ULOGA RODITELJA U ODGOJU DJECE

KAKO ODGAJAM SVOJE DIJETE?"Ljudi nisu roeni roditelji. Roditeljstvo se ui!"Nitko ne voli dijete kao to ga vole njegovi roditelji. Ali ta ljubav prema djeci moe dovesti do pojava suprotnih od onih koje ele roditelji, moe biti tetna pa i tragina za dijete. Ali i za roditelje. U roditeljskoj ljubavi nuno mora biti sadran i cilj da se pomogne djetetu da postane pravi ovjek, sposoban za ivot, za napore koji ivot donosi. Jedan od uvjeta za sretan ivot djeteta je da postigne odreenu strunu spremu koja e mu omoguiti da se ukljui u ivot kao koristan i vrijedan lan drutva lan koji e u tome nalaziti i svoj dio ljudske sree.

Odgoj djece nuno trai toplinu, ljubav, srce. Ali trai i znanje i razum.

KOLA - POETAK DUGA PUTOVANJA

Polazak u kolu poetak je vrlo vanoga razdoblja u ivotu djeteta. To je poetak djela ivota s brojnim obvezama, brigama i naporima. Polaskom u kolu dijete postaje odgovoran za niz obaveza koje trai kola: odreeno vrijeme ustajanja, briga za stvari potrebne u koli, itd. Djeca polazak u kolu razliito doivljavaju. Neki tee, neki lake. Pravilnim i sustavnim radom roditelji stvaraju vrijedu i vrstu osnovu za budue godine kolovanja. Dijete mora postati svjesno da je kola ozbiljan posao, ali da moe u isto vrijeme biti i izvor radosti i zadovoljstva.kolska godina za veinu djece poinje slino, ali tako ne zavrava s obzirom na rezultate rada izraene u svjedodbi. Osnovno pravilo je da se bolji i uspjeniji rezultati mogu postii samo intenzivnijih i organiziranijim radom, a ne beskrajnim razgovorima. Drugo je pravilo da uspjean odgojno obrazovni rad s djetetom treba biti zajedniki rad kole, uenika i roditelja. Kampanjski rad ne donosi sree ni u jednom poslu. Roditelji bi trebali svakodnevno poticati dijete na rad i pregledavati mu domau zadau, upozoravati ga na vanost sistemskog rada. injenica da roditelji rade ne opravdava nebrigu za rad djeteta niti bitno smanjuje mogunost rada s djetetom. Za takav rad ne treba mnogo vremena, a prijeko potrebno vrijeme nai e svaki roditelj ako vodi brigu o tome. Dijete mora imati dovoljno vremena za rad, potrebno vrijeme i povoljne uvjete koje roditelji moraju stvoriti. Pohvala, priznanje, topla rije uspjeniji su od bujice psovki, vike i galame. Roditelji nemojte zaboraviti djetetu odati priznanje za uspjeh, ma koliko on bio malen. Svi dobri veliki rezultati uvijek su posljedica sustavnog rada.

SURADNJA RODITELJA SA KOLOMSuradnja roditelja sa uiteljem i kolom je prijeko potrebna. Rad roditelja se sastoji o tome da neprestano i dosljedno otklanjaju pogreke svog djeteta, te da ispravljaju ono to nije dobro ili posve dobro. Roditelji trebaju njegovati ono to je dobro, da bi bilo jo bolje. Formiranje ovjeka zahtjeva stalan, sustavan rad, rad koji nikad nije zavren i u kojemu nikad ne moemo biti posve zadovoljni. Kada spoznate da je vae dijete nailo na potekoe, vaa je dunost da mu pomognete da ih prevlada, kao i da mu pomognete da ponovno ne zapadne u njih. Bujice rijei su snane, ali brzo prolaze, ostavljajui sa sobom pusto. Takav je rad napor, zahtjeva mnogo vremena truda i odricanja. Ne smijete se bojati napora kada se radi o Vaem djetetu, o oblikovanju vrijednog, sposobnog i potenog ovjeka.

