARORST) Dob stabla ili sastojine je vremenski interval od nastanka do godine promatranja. Dob stabla se utvr�uje brojenjem godova na panju, s time da se doda broj godina potreban da stablo izraste do visine na kojoj smo brojili godove. Ako nam je poznato vrijeme sadnje toga stabla ili sijanja sjemenke, dob se stabla ra�una od toga vremena. Starost jednodobnih sastojina odre�uje se na temelju evidencije o godini osnutka odnosno brojenjem godova na panju triju srednje plošnih stabala.

10

OBRAST SASTOJINE

Obrast sastojine je njezina obraslost u usporedbi s normalnom sastojinom u istim stojbinskim i gospodarskim prilikama (istom bonitetu). U jednodobnim sastojinama usporedba se obavlja s prirasno-prihodnim tablicama, i to odnosom temeljnica (m2/ha) stvarne i normalne za konkretnu vrstu, dob, bonitet. Kada se radi o mješovitim sastojinama, obra�unava se svaka vrsta posebno na osnovi prirasno-prihodnih tablica, reduciranim omjerom smjese, a zbroj daje normalnu temeljnicu s kojom se uspore�uje stvarna.

U raznodobnim sastojinama obrast dobivamo usporedbom stvarne drvne zalihe i normalne drvne zalihe.

Kada se radi o mješovitoj sastojini normalna drvna zaliha odre�uje se posebno za jelu na temelju visine jelovih dominantnih stabala, a posebno za druge vrste temeljem njihovih dominantnih visina. Tako dobivene drvne zalihe množe s stvarnim omjerom smjese, a zbroj reduciranih drvnih zaliha na omjer smjese daje normalnu drvnu zalihu za tu sastojinu.

Obrast sastojine iskazuje se u stotinkama cijelog broja kao: 1. normalni obrast, iznad 0.80; 2. manji od normalnog, od 0.50 do 0.80; 3. slab, do 0.50; U prvom dobnom razredu jednodobnih sastojina obrast se ocjenjuje prema obrasloj površini. Obrast se ne odre�uje za sastojine u kojima je zapo�eta oplodna sje�a.

Temeljnica (G) ili kružna ploha je površina popre�nog presjeka stabla u prsnoj visini (1,30 m iznad tla) iskazana u m2 po jedinici površine (ha), a izra�una se na bazi prsnog promjera po formuli:

d – prsni promjer (cm)

11

RAZVRSTAVANJE REGULARNIH SASTOJINA U BONITETNE RAZREDE Bonitet (lat. Bonitas – dobrota, vrsno�a) u poljoprivredi i šumarstvu je mjera ili stupanj ve�e ili manje plodnosti nekog zemljišta. U šumarstvu pod bonitetom staništa razumijeva se sposobnost nekog zemljišta da pri normalnim uvjetima i za odre�eno vrijeme proizvede odre�enu koli�inu drvne mase po jedinici površine (obi�no po jednom hetaru). Kao indikator boniteta mogu služiti razli�iti elementi : – drvna masa – srednji prsni promjer – srednja visina – dominantna visina – prirast mase Drugu grupu indikatora sa�injavaju svojstva zemljišta npr. prizemna flora, kiselost tla, tip zemljišta, itd Kod ure�ivanja regularnih šuma bonitet se odre�uje na osnovi dobi sastojine i srednje visine srednje plošnog stabla. U tu svrhu izmjeri se u sastojini desetak visina srednje plošnog stabla, vrste nositelja sastojine. PRIRASNOPRIHODNE TABLICE - ZA JEDNODOBNE SASTOJINE Prirasnoprihodne tablice prikazuju optimalan razvoj jednodobnih sastojina, odre�ene vrste drveta, na�in gospodarenja i boniteta. U njima je tabeliran razvojni tok:

- broja stabala i temeljnice (po ha) - promjera srednjeg plošnog stabla i srednje sastojinske visine - volumena sastojine i volumena prorede (po ha)

Zatim, sadrže godišnji te�ajni prirast volumena i prosje�ni (dobni) godišnji prirast glavne sastojine (po ha). Ovi podaci su tabelirani za starosni interval 5, 10 ili 20 godina. Primjena prirasnoprihodnih tablica Gotovo u svim prirasnoprihodnim tablicama su ulazi:

- Vrsta drveta, bonitet, na�in gospodarenja, starost i obrast Obi�no se koriste za:

- procjenu budu�eg prinosa - uspore�ivanje toka razvoja naše sastojine s onim u tablicama - procjenu volumena i volumnog prirasta

Uspore�ivanjem pojedinih elemenata stvarne šume s istim elementima normalne šume, dobije se slika, u kojem odnosu je stvarna šuma prema normalnoj. Iz toga se mogu izvu�i zaklju�ci o potrebnim mjerama, da se ta stvarna šuma privede u normalno ili optimalno stanje.

