učenička zadruga “vrčeki” informatička sekcija “listik...
TRANSCRIPT
Istraživački radovi
Učenička zadruga “Vrčeki”
informatička sekcija “Listik” povijesna sekcija “Vinička baština”
U Vinici, 31. siječnja 2013.
2/30
3/30
OSNOVNA ŠKOLA VINICA POVIJESNA GRUPA
Miro Hantak, 8.b Igor Kapljid, 8. a Rosano Leskovar, 8. a Filip Majcen, 8. b Domagoj Pajtak, 8. b Nikola Šincek, 8. b
Mentor: Marija Županid, prof.
školska godina 2005./2006.
4/30
Crtice iz povijesti Vinice
• Šincekova jama
• rimsko razdoblje – Vinea, Vinicus
• 1353.g. - burg Vinica
• tijekom srednjeg i novog vijeka često je mijenjala vlasnike
• bila je u posjedu istaknutih velikaša visokog položaja
• kralj Žigmund, plemidke obitelji Celjski, Vitovci, Ivaniš Korvin, Gyulayi, Istvanffy, Bot de Bayna, Draškovidi
• i na posljetku Bombellesi
5/30
Svjedoci duge i bogate prošlosti
• ruševina utvrde Vinica iz 1353. g. • župna Crkva sv. Marka s brojnim vrijednostima • kurije obitelji Patačid, Dolansky, Keglevid, Niczky i
Rajner • pranger - kameni sramotni stup i mjera za žito s
latinskim natpisom iz 1643. g. • brojni kipovi i poklonci • vrijedni spomenici na viničkom groblju - grobnica
obitelji Kőrőskony iz 1841.g.
6/30
7/30
Park – Arboretum Opeka
• oaza zelenila, sklada, ljepote, spoj prirodne baštine i prošlosti
• posljednji vlasnici - grofovi Bombelles
8/30
Opeka?!
• potaknuti pričama starijih mještana o raskoši i ljepoti Opeke u doba Bombellesa
• s namjerom da našim istraživanjem zainteresiramo vršnjake za zavičajnu prošlost
• potaknemo i vlast na poduzimanje svih mjera kako bi se povijesna, ali i prirodna baština sačuvala od zaborava i propadanja
• odlučili smo istražiti i saznati što više informacija o grofovima Bombellesima u viničkom kraju
9/30
Krenuli smo put dvorca
10/30
Odakle nam podaci ?
• Gradski muzej Varaždin - muzejska radionica
• Državni arhiv u Varaždinu - dio pisanih izvora
• nama dostupna literatura i Internet
• fotografije - dokumentiranje sadašnjeg stanja dvorca i ostalih dijelova posjeda
• stariji stanovnici našeg kraja – sjedanje na članove ove obitelji
11/30
PODRIJETLO PLEMIDKE OBITELJI BOMBELLES
• francuska velikaška obitelj podrijetlom iz Orleansa
• potječu iz Portugala i poznati su još iz vremena križarskih ratova
• služili i na francuskom dvoru i stekli društveni ugled
• Marc Henri • Karlo Renatus Bombelles • Henri Franjo Bombelles
12/30
DOLAZAK U HRVATSKU
• grofovska obitelj Bombelles dolazi u Hrvatsku u vrijeme uspona hrvatskog narodnog preporoda
• zbog svojih zasluga dobiva i hrvatski indigenat 1880. godine, odnosno priznanje plemstva od strane Sabora
• politikom se nisu bavili, jer su bili protivnici Khuen-Hedervaryjeva režima.