Tko ima dijete u koli nuno je povezan s njom. Dijete je spona koja povezuje roditelje sa kolom, s njenim radom i s uiteljima. Roditelji znaju mnogo uiteljima, znaju tko je od njih strog, tko je blag, tko zadaje mnogo zadaa, itd. Ne propustite priliku da posjetite kolu.Ali ne samo mame. Nigdje, ni u jednoj koli ne pie: "Samo za mame. Tatama je ulaz zabranjen!"RADNE NAVIKE

Radne navike se moraju razviti svakodnevnim radom. Roditelji moraju poticati, nadzirati djetetov rad. Djeca moraju ve na poetku kolovanja stjecati nove navike, privikavati se novom reimu dana pa bi uspjeno savladala zahtjeve to ih postavlja kola. Svaki rad zahtjeva i odreeni pribor. Roditelji bi trebali stvarati naviku ve na poetku kolovanja da se knjige i potreban pribor za sutranji dan spremaju naveer, prije polaska na spavanje. Ako dijete nije napisalo domau zadau, ne moe se ii igrati, ma koliko to elio. Ako su biljenice neuredne valjda ih pregledavati svaki dan, traiti od djeteta da ponovno napie zadau ako ju je napisalo runo i neuredno. Vidjet ete da e se trud isplatiti.

ORGANIZIRANO VRIJEME

Uenje je ozbiljan rad koji zahtjeva veliki fiziki, psihiki i voljni napor. Rezultat uenja ovisi o organizaciji rada. Rad u koli organiziraju nastavnici, a rad kod kue trebaju organizirati roditelji. Za svaki je rad potrebno prije svega vrijeme. Djeca danas najee imaju vrlo mnogo slobodnog vremena, ali ga ne troe na uenje. Igra, televizijske emisije, kompjuterske igrice oduzimaju djeci toliko vremena da nemaju dovoljno vremena za uenje. Na roditeljima je obaveza da pomognu djeci rasporediti vrijeme tako da ga iskoriste to bolje i svrsishodnije, da im uz odmor i razonodu osiguraju dovoljno vremena za uenje, a time i postizanje boljih rezultata u koli.

USTAJANJE

Naviku ustajanja u odreeno vrijeme valja u uenika stvarati od samog poetka kolovanja, od polaska u prvi razred. Roditelji moraju uporno i dosljedno nastojati da izvri tu svoju obavezu tj. da ustane na vrijeme. Roditelji se moraju pobrinuti da dijete ima dovoljno vremena za ustajanje, oblaenje, jelo, za pripremanje potrebnih stvari i za put do kole. Da bi u tome uspjeli potrebno je da mu osigurate dovoljno sna. Teko je traiti od djeteta da na vrijeme ustane i obavi sve potrebne poslove ako je kasno legao. Djetetu moete pomoi da malo dulje ostane u krevetu ako naveer obavi dio poslova spremi knjige i svoje stvari, te e tako imati manje posla ujutro. Vrijeme odlaska na spavanje je jedan od osnovnog preduvjeta pravovremenog ustajanja. Dijete mora odlaziti u krevet u vrijeme koje e mu osigurati dovoljno sati spavanja. Roditelji trebaju odrediti vrijeme kada dijete mora na spavanje. Ako je to devet sati, neka to bude zaista devet sati svaki dan. Roditelji mogu tolerirati malo odstupanja u zaista izuzetnim prilikama. esto e biti najtee boriti se protiv televizije kao najatraktivnijeg i najeeg "neprijatelj" pravovremenog odlaenja djece na spavanje.

PISANJE DOMAIH ZADAA

Pisanje domaih zadaa obaveza je to je nuno donosi kola i rad u njoj i to ne smije biti posao koji se obavlja u zadnji as. Stvorite ve na poetku kolovanja naviku da se pisanje domae zadae obavi na vrijeme, u miru i bez nervoze.NIJE SVAKA POMO PRAVA POMO

Postoje roditelji koji djeci piu matematike zadae, crtaju slike, izrauju predmete to bi ih djeca morala izraivati. Najee se takvi roditelji izgovaraju teinom zadaa koju djeca dobivaju. Umjesto da u djece stvaraju radne navike, da ih navikavaju na napore, na muku i trud to prate svaki dan, oni stvaraju osobe kojima je teko bilo to napraviti. Uvjereni da pomau djetetu oni ine posve suprotno. Istina je da e te zadae u koli biti ocjenjene najboljom ocjenom, ali visoka je cijena tih ocjena. Jednog e dana tatin sin krenuti u svijet. Nee vie biti tatine pomoi. I to onda? Tada mu nee pomoi ocjene koje je dobivao tatinom zaslugom. Nije svaka pomo prava pomo!