12

NORMALE PREBORNIH SASTOJINA Normalna preborna sastojina jest ona kojoj broj stabala opada po geometriskom nizu. U toj se sastojini može godišnje ili periodi�ki izvaditi (posje�i) te�ajni godišnji, odnosno te�ajni periodi�ki prirast. Da bi se konstruirala normalna distribucija prsnih promjera za odre�eni bonitet mora se poznavati:

- Opseg prsnih promjera normalne sastojine (dmin i dmax) - De Liocourtov kvocijent (k = 1,2 – 1,5) - Dominantna visina boniteta

Primjena normala Normale uglavnom se primjenjuju kao putokaz pri gospodarenju prebornim šumama. Za odre�enu vrstu drveta, bonitet i omjer smjese uspore�uju se distribucije prsnih promjera stvarne sastojine s normalnom, optimalnom distribucijom. Na osnovi toga izvode se zaklju�ci o dobrom ili lošem gospodarenju u stvarnoj sastojini. Mogu se uspore�ivati samo one distribucije prsnih promjera koje imaju jednake širine debljinskih stupnjeva. Pritom se mora paziti da granice debljinskih stupnjeva koincidiraju.

13

14

EKOLOŠKO GOSPODARSKI TIPOVI (EGT) ŠUMA

Prema definiciji koja je kod nas usvojena, ekološko-gospodarski tip obuhva�a odre�enu površinu šume ili šumskog zemljišta jednakih (ili vrlo sli�nih) ekološko-bioloških i gospodarsko-ekonomskih zna�ajki o kojima ovisi na�in gospodarenja. Tipološko istraživanje šume temelji se na slijede�im glavnim komponentama: 1. Ekološko-biološke komponente tipoloških istraživanja - Geološko-litološka komponenta - Fitocenološka komponent - Pedološka komponenta - Klimatološka komponenta 2. Šumsko-gospodarske komponente - Uzgojna komponenta - Ure�ajna komponenta - Ekonomska komponenta Tipološka podjela Hrvatske U Hrvatskoj su, prema rezultatima istraživanja, utvr�ene ove jedinice tipološke klasifikacije šuma: - podru�je, - zona, - tip, - podtip Podru�je je geografska cjelina koju karaktrerizira makroklima i geološka podloga važna za rast i razvoj odre�ene vrste drve�a. Cijela Hrvatska razdijeljena je na tri podru�ja: I - Dinarsko podru�je. Obuhva�a uglavnom Gorski kotar, Velebit, Veliku i Malu Kapelu, Plješivicu i Li�ko sredogorje. Na tom podru�ju rastu pretežno raznodobne šume u kojima se gospodari stablimi�nim i skupinastim na�inom. II - Panonsko podru�je. Prostire se izme�u Save i Drave te dijelom i donjim tokom rijeka Kupe i Korane. Tu su uglavnom jednodobne šume u kojima se gospodari sastojinskim na�inom (oplodnom sje�om). III - Eumediteransko i submediteransko podru�je zauzima Istru, Hrvatsko primorje, Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru i otoke. Na tom se podru�ju uglavnom nalaze termofilne zimzelene i listopadne vrste drve�a karakteristi�ne za to klimatsko podru�je. Zona – utvr�uje se unutar podru�ja. Pod tim pojmom podrazumijeva se odre�ena cjelina sli�nih ekoloških i gospodarskih zna�ajki, važnih za uspijevanje pojedinih prirodnih vrsta drve�a. U cijeloj Hrvatskoj utvr�eno je 10 zona (u tipološkoj klasifikaciji zone se obilježavaju velikim slovima – A,B,C... Osnovna je jedinica tipološke klasifikacije ekološko-gospodarski tip šume. Tipovi šuma se, prema navedenoj klasifikaciji, obilježavaju brojevima 10, 20, 30.... Unutar ekološko-gospodarskog tipa eventualno izdvojeni podtipovi obilježavaju se malim slovima – a, b, c...

