Šumarski list 6/1908 · 2008-12-17 · na prijeporno zemljište 6 r. 168 hv. ... plodno, šumom...
TRANSCRIPT
HEVEMXI Garanti rano nepromočiva mast za čizm e. Uzdrži obuću trajno meku i zajamčeno ne
promočivu : Giena 1 kutiji sa kistom K. o. - , 10 kutija K. 25'—. Tko doznačnicom pošalje K. 3'o0,
dobije iednu kutiju bez dalnjili troškova. Razašilje: Laboratorij Kubanyi. Sisak (Hr
vatska) Skladište: Zagreb S. Kočonda.
Laboratorij Kubanj'i Sisak. Vašim ^am llaveasom osobitu zailovojjan, bez sumnje to_ je najbolja mast za čizme, l^nju do sele poznajem. Štovanjem
(/iiinilo Morgan, Lovački pissc, začastni predstojni'c kluba „VV^eid." ittiinei in Wien", posjednik visokih redova i t. d.
Dopisnica uredničtva. P. n. g. B. K. u Gospiću. Na prilogu od 29 p mj najljepša hvala. / . D. M Brčkoj i Š. L. u Zagrebu. Hvala liepa na prilozima S. V. u Nvštru. Oa niste pnmao redovito »Šumar, listove« sami ste krivi.
Zušto niste pravodobno reklamirao? U ostalom sad de Vam se dostaviti svi zaostali broievi, a i tekuči redovito, l'ogieška leži Sto odpravničtvu lista u obde nije bilo do andi javljeno, da Vam se list imade dostavljati.
S obzirom na mnoga premješlenja kao i ine osobne promjene, u statusu članova našega družtva, molimo svu dotičnu p. n. gg., da u interesu redovite dostave Šum. lista, te svisi shodnog iz) ravka adresa njihovih, i z v o l e č a s p r i j e u r e d -n i č t v u l i s t a s v e t a k o v e p r o m j e n e , kao i eventualne ine želje u tom pogledu, kr:itkiai putem n a d o p i s n i c i o bj a v i t i.
Jesam li već udovoljio svojoj članskoj dužnosti prema hrvatsl<o-slavonskom šumarskom družtvu, te platio ovogodišnju članarinu?
Ovogodišnja po broju 32 redovita glavna skupština hrvatsko-1.^ slavonskoga šumarskoga družtva obdržavati će se na 28 i 29. psfr* lipnja 0. g. u Zagrebu u savezu sa izletom u zagrebačku goru.
Broj 4141. • 1908. O g l a s d r a ž b e .
Une 9. svibnja 1908
Dne 2'"). lipnja o, g. u 0 sati prije podne obdržavati će se u uredu k o t a r s k e o b l a s t i u Sla t in i , javnadražbaputempismenihponuda.s l ledećih h r a s t o v i h hrpa :
1. U šumi z z. Lipovac 64 hrasta procienjena na K 3.083-40 2 U šumi z. '.. Bukovica nova i gor. 86 hrasta , K 2.000-00 3. U šumi z. z Bazje doL 117 hrasta , , K 5 020-00 4. U šumi z. z. Bistrica 330 hrdsta „ , K 12,222-00 5. U šumi z. 7. Macute 439 hrasta „ „ K 12.360-00 6 U šumi z. z. Ivsnbrieg 50.') hrasta „ » K ' 1.98100
ili ukupno 1540 kom hrastova procienjenih na K 46 666-40 Pobliži dražbeni uvjeti mogu se uviditi kod kr . k o i . o b l a s t i u S l a t i n i za
vrieme uredovnih sati.
Br. 6. - — — — ^ ^ i » < - — — • • • — — —
u ZAGREBU. 1. lipnja 1908. God.XXXIL P r e t p l a t a za neelanove K 12. na godinu. — članovi šumar, družtva dobivaju
list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove pod u pir a-jude K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. 2. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — ,Lugarski viestnik' dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj Šum. lista stoji 1 K. članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo družtva.
Ovrs tb ina za og lase : z a l stranicu 16 K.; za '/, stranice 8 K.; za '/, stranice 5 K. 20 fil.; za 74 stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjeieni popust
Gospodarstvena osnova z a š u m u s i . i k r . g l a v n o g a g r a d a Z a g r e b a , s a s t a v l j e n a n a t e m e l j u n a r e d b e kr . zem. v l a d e , o d j e l a z a u n u t a r n j e p o s l o v e , od 23. t r a v n j a 1903.
b r o j 23152. Sastavio Rudolfo Erny, kr. kol. šumar.
Opći opis šuma. A) F i z i k a l n i odnoša j i .
Suma si. i kr. glavnoga grada Zagreba opsiže prema zemljarin-skom katastru 805 rali i 787 tivati. Od te površine otpada na šumom obraslo tlo 777 r. 516 hv. na neplodno tlo 26 r. 614 hv. na poljodjelsko tlo 1 r. 1214 hv na prijeporno zemljište 6 r. 168 hv.
Ove površine upisane su u priležećim kat. posjedovnim listovima br. 87. porezne općine Gračani i br 570. porezne općine Remete, a u gruntovnom napisniku br. 213. por. opć. Gračani i 363 por. opć. Remete.
Sve ove površine suglasne su sa priležećim iskazom površina, te su preispitane prigodom kopiranja segregacijonalnih i katastralnih mapa, kojom zgodom nije pronadjena nikakova razlika niti pogrješka.
Cijela šuma kr. i si. glavnoga grada Zagreba predstavlja nam jednu gospodarstvenu jedinicu ,Sljeme", sa jednim šumsko upravnim kotarom, sa sjedištem u mjestu Bliznec i sa dva čuvarska sreza, ođ
— 202 —
kojih je jedan u gornjem dijelu šume, sa stanom na Sljemenu, a drugi u dolnjem dijelu, sa stanom na Rebru.
Šuma ova leži gotovo cijelim svojim opsegom na vrlo povoljnom šumskom tlu tako, da od cijele šumske površine otpada 96'77o rali na plodno, šumom obraslo tlo, dočim je cijela ostala površina od 34"/j iskazana radi puteva, oranica i kamenika kao šumom neobraslo tlo.
h. ovoga slijedi, da nijesu nikakove posebne mjere bile nužne, da se eventualno neupotrebljeno ili neplodno tlo svojoj pravoj svrsi privede.
Ova šuma graniči istočno sa šumom prvostolnoga kaptola zagrebačkoga, šumama žitelja Gračanskiii i Markuševačkih, od kojih ju dijele putevi, žlijebovi i potok Bliznec; južno graniči sa vinogradima i oranicama žitelja Gračanskih, zapadno graniči sa šumom z. z. Gračani i vlastelinstva Šestine, od kojih ju dijele Varoški potok, komad prosjeka, gračanski potok, ponovno komad prosjeka i put, vodeći po grebenu na Sljeme; sjeverno graniči sa vlastelinskim šumama općine Bistra i Stu-bica, gdje je medjom većim dijelom put, a ponešto i prosjek.
Šuma je dakle izim sa južne strane, gdje medjaši sa oranicama, omedjašena u glavnom naravnim medjama, a samo na 'neznatnim duljinama umjetnim medjama i to sa prosjecima i humkama.
Ovo umjetno omedjašenje izvedeno je prigodom reambulacije, koja je kao početna radnja izvedena po sastavljaču osnove. Na reambuli-rane točke privezana je mreža unutarnje razdiobe, koja je snimljena sa busolom.
Pojedine točke medjašne linije obilježene su u naravi odgovarajućim znakovima, ponajčešće privremenim humkama, koje se imadu čim prije zamijeniti sa stalnim kamenitim stupovima.
Pošto je ovakovih umjetnih znakova malo, odustalo se je pri sastavku ove gospodarstvene osnove prema samom naputku od sastavka -opisa medja.
Prigodom reambulacije ustanovljena je kat. parcela br. 780. sa površinom od 6 r 108 hv. kao prijeporna sa zem. zajednicom Gračani. Ista parcela upisana je u gruntovnom ulošku grada Zagreba kao vlas-nost grada, a u posjedovnom listu br. 86. kao posjed z. z. Gračani, koja ovu parcelu i uživa, dočim je grad Zagreb sa iste samo kamen dobavljao.
Iz segregacijonalnih spisa medjutim proizlazi, da je prigodom otkupa služnosti bivših kmetova gradskih ova parcela dana 26. i 27. lipnja 1872. predana u ime paševinske pripadnosti sadašnjoj z. z. Gračani.
2. Šuma grada Zagreba leži u glavnom u poreznoj općini Gračani, a samo jedan dio, koji sačinjava 1. odjel, leži u poreznoj opć. Remete.
— 203 —
Obe porezne općine nalaze se u upravnoj općini Šestine, te su im kr. kot. oblast i kr. županijska oblast u Zagrebu, kao i sve sudbene oblasti zagrebačke za rješavanje prepora nadležne.
3. Položaj šume glavnoga grada Zagreba odredjen je u glavnom sa sredinom južne strane Zagrebačke Gore, u kojoj se ona proteže kao uska pruga od najni/ega obronka (296 m. n. v.), koji je još sa šumom •obrasao, pa sve do najvišega vrha „Sljemena", na kom ujedno i zavr-šuje (1035 m. n. v.)
Cijela okolina s gornje strane pa lijevo 1 desno na kilometre daljine sama je šuma, a samo na južnoj strani, na svom podnožju, ome-•djašena je sa poljodjelskim tlom.
U glavnom ima cijela šuma oblik pravilnih obronaka, padajućih u jaruge, dotično doline potoka, koji se slijevaju prema posavskoj ravnici.
Kut naklona pojedinih strana mijenja se od 5 do 40 stupnjeva. Mjestno podneblje obilježeno je najbolje položajem šume na južnoj
strani Zagrebačke Gore, koje je u glavnom blago a samo u najgornjim dijelovima umjereno.
Ovaj vrlo povoljni položaj daje šumi doista blago podneblje tako, da su štetni mrazovi i opasni vjetrovi dosta rijetki, ali nikada uništavajući.
Oborine su takodjer vrlo povoljno razdijeljene, od kojih pada naj veći dio u proljeću i jeseni, sa ukupnim iznosom od 1398 mm. na godinu.
U mjesto potanjega opisa metereoloških i klimatičkih prilika, neka nam služe dolnje skrižaljke, koje se ravnatelj meteorološkoga zavoda u Zagrebu g. Dr A. Moborovičić sastavljaču osnove dobrostivo na raspolaganje stavio.
M e t e o r o l o š k a p o s t a j a S l j e m e .
A) Temperatura.
Godina 7 am 2 pm 9 pm Pro
sječno Maximum Dne Minimum DD
1893 4 B (j 7 8 9
1900 1 2
Pro-fiječno
4-90 .'•77 5 29 5-41 5-99 6-66 5-69 657 5-40 6-20 5 7
8'7(J 9 42 8-51 8-61 9 7 3
10-60 9.61 987 8 80 8 80
9 4
5-60 6-09 5-71 6-31 5 88 6-72 5'60 6-32 BIO 5 30 B-7
6-25 6-92 632 6-16 6-&7 7-68 6-63 7 27 6 10 6-20 6 9
26-8 28-6 28 6 28 9 29-9 26'4 27-8 i:8-5 27-6 28-4 29 9
28. 26 18. 28.
1 19. 24. 27
VII . VII . VII V I I VII. VII . VII. VII.
30.31. V II. 7. VIII .
1.VI1.1897
— 19-8 — 18-8 — 16-8 — 130 — 106 — 114 — 17-0 — 11-6 - 1 9 6 - 13-0
— 197
.13. I. 3. I.
17. n . 10 I. 27. XI. -25. I. 21. XII .
3. I II . 5 I. 7. XII .
13.1.1893
— 204 —
B) Oborine.
Godina
1893 4 6 6 7 8 9
1900 1 a
Prosječno
Zbroj
1407 7 341-2
1240-1 1367--t 1444'6 1869-2 1383-2 1397-8 1471-0 1572 0
1398
Oborina
Ma- T-, Dne ximum
46-4 3. IX. 60-8 59 8
. X. 13. VI I .
86-7 29. VIII . lOB-5! 9. VIII. 114 41 11. VI.
68-5! 24 IX. 53-0 1 5. VIIl. 64 0 28. VIII , 78-0 ! 10. VII.
114-4 11. VI. 1898.
Broj dana sa oborinom
^ 0 1 »i^
108 100 106 143 145 157 147 160 135 139
134
> 1 0 '»%
98 84
102 133 115 114 111 138 122 126
114
Broj dana sa
snijegom
35 31 42 42 48 36 40 68 38 45
42
grmljavinom
29 25 17 27 26 17 27 19 —. __
mai:-lom
76 69 82 92
114 ' 104
7 + 105 —
78 •
Vegetacija je radi južnih vjetrova, koji se na Zagrebačkoj gori za-ustavljuju i radi sunčane strane u opće vrlo duga i počinje za punih 14 dana prije nego u obližnjem Zagorju. Isto traje i u jeseni vegetacija znatno dulje nego u susjednom Zagorju.
Radi velike visine najviših dijelova (1035 m najviša, S96 m najniža točka) ne traje vegetacija u svim dijelovima šume jednako dugo ali je uza svu tu visinu i u visokim dijelovima obzirom na ostale povoljne okolnosti dosta duga.
Uslijed ovih vrlo povoljnili klimatičkih odnošaja, te obilja osvje-žujućih vrela, cijela je šuma vrlo prikladna za ljetovalište i oporavilište.
Tlo je u opće crnično, mjestimice pjeskovito sa naslagom lišća i četinje, a pridolaze rastvorbe kamena bez crnice, gdje je plcdno tlo sa strmih obronaka kišom i vjetrom otplavljeno. Ovakova su mjesta vrlo rijetka i sa neznatnim površinama
Podloga je u gornjim dijelovima zeleni škriljevac, a u dolnjim vapnenac, brusilovac i kremeni pješčenjak, koji po svojoj geološkoj formaciji .spadaju u paleozojski slojni kompleks. Rastvorba ovoga kamenja pogoduje stvaranju šumskoj kulturi povoljnoga tla*.
Spomenuti valja, da se u ovoj šumi pojavljuju opuzine, pak će pr^a briga provadjača ove osnove biti, da racijonalnim uzgajanjem sa-stojina odronjivanje tla po mogućnosti prepriječi.
* To vidimo ponajbolje iz prirasta bukve, koji na nekim stojbinama znatno Dadmašuje po Feistmantelu odredjenu količinu.
— 205 —
B. P o s j e d o v n i i p r a v n i o d n o š a j i . Suma si. i kr. glavnoga gzada Zagreba neosporivo je vlasništvo i
i posjed grada Zagreba, jer je glasom odluke bivšeg kr. žup. sudbenog stola u Zagrebu, kao urbarijalnog suda, od 9. lipnja 1871. broj 2040. urb, služnost bivših gradskih kmetova segregacijom i predajom na licu mjesta dana 13, studenoga 1871. i slijedećih dana otkupljena, te se nalazi uknjižena u gruntovnici pod gruntovnim uložkom br. 213 por. opć. Gračani i broj 363 por. opć. Eemete i u katastralnom posjedovnom listu br. 87 por. opć. Šestine i broj 570. por. opć. Remete, kao vlasništvo grada. Uz to kupio je grad Zagreb • god. 1903. od vlastelinstva ijestine cijeli prvi odjel ove osnove u površini od 75 rali 270 hv, za svolu od 150.000 kr, koji se dio nalazi ubilježen kao vlašnost grada u gruntovnom ulošku broj 363 por. opć. Remete i kat, posjed, listu br-.oTO porez. opć. Remete.
Što se povjesti ove šume tiče, to se znade, da je grad Zagreb dobio ovu šumu prema koncu IG. vijeka parnicom od vlastelina Medvedgrad-skoga Gregorijanca.
Gradski kmeti imali sa naime služnost u šumama vlastelinskim te je grad Zagreb u interesu ovih kmetova zapodjeo parnicu, koja je konačno u prilog grada rješena. Od toga vremena pa sve do danas ostao je grad vlasnikom tada dobivene ši me u Zagrebačkoj Gori,
C. G o s p o d a r s k i odnoša j i . 5. Šuma grada Zagreba nalazi se obzirom na