PRAVA POMO

Roditelji moraju pomoi djeci posrednom pomoi, savjetom, nadzorom i kontrolom onoga to djeca moraju izraditi i napisati. Npr. dijete mora napisati sastavak. Ako ne zna na koji nain mora poeti roditelji trebaju potcati dijete da pokua napisati zadau, iako bude i loa. Roditelji sastavak moraju proitati zajedno s njim, upozoriti ga na pogreke, na neloginosti i zatraiti od djeteta da je ponovno napie. Tako napisana zadaa pa makar i ocjenjena slabijom ocjenom djeji je rad i njegov uspjeh. Mnogo je tee, napornije i zamornije objasniti mu ono to ne zna, traiti od njega da je ponovno napie, da vjeba, ali vrijedi toga. Ako treba kod kue izraditi neki predmet roditelji trebaju pokazati djetetu kako se dri eki ili pila. Treba objasniti, obrazloiti, ali raditi dijete mora samo. Nitko se nije nauio skijati gledajui druge kako skijaju. VRIJEME PISANJA DOMAIH ZADAANakon ustajanja ostaje jo mnogo vremena. Ima li uenik nastavu ujutro, vraa se kui oko podneva. Prvaii i ranije. Kasni veernji sati nisu pogodni za uenje malih uenika, te im roditelji trebaju osigurati uenje tijekom popodnevnih sati. Za to vrijeme neposredno treba imati na umu zadae to su pred djetetom. Ako je za njihovo obavljanje potrebno vie vremena, treba djetetu osigurati dovoljno vremena. Mogue da to zahtjeva i odgodu posjeta kojeg su roditelji planirali. Dijete ne moe ii u kino, ne moe se igrati, ne moe ii u goste dok nije napisao zadau i nauio ono to mu treba za sljedei dan. Ono nesretno "kasnije u, ima vremena, nauiti u kada se vratim" ne smije zavesti roditelje. Najee se dogodi da preostalo vrijeme nije dovoljno to se odrazi i na rezultatima. Dijete samo nije u stanju odrediti vrijeme potrebno za uenje i za rjeavanje domaih zadaa. Njegove su procjene najee ispod stvarnih potreba i gotovo uvijek mu nedostaje vremena. Uenje je osnovni radni zadatak za uenika i tome mora biti podreeno sve ostalo. Na taj nain se stvara navika koja e kasnije, u daljnjem kolovanju, kad zadaci budu tei i odgovorniji biti jo vrjednija. U uspjehu djeteta na kraju godine sadrano je i vrijeme to su ga roditelji osigurali za uenje.NA KRAJU DANA

Za djecu, ali i veinu ljudi veer je zavretak radnog dana. Roditelji uvee vrlo esto grijee. Sve ono to djeca nisu uinila danju ele da to nadoknade pri kraju dana kada je djeji organizam umoran i potreban mu je odmor. Intenzivan rad djece naveer moe biti iznimka, ali nikako pravilo. Veer treba iskoristi, posebno ako dijete ide u kolu ujutro za pripreme svih potrebnih stvari: odjee, obue, torbe i kolskih knjiga.OCJENE

Roditelji trebaju kontrolirati djetetov rad i rezultate rada u koli. O ocjenama se raspravlja u svim obiteljima koje imaju uenike. Ocjene izazivaju znatielju, ali i razliite komentare. Kao i svaka novost i ocjene s vremenom gube svoju vanost. Ocjene su rezultat godinjeg rada, ali i kriterija uitelja. U ocjeni su uenikove sposobnosti i mogunosti, ali i roditeljska nastojanja. O ocjenama treba razgovarati s djetetom otvoreno i mirno. Razgovor s djetetom ne bi trebao biti prodika ili predavanje, gdje dijete slua, a roditelji govore. U razgovoru treba uti i djetetovu stranu. I sluati. U toj analizi prijeko je potrebno imati informacije i od uitelja iz kole. Potrebno je redovito dolaziti u kolu i dogovoriti se s uiteljem kako pomoi djetetu da to uspjenije zavri kolsku godinu.RASTEREIVANJE DJETETA