15

Za sve tipove i podtipove napravljeni su opisi gdje su opisane ekološke karakteristike, gospodarske karakteristike, smjernice gospodarenja i cilj gospodarenja. Za najzna�ajnije EGT-e napravljene su NORMALE Primjer normale za jednodobne sastojine

16

Primjer normale za preborne sastojine

17

OPIS URE�AJNJIH RAZREDA Ure�ajni razred obuhva�a sve sastojine (odsjeke) iste vrste drve�a, iste namjene i istog uzgojnog oblika. Sastojine u odre�enom ure�ajnom razredu imaju isti cilj i isti na�in gospodarenja Ure�ajni razredi temeljne su jedinice gospodarenja, pa ih treba dobro odrediti Kriteriji za odre�ivanje ure�ajnog razreda su: 1) Namjena šume i šumskog zemljišta - Gospodarske šume služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda - Zaštitne šume služe u prvom redu kao zaštita (zemljišta, voda, od erozije..) - Šume s posebnom namjenom a) za proizvodnju šumskog sjemena b) kao posebna rijetkost i ljepota (prema Zakonu o zaštiti prirode NN 30/94, nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šuma, zašti�eni krajolik, ..) c) za znanstveno istraživanje, za vojne potrebe d) za odmor i rekreaciju 2) Glavne vrste drve�a prema kojima se odre�uje cilj gospodarenja Lužnjak, kitnjak, bukva, jela, medunac i crnika, zatim grab, jasen, joha, topola, vrba, smreka, borovi, OTB, OMB, OC Osim prema glavnim vrstama drve�a naziv ure�ajnog razreda može biti i kultura ili plantaža topola, kultura vrba, šikara, šibljak, makija, garig. 3) Vrijeme ophodnje odnosno promjera sje�ive zrelosti Za svaku vrstu drve�a propisana je najniža ophodnja i promjer sje�ive zrelosti, pa za tu vrstu drve�a nositelja naziva ure�ajnih razreda ne treba formirati paralelne ure�ajne razrede s drugim ophodnjama. 4) Uzgojni oblik Šume mogu biti sjemenja�e, srednje šume i panja�e. Pri formiranju ure�ajnih razreda treba uzeti u obzir i ovo: - Zaštitne šume spadaju u ure�ajni razred zaštitnih šuma, s naznakom što zašti�uje - Neobraslo proizvodno zemljište namjenjeno za pošumljavanje svrstava se u ure�ajni razred budu�e sastojine prema kriteriju: klima, tlo, fitocenoza, zbog �ega više ne bi postojao ure�ajni razred neobraslo proizvodno zemljište najmenjeno za pošumljavanje, ve� samo one koje bi eventualno moglo imati neku drgu namjenu (lov, stanište, ...) Primjeri naziva ure�ajnog razreda: Gospodarska sjemenja�a lužnjaka, panja�a graba za znanstveno istraživanje, zaštitna šuma za zaštitu tla od erozije itd.

18

OPHODNJA - uvijek se odnosi na jednodobne sastojine. To je vremensko razdoblje koje protje�e izme�u postanka i sje�e sastojine u zreloj dobi u okviru odre�ene gospodarske jedinice. Cilj gospodarenja šumama odre�uje ophodnju glavne vrste drve�a. Za pojedine vrste drve�a razli�ita je dužina ophodnje. Donja granica ophodnje u jednodobnim sastojinama prema glavnim vrstama drve�a.

OPHODNJICA - odnosi se na preborne šume (prebornu sje�u), a to je vremenski interval u kojem se istom vrstom sje�e pre�e po svim dijelovima šume (gospodarske jedinice), a nakon kojega se sje�a vrati na isto mjesto. Ovaj vremenski interval obi�no iznosi 10 godina

Turnus Vrijeme kojim se prorednim zahvatima vra�amo na isto mjesto nazivamo turnus prorje�ivanja. Turnus ovisi o vrsti drve�a, dobi, bonitetu, obrastu i zdravstvenom stanju. Kod heliofilnih vrsta drve�a turnus je kra�i, kao i u mla�im sastojinama, boljim bonitetima i u sastojinama ve�eg obrasta i slabijega zdravstvenog stanja. U našoj šumarskoj praksi turnus se propisuje s 5 godina u I. i II. dobnom razredu, a 10 godina u svim ostalima do oplodne sje�e.

