uloga gradova u urbanizovanom svetu - lokalni odr ivi...
TRANSCRIPT
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Uloga gradova u urbanizovanom svetu
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
?
Catal Huyuk (3000 B.C.) Melbourne, danas
Istorija sveta je istorija gradovaOswald Sprengler
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
• Urbanizacija = porast broja i veličine gradova + porast procenta stanovništva koje se može klasifikovati kao urbano.
• UN-Habitat procenjuje da će 2015. godine u svetu biti 21 megalopolis, u odnosu na samo pet 1975. godine.
• Brza urbanizacija u zemljama u razvoju ekonomska transformacija širom sveta dovode do velikih i različitih urbanih ekonomskih, socijalnih i problema u životnoj sredini.
Urbanizacija i životna sredina: polja mogućnosti i nivoi pretnji
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Svet sve više postaje urban!
Cape Town, South Africa
New York City, USA
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
London
Singapore
Svet sve više postaje urban!
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Najveći gradovi i države koje imaju najveći stepen urbanizacije, 1995
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Bangkok, ThailandSao Paolo, BrasilManila, Philippines
Svet sve više postaje urban!
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Kibera, Nairobi, Kenya
Mathare, Kenya
Amontonados, Mexico City
Svet sve više postaje urban!
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Svet sve više postaje urban!
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Svet sve više postaje urban!
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Lagos, Nigeria
Nairobi, Kenya
Svet sve više postaje urban!
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
The world health report 2002 – reducing risks, promoting healthy life. Geneva, World Health Organization, 2002
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Svet sve više postaje urban!
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Young man in a street of San Jose, Costa Rica
Svet sve više postaje urban!
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Homeless in Toronto, Canada
Svet sve više postaje urban!
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
9/11
London bombing
Svet sve više postaje urban!
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Urbano stanovništvo (u hiljadama)Population Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat. 2004. World Urbanization Prospects: The 2003 Revision.
Eur
ope
Nor
th A
mer
ica
Oce
ania
Cen
tral A
mer
ica
& C
arib
bean
Mid
dle
Eas
t & N
orth
Afri
ca
Sou
th A
mer
ica
Asi
a (e
xclu
ding
Mid
dle
Eas
t)
Sub
-Sah
aran
Afri
ca
195020002030
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
0
10
20
30
40
50
60
70
2030
2025
2020
2015
2010
2005
2000
1995
1990
1985
1980
1975
1970
1965
1960
1955
1950
Svet: Urbano stanovništvo kao procenat ukupnog broja stanovnikaPopulation Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat. 2004. World Urbanization Prospects: The 2003 Revision. Urban and Rural Areas Dataset
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
0.0
10.0
20.0
30.0
40.0
50.0
60.0
70.0
80.0
90.0
100.0
1950
1955
1960
1965
1970
1975
1980
1985
1990
1995
2000
2005
2010
2015
2020
2025
2030
Asia (excluding Middle East) Central America & CaribbeanEurope Middle East & North AfricaNorth America OceaniaSouth America Sub-Saharan Africa
Population Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat. 2004. World Urbanization Prospects: The 2003 Revision. Urban and Rural Areas Dataset (POP/DB/WUP/Rev.2003/Table A.7), dataset in digital form. Available on-line at http://www.un.org/esa/population/ordering.htm. New York: United Nations.
Svet: Urbano stanovništvo kao procenat ukupnog broja stanovnika
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović19
55-19
60
1960
-1965
1965
-1970
1970
-1975
1975
-1980
1980
-1985
1985
-1990
1990
-1995
1995
-2000
2000
-2005
2005
-2010
2010
-2015
2015
-2020
2020
-2025
2025
-2030
0.00.51.01.52.02.5
3.0
3.5
4.0
4.5
Developed countries Developing countries
Stopa rasta urbanog stanovništva (procenata)
Population Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat. 2004. World Urbanization Prospects: The 2003 Revision. Urban and Rural Areas Dataset (POP/DB/WUP/Rev.2003/Table A.7), dataset in digital form. Available on-line at http://www.un.org/esa/population/ordering.htm. New York: United Nations
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Ljudska naselja: Procenat urbane populacije koji živi u nehigijenskim naseljima
Eur
ope
Nor
th A
mer
ica
Oce
ania
United Nations Human Settlements Programme (UN-HABITAT). 2003. Slums of the World: The face of urban poverty in the new millennium?. Available on-line at: http://www.unhabitat.org/publication/slumreport.pdf. Nairobi: UN-HABITAT.