Dijete ne optereuje samo kola i uenje. Ono je vrlo esto optereeno i nizom izvankolskih aktivnosti. Jedan od uzroka preoptereenosti djeteta je nerealno procjenjivanje mogunosti vlastitog djeteta. Nerijetko se od djeteta trai previe, i vie od onog to ono moe dati. Nisu sva djeca jednaka, niti su jednake njihove mogunosti. Neko dijete brzo ui, a neko sporije. Ako roditelji zahtjevaju od djeteta odlian uspjeh na osnovi nerealne procjene, to e nuno dovesti do preoptereenosti sa svim njenim negativnim posljedicama. elje roditelja i mogunosti djece nisu uvijek u skladu. Drugi uzrok preoptereenosti su prevelike ambicije mnogih roditelja. elei da njihova djeca postignu mnogo vie negoli su oni samo postigli, optereuju ih preko mjere. Trei je uzrok loa organizacija radnog dana djeteta: predugo bdjenje do kasnih sati, neumorno sjedenje pred televizorom, odlaenje u posjete do kasno u no, kasno vraanje s izleta, itd. A dijete rano ujutro mora u kolu.

Djecu treba poticati na aktivnosti koje e mu pruiti radost, zadovoljstvo, koje e traiti napor, ali i ostavljati dovoljno vremena za djetinjstvo.

NOENJE OSOBNIH STVARI U KOLUNoenje osobnih stvari u kolu, a posebno onih skupocjenih je nepoeljno. Djeca su vrlo esto nepaljiva i zaboravljiva. Kada nestanu stvari roditelji najee krive kolu i uitelje, te trae od njih da se navedeni predmet nae, predbacujui svu odgovornost na njih. Djeca mogu nositi osobne stvari u kolu, ali i odgovornost za njih. Npr. ele li roditelji da dijete nosi skupocjen sat, neka ga tada nosi kod kue ili kada idu u posjet. Njihovo dijete, njihov sat i njihova odgovornost.PRIREDBE

Tijekom kolske godine u kolama se odravaju mnoge priredbe. U svaki takav nastup uloen je golem trud uenika, ali i uitelja. Djeca ele da njihovi roditelji u tom trenutku budu sa njima, da zajedno podjele napetost, strah i sreu uspjeha. Kruei pogledom po dvorani mnogi trae pogledom svoje roditelje. esto se dogaa da djeca uzalud trae u nizovima stolica svoje roditelje ne nalaze ih. Radost nastupa pomuena je prije negoli je poela. Poziv na priredbu na kojima nastupaju vaa djeca i dolazak vaa je obaveza. Kada dobijete poziv pronaite vremena i doite. Smjeak Vaeg djeteta ili radost u oima bit e vam najbolji dokaz da niste uzalud dolazili. I u najgromoglasnijem pljesku dijete uje pljesak svojih roditelja. JO NEKI KRATKI, ALI NE MANJE VANI, SAVJETI O ODGOJU DJETETA...

RAD

U odnosu prema radu roditelji vrlo esto grijee. Rad je napor i tjelesni i psihiki, napor na koji valjda dijete priviknuti, za koji ga valjda pripremiti i osposobiti ve od najranijih dana. Sitne pomoi to ih dijete moe pruiti roditeljima u njihovu domu prva su i neposredna prilika za to. To je pomo u svakodnevnim poslovima odlazak u trgovinu, pospremanje svoje sobe i svojih stvari. Ne treba izbjegavati fiziki napor, primjeren dobi i mogunostima djeteta. Polaskom u kolu rad dobiva nove mogunosti. Time se poveava i roditeljska odgovornost.

