ukoliko bilo koji od ovih elemenata stavite ispred ...€¦ · etika moralne obligacije temeljena...

2

Ukoliko bilo koji od ovih elemenata stavite ispred integriteta postoji mogućnost

da ćete se naći u situacijama u kojima ćete žrtvovati vaša uvjerenja i integritet

kada donosite odluke. Gotovo svi ljudi se barem jednom u životu susreću s

takvim situacijama.

Poslovna etika_2016/17.

3

Predavači poslovne etike najvećeg neprijatelja imaju u činjenicama uspješnog

nemoralnog poslovanja.


44Poslovna etika_2016/17.

Krajnje mjerilo moralne ispravnosti su vrlina, ljubav, dužnosti i korist za sve

relevantno uključene. Iako vrlo često ove vrline vežemo za vjeru/religiju jer

ljubav je moralna vrijednost i temelj svake religije, moguće je braniti ljubav,

altruizam, dužnost i vječno traganje za razlikom između dobra i zla bez

pozivanja na religiju.


Bez normativne etike nije moguće govoriti o poslovnoj etici jer poslovna etika želi razdvojiti dobro i zlou poslovanju, a to se može samo promišljanjem čiji su rezultati kriteriji za moralno ispravno ponašanje.

Dva pristupa etici ipak tvore neraskidivo jedinstvo teorije i prakse

Deskriptivna (opisna) etika bavi se onime što jest. Nastoji što vjernije opisati moralno ponašanje ljudi,njihova moralna vjerovanja i vrijednosti te pronaći odgovor na pitanje koji su izvori morala, koja jeprava narav morala i moralnih iskaza, može li se racionalno utemeljiti. Bavi se stvarnim stanjem,činjenicama izbjegavajući pri tome donošenje normativnih sudova.

Posebna vrsta deskriptivne etike naziva se METAETIKA koja se bavi analizom sadržajamoralnih iskaza i na temelju toga nastoji doprijeti do prave naravi morala

Normativna (preskriptivna) etika bavi se onim što bi trebalo biti. Ona nastoji pronaći etičke temelje ina njima izgraditi, odnosno propisati kakvi bi ljudi trebali biti, a da budu dobri ljudi ili kako bi se ljuditrebali ponašati, a da se pri tome ponašaju ispravno ili dobro.

Ona ne treba tražiti samo iza činjenica konkretnih morala te potražiti njihove izvore, nego i, ukoliko supostojeći moralni sustavi nezadovoljavajući, izgraditi novi, zadovoljavajućimoralni sustav.

Jedno bez drugog ne ide. Ne može se reći trebaš učiniti to i to bez ikakve povezanosti sa zbiljom.Konkretne moralne zapovijedi zahtjevaju opravdanja koja uključuju i deskriptivne elemente.

Predavači se nerijetko kreću po području normativne etike, a studenti najčešće vide deskriptivnustranu etike koju im nerijetko serviraju mediji ili još gore vlastito iskustvo nemorala u poslovanju. Toznači da ja mogu pričati što je etika i kako bi etika trebala izgledati, kako bi se moral trebaoimplementirati no ako ste bili neetični i to je kao tako prošlo teško ću vas moći uvjeriti da to nije dobroi da se tako ne bi trebalo raditi.


U najopćenitijem smislu poslovne etike postavljamo si pitanje možemo li proučavanjem stvarnogstanja uspostaviti vezu između uspješnog poslovanja i moralnog poslovanja. Je li svako moralnoposlovanje i neuspješno poslovanje? Ili obrnuto je li svako uspješno poslovanje automatski i nemoralnoposlovanje. Ili se možemo zadovoljiti s činjenicom da moralno poslovanje može, a i ne mora bitiuspješno poslovanje? Zapravo nemamo baš previše izbora zar ne? Važno je uz norme iz normativneetike (kako treba biti) i opise konkretnih slučajeva iz deskriptivne etike nastojati uvjeriti sve dionike dana dulji rok moralno poslovanje može biti i vrlo uspješno poslovanje.

Ako stavimo preveliki naglasak na deskriptivnu etiku onda omogućavamo svim protivnicima poslovneetike da nastave zagovarati teoriju da je ponekad bolje biti nemoralan kako biste bili uspješni. Kako seboriti s tim? Ako samo opisujemo situacije nećemo ništa postići jer najčešće i govorimo o nemoralnimsituacijama. No ukoliko te situacije promatramo u kontekstu načina poslovanja jer poslovnu etiku nezanima toliko rezultat koliko zapravo način poslovanja onda nam normativna etika može ponuditiracionalnu argumentaciju, ali u tom slučaju nam trebaju i dobri ljudi čija će nam osobnost poslužiti kaouzor u moralnom poslovanju.


Sva tri načela propisuju moralne dužnosti – Dužan si misliti na posljedice. Dužan sipravedno raspodijeliti dobra. Dužan si poštivati neka prava! Ovdje se govori i ovrlinama koje bi svi i u poslovanju trebali imati.

Etika moralne obligacije temeljena na zakonima i pravilima kako se treba ponašati.Etika kreposti nastoji međuljudske odnose učiniti humanijima i više primjerenačovjeku. Često se kaže da je u poslovanju poštivanje zakona minimum, a da etikadolazi tek nakon toga u područje koje zakon ne pokriva.


Individualizam polazi od čovjeka, a društvo stavlja u drugi plan. Kolektivizam počinje od društva, a donekle prikraćuje pojedinca. Individualizam pogrešno shvaća čovjeka pa i njegovu slobodu, jednostrano ističući samo njegovu samostojnost i autonomiju ne obazirući se na to da se čak i ta njegova samostojnost može razviti ukoliko ima potporu u društvu ili kroz povezanost s drugim osobama.

Svijet se sve više solidarizira, nismo ravnodušni na ratove i probleme koji ljudi i narodi imaju daleko od nas, a neki se svjetski problemi poput terorizma mogu riješiti samo međusobnom povezanošću i solidarnošću.


Jesu li imovinske nepravilnosti opravdane, a ako jesu do koje se mjere mogu

tolerirati i iz kojih izvora mogu potjecati

Poslovna etika_2016/17. 16

Utilitaristički su kriterij razvili u 19. stoljeću filozofi Jeremy Beneth i John Stuart Mills. Prema tom pristupu

odluke se donose isključivo na temelju njihovih ishoda ili posljedica i moralna odluka je ona koja donosi

najveće dobro za najveći broj ljudi ili čini najmanje zla, odnosno stvara najveći odnos dobrog prema lošem.

Ovaj pristup odgovara na pitanja: Kako mjeriti prednosti i štete koje može osjetiti određena skupina dionika?

Kako procjeniti prava svakog dionika i što je njima važno?

S obzirom na njegovo učestalo korištenje u poslovnom svijetu kao čest kriterij za najveće dobro većine koriste

se učinkovitost, produktivnost i visoki profiti jer se smatra da će upravo ti ciljevi donijeti najveće zadovoljstvo

najvećem broju ljudi unutar organizacije.

Kritike ovom pristupu je što ne uzima u obzir pravednost i pravo

Od svih raspoloživih smjerova izabire se onaj koji najpovoljnije djeluje na sreću ili interese najvećeg broja ljudi

i koji ima najmanje negativnih učinaka. Utilitarizam ne uspijeva osigurati mjesto za temeljne moralne

koncepcije koje se odnose na zasluge, potrebe, jednakosti ili prava

Utilitarizam ne vodi računa o tome da je pravedno nekoga nagraditi za njegov trud/zasluge (a zasluge su

najjači oblik u kojem ljudi poimaju pravednost)

i podijeliti.


To bi značilo da inovatorima treba dopustiti da dobiju visoke premije za izume jer će ih to još

više motivirati za rad i donijet će više dobiti društvu te podići opću kvalitetu života. Kada im se

to ne bi dozvolilo oni ne bi uložili jednaki trud, ne bi izumili, a to bi bio gubitak za sve.

Nejednakost ovdje služi kao motivacija, i za manje uspješne bi bilo bolje da se slože s tim

nejednakostima jer će i oni imati koristi od veće produktivnosti inovatora koju bi ta nejednakost

omogućila. Dakle, racionalna osoba koja brine za svoj probitak, a ne poznaje svoje

sposobnosti izabrala bi pravilo koje maksimizira njene izglede kao osoba koja nema velike

sposobnosti. I to se čini razumnim izborom.


Problem: trošenje priskrbljenih dobara - neki bi odmah potrošili dobra, neki bi

štedjeli, neki reinvestirali. Neki bi jedan dio svoje dobiti dali nekom drugom…

Pri prijenosu dobara također može biti nepravednosti – ne u samom postupku

prijenosa nego u nepravednom stanju.

Nozick daje znatne ovlasti državi u pogledu raspodjele bogatstva (tzv. "država

blagostanja"), Nozick se zalaže za tzv. "minimalnu državu" pri čemu je uloga

države ograničena prije svega na pružanje zaštite i sigurnosti pojedincima koji

žive u njezinim granicama. Nejednakosti u bogatstvu po Nozicku su opravdane

ako su proizvod slobodnih i neprisiljenih sporazuma između suglasnih odraslihljudi koji kreću s pravednih početnih pozicija.


Ako razumijemo što nekome određeno dobro znači onda znamo kako to dobro

raspodijeliti i koja je njegova distribucija pravedna. Ako utvrdimo značenje

dobra pa time dobijemo i kriterij prema kojima se ona raspoređuju to ne znači

da taj sistem važi univerzalno. On važi samo za ljude čija shvaćanja odražava.

(nekome je kruh hrana, a nekome ima religijsko značenje) drugi ljudi mogu

imati drugačija shvaćanja i za njih će ista dobra preraspoređivati po drugim

principima i kriterijima.

Prema Walzeru novac najopasnije dobro današnjice i lako može prodrijeti u

druge sfere i time ugroziti njihovu autonomiju. Tako pojedinci sposobni za

stjecanje novca mogu lako doći do dobara za čije pribavljanje nisu toliko

sposobni i time istisnuti one koji bi u tim sferama inače uspjeli.

Npr. Profesor na fakultetu – ako to mjesto podrazumijevamo kao neko dobro

ono traži da se daje onima koji su za to mjesto kvalificirani. Dakle, svako dobro

se mora raspoređivati prema određenom kriteriju.

mopnopolizirano dobro znači da je dobro u rukama malog broja ljudi koji

eksploatiraju dominantnost time što i sva ostala dobra prigrabljuju sebi.

Ako imam toliko i toliko moći, novca, obrazovanja i slično onda mogu imat i

svega ostalog proporcionalno tom svom udjelu – NE! Politička se moć treba

raspoređivati prema principima i kriterijima važnim za tu sferu, novac po svojim

kriterijima, kazne i nagrade po svojim i slično.


21

Moralna osjetljivost (tumačenje situacije, razmatranje kako će određene akcije utjecati na

zainteresirane strane, zamisliti uzročno posljedične veze i biti svjestan da postoji moralni

problem ako se dogodi)

Moralna prosudba (prosuditi koje će aktivnosti biti najopravdanije u moralnom smislu)

Moralna motivacija (stupanj odgovornosti koji nam govore da se trebamo moralno ponašati,

vrednovanje moralnih vrijednosti nad drugim vrijednostima, preuzimanje odgovornosti za

moralne ishode

Moralna osobnost (ustrajati u moralnom zadatku, imati hrabrosti, prevladavanje umora i

iskušenja i provoditi potprograme koji ostvaruju moralni cilj).

Moral se sastoji od svih tih komponenti (kapaciteti). Ako samo jedan od njih nedostaje

pojedinac se neće ponašati etično, osim slučajno.

Čovjek nije samo profesionalac sa stručnim znanjima, vještinama i

ekspertizom nego je i osoba koja ima svoje vlastite stavove i koja se svojim

poslovnim ponašanjem zalaže za te stavove. Ova razina uključuje prava i

obveze pojedinaca poput radne etike, odgovornost za vlastite postupke,

usklađivanje privatnog i poslovnog života. Individualna razina počiva na

osobnom izboru, ali na nju utječu procedure, pravila i vrijednosti u poduzeću.

Sa stanovišta organizacije korisno je imati zaposlenike čiji će osobne

vrijednosti biti u skladu s vrijednostima i normama organizacije jer to olakšava

njihovo prihvaćanje, primjenu i učinkovitost.

33

Primjena moralnih standarda temeljenih na iskrenosti, poštivanju, časti

35

Etička dimenzija odnosa unutar poduzeća, kao i odnosa internih i eksternih

dionika. Ovdje je bitno kako poduzeće izgrađuje osnovne vrijednosti poput

pravednosti, poštovanja i transparentnosti u svoju politiku, praksu i odlučivanje

te pridržava li se zakonskih i ugovornih odredbi. Etičko ponašanje unutar

poduzeća potiče se uključivanjem etičke dimenzije u poslovne procese,

procedure i organizacijsku kulturu poduzeća. To se postiže definiranjem i

komuniciranjem pravila ponašanja svim zaposlenicima (npr. kroz etičke

kodekse), pozitivnim primjerom managera, otkrivanjem i rješavanjem

potencijalnih etičkih problema, sankcioniranjem neetičkog ponašanja.

36

1. Honesty -- telling the truth

2. Integrity -- doing the right thing

3. Promise Keeping -- doing what you say you are going to do

4. Loyalty -- supporting someone or something

5. Concern for Others -- caring for & helping others

6. Law Abidance/Civic Duty -- obeying rules & laws; making the world a better place

7. Respect for Others -- being polite & kind to everyone & everything

8. Fairness -- treating everyone equally

9. Pursuit of Excellence -- doing everything the best you can; looking for ways to improve

10. Accountability -- admitting what you do wrong & taking pride in what you do right


1. CARITAS - ako poslovni subjekt doživi neuspjeh treba mu dati mogućnost

oporavka da ponovno uspješno posluje – zdrava konkurencija kao temelj

uspješnog i etičnog ponašanja

2. Laži mogu kratkoročno biti isplative, a li ne i dugoročno. Priznavanje

pogrešaka te njihovo transparentno uklanjanje kupci znaju cijeniti.

3. Prepoznavanje dobrih poslovnih prilika je stvar mudrosti

4. Ljubav prema poslu, hrabrost, požrtvovnost, optimizam – radite zato što

volite, a ne zato što morate.

5. Zajednička druženja, osjećaj zajedništva, izleti, domjenci, obljetnice i sl.

iskrena želja da našem poslovnom partneru bude još bolje.

41

ukoliko bilo koji od ovih elemenata stavite ispred ...€¦ · etika moralne obligacije temeljena...

Documents