Asi
a (e
xclu
ding
Mid
dle
Eas
t)39
,7%
Cen
tral A
mer
ica
& C
arib
bean
23,7
%
Mid
dle
Eas
t & N
orth
Afri
ca35
,8%
Sou
th A
mer
ica
35,5
%
Sub
-Sah
aran
Afri
ca72
,5%
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Šta se može očekivati u budućnosti?
• Broj stanovnika u gradovima će se duplirati do 2038. godine.• Skoro celokupni porast koji se očekuje u periodu 2000-2030
prihvatiće gradovi u nerazvijenim delovima sveta.• Rast stanovništva će posebno biti brz u gradovima trećeg sveta,
prosečno 2,4 % godišnje u periodu 2000-2030• Rast ruralnog stanovništva u manje razvijenim zemljama po prvi put
će postati negativan posle 2025. godine.• Očekuje se da će koncentracija stanovništva u gradovima razvijenih
zemalja još više rasti (do nivoa od 83% u 2030.).• Azija i Afrika će imati više stanovnika u gradovima od bilo kog
drugog kontinenta.• Još uvek samo 4% stanovnika živi u megalopolisima sa preko 10
miliona, a dodatnih 3% u gradovima sa preko 5 miliona stanovnika. Do 2015. godine ovaj broj će narasti na 8,4%.
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
A šta već sada imamo?
NezaposlenostNezaposlenostDegradaciju Degradaciju žživotne ivotne sredinesredine
Probleme sa Probleme sa infrastrukturominfrastrukturom
RastuRastućće e socijalne socijalne konfliktekonflikte
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
• Uzmite parče papira i nacrtajte svoju mentalnu sliku grada!
• To treba da bude prva mentalna slika koju imate kada se pomene pojam grada. Nemojte previše razmišljati, jednostavno stavite na pair ono što vam je prvo na pameti!
• Imate 5 minuta…Vreme za zabavu
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
What is a City?• ... a large concentration of people--a social
entity?• ... a physical entity as a collection of buildings,
mostly dwellings?• ... a place that achieves its identity through
monumentality?• ... the repository of the accumulation of surplus,
for which it requires administration, laws, and language?
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Šta je to grad?
• ... “simfonija“?“Tačka najveće koncentracije moći i kulture zajednice... Forma
i simbol integrisanih društvenih veza: to je mesto hrama, pijace, palate pravde, akademije nauka.“
Lewis Mumford, The Culture of Cities (1937)
• ... “zajednica specijalista”?“ ... Zajednica ‚zavidne veličine i gustine stanovništva koja
pruža dom razlišitim specijalistima koji se ne bave poljoprivrednom proizvodnjom, uključujući pismenu elitu.“
Giedion Sjoberg, The Origin and Evolution of Cities (1965)
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Šta je to grad?
• ... “pitanje funkcionalnosti“?“...skup zgrada u kojima živi gusto naseljeno stanovništvo, koje
nije u stanju da samostalno proizvede hranu za sebe, većmože da ponudi dobra i usluge onima koji je proizvode u zamenu za hranu.“
Arnold Toynbee,
• ... Urbs i Civitas? Morfologija i društvene institucije?“Forme grada, njihova postojeća funkcija i ideje i vrednosti koje
ljudi za njih vezuju, čine jedinstveni fenomen.“
Kevin Lynch, Image of the City (1960)
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
• Živa “stvar”: URBANI PROCES• Šta karakteriše ovakav proces?