13/30
BOMBELLESI I OPEKA
• najčešde se njihovo prezime bilježi u tekstovima koji se bave arboretumom Opeka, jer ih se navodi kao njegove bivše vlasnike
• od četiri pokoljenja obitelji Bombelles, koji su boravili u Opeki postoje sačuvani predmeti u Gradskom muzeju Varaždin, Državnom arhivu u Varaždinu i Poljoprivrednoj i veterinarskoj školi „Arboretum Opeka“ u Vinici
14/30
Grbovi vlasnika dvorca
Bombellesi
Draškovidi
15/30
VINIČKA OBITELJ BOMBELLES
Ferdinanda Drašković
Joseph
Josip
Marija Salm -
Reiferscheid - Reitz
Ferdinandina
Marija Mitrovsky
Marko mlađi Klotilda Sofija
grof Marko Bombelles
stariji
16/30
prvi automobil u Hrvatskoj
17/30
SJEDANJA STARIJIH MJEŠTANA
• od obitelji Kolarek, saznali smo da je pokojni Ivan Kolarek bio grofov osobni sluga, te da je bio prisutan prilikom atentata na Josipa Bombellesa
• grof mu je poklonio džepni sat • članovi obitelji Kolarek govore o raskoši, ljepoti i otmjenosti dvorca i
čestim posjetima uglednih gostiju • spominju često igranje tenisa, jahanje, lov i uobičajene aktivnosti
aristokracije. • iz razgovora sa živudim mještaninom Josipom Kapljid, saznajemo da je grof
Josip volio otmjen život, te da je često izbivao zbog svojih poslova • volio je kockati i bio je ženskar • cijenio je odanost i bogato je nagrađivao one u koje je imao povjerenja • ponekad je bio hirovit i nepredvidiv, sklon naglim odlukama • bio je opčinjen politikom i povezan s najistaknutijim tadašnjim
političarima.
18/30
GRADNJA DVORCA I FORMIRANJE ARBORETUMA
• Opeka je dio vlastelinstva Zelendvor • 17. i 18. st. – dvorac i Opeku posjedovale plemidke obitelji
Keglevid, Nadasdy i Draškovid • Draškovidi su u 18. Stoljedu izgradili lijep jednokatni barokni
dvorac Opeka • dvorac je tijekom vremena doživio znatne pregradnje • zaslugom Marka Bombellesa starijeg i njegovog sina oko
dvorca nastao je čuveni perivoj s egzotičnim raslinjem iz svih dijelova svijeta - arboretum
• formiranje parka službeno počinje 1860. godine prema engleskim uzorima.
19/30
Dvorac na razglednici s početka 20. st.
Dvorac danas
20/30
PARK OPEKA • prevladava barokna ideja ostvarena kroz klasični primjer engleskog perivoja • rađen je prema projektu nizozemskih stručnjaka • predstavlja jedinstveni primjer vrtne arhitekture s visokom estetskom vrijednošdu i
dendrološkom raznolikošdu kakvu nema ni jedan naš perivoj • u Opeki je na relativno malom prostoru, na 64 hektara zasađeno više od 800
različitih vrsta drveda, grmlja, povijuša i cvijeda
21/30
• u donjem dijelu arboretuma nalazi se malo jezero, nastalo vađenjem zemlje za proizvodnju opeke u nekadašnjoj ciglani
• u sredini tog jezera nalazi se mali otočid koji je također bogat raznovrsnim raslinjem
22/30
• u središnjem dijelu arboretuma nalazi se bazen (danas u ruševnom stanju)
23/30
• stotinjak metara od dvorca nalazi se kuda za služinčad - jedno vrijeme bila je učenički dom, a danas je u ruševnom stanju
• odlaskom grofova Bombelles, 1946. godine vlastelinstvo je nacionalizirano, a perivoj oko dvorca proglašen je 1947. godine zaštidenom prirodnom rijetkošdu
• cijeli kompleks 1961. g proglašen je spomenikom vrtne arhitekture-arboretumom
• donedavno je arboretumom upravljala Poljoprivredna i veterinarska škola koja se po njemu i zove „Arboretum Opeka“.
24/30
USTROJ I GOSPODARSKA VAŽNOST VLASTELINSTVA
ZELENDVOR - OPEKA • Grofovi Draškovid stanovali su u starom prizemnom dvoru
Zelendvor • vlastelinski grad Opeka bio je mnogo vedi i udobniji pa je obitelj
preselila u njega • stari dvor u Zelendvoru iskorišten je u gospodarske svrhe • u Zelendvoru se nalazi i lijepa kapela obnovljena u duhu
historicizma - mauzolej, grobnica ove loze Draškovida i Bombellesa
• Zelendvor postaje poljoprivredno središte, u kojem su Bombellesi sagradili prvu poznatu tvornicu špirita
• kasnije su uredili reprezentativna i u svijetu poznata lovišta.
