1

2

Ukoliko bilo koji od ovih elemenata stavite ispred integriteta postoji mogućnost

da ćete se naći u situacijama u kojima ćete žrtvovati vaša uvjerenja i integritet

kada donosite odluke. Gotovo svi ljudi se barem jednom u životu susreću s

takvim situacijama.

3

4 4

Svi smo mi dio određenih organizacija. Bilo da pripadamo obitelji, idemo na

fakultete, bavimo se nekim sportom, pripadamo određenoj religiji ili radimo. I

kao članovi tih organizacija gotovo svakodnevno se susrećemo s različitim

etičkim dilemama – situacije u kojoj se suočavaju “dobro” i “loše” i gdje su

naše vrijednosti u konfliktu.

5

6

7

8

9

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

Prvi mit je jasan sam po sebi. Iako se smatra da su oni koji vjeruju i koji su pripadnici neke

religije etičniji sve više smo svjedoci da se etika i religija ne mogu niti zapravo smiju

uspoređivati. Dakle, etično ponašanje mora biti dio čovjekove osobnosti bez obzira da li je

religiozan ili ne.

Drugi mit - većina odluka koje manageri donose su izrazito kompleksne. Mnogi ljudi vole

razgovarati o poslovnoj etici, zlatnom pravilu i ljubaznosti, ali kada dođe do etičkih dilema

mnogi postanu svjesni da se nalaze u sivoj zoni kada pokušaju primijeniti etičke principe.

Treći mit - upravo zbog toga što se o etici ne priča onoliko koliko bi se trebalo, mnogi smatraju

da je tema poslovne etike danas isključivo samo trend ili pokret, a da malo ima veze sa

svakodnevnom realnošću u procesu vođenja organizacija. No, poslovna etika treba biti i je

managerska disciplina.

Četvrti mit – Mnogi smatraju da su etički kodeksi zapravo nepotrebni jer oni

predstavljaju vrijednosti koje bi pojedinci i tako i tako trebali imati i kojima bi trebali

težiti. Npr., sasvim je očigledno da bi svi trebali biti iskreni. Međutim puno puta se organizacije

suočavaju s neiskrenim zaposlenicima zbog čega se posebno mora naglašavati etične

vrijednosti organization.

22

Peti mit – Mnogi dobri lideri i dobri ljudi mogu donijeti loše odluke i akcije, posebice ako su pod stresom ili ako su zbunjeni (stres i zbunjenost nisu isprika za nemoralne akcije, oni su razlozi). Upravljanje etikom na radnom mjestu obuhvaća sve zaposlenike kako bi pomogli jedni drugima da se posluje etično i kroz stresne i konfuzne situacije.

Šesti mit - O etici se pisalo i prije 2000 godina, a poslovna etika je dobila značajniju pozornost 60tih godina prošlog stoljeća.

Sedmi mit - Etikom se može upravljati, iako vrlo često i indirektno. Npr., ponašanje lidera predstavlja moralni utjecaj na ponašanje zaposlenika. Strategijski prioriteti (maksimiziranje profita, povećanje udjela na tržištu, smanjenje troškova) također mogu utjecati na moralnost zaposlenika. Zakoni, regulacije i pravila direktno utječu na etičnije ponašanje, najčešće na način da poboljšava opće dobro i smanjuje štetu.

Osmi mit – Društveno odgovorno poslovanje samo je jedna od pokreta u disciplini nazvanoj poslovna etika. Madsen and Shafritz smatraju poslovnu etiku: a) primjena etičkih načela u korporacijskom okruženju, b) način na koji se određuje odgovornost u organizacija, c) identifikacija poslovnih i društvenih problema i d) kritični pogled na poslovanje. Društveno odgovorno poslovanje ne bavi se praktičnim problemima upravljanja etikom na radnom mjestu.

23

Deveti mit - pojedinac može biti neetičan, a i dalje poslovati u skladu sa zakonom. npr., tajiti

određene informacije od nadređenih, konstantno se žaliti na druge i sl. Kršenje zakona

najčešće i započinje zbog neetičnog ponašanja koje je jedno vrijeme prolazilo neopaženo.

Deseti mit – Upravljanje etikom na radnom mjestu obuhvaća identificiranje vrijednosti i

prioriteta i postavljanje normi i procedura koje govore o tome kako bi se u organizaciji

trebalo ponašati, ali i kako bi se osiguralo da se zaposlenici tako i ponašaju.

Do 70tih godina prošlog stoljeća:

stabilan ekonomski rast (neposredno i stabilno nagradjivanje u gotovini), zapošljavanje u jednoj kompaniji do mirovine, homogena radna snaga (sa sličnim sustavom vrijednosti), naglašavanje tradicionalnih vrijednosti, „povećanje kolača” vs. „podjela kolača”, direktni uvid u ponašanje zaposlenika, humano slobodno tržište.

Od 70tih godina prošlog stoljeća:

Okruženje se mijena, a 90-tih je potpuno izmijenjeno, globalna kriza, smanjenje broja zaposlenih, spajanje kompanija, sve veća mobilnost radne snage, internacionalizacija i diversifikacija radne snage, sve veći broj zakonskih regulativa, nedostatak obrazovanja o vrijednostima u školama, nestajanje tradicionalnih vrijednosti (osobni kontakti, komunikacija s nadređenima), razaranje tradicije kompanija zbog promjene strukture vlasništva, depersonalizacija rada zbog novih tehnologija, razlike u plaćama, sve veći jaz između bogatih i siromašnih, nestajanje srednjeg sloja, sve manje suradnje i timskog rada

24

Npr., ponekad zaposlenik mora napraviti ono za što vjeruje da je pogrešno (kao na primjer

slagati kupcu za rok dostave) samo zato što vam je šef naredio da se fokusirate na

kratkoročne financijske rezultate.

25

26

1. Honesty -- telling the truth

2. Integrity -- doing the right thing

3. Promise Keeping -- doing what you say you are going to do

4. Loyalty -- supporting someone or something

5. Concern for Others -- caring for & helping others

6. Law Abidance/Civic Duty -- obeying rules & laws; making the world a better place

7. Respect for Others -- being polite & kind to everyone & everything

8. Fairness -- treating everyone equally

9. Pursuit of Excellence -- doing everything the best you can; looking for ways to improve

10. Accountability -- admitting what you do wrong & taking pride in what you do right

28