VRSTA DRVE�A SJEMENJA�E

PANJA�E

-lužnjak, crnika 140 godina

40 godina

-kitnjak, medunac 120 godina

40 godina

-bukva, gorski javor 100 godina

40 godina

-cer, jasen, crni orah 80 godina

40 godina

-joha, obi�ni grab, crni grab, bjelograbi�, trešnja 60 godina

30 godina

-lipe 50 godina

20 godina

-kesten, bagrem, breza 40 godina 20 godina

-doma�e topole i vrbe 50 godina

-smreka, crni i obi�ni bor 80 godina

-borovac, alepski i primorski bor, ariš, duglazija, ostala crnogorica (OC)

60 godina

2. promjeri sje�ive zrelosti u raznodobnim sastojinama: -bukva, javor, obi�ni i crni bor 50 do 60 cm

-jela, smreka 60 do 70 cm

19

DOBNI RAZREDI Temeljem sastojinske dobi jednodobne sastojine se razvrstavaju u dobne razrede od po 5, 10 ili 20 godina. Za sastojine kod kojih je ophodnja propisana do 30 godina sve sastojine u dobi od 1 do 5 godina razvrstavaju se u I. dobni razred, od 6 do 10 godina u II. dobni razred itd. Ukupno zna�i ima 6 dobnih razreda propisane ophodnje. Za sastojine s ophodnjom 31-60 godina širina dobnog razreda je 10 godina, to zna�i da sve sastojine u dobi od 1 do 10 godina razvrstavamo u I. dobni razred, one od 11 do 20 godina u II. dobni razred, one od 21 do 30 godina u III. dobni razred itd. Ukupno tako�er ima 6 dobnih razreda propisane ophodnje Za sastojine ophodnje preko 60 godina širina dobnog razreda je 20 godina. Sve sastojine u dobi od 1 do 20 godina razvrstavamo u I. dobni razred, one od 21 do 40 godina u II. dobni razred, od 41 do 60 godina u III. dobni razred itd. po 20 godina do dobi ophodnje. Dob za pojedine dobne razrede uz odre�enu ophodnju

Ophodnja Dobni razredi (godine)

godina I. II. III. IV. V. VI. VII.

30 1-5 6-10 11-15 16-20 21-25 26-30 -

60 1-10 11-20 21-30 31-40 41-50 51-60 -

>60 1-20 21-40 41-60 61-80 81-100 101-120 121-140 DEBLJINSKI RAZREDI Raznodobne sastojine imaju stabla razli�ite dobi na istoj površini, pa kod njih ne govorimo o dobnoj, ve� o debljinskoj strukturi. Tako u praksi postoje tri razreda sužene debljinske strukture I. - s prsnim promjerom 10-30 cm II. - s prsnim promjerom 31-50 cm III. - s prsnim promjerom 51 cm i više Struktura sastojina po dobnim razredima unutar ure�ajnog razreda �ini temelj ure�ivanja kod regularnih šuma, dok struktura sastojina po debljinskim razredima �ini temelj ure�ivanja kod prebornih šuma.

20

E T A T

Etat je drvna zaliha ili površina šuma koja je osnovom gospodarenja predvi�ena za sje�u. Etat se planira za jednu godinu za polurazdoblje i za razdoblje, pa imamo godišnji, 10-godišnji i 20-godišnji etat. Etat se prikazuje kubi�nom mjerom ili površinom, ali u praksi naj�eš�e i jednim i drugim. Godišnji površinski etat E odre�en je kvocjentom površine (F) i ophodnje (u):

EFu

=

Primjenjuje se naj�eš�e pri ure�ivanju šuma niskoga uzgojnog oblika, i to s kra�im ophodnjama, te kod plantaža.

U regularnim šumama koje pomla�ujemo oplodnim sje�ama propisujemo etat za razdoblje, a on je jednak godišnjem površinskom etatu pomnoženomu duljinom razdoblja n (obi�no 20 god.), pa je

EFu

n= ⋅

U prebornim šumama godišnji površinski etat je definiran kvocijentom površine i ophodnjice (l)

EFl

=

Ima više na�ina kako se odre�uje etat po drvnoj zalihi, ali je prihva�en onaj koji se osniva na stanju šuma, njihovoj raznolikosti i mogu�nostima uz o�uvanje ekološke stabilnosti, te održavanje ili pove�avanje šumskog fonda prema normalnomu, a to je onaj etat koji izlazi iz cilja i na�ina gospodarenja za svaki ure�ajni razred.

Kombinacijom etata po površini i po drvnoj zalihi najprije i najbezbolnije �emo osigurati potrajnost prihoda i dovesti naše šume u normalno stanje, a to zna�i osigurati maksimalne u�inke i prihode šume.

Etat u regularnim šumama

U regularnim šumama razlikujemo etat glavnog prihoda i etat prethodnih prihoda.

Etat glavnog prihoda se ostvaruje u sastojinama zrelim za sje�u, odnosno u sastojinama predvi�enima za regeneraciju.