– Geografska gustina• Položaj grada u odnosu na zemljište i vodene površine, kao i
prostorni odnos prema drugim gradovima determiniše mogućnosti grada
– Socijalizacija• Način na koji se ljudi samoorganizuju i institucije koje oni razvijaju
kako bi upravljali distrivucijom viškova– Istorijsko nasleđe
• Događaji (ratovi, epidemije, zemljotresi, promene religija i slično) koji obično nisu pod kontrolom grada
– Uticaj na prostor• Grad kao forma prilagođava se uslovima koje diktira njegov položaj,
ali je istovremeno na njega utiče i to koliko može da menja svoje prostorno okruženje
– Uticaj na izgrađenu sredinu• Lokalni i ponekad spoljni uticaji tipologije, arhitektonskih elemenata i
materijala
Šta je to grad?
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Gradovi kao sistemi
“Živi organizmi i ekosistemi, takođe, mogu postati dugotrajno nestabilni, ali ukoliko to postanu, oni će
eventualno nestati zbog prirodne selekcije, a preživeće samo oni sistemi koji poseduju ugrađene
procrese stabilizacije. U humanoj realnosti ove procese treba uvesti u globalnu ekonomiju, kroz ljudsku svest, kulturu i politiku. Drugim rečima,
moramo projektovati i primeniti regulatorne mehanizme koji će stabilizovati novu ekonomiju ”
Capra, 2002
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
• The ‘Extended Metabolism Model’ (Newman and Kenworthy, 1999)
– Razlika: otpad u gradu kao sistemu nije uvek absorbovan od strane sistema;
– U biološkim sistemima procesi zavise od prirodnog okruženja koje ih reguliše; ljudi imaju moć da menjaju uslove u sistemu pre nego što životna sredina reguliše sistem;
– Grad kao sistem trpi uticaje drugih prirodnih sistema;– Grad kao sistem ne postoji izolovano od drugih
sistema.
Gradovi kao sistemi
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Gradovi kao sistemi
Gunderson and Holling 2002
LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ – 2011 ‐© Dr Slobodan Milutinović
Različiti aspekti urbanizacije
INVAJROMENTALNIIN
VAJR
OM
ENTA
LNI STRUKTURALNI INSTITUCIONALNI DRUŠTVENI
STR
UK
TUR
ALN
I
INST
ITU
CIO
NA
LNI
DR
UŠT
VEN
I
- Promene u životnoj sredini dovode do lanca uticaja: otpad zagađuje zemljište, koje zagađuje vodu, što dalje prouzrokuje probleme za one koji je koriste.
- Urbana struktura utiče na životnu sredinu tokom izgradnje, korišćenja i održavanja. - Invajronmentalne i geografske karakteristike grada ograničavaju urbani razvoj
- Pojedine urbane forme pozitivno utiču na razvoj pojedinih urbanih struktura: sistemi železniškog transporta mogu uticati na veće gustine u korišćenju zemljišta; sa druge strane mala gustina izgradnje ograničava razvoj železničkog saobraćaja.
- Zakonodavstvo i podsticaji vlasti utiču na nivo uticaja na životnu sredinu. - Nove institucije mogu dovesti do potrebe da se, na primer, dodatno štiti biodiverzitet u gradu.
- Vlade i neformalne organizacije imaju značajnu ulogu u odlučivanu o urbanoj formi grad: položaju stambenih naselja, puteva, itd.- Privatizacija sadržaja (npr. gradski saobraćaj, vodovod) kreira nove institucije
- Postojeće zainteresovane strane u odlučivanju mogu uticati na veći nivo participacije drugih pojedinaca i institucija.
- Različiti načini života uglavnomdovode do uglavnom negativnoguticaja na životnu sredinu. - Ograničeni prirodni resursi mogu uticati na način života ljud- Zagađenje može uticati na zdravlje ljudi i promene njihovih navika
- Navike u kretanju zavise od raspoloživih urbanih struktra i usluga. - Urbane strukture mogu uticati na način života: primer suburbanizacija.
- Potrebe koje proizilaze iz načina života utiču na institucije – direktno preko organizovanja građana ili indirektno preko uticaja na vlast. - Vlast i druge zainteresovane strane koriste različite politike kako bi uticali na način života.
- Ljudi utiču jedni na druge menjajući način života. Na primer, stanovnici se slože da recikliraju otpad.