uloga privatne zaštite u sustavu nacionale...
TRANSCRIPT
Uloga privatne zaštite u sustavu nacionale sigurnosti
Branko Slak, predsjednik komore ZRSZV
Uloga privatne zaštite u sustavu nacionale sigurnosti,
ZZasV-1, Narodne novine RS, br. 17/2011
Privatna zaštita (ZZasV-1) je privredna djelatnost, koja u javnom
interesu vrši djelatnost zaštite:
- osoba i
- imovine
na štićenoj zoni, štićenom objektu ili štićenom području ispred:
- nezakonitih djela,
- štete i
- uništavanja
sa sigurnosnim osobljem (fizička zaštita) i sustavi tehničke sigurnosti
(tehnička zaštita).
2
Zaštita – preventivna djelatnost - sigurnost
ZAŠTITA (PROTECTION) je zaštita, prevencija, uklanjanje sigurnosnih
rizika i kao takva u prvom redu PREVENTIVNA DJELATNOST
(PREVENTION).
Sa zaštitom osoba i imovine privatna zaštita osigura:
• SIGURNOST (SECURITY), što je stanje u kojem je osigurano
uravnoteženo fizičko, duhovno i materijalno postojanje pojedinaca i
zajednice u odnosu na druge pojedince, zajednice i prirodu (Grizold,
1992).
3
Nacionalna sigurnost
Nacionalna sigurnost odnosi se na sigurnost države, njezino
suverenost i autonomiju.
• Nacionalna sigurnost je sigurnost nacije, koje uključuje:
– sigurnost nacionalnog teritorija,
– zaštitu ljudskog života,
– zaštitu osobne i druge imovine,
– zaštitu ljudskih prava i slobode,
– očuvanje i održavanje nacionalne suvernitete,
– ostvarivanje temelja funkcija družbe i zaštita okoliša.
4
Sustav nacionalne sigurnosti
Privatna zaštita je u obavljanju svakodnevnih
poslova zaštite osoba i imovine, zaštite ljudskih
prava i slobode i ostvarivanju temeljnih funkcija
družbe i zaštite okoliša snažno integrirana i
angažirana u sustav nacionalne sigurnosti.
5
Uredba o obaveznom organiziranju zaštite kritične
infrastrukture
Prema Zakonu o privatnoj zaštiti trebaju u
Republici Sloveniji gospodarska poduzeća, zavodi,
tijela državne vlasti, javne agencije, organizacije i
drugi (u nastavku obveznici) obavezno organizirati
zaštitu kritične infrastrukture sa sigurnosnim
osobljem i sustavi tehničke zaštite.
6
Uredba o obaveznom organiziranju zaštite kritične
infrastrukture
Zaštitu objekta kritične infrastrukture ne osigurava
država sa policijom, zbog toga što treba onaj koji
vrši djelatnost kritične infrastrukture obavezno
organizirati zaštitu tako, da pridobije licenciju
prema ZZasV-1 ili, da sklopi ugovor o zaštiti sa
profesionalnim zaštitarskim subjektom, koji ima
licencu.
7
Uredba o obaveznom organiziranju zaštite kritične
infrastrukture
Na odnosu ZZasV-1 je izdana Uredba o
obaveznom organiziranju zaštite kritične
infrastrukture, koja definira:
- način i opseg zaštite privatnim zaštitarskim subjektom,
- sadržaj zaštite,
- plan zaštite,
- ocjenu stupnje rizika i
- sigurnosne mjere u štićenom području.
8
Kritična infrastruktura
Kritičnu infrastrukturu nacionalnog značaja činu
sadržaji i usluge koji su bistvenog značaja za
državu i kojih bi prekid rada ili njihovo uništavanje
imalo značajan utjecaj i ozbiljne posljedice za
nacionalnu sigurnost, gospodarstvo, kritične
društvene funkcije, zdravlje, sigurnost, zaštitu i
socijalnu skrb.
9
Privatna zaštita danas, kao faktor u osiguravanju javne i opće sigurnosti
Određene poslove zaštite reda i javnog reda i uklanjanja
sigurnosnih rizika danas zaštitarski subjekti obavljaju u
javno odnosno općenito korist svakodnevno, kako slijedi: •zaštita objekta raznih državnih tijela,
•sudovi,
•osiguranje i pratnja novca,
•zaštita kulturno umjetničkih djela,
•zaštita zdravstvenih ustanova,
•zaštita javnih, sportskih, zabavnih i kulturnih okupljanja s visokim stupnjem
rizika,
•zaštita trgovačkih centara i
•centara s visokom koncentracijom ljudi.
10
Neki od zadataka, koji će se provoditi od strane
privatne zaštite u budućnosti
Zadaci, koje prema izvorima opasnosti može provesti
privatna zaštita u okviru ZZasV-1 u budućnosti su i na
područjima:
• ilegalnih imigracija u većoj mjeri, kao stvarna prijetnja, kojih policija sama sa
svojim resursima ne može nositi dugo vrijeme,
• zaštite od prirodnih i drugih nesreća, posebice u pružanju reda ili javnog
reda u štićenoj zoni evakuacije, ako je potrebno provesti evakuaciju ljudi iz
mjesta nesreće jer su izravno ugrožena njihova života (potres, požar,
poplava i druge opasnosti ...),
• epidemija, pandemija i zarazne bolesti, kojeg mjera je ograničenje kretanja
stanovništva kako bi se spriječilo širenje bolesti na druga područja.
11
Profesionalnost privatne zaštite
U privatnoj zaštiti obavlja naloge zaštite osoba i imovine
sigurnosno osoblje, koje je prikladno stručno usposobljeno
po javno važećih programih obuke sa odgovarajućom
službenom karticom zaposleno u privatnim zaštitarskim
tvrtkama koje imaju odgovarajuće dozvole za zaštitu i
ispunjavaju sve uvjete u skladu sa ZZasV-1.
12
Nadzor nad radom privatne zaštite
Nadzor nad radom privatne zaštite je v Republici
Sloveniji reguliran tako, da ga vrše:
• regulator, Ministarstvo unutrašnjih poslova,
• Inspektorat RS za unutrašnje poslove,
• Policija i
• Komora za razvoj slovenske privatne zaštite.
13
Privatna zaštita kao važan čimbenik u
osiguravanju nacionalne sigurnosti
• Privatna zaštita u republici Sloveniji je danas u ulozi jednog od temeljnih
čimbenika zaštite koji obavlja poslove u širokom području otklanjanja
sigurnosnih rizika, sigurnosti i zaštite osoba i imovine.
• Rad privatne zaštite proteže se u rasponu od osnovnih do najsloženijih
sigurnosnih zadataka i osiguravanja opće sigurnosti osoba i imovine, kao i
zaštite kritične infrastrukture, koja je u cjeloti prepuštena subjektom privatne
zaštite.
• Iz navedenog možemo zaključiti, da je uloga privatne zaštite u sustavu
nacionalne sigurnosti od velike važnosti za državu, građanine i klijente
privatne zaštite.
14
HVALA NA PAŽNJI
Branko SLAK
P R E D S E D N I K
15