ADOLESCENCIJA I NASILJE

ULOGA MEDIJA U POTICANJU NASILJA

Pripremila: Irena estak, dipl. psiholog

PSIHOLOKE I SOCIJALNE PROMJENE U ADOLESCENCIJI Promjenama u percepciji okoline i hormonski uvjetovanim oscilacijama raspoloenja (eng. mood swing). Sklonost devijantnom ponaanju (osobito djeaci) zbog poveanog luenja testosterona (u odnosu na pretpubertetsko razdoblje) koji dokazano potie agresiju. Intelektualnom sazrijevanju koje vodi do kritikog razmiljanja i preispitivanja stavova i odluka dotadanjih autoriteta (jedna od tipinih tegoba djece u pubertetu je to to su "neshvaeni"). Nain razmiljanja karakterizira egocentrizam. Razvijanje socijalne mree stvaranje adolescentnih prijateljstava (odanost i intimnost).

OSJETLJIVI ADOLESCENTI

smanjena koncentracija odbacivanje dosadanjih obrazaca ponaanja i meuljudskih odnosa povlaenje u sebe (slika slina depresiji, no traje samo tijekom puberteta) emocionalna nestabilnost promijenjena percepcija izgleda svojeg tijela (to kasnije moe dovesti do poremeaja prehrane) sklonost samoranjavanju bjeanje od odgovornosti eksperimentiranje sa alkoholom, cigaretama i drogom neodgovorno spolno ponaanje sklonost nasilju sklonost asimilaciji sa drutvom (esto se manifestira kao pristupanje navijakim skupinama ili odreenim supkulturama)

AGRESIJA je drutveno neprihvatljivo ponaanje s namjerom nanoenja tete osobi ili imoviniIzvori agresije- bioloki, psiholoki i situacijski.

AGRESIVNA PONAANJA: Verbalna, tjelesna, instrumentalna, neprijateljska, osvetnika, potisnuta, direktna i pomaknuta agresivnost.

AGRESIJA JE NAJVEIM DIJELOM NAUENI OBLIK PONAANJA. Bandura

DJECA NIKAD DOBRO NE SLUAJU ODRASLE ALI IH ZATO NEPOGREIVO OPONAAJU ! James Baldwin

BULLYING vrnjako nasiljenamjerno, ponavljano i/ili dugotrajno izlaganje negativnim postupcima koje vri osoba ili grupa vee snage od rtve.Zlostavlja okrivljuje rtvu za zlostavljanje. rtva sama sebe pone okrivljavati da zasluuje zlostavljanje.

50 % UENIKA SU RTVE BULLYINGA15% UENIKA STALNO SUDJELUJE U BULLYINGU bilo kao rtva ili zlostavlja71 % NASTAVNIKA IGNORIRA BULLYING U KOLIPodaci preuzeti istraivanje 2003. godine u srednjim kolama u Zagrebu.

OBLICI BULLYINGADirektni bullying zadirkivanje,vrijeanje,prijetnje, udaranje,ucjena i kraa osobnih stvariIndirektni bullying- irenje glasina koje donose rtvi socijalnu izolaciju inei je nepoeljnom u drutvu.

Moe imati vie oblika: fiziki, emocionalni, verbalni, seksualni, cyberbullying ili kombinaciju navedenoga.

Pojam cyberbullying se takoer moe pronai pod sljedeim nazivima: "electronic bullying", "e-bullying", "sms bullying", "mobile bullying", "online bullying", "digital bullying", ili "Internet bullying".

NAINI ZLOSTAVLJANJADjevojice preteno nanose emocionalnu bol verbalnim uvredama, ogovaranjem ili ignoriranjem.

Djeaci su neto "grublji", kako u verbalnom zastraivanju tako i u fizikim nasrtajima.

ZLOSTAVLJAI i RTVEZlostavljai su najee i sami na neki nain zlostavljani. prolaze kroz ivotne situacije u kojima osjeaju da nemaju nikakvu kontrolu nad onim to se dogaa imaju slabo razvijene socijalne vjetine, doivljavaju nasilje kao uobiajeni nain komunikacije Nema empatije za rtvurtva, najee ima neke od sljedeih karakteristika:nisko samopotovanje,nesigurnost i osjetljivost, nerazvijene socijalne vjetine,lako se rasplae i uznemiri, anksioznaima neku vidljivu razliitost,ne zna kako se zatititi i izboriti za sebe.