Etat prethodnog prihoda (me�uprihoda) ostvaruje se u nedozrelim sastojinama, tj. u onima koje se njeguju proredom. Oba su etata vremenski i prostorno odvojena i iskazuju se posebice. Etat glavnog prihoda U normalnoj regularnoj šumi godišnji etat glavnog prihoda Eg definiran je formulama: Eg = 3,6 V3 / u - Klepac Eg = 2,66 M / u - Hufnaglova V3 - drvna zaliha iznad 2/3 ophodnje M - ukupna drvna zaliha u - ophodnja

21

Pravilnikom za ure�ivanje šuma propisuje se utvr�ivanje etata glavnoga prihoda po metodi razmjera dobnih razreda za svaki ure�ajni razred posebice, uvažavaju�i ekološke i gospodarske prilike. To zna�i da prema stvarnom razmjeru dobnih razreda etat glavnoga prihoda po površini može biti najviše jednak normalnom razmjeru dobnog razreda, ako ima toliko ili više sastojina zadnjega dobnog razreda ili starijih. U slu�aju kada starih sastojina zadnjega dobnog razreda ili iznad njega ima više od površine normalnoga dobnog razreda, u glavni prihod se ne smije propisati više od normalne površine. U slu�aju kad zrelih sastojina (zadnji dobni razred ili viši) ima manje od površine normalnoga dobnog razreda, etatom �e se propisati u prvom redu sve zrele sastojine, a od ostalih do eventualno normalne površine samo one sastojine koje se mogu propisati temeljem �lanka 20. Pravilnika, stavka 4. i 5. Etat glavnog prihoda po zalihi u tom slu�aju jednak je drvnoj zalihi koja je utvr�ena na površini predvi�enoj za regeneraciju uz 10-godišnji prirast te drvne zalihe.

10 E V iv= + . Tako dobiveni etat za razdoblje razvrstava se u dva polurazdoblja, s time da se u prvome svrstavaju sve starije sastojine i one u kojima je obnova ve� zapo�ela. Etat prethodnog prihoda Em izražava se obi�no površinom sastojina koje se imaju prorijediti tijekom jednoga turnusa ili polurazdoblja. Godišnji etat po površini jednak je ukupnoj površini za prorje�ivanje podijeljenoj s turnusom. Etat prethodnog prihoda propisuje se i u drvnoj zalihi, i to ili procjenom ili temeljem formula: 1. Ako se etat ra�una za ure�ajni razred, onda se ra�una po formuli:

100

1 E V

pqm m= ⋅ ⋅

Vm = drvna zaliha sastojina koje su predvi�ene za proredu p = postotak prirasta kojim priraš�uje drvna zaliha Vm

1/q = faktor realizacije. U dobro obraslim srednjodobnim sastojinama p = 3%, a 1/q = 1/3, što navedenoj formuli daje ovaj oblik:

1

100 E Vm m= ⋅

što zna�i da godišnji etat prethodnog prihoda iznosi 1% drvne zalihe na kojoj se ostvaruje. 2. Etat prethodnog prihoda može se obra�unati na temelju intenziteta prorje�ivanja ovim formulama:

E Mp qm l= ⋅ − ⋅(

,)1

11 0

1

(Klepac 1953)

EMnm = ; i

n= ⋅

1100

(Mati� 1985)

l = turnus prorje�ivanja n = dob sastojine izražena u desetlje�ima M = drvna zaliha sastojine. Pravilnikom utvr�ivanje etata prethodnog prihoda propisuje se na temelju njege šume prorje�ivanjem za svaku sastojinu uspore�uju�i stojbinske prilike, drvnu zalihu, strukturu i dob sastojine s normalnim stanjem. Preporu�uje se kontrola s jednom od formula.

22

Etat u prebornim šumama

U prebornim šumama etat iskazujemo globalno i ne razlikujemo etat glavnog prihoda i etat prethodnog prihoda. Godišnji etat u normalnoj prebornoj šumi jednak je te�ajnom godišnjem prirastu, odnosno razlici izme�u normalne drvne zalihe preborne sastojine prije M i poslije sje�e m.

E M m= −

M

m

l

Shematska slika normalne preborne šume (Klepac)

Ako sa p ozna�imo postotak, kojim priraš�uje drvna zaliha nakon sje�e, a sa l ophodnjicu, onda je

mM

p l=1 0,

; E Mp l= ⋅ −(

,)1

11 0

(Klepac 1953)

To vrijedi za normalnu prebornu šumu, ali se može primijeniti i za konkretnu šumu, s time da se još množi faktorom realizacije f, koji može biti ve�i od 1, ako je konkretna drvna zaliha preborne sastojine ve�a od normalne i obrnuto.