25/30
BOMBELLESI – UZORNI GOSPODASTVENICI
• Grof Marko Bombelles stariji – pažnju je posvedivao razvoju gospodarstva: stočarstva, vinogradarstva, te je svoje proizvode izložio i na prvoj Međunarodnoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu koja je održana 1864.
• Osobno je sudjelovao u njezinoj organizaciji i pripremama
26/30
• grof Marko Bombelles ml. slovio kao uzorni gospodar • modernizirao proizvodnju alkohola • poticao razvoj poljodjelstva, vinogradarstva, vodarstva, stočarstva – osobito konjogojstva • prvi uvodi ovčarstvo u Županiji varaždinskoj • uređuje i proširuje lovište
27/30
28/30
• Josip Bombelles - nasljeđuje vlastelinstvo i nastoji ga unaprijediti • izgradio uskotračnu prugu od Varaždina do Opeke namjeravao izgraditi tvornicu cementa u Vinici • u vrijeme velike gospodarske krize te pred II. svjetski rat zapao u novčane teškode pa prodaje neke posjede
29/30
• Joseph Bombelles - posljednji muški potomak obitelji Bombelles
• ugledni profesor na sveučilištu u Ohiu
• sa sjetom posjetio ruševnu Opeku u kojoj je proveo djetinjstvo • sudjelovao u skupnom lovu na fazane u Zelendvoru, 1993. g. nakon dugog izbivanja
30/30
ZAKLJUČAK
• spomenici kulturne baštine koji nas okružuju, kao što su dvorac Opeka, Arboretum i Zelendvor česta su odredišta turista
• nama u svakodnevnom životu vedina predstavlja tek usputna mjesta
• istražujudi njihovu prošlost postajemo svjesni njihovog značenja tijekom povijesti
• često smo vidjeli posljedice njihovog uništavanja i nebrige
• sakupljajudi poznate podatke o obitelji Bombelles i njihovim posjedima nadamo se da de naš rad doprinijeti očuvanju ovog dijela kulturne baštine
31/30
Lončarski proizvodi viničkog kraja sredinom 20. st
Osnovna škola Vinica
Učenička zadruga “Vrčeki”
Vinica 2009.
Učenice: Izidora Pajtak
Doroteja Žmegač
Mentor: Marija Županid
Opdina VINICA
• Sjeverozapadni dio Varaždinske županije
• Lijep krajolik pitomih obronaka Haloza i rubnih dijelova Panonske nizine
• Sedam naselja: Gornje Ladanje, Donje Vratno, Marčan, Vinica, Pešdenica, Vinicabreg i Goruševnjak
• Duga i bogata prošlost o čemu svjedoče brojni kulturno-povijesni spomenici
Bogata prošlost
• Najstariji tragovi naseljenosti sežu u prapovijesno doba što dokazuje arheološki lokalitet Šincekova jama
• U prošlosti Vinicu su posjedovali istaknuti velikaši: kralj Žigmund, grofovi Celjski, Vitovci, Ivaniš Korvin, Gyulayi, Istvanffy , Bot de Bayna, Draškovidi i na posljetku Bombellesi
Bombellesi • Vinica je nadaleko poznata po parku Arboretumu Opeka za
čije uređenje je najzaslužnija plemidka obitelj Bombelles
• Zaslužni su za osnivanje gospodarskih i dobrotvornih ustanova
• Marko Bombelles je doveo prvi auto u Hrvatsku
• U čast te plemidke obitelji povijesna sekcija nazvala se Bombellesi
Tradicija školstva i zadrugarstva
• Naša kontinuirano djeluje od 1785.g. jedna je od rijetkih u varaždinskom kraju koja se može pohvaliti tradicijom školstva duljom od dvjesto godina