PUBLIKA I PRILIKA Moderna tehnologija nudi mnoge prilike za zloupotrebu.

Publika moe odigrati kljunu ulogu u zlostavljanju.

Vrlo esto publika reagira na zlostavljanje smijehom i panjom, podupirui tako nasilnika i ohrabrujui nasilje.

Mnogi se ipak, unato tome to se smiju, u sebi osjeaju loe i teko im je gledati zlostavljanje. No, kako se boje istupiti iz gomile i time riskirati da i sami postanu rtva, ute i igraju ulogu koju procjenjuju da je sigurnija.

Odlui li publika da zlostavljanje nije "cool", zlostavlja e najvjerojatnije prestati i povui se.

Potencijalni znakovi mogueg suicida uzrokovanog vrnjakim nasiljem kod djece: - Promjene u jelu / spavanju Povlaenje od prijatelja, obitelji, uobiajenih aktivnosti Konzumiranje droga i alkohola Neuobiajeno zanemarivanje vlastitog izgleda Naglaene promjene u osobnosti Neuobiajeno ponaanje u koliTrajno dosaivanje, nedostatak koncentracijeUvjerenje da je loa osoba i osjeaj da je trula iznutraesto aljenje na bolove u trbuhu, glavi, umorGubitak zanimanja za inae drage aktivnosti Neuobiajeno sreivanje svojih stvari: npr. poklanjanje stvari ili sreivanje sobe. Nagla veselost, dobro raspoloenje, nakon dueg vremena depresije Direktna najava samoubojstva

SAMO ZA DJEVOJKEenski bullying, skrivena kultura agresije djevojaka prema djevojkama utnja o zlostavljanju koje se iri kao epidemija. Ova agresivnost je kanalizirana u netjelesne, neizravne i prikrivene oblike. Djevojke koriste klevetu, iskljuivanje, ogovaranje, posprdne nadimke i manipuliranje da bi nanijele psiholoku bol rtvama koje su odabrale. esto je njihovu agresiju teko prepoznati i identificirati. Prema knjizienski bullying Rachel Simmons

TELEVIZIJSKO NASILJEPOVEZANOST TELEVIZIJSKOG NASILJA I PONAANJA ADOLESCENTA(PERCEPCIJA SVIJETA KAO OPASNOG I NASILNOG)GLEDANJE NASILJA KAO PRIHVATLJIVOG SREDSTVA RJEAVANJA SUKOBA ( MODELI PONAANJA, SMANJENA OSJETLJIVOST NA BOL I PATNJE DRUGIH)NESELEKTIVNO GLEDANJE TV PROGRAMA (TV OVISNOST , TV OPSJEDNUTOST, TV MANIJAK)POTISKIVANJE STVARNOSTI ( TV SAPUNICE)TELEVIZIJA SREDITE OBITELJSKOG IVOTAREALITY SHOW ( BIG BROTHER)

NASILJE U PC, PLAYSTATION IGRAMAStvarno nasilje kopirano u video igrama.

NASILJE putem INTERNETA I MOBILNOG telefonaCYBERBULLYING opi pojam za svaku komunikacijsku aktivnost cyber-tehnologijom koja se moe smatrati tetnom kako za pojedinca, tako i za ope dobro.

IP adresa identifikacijski broj raunala(pruatelji usluga na internetu mogu znati kad je neko raunalo pristupilo odreenoj stranici i gdje se ono nalazi).

KORITENJE INTERNETA73 % djece ima neko iskustvo koritenja interneta 58 % djece se svakodnevno koristi internetom

Podaci preuzeti istraivanje Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba( n=4000 uenika grada Zagreba,4.- 8. o.. i 1. i 2. s..)

FACEBOOK, CHAT, FORUM, BLOGDjeci ispod 13 godina nije doputen pristup na Facebook.