PLANIRANJE U ŠUMARSTVU

Šumskogospodarski planovi Šumskogospodarski planovi utvr�uju uvjete za skladno korištenje šuma i šumskoga zemljišta i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogu�i stupanj iskorištenja te uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom. Šumskogospodarski planovi jesu:

• šumskogospodarska osnova podru�ja Republike Hrvatske (daljnje: Osnova podru�ja), • osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama (daljnje: osnova gospodarenja), • programi za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kršu (daljnje: programi

gospodarenja), • programi za gospodarenje šumama šumoposjednika (daljnje: programi gospodarenja

šumoposjednika), • programi za gospodarenje šumama posebne namjene, • godišnji planovi gospodarenja šumama (daljnje: godišnji planovi), • operativni godišnji planovi.

23

Osnove gospodarenja odobravaju se za razdoblje od 10 godina (I. polurazdoblje), orijentacijski za daljnjih 10 godina (II. polurazdoblje) i za idu�ih 20 godina (gospodarsko razdoblje). Programi gospodarenja odobravaju se za razdoblje od 10 godina, uz orijentaciju za daljnjih 10 godina. Osnove gospodarenja i programi gospodarenja trebaju biti uskla�eni s Osnovom podru�ja. Šumskogospodarski planovi obnavljaju se ili revidiraju redovito svakih 10 godina. Ukoliko se tijekom provedbe šumskogospodarskih planova ustanovi da su se bitno izmijenile �injenice i okolnosti na kojima se temelje njihove odredbe, mora se izraditi njihova izvanredna revizija na na�in i po postupku koji je propisan za njihovo odobrenje. Postupak odobrenja i sadržaj šumskogospodarskih planova javan je. Šumskogospodarske planove, njihovu obnovu ili reviziju odobrava Ministarstvo, i to za šume u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog Trgova�kog društva, a za šume šumoposjednika na prijedlog Šumarske savjetodavne službe. OSNOVA PODRU�JA Prema Zakonu o šumama sve šume u državi �ine jedno jedinstveno šumskogospodarsko podru�je. Osnova podru�ja izra�uje se za šumskogospodarsko podru�je Republike Hrvatske Šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskom podru�ju gospodari se na temelju Osnove podru�ja. U Osnovi podru�ja mora biti utvr�ena ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšavanje šuma i pove�anje šumske proizvodnje. OSNOVA GOSPODARENJA Osnove gospodarenja izra�uju se za kontinentalne šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Osnova gospodarenja je elaborat (planski dokumenat) kojim se odre�uje stanje šuma te radovi u neposrednom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice. PROGRAM GOSPODARENJA Programi gospodarenja izra�uju se za šume i šumska zemljišta na kršu u vlasništvu Republike Hrvatske. Programima gospodarenja odre�uje se stanje šuma te radovi u neposrednom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice. PROGRAM GOSPODARENJA ŠUMOPOSJEDNIKA Program gospodarenja šumoposjednika izra�uje se za šume koje su u vlasništvu i/ili posjedu drugih pravnih i fizi�kih osoba, a nisu u vlasništvu Republike Hrvatske. Programom gospodarenja odre�uje se stanje šuma te radovi u neposrednom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice ili privatnog šumskog posjeda. Programi gospodarenja šumoposjednika izra�uju se uz sudjelovanje šumoposjednika, odnosno njihovih zastupnika.

24

GODIŠNJI PLAN Godišnji plan izra�uje se kad ne postoji mogu�nost pravodobne revizije odnosno obnove osnove ili programa. Godišnjim planom se u prvom redu predvi�aju radovi koji su bili odre�eni dosadašnjom osnovom odnosno programom, a nisu izvršeni. Od svih navedenih šumskogospodarskih planova u daljnjem tekstu obradit �e se jedino sadržaj osnove gospodarenja, jer je taj planski dokument najviše zastupljen u šumskogospodarskim planovima i iz razloga što je sadržaj osnove gospodarenja gotovo identi�an sadržaju programa za gospodarenje. Osnova gospodarenja sadrži: 1. ure�ajni zapisnik; 2. iskaz površine šuma i šumskih zemljišta; 3. tablicu vrednovanja op�ekorisnih funkcija šuma; 4. opis staništa i sastojina; 5. tablicu dobnih razreda jednodobnih šuma i tablicu debljinskih razreda prebornih i raznodobnih šuma; 6. plan šumskouzgojnih radova; 7. osnovu sje�a glavnog i prethodnog prihoda i op�u osnovu sje�a; 8. prikaz etata po sortimentima; 9. plan zaštite šuma s popisom šuma prema stupnju ugroženosti od požara; 10. plan investicijskih ulaganja; 11. plan prihoda i rashoda; 12. plan korištenja šumskih proizvoda; 13. grafi�ke prikaze drvne zalihe i etata po dobnoj i debljinskoj strukturi; 14. osnovne, pregledne i druge karte; 15. izra�un dendrometrijskih podataka s grafikonima prikaza broja stabala i drvne zalihe; 16. tarife; 17. evidenciju o izvršenim radovima odre�enima osnovom; 18. mjere i uvjeti zaštite prirode sukladno posebnom propisu. 19. zapisnik povjerenstva Ure�ajni zapisnik Sadržaj ure�ajnog zapisnika propisan je Pravilnikom, a njegova osnovna namjena je da tekstom i broj�ano opiše gospodarsku jedinicu, njen položaj s prirodnim karakteristikama, dosadašnje gospodarenje, sadašnje stanje te budu�i cilj i na�in gospodarenja.

Iskaz površina sadržava podatke po kategorijama šuma i šumskih zemljišta, popis katastarskih �estica po odjelima i odsjecima i obrazloženje nastalih promjena za proteklo polurazdoblje. Površine se prikazuju po katastarskim �esticama prema posjedovnom i vlasni�kom stanju. Posebno se iskazuju površine šuma i šumskih zemljišta prema namjeni. Ukupna površina šuma iskazuje se po županijama i gradovima/op�inama.

25

Opis staništa i sastojina Tekst i podaci upisuju se u obrazac O-2 za jednodobne sastojine i O-3 za raznodobne sastojine. Opisuju se vrste drve�a i sastojine s rasporedom i procjenom što više elemenata, kao što su kakvo�a, raspored stabala, vertikalni raspored, zdravstveno stanje, specifi�nosti baš toga odsjeka, zatim se detaljno opisuju i lociraju grupe koje se razlikuju od cjeline, ali su manje od 1 ha, pa nemaju kriterij za svrstavanje u posebni odsjek. U obrascima su sadržani svi dendrometriski podaci o odsjeku, smjernice gospodarenja i propisani radovi (etat, uzgoj, zaštita), a predvi�en je prostor za evidenciju izvršenih radova Tablica dobnih i debljinskih razreda Za svaki dobni razred jednodobnih sastojina unutar odre�enog ure�ajnog razreda iskazuju se podaci o površini te drvnoj zalihi i prirastu, razvrstani po vrsti drve�a. Za raznodobne sastojine unutar ure�ajnog razreda iskazuju se podaci o: 1. strukturi drvne zalihe u tri debljinska razreda: I. od 10 do 30 cm; II. od 31 do 50 cm; III. od 51 cm naviše; 2. normali temeljenoj na visini dominantnih stabala; 3. omjeru smjese prema drvnoj zalihi razvrstano po vrstama drve�a. Osnova šumskouzgojnih i drugih obveznih radova Osnovom šumskouzgojnih i drugih radova predvi�aju se pojedini radovi po odjelima odnosno odsjecima i zbirno po ure�ajnim razredima i ukupno za gospodarsku jedinicu. Osnovom se odre�uju svi potrebni radovi biološke obnove šuma. Višekratni zahvati na istoj površini planiraju se u smjernicama gospodarenja prema potrebama i stanju sastojina. Podaci se upisuju na propisanim obrascima. Osnova sje�a glavnoga i prethodnog prihoda Sve što je važno za provo�enje uzgojnih radova važno je i za planiranje koli�ine sje�a u gospodarskoj jedinici, s tim da pri planiranju sje�e treba poštovati još i druge elemente. To je kod regularnih šuma u glavnom prihodu na�elo potrajnosti prihoda na razini ure�ajnog razreda gospodarske jedinice, što �e, zbog narušene dobne strukture, rijetko gdje biti mogu�e posti�i odmah. No bitno je držati se na�ela potrajnosti prihoda pa �e potrajnost prihoda bit mogu�e ostvariti u budu�nosti Proreda je ponajprije radnja biološke obnove šuma te je veoma važna za pravilno strukturiranje sastojina i mora se obvezno provoditi. Propisuje se u obrascu O-7, za razdoblje od 40 godina. Op�a osnova sje�a - Preborna šuma, gdje je sje�a najvažnija radnja jer se njome provode istodobno svi potrebni uzgojni zahvati, mora se naglašeno provoditi kontinuirano, uzimaju�i u obzir ciklus ophodnjica u sje�ama. Propisani obrazac je O-8.

Osnovne, pregledne i druge karte Za osnovu se izra�uju: 1. osnovna karta gospodarske podjele s katastarskom podlogom u mjerilu 1:5.000 ili 1:10.000; 2. pregledna karta s topografskom podlogom u mjerilu 1:25.000 ili krupnijem, u koju se ucrtavaju granice županija, op�ina, odjela, odsjeka i postoje�e prometnice; 3. tematske karte kojima je podloga topografska karta u mjerilu 1:25.000 ili krupnijem: a) karta ure�ajnih razreda; b) karta dobnih razreda; c) karta postoje�e i planirane šumske infrastrukture (bez vlaka);

26

d) karta etata (za glavni prihod i I/1 i I/2); e) karta šumskouzgojnih radova; f) karta ugroženosti šuma od požara u skladu s posebnim propisom; g) fitocenološka karta; h) pedološka karta; i) karta ekološkogospodarskih tipova ukoliko su odre�eni; j) karta op�ekorisnih funkcija šuma; k) karta staništa prema posebnom propisu; l) karta zašti�enih dijelova prema posebnom propisu. Evidenciju o izvršenim radovima odre�enima osnovom Racionalno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem pretpostavlja korektno pra�enje doga�aja, što se materijalizira u vo�enju evidencija, koje su u osnovama i programima propisane od razine odsjeka pa dalje, a u šumskogospodarskoj osnovi od razine gospodarskih jedinica. Podaci o izvršenim radovima predvi�enima osnovom upisuju se u evidencije do 1. ožujka za proteklu godinu. U tom roku svi evidentirani radovi moraju biti zbrojeni i sumarno upisani za svaku godinu u propisane obrasce, koji su uvezani u osnovu prazni i u koli�ini za koju se procjenjuje da �e biti dovoljna za 10 godišnjih i jednu ukupnu rekapitulaciju. Podloga za sve navedeno jest knjiženje obavljenih radova po odsjecima u obrascima O-2 i O-3. Podaci o izvršenju glavnog i prethodnog prihoda evidentiraju se po površinama i drvnoj zalihi iz doznak�nih knjižica. Podaci za površinu prikazuju se pri prvom redovitom zahvatu, a posje�ena drvna zaliha po godinama. Podaci o izvršenim šumskouzgojnim radovima i zaštiti šuma obuhva�aju obujam radova i koli�inu utrošenog materijala. Za šumsko sjeme i šumski sadni materijal potrebna je naznaka provenijencije. Dobro vo�enje obavljenih radova i njihovo evidentiranje jedan su od bitnih �imbenika za normalno šumsko gospodarenje, kao i za provo�enje redovitih i izvanrednih revizija. Razvrstavanje užite drvne zalihe (etata) U jednodobnim sastojinama užita drvna zaliha razvrstava se na: – redoviti i izvanredni glavni prihod, – prethodni prihod, – slu�ajni prihod. U redoviti glavni prihod ulazi užita drvna zaliha propisana osnovom odnosno programom gospodarenja. U izvanredni glavni prihod ulazi drvna zaliha užita na površinama koje �e se trajno upotrebljavati u druge svrhe (površine izdvojene iz šumskogospodarskog podru�ja, prometnice, prosjeke, trase elektrovoda, kanali i dr.). U prethodni prihod ulazi užita drvna zaliha propisana osnovom odnosno programom gospodarenja. U slu�ajni prihod ulazi sva užita drvna zaliha koja nije propisana osnovom odnosno programom gospodarenja i bespravne sje�e. Za koli�inu užite drvne zalihe slu�ajnog prihoda umanjuje se prethodni prihod u odsjeku.

27

U prebornim i raznodobnim sastojinama užita drvna zaliha razvrstava se na redoviti, izvanredni i slu�ajni prihod. U redoviti prihod ulazi drvna zaliha propisana osnovom odnosno programom gospodarenja. U izvanredni prihod ulazi drvna zaliha posje�ena na površinama koje �e se trajno upotrebljavati u druge svrhe (površine izdvojene iz šumskogospodarskog podru�ja, prometnice, prosjeke, kanali i dr.). U slu�ajni prihod ulazi posje�ena drvna zaliha koja nije propisana osnovom odnosno programom gospodarenja i bespravne sje�e. Za koli�inu posje�ene drvne zalihe izvanrednog i slu�ajnog prihoda prebornih i raznodobnih sastojina umanjuje se redoviti prihod.

.