• Školska učenička zadruga u Vinici osnovana je 25. ožujka 1956. g. ali je rad prekinut 1960. g. izgradnjom nove školske zgrade
• Zadruga je obnovljena 2000. g. - u njoj je djelovala samo keramičarska sekcija Vrčeki
• U zadruzi danas djeluju: keramičarska, veziljska, cvjedarska, povijesna, informatička te licitarska sekcija
Obrazloženje teme
• Poticaj istraživanju su bili preostali malobrojni lončarski predmeti iz naše nekadašnje zbirke
• Prikupili smo dio očuvanih lončarskih proizvoda koje smo izložili u našoj novoj etno zbirci
• U našem kraju nije bilo lončara, pa nas je zanimalo podrijetlo, kupovina i namjena lončarskih proizvoda
• Cilj nam je bio da potaknemo keramičarsku sekciju na izradu njihovih replika te tako očuvamo zavičajnu baštinu
• školski digitalni fotoaparat za izradu potrebnih fotografija
• školsku digitalnu kameru za audio – vizualni zapis razgovora s kazivačicom Dragicom Zrinjski
• papir i olovku za pisanje bilježaka razgovora s ostalim kazivačima
• dostupna literatura na temu lončarstva
Materijali
– izvanučionička – terenska nastava – posjet lončaru Ivanu Belaču u Bedencu
– promatranje, bilježenje i fotografiranje izrade lončarskih predmeta
– razgovor – intervju s lončarom i kazivačima
– anketa provedena među staračkim domadinstvima slučajnim odabirom
– posjet Gradskom muzeju Varaždin – etnografski odjel – razgovor s višom muzejskom savjetnicom, Ljerkom Albus - etnologinjom
– rad na dokumentaciji – ustupljenom videozapisu rezultata terenskog istraživanja koje je provedeno 1991. g. o lončarstvu ivanečkog kraja
Metode
Rezultati
• Ljudi u Vinici teško su živjeli, što smo i dokazali anketom koju su proveli učenici među mještanima starijima od 60 godina
7
18
14
4
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
bro
j is
pit
an
ika
Gornje Ladanje Marčan Vinica Donje Vratno
naselja
0
2
4
6
8
10
12
14
bro
j is
pit
an
ika
M Ž M Ž M Ž M Ž
Gornje Ladanje Marčan Vinica Donje Vratno
naselja i spol
60 - 65 godina 66 – 70 godina Više od 70 godina
39 => 91%
0 => 0%4 => 9%
Primarni sektor (poljoprivreda) Sekundarni sektor (industrija) Uslužne djelatnosti
Struktura ispitanika po sektorima djelatnosti
Zastupljenost lončarskog posuđa u domadinstvima
11 => 26%
0 => 0%
32 => 74%
Uglavnom lončarsko posuđe Uglavnom metalno posuđe Lončarsko posuđe, ali i pojedine gusnate posude
• U domadinstvu se najviše koristilo lončarsko posuđe
• Koristile su se i drvene posude (strugaje, korita, kuhače) i tek poneka metalna posuda (gusnata rajngla)
• U lončarskom posuđu pripremala se hrana, čuvale su se namirnice ili se iz njega jelo
• Svako domadinstvo imalo je cimplete, protvaje, štublike, lujčike, zdele, lonce, vrče, srabljivce, bidre, vajdlike, cidila, štuce, tanijiere i kuhače
Najčešde lončarsko posuđe
Način nabave posuđa
• U našem kraju nije bilo lončara
• Lončarsko posuđe stizalo je iz ivanečkog područja koje je najpoznatije središte lončarskog zanata u Hrvatskoj
• Lončari su dolazili
uglavnom iz sela
Jerovec, Bedenec i
Dubravec.
• Napretkom gospodarstva i dolaskom metalnog posuđa prorijedio se i dolazak lončara u naš kraj
• U novije vrijeme mogu se vidjeti jedino na proštenjima
• Njihovi keramički predmeti modernog su oblika i dizajna, a služe kao ukrasni predmeti
• Od tradicijskog posuđa na sajmovima i proštenjima mogu se nadi protvaji, cimpleti, lonci za mlijeko-štubliki , lonci za pečenje pastirskog krumpira te lonci za cvijede i mnijaturni lončidi kao suveniri
• U današnjim uvjetima života u malo kojem domadinstvu demo naidi na korištenje lončarskog posuđa, unatoč tvrdnji starijih ljudi da je hrana pripremljena u tom posuđu daleko ukusnija
Rasprava
• Prema načinu izrade prikupljeno lončarsko posuđe svrstali smo u tri skupine:
• Nepocakljeno: kuhač i bonja
• Djelomično pocakljeno: tanjuri, lonci, štubliki
• Potpuno pocakljeno: bidre, tanjuri, zdjele, vrčevi, protvaji
• Posuđe smo podijelili: • Za čuvanje tekudine: pehari,
štubliki, vrčevi, štuce i lonci
• Za kuhanje i pečenje: kuhači, cimpleti, protvaji, bidre, lujčiki…
Namjena posuđa
Ostalo posuđe i predmeti od keramike
• zdjele, tanjuri, sirnice, cidila i vajdliki
• kanta za zalijevanje cvijeda, vazice za cvijede, lavuri, dječje igračke, fučkalice, tijeglini
Nazivi posuđa
• Uočili smo razlike i sličnosti u nazivu pojedinog posuđa
• Izvorni naziv najčešde je doživio neznatne promjene i prilagođen je viničkom zavičajnom govoru
ivanečki kraj vinički kraj
štubljak štublik
cedilka cidilu
lonček lujčik
cimpreta cimplet
protljin protvanj
vajdlinek vajdlik
Zaključak
• Na viničkom području bili su zastupljeni oni lončarski predmeti koji su osobiti za cijelo Hrvatsko zagorje i ivanečko područje
• Na temelju prikupljenih predmeta naši keramičari izradili su replike pojedinih posuda
• Prikupljanjem saznanja o tom dijelu narodne baštine uvidjeli smo njezinu ljepotu i važnost te shvatili da te predmete i taj dio zavičajne baštine treba čuvati i spasiti od zaborava
Doprinos očuvanju zavičajne baštine Školska etno zbirka
Literatura
• Lončarstvo u Hrvatskoj – Etnografski muzej Zagreb 1982. str.3-6 i od 9-16.
• Dolenec Ivan,1976. Lončarstvo.Ivanečki kalendar¨76: 96-99.
• Kašpar Libuše, 1980. Autohtoni lončarski suveniri. Ivanečki kalendar 80: 28-29
• Albus Ljerka,1997. Tradicionalno lončarstvo okolice Ivanca.
• Zbornik 600 godina Ivanca: 269-277
• Audio-vizualni zapis kazivanja Dragice Zrinjski
• Audio-vizualni zapis: Tradicionalno lončarstvo okolice Ivanca
• Vlahovid Biserka,1997. Opdina Vinica I. i II. dio.Opdina Vinica:7-66.
• Biškupid – Bašid Iris, 1998. Lončarstvo Hrvatskog zagorja, Muzej Hrvatskog zagorja, Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica
Osvojeno 3. mjesto u kategoriji istraživačkih radova na
XXI. državnoj smotri zadruga
• Pula, 26. – 28. listopada 2009.
Vinička nošnja
Autori rada: Gavrid Melani, 7.b Lazar Rozalija, 7.b
Mentori: Jambriško Mirjana, dipl. inf .
Županid Marija, prof.
XXIII. smotra učeničkih zadruga Republike Hrvatske
Osnovna škola Vinica Učenička zadruga „Vrčeki“
Vinica, 2011.
Nešto o nama…
• povijesna sekcija istražuje, čuva i prezentira učenicima škole kao i lokalnoj zajednici bogatstvo viničke baštine
• tradicija zadrugarstva u Osnovnoj školi Vinica seže u pedesete godine 20. stoljeda, a od 2000. godine rad Zadruge je obnovljen djelovanjem keramičarske sekcije
• Zadruga ima šest sekcija: povijesnu, keramičarsku, veziljsku, cvjedarsku, informatičku i licitarsku
• Zadruga redovito sudjeluje na smotrama učeničkog zadrugarstva te postiže zapažene rezultate
• u ovom istraživačkom radu povijesnoj sekciji priključila se i informatička sekcija „Listik“
I nošnja je dio zavičajne baštine • učenici naše škole, a posebno folklorna sekcija, nastupaju u
narodnoj nošnji viničkog kraja
• odlučili smo detaljno proučiti sastavne dijelove viničke nošnje te uvidjeti koje su njezine sličnosti i posebnosti u odnosu na tradicionalne nošnje varaždinskog kraja
• narodna nošnja je odraz kvalitete života, običaja, tradicije,
socijalnih prilika, nasljeđa, nacionalnog i vjerskog osjedaja
• trebalo je prodi mnogo vremena da se prihvatiti nova – moderna odjeda
Obrazloženje teme
• željeli smo uočiti sve posebnosti viničke narodne nošnje, istražiti odjevne predmete koji su je činili, u kojim se prigodama nosila, po čemu je ona posebna i drugačija od nošnji iz našeg susjedstva, kako se izrađivala, kako se održavala te kada je nestala iz svakodnevne uporabe
• učenike naše škole potičemo na promjenu odnosa prema starini, upoznajemo ih s dijelom svakodnevice njihovih baka i prabaka
• jedan od ciljeva bio je i da ostale sekcije učeničke zadruge motive za izradu svojih proizvoda pronađu upravo u narodnoj nošnji
• Učenička zadruga „Vrčeki“ uspješno se predstavila na Međužupanijskoj smotri zadruga u školskoj godini 2010./2011. proizvodima ostalih sekcija na temu viničke narodne nošnje
Materijali
• školski digitalni fotoaparat
• školska digitalna kamera
• papir i olovka
• dostupna literatura s temom narodne nošnje
Metode
• razgovor – intervju sa starijim mještanima, tj. kazivačima
• izvanučionička - terenska nastava
• promatranje i fotografiranje prikupljenih dijelova viničke nošnje
• rad na dostupnoj literaturi s temom narodne nošnje
• deskriptivna metoda – opisivanje rezultata istraživanja
• demonstracija i prezentiranje rezultata istraživanja
Rezultati • saznanja o izgledu izvorne viničke nošnje i promjene koje je
ona doživjela uslijed društveno – povijesnih prilika u prvoj polovici 20. st.
• rezultati našeg istraživanja poslužili su ostalim sekcijama zadruge za izradu replika nošnje u raznim tehnikama
Vinička nošnja
• pripada kontinentalno – panonskom tipu
• odlikuje se jednostavnošdu nekrojenog ruha te bjelinom platna tkanog u kudnoj radinosti
• temeljni dijelovi su izrađeni spajanjem i nabiranjem ravnih ploha domadeg platna
• u ženskom ruhu vidljiva je veda raznolikost kroja i veza, dok su u muškoj nošnji razlike manje izražene
• postoji obično u dvije verzije:
– nošnja za radne dane i svečana nošnja
Osnovni dijelovi i obilježja ženske nošnje
Robača – leganica, drukanica
Untrka
Rukavci
Fortuf ili šurc
Bluza
Ruobec
Surka Bluza na balon
Vunatni ruobec
Harnodlin Cipele
• robača
• brgiše
• pruslik
• škrlak
• čižme
• nude
Osnovni dijelovi i obilježja muške nošnje
Vidljive promjene u načinu odijevanja nastupile su sredinom 20. stoljeda
Baka Draga i u današnje vrijeme vjerno čuva nošnju
Rasprava
• na varaždinskom području dosad je izdvojeno i obrađeno pet glavnih tipova nošnji:
– bednjanska
– maruševečka
– nošnja okolice Varaždinskih Toplica
– Ludbrega
– Nedeljanca
• razlike postoje uglavnom u ženskom odijevanju (u kroju i vezu)
• muška nošnja gotovo je ujednačena na cijelom području
• muškarci su ranije napustili domade ruho, dok se u ženskom odijevanju postupno uvode kupovne tkanine i kupovna čipka
• pojedine nošnje izrađene su od grubog platna, osobito nošnje Varaždinskih Toplica, Bednje i Maruševca
• nošnje Nedeljanca i Ludbrega izrađene su vedim dijelom od kupovne tkanine što je obilježje i viničke nošnje
Odjevni predmeti i detalji ostalih nošnji varaždinskog kraja: – poculica,
– prsluk – lajbec
– tibetni rubac sa resama
– pojas od sukna, platna ili kože
– nakit – kraluš
Posebnosti viničke nošnje
• vinička ženska nošnja u odnosu na druge nošnje varaždinskog kraja je skromna i jednostavna
• sklad i zahtjevnost izrade njezinih pojedinih dijelova čine ju osobitom
• vez se javlja rijetko i to samo na pojedinim dijelovima, na rukavcima i untrki
• zastupljen je bijeli vez – šlinga
• viničke žene, zbog zauzetosti poljoprivredom i domadinstvom nisu imale vremena baviti se vezom i ukrašavanjem nošnje
• razlike i sličnosti su vidljive u izgledu robače – leganice, u izradi pregače ili fortufa koji je također vrlo jednostavan, bez ukrasa
• posebnost viničke nošnje su i bijeli, svečani fortufi koje su nosile mladenke, a šivani su od kreptešina
• utjecaj susjedstva vidljiv je i u tome što su neke žene ukrašavale svoje fortufe vezom ili čipkom što nije izvorno vinički
Zaključak
• vinička nošnja u svojim osnovnim dijelovima podudara se s ostalim nošnjama varaždinskog kraja
• jednostavnija je i skromnija, s manje detalja
• u izradi nošnje zastupljen je uglavnom bijeli vez - šlinga
• prepoznatljiva je po načinu nošenja robače i vezanju fortufa koji se vezao s prednje lijeve strane u mašnu
• jednostavnost detalja činila je viničku nošnju u svečanim prilikama otmjenom
• pod utjecajem susjedstva i uporabom modernih materijala nošnja je s vremenom mijenjala izgled i gubila na izvornosti
• nadamo se da de naš rad doprinijeti očuvanju što izvornijeg oblika viničke narodne nošnje
• želimo da izrađene replike nošnje budu što vjernije izvornoj viničkoj nošnji
• proizvodi s temom viničke nošnje privlače pažnju i uspješno se prodaju
• predložili smo ih lokalnoj zajednici kao izvorni vinički suvenir
Kazivači
• Marija Peharda (rođ. 1941. u Gornjem Ladanju) • Nada Milec (rođ. 1932. u Natkrižovljanu) • Terezija Lazar (rođ. 1942. u Natkrižovljanu) • Barica Kapljid (rođ. 1923. u Gornjem Ladanju) • Elizabeta Šipek (rođ. 1926. u Gornjem Ladanju) • Ivančid Marija (rođ. 1921. u Gornjem Ladanju) • Florjanovid Marta (rođ. 1939. u Vinici) • Florjanovid Josip (rođ. 1937. u Vinici) • Pavlovid Slava (rođ 1926. u Vinici) • Pavlovid Mirko (rođ. 1920. u Vinici) • Marta Krznar (rođ. 1945. u Vinici)
Literatura
• Albus Ljerka, 2001. Narodne nošnje iz Županije varaždinske, EuroCity 3: 40-41.
• Albus Ljerka, 1985. Narodna nošnja varaždinskog kraja, Godišnjak Gradskog muzeja Varaždin 7: 191-205
• Kašpar Libuše, 1981. Nošnja varaždinskog kraja, Varaždinski zbornik: 421-427.
• Albus Ljerka, 1994. Neki primjeri zimskih odjevnih predmeta iz fundusa etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin, Muzejski vjesnik 17: 47-50.
• Albus Ljerka, 2008. Narodna nošnja vidovečkog kraja, katalog izložbe održane u GMV, Gradski muzej Varaždin, Varaždin
• Albus Ljerka, 1997. Tradicijsko rukotvorstvo varaždinskog područja, Tradicijski obrti i rukotvorstvo – entitet hrvatske narodne baštine: 36-39.
Osvojeno 1. mjesto na XXIII. državnoj smotri zadruga u kategoriji
istraživačkih radova
• Opatija, 6. – 8. studenoga 2011.