UREDNOST

Neuredan odnos djeteta prema stvarima ima mnogo posljedica. Dijete prebacuje svoj dio posla, svjesno ili nesvjesno na drugoga tj. iskoritava drugoga. Kako formirati naviku da svatko u kui preuzme svoj dio posla? Navika se stvara upornim ponavljanjem odreene radnje. Potrebno je razgovarati s djetetom, upozoriti ga na potrebu odravanja reda. Dijete treba shvatiti da to nije inat odraslih ili izmiljen zahtjev kako bismo mu zagorali ivot. Dosljednost je veoma bitna traiti od djeteta da svaki dan pospremi ono to je ostavio. Ponekad je mnogo lake sam to uiniti, ali u tome roditelji grijee. Dijete mora shvatiti i doivjeti da to nitko nee uiniti umjesto njega. Potrebno ga je motivirati za to pohvaliti i priznati mu uinjeno. A u isto vrijeme initi obrnuto. Dati mu do znanja da nitko u kui nee tolerirati njegov nered i da e zato snositi svoje posljedice. I tako uporno svaki dan. Ne u bijesu i afektu. Uporno i mirno.

SNAGA PRIMJERA

O snazi primjera esto se govori i pie. Djeca vas gledaju i sluaju. Sluaju vae rijei, savjete, zabrane, preporuke i usporeuju sve to s onim to radite. Jedini uvjet je da vai savjeti i preporuke budu prihvaeni ili barem ozbiljno shvaeni je spoznaja da nisu u suprotnosti s onim to sami inite. U suprotnom itav je trud uzaludan. Naprotiv takvi savjeti mogu postizati upravo suprotan efekt od onoga to elite. Naravno da nije uvijek lako provesti ono to govorite, ali je to prijeko potrebno. Jer moete koliko god elite govoriti djeci da pri dolasku u dom trebaju svui cipele da se ne uprlja pod, moete prizivati u pomo sve mogue higijenske, zdravstvene i estetske razloge, ali ako sami to ne inite, neete uspjeti. Postoji tako bezbroj primjera u svakodnevnom ivotu. Nije dobro ako vlastitim ponaanjem demantirate zahtjeve to ih postavljate svojoj djeci. Zato paljivo kontrolirajte svoje ponanje i nastojte da ono bude potvrda vaih rijei. Pripazite na svoje ponaanje kao na primjer koji e djeca uoiti, promatrati i ocjenjivati.

PRIJATELJSKO OGOVARANJE

Djeca sluaju, razmiljaju i pamte. Sluaju odrasle lanove obitelji i u kui i onda kada odrasli misle da ne sluaju. Obitelj je jedan od najvanijih odgojnih initelja u ivotu ovjeka uope, a osobito u doba djetinjstva. I upravo to je dijete manje to je utjecaj doma vei. Koliko je vaan primjer roditelja i ostalih ukuana, toliko je vano i ono to se u kui govori. Dijete to slua, razmilja o tome i to pamti. Ne govori se uzalud da nije sve za djeje ui, da ima stvari koje djeca ne mogu shvatiti, razumijeti ili to je jo vanije mogu pogreno razumijeti. Zato e pametan roditelj preutjeti pred djecom mnoge stvari za koje je uvjeren da nisu za "njegove ui". Djeca uju kada roditelji "prijateljsko ogovaraju" nekoga tko nije trenutno u blizini da je krt, neuredan ili neto tree. Dijete moe za to vrijeme pisati zadau, ali ono slua. I kad sutradan vidi vae dijete kako te ljude o kojima ste negativno govorili srdano pozdravljate, onda je ono u nedoumici. to je istina? Jesu li istinite one rijei izgovorene kad tih osoba nije bilo u blizini ili je istina ono ponaanje koje gledaju nakon toga? Dijete slua, razmilja i pamti. Stvara svoj sud i odnos prema svijetu, drugim ljudima i prema sebi. Ali i prema roditeljima.

VJENO DJEJE PITANJE "ZATO?"Zato je rije koja nikad ne nestaje s djejih usana. Djeca esto pitaju, ali jo rijee dobivaju odgovor. Dijete ne prihvaa odgovor roditelja na pitanje zato "Zato to sam ja tako rekao i gotovo." To je najnesretniji nain da se prisili dijete da neto uini. Odgovorite mu zato traite od njega odreeno ponaanje. Nije lako odgovoriti na svako djeje "zato", ali potrebno je. Time pomaemo djetetu da svjesno prie odreenim zadacima. Nije uvijek lako odgovoriti na djeje zato, ali djeca su prevelika vrijednost da biste bjeali od tekoa to ih trae takvi odgovori. Ako ne moete odgovoriti na pitanje zato kada neto zahtjevate, zapitajte se ima li taj zahtjev smisla.I "NE" TREBA ZNATI REI

U svakodnevnom ivotu sa svojim djetetom esto dolazite u priliku da morate odbiti neke zahtjeve i elje djeteta. A djeca vrlo esto neto trae, mole, ele. U novije vrijeme predmet njihovih elja su razliita tehnika sredstva. Vrlo atraktivna, ali i skupa. Moete rei ne. Ali nije u redu ako to radite grubo, ne dajui potrebna objanjenja, pozivajui se samo na roditeljski autoritet. I "ne" treba znati rei. Dijete zasluuje da mu se objasni zato se ne moe ispuniti njegova elja.GOVORITI I SLUATI

Razgovor je jedan od osnovnih uvjeta za stvaranje normalnih meuljuskih odnosa. Ali gdje jedno uti nema razgovora. A bez razgovora nema topline, ljubavi, prijateljstva. Nema ni povjerenja, prijeko potrebnog za uspjeno odgojno djelovanje. A to rade roditelji? Trae da ih djeca sluaju. Ali u isto vrijeme trebali bi djetetu omoguiti da govori i da bude sluano. Govoriti, ali i sluati druge. Potivajui pravo sugovornika da govori i da bude sasluan. Vae dijete toliko toga eli rei. I to ne odjednom. A roditelji esto nemaju vremena sasluati ga. Pa i vi vrlo rado govorite. I trebate nekoga tko e vas paljivo sluati. Zato vam je onda tako teko sluati drugoga? Pa i svoje roeno dijete?PONOVIMO NEKE SAVJETE O DISCIPLINI...POSTAVLJANJE GRANICARoditelji trebaju djeci postaviti granice kako bi djeca znala pod kojim uvjetima mogu sudjelovati u nekoj aktivnosti.Granice moraju biti jasne, konkretne i dobro definirane. Djetetu treba biti jasno to od njega elite i koje mogunosti su mu na raspolaganju. Npr. Proitat u ti priu ako do 8 sati bude s opranim zubima u krevetu.Dobro postavljene granice moraju uvaavati potrebe i roditelja i djeteta. Npr. dijete obino eli da mu kupite okoladu kada odlazite zajedno u kupovinu. to vi elite, odnosno da li ste mu je spremni kupiti? Da bi ste izbjegli sukob prije odlaska u kupovinu dogovorite to se moe, a to ne. Npr. Danas neemo kupiti okoladu, ali moe izabrati koje voe eli.

Dobro postavljene granice usmjerene su na pozitivan ishod djetetove suradnje. Postavite ih kao obeanje, a ne kao zabranu. Npr. Moe gledati film ako pospremi svoju sobu., a ne Ne moe gledati film dok ne pospremi svoju sobu.

Granice mogu biti i u obliku informacije. Npr. Kuhinja se zatvara u devetnaest.. Granice dozvoljavaju i pozitivne i negativne posljedice odreenog ponaanja, a dijete ima mogunost izbora posljedice.

BUDITE DOSLJEDNI Ako niste spremni potovati dogovor, ne postavljajte granice. Ne poputajte djetetovom Jo samo ovaj put, jer ste tako pokazali da ne mislite ono to govorite i da je u redu ako dijete ne potuje granice. Ako elite popustiti, popustite prije nego to to dijete zahtijeva. to ako dijete ulae trud da ispotuje postavljene granice, a to mu ne uspijeva? Razmislite da li su upute bile dovoljno jasne za vae dijete. Ako mislite da su upute bile nejasne, ponovite ih i pojasnite. Zapitajte se i da li vae dijete moe obaviti postavljenu zadau u zadanom vremenu. Ako ne moe, oito je da su granice loe postavljene. Smanjite zahtjeve, dajte nove upute ili vie vremena.

Ne zaboravite dijete se ui ponaanju oponaajui svoje roditelje.PREPORUKE RODITELJIMA objasnite djetetu granice, izbore ponaanja i posljedice

nagovorite djecu na kooperativnost umjesto da kaznite ono to neete, nagradite ono to hoete budite dosljedni

na neprihvatljivo ponaanje reagirajte odmah jasnim glasom dajte djetetu do znanja da je njegovo ponaanje neprihvatljivo

ALJITE DJETETU OVE PORUKE vjerujem u tebe

znam da to moe

sluam te

brinem o tebi

jako si mi vaan/vana

vjerujem tiPONOVIMO... Razgovarajte o koli, priajte djetetu o svojim kolskim iskustvima

Naglaavajte vanost ispunjavanja obaveza, dogovorite djeje obaveze

Upoznajte i vjebajte s djetetom osnove lijepog i pristojnog ponaanja (odraslom se obraa sa vi, pozdravi, hvala, molim, odnos prema odraslima, odnos prema djeci, ekati da dobije rije, kulturu ponaanja za stolom,)

Dijete se prije kole mora znati samo obui, obuti, hraniti, odravati osobnu higijenu

Uvjebajte s djetetom kretanje od kue do kole

Razgovarajte o strategijama uenja (pisanje zadae, vjebanje, itanje, odreivanje vanih stvari, ponavljanje)

Istiite upornost i marljivost kao kljueve uspjenosti

Dijete bi trebalo uredno sloiti knjige i kolski pribor na svom radnom mjestu

Dogovorite vrijeme uenja

Odredite i uredite mjesto za uenje

Zajedno s djetetom napravite raspored uenja

(npr.; 1. pisanje zadae

2. vjebati itati

3. vjebati matematiku) i traite od djeteta da ga se pridrava

Zahtijevajte od djeteta da samo odrava urednost radnog mjesta

Pokazujte interes za dogaaje u koli

Kontrolirajte djetetov rad u koli i kod kue

Potiite dijete na rad i na ispunjavanje dogovorenog

Potiite dijete da samo priprema potreban pribor za sljedei dan kole - vi prekontrolirajte i uspjeno obavljen posao pohvalite

Dijete ne pamti to ima za zadau nauite ga oznaavati zadatke za zadau, dogovorite simbole (npr. itati, P pisati), razgovarajte s uiteljicom kako bi ona obratila na to veu pozornost, zajedno s djetetom pratite redovitost pisanja zadae,

Vano! Ne radite stvari umjesto djeteta (ne piite zadae, ne spremajte knjige, radno mjesto i sl.)

Ne pokazujte razoarenje ako dijete doivi neuspjeh, nego zajedno s njim razvijajte strategije kako postii uspjeh

Ne govorite protiv kole i uiteljice pred djetetom

Pokuajte vaa oekivanja uskladiti s realnim mogunostima

Razgovarajte o svojim roditeljskim nedoumicama s drugim roditeljima, uiteljicom, strunim suradnikom.

I ZA KRAJ....

DIJETE MOJE, MOE IZABRATI

Donijela sam te na svijet, ali ne mogu ivjeti umjesto tebe.

Mogu te uiti, ali te ne mogu primorati da ui.

Mogu ti pokazati put, ali ne mogu biti uvijek uz tebe da te vodim.

Mogu ti dopustiti slobodu, ali ne mogu snositi odgovornost za ono to ini.

Mogu te voditi u crkvu, ali te ne mogu prisiliti da vjeruje.

Mogu te pouavati da razlikuje dobro i zlo, ali ne mogu birati umjesto tebe.

Mogu ti davati savjete, ali ne mogu ih prihvatiti umjesto tebe.

Mogu ti dati ljubav, ali ne mogu te prisiliti da je prihvati.

Mogu te uiti da bude prijatelj, ali ne mogu od tebe nainiti prijatelja.

Mogu te uiti da djeli, ali ne mogu te uiniti dareljivim.

Mogu te uiti potovanju, ali ne mogu te prisiliti da potuje.

Mogu ti rei kako se biraju prijatelji, ali ih ne mogu izabrati umjesto tebe.

Mogu te upozoriti na opasnosti alkohola, ali ne mogu rei ne umjesto tebe.

Mogu te upozoriti na opasnosti droge, ali te ne mogu sprijeiti da je uzme.

Mogu ti govoriti o grijehu, ali te ne mogu sprijeiti da grijei.

Mogu ti pokazati pravi put, ali te ne mogu prisiliti da njime ide.

Mogu ti rei kako da ivi, ali ne mogu ivjeti umjesto tebe."Svojoj djeci moemo dati samo dva trajna nasljea jedno su korijeni, a drugo krila"

Pripremila: Josipa Baumhak, prof. socijalni pedagog