CHAT poput sobe za razgovor, rasprave o odreenim temama, upoznavanje (kad korisnik izie iz chat sobe sadraj se brie)FORUM stranice za diskusiju o nekoj temi, moe se traiti miljenje i savjet drugih,korisnici raznih dobi i interesa (zapisi na forumu su trajni mogue ih je vidjeti i komentirati mjesecima)BLOG internetski dnevnik pojedinac biljei svoja miljenja i stavove, objavljuje pjesme, prie, pie kronolokim redom vlastitu kolumnu (posjetitelji bloga mogu upisati javni komentar pojedinih lanaka). POZNATE OSOBE piu svoje blog.

MOGUNOSTI INTERNETA PREDNOSTI

Vrlo jeftin, mjesto izmjene iskustvaPisanjem bloga razvijaju se socijalne vjetine, slobodno izraavanje, mogunost samodokazivanjaTrenutan pristup informacijama, mogunost uenja OPASNOSTIpodaci s bloga koriste se kako bi se sloio osobni profil djeteta (ime kole, prijatelji, navike i sl.)Internetske ankete o rtvi, neistine, privatne podatke i slikeLano predstavljanje (pedofil se predstavlja kao dijete)Slanje uznemirujuih sadraja, virusa, ne eljni e-mail

ANONIMNOSTPREDNOSTIKoritenje nadimaka anonimnost stvara mogunost da budu otvoreni (neugodna iskustva, problemi i sl).OPASNOSTIAnonimnost daje osjeaj da nekanjeno mogu ne potivati socijalne norme i ogranienja (kraa lozinke, napad preko tree osobe).

MEUVRNJAKO NASILJE PUTEM INTERNETA Poticanje grupne mrnjeNapade na privatnostUznemiravanjeUhoenjeVrijeanjeNesavjestan pristup tetnim sadrajimairenje nasilnih i uvredljivih komentara

ISTRAIVANJA MEUVRNJAKOG NASILJA PUTEM INTERNETAIstraivanje u SAD-u:18% djece u dobi od 12 do 14 godina je rtva nekog oblika nasilja putem interneta 11% djece se izjasnilo kao Internet nasilniciDjevojice ee rtve nego djeaci62 % djece zna tko je nasilnik25% izloene djece pokazivalo vei stupanj stresa nakon neprimjerenih porukaIstraivanje 2005. u Hrvatskoj :Poruke u 59% sluajeva sadre fotografije golih osoba46% poruka sa fotografijama seksualnih radnji33% djece nikome nije povjerilo svoje iskustvo dobivanja poruka sa seksualnim sadrajem

PREVENCIJA ELEKTRONIKOG NASILJA

Paljivo birati kome dajemo broj mobitela, mail adrese i ostale osobne podatke.NIKADA ne dijeliti tue brojeve mobitela,mail adrese, video, fotografije i sl. bez znanja te osobe.NIKOME (osim roditeljima) davati svoje lozinke.NEODGOVARATI na nepoznate brojeve i e-mail.Neprimjerene i nasilne poruke ne brisati ve sauvati i pokazati roditeljima, odrasloj osobi i porazgovarati o tome u sluaju osobito zastraujuih prijetnji prijaviti policiji.

KAKO SE ZATITI CHAT veina ima mogunost zaustavljanja (Block) i zanemarivanja (Ignore) neprimjerenih poruka korisnikaFORUM najzatieniji zbog prisutnosti moderatora koji pazi da nema vrijeanja, krenja prava i brie zapis ili ne dozvoljava pristup korisniku koji ne igra po pravilimaBLOG otimanje bloga nadopunjavanjem sadraja koji rue ugled i privatnost osobe, vano je imati lozinku i izbjegavati navoenje privatnih informacija.

UTJECAJI MEDIJA NA SAMOPREDOBU MLADIHDjevojke osjeaju veliki pritisak medija jer medijski ideal reprezentacije tjelesnog izgleda je genetski nedostian za 95% ena

Senzacionalistike reportae suicida, opisi, mjesto, generalizacija, velianje rtve sve to moe sugerirati rizinim osobama da drutvo cijeni suicidalno ponaanjeSlavne osobe kao modeli ponaanjaKupovina sree (kvizovi, make over, shopping, must have).

DOBRA KOMUNIKACIJAKOMUNICIRANJE U BILO KOJEM OBLIKU MORA UVIJEK BITI NADAHNUTO ETIKIM KRITERIJEM POTIVANJA ISTINE I DOSTOJANSTVA LJUDSKOG IVOTA.

IVAN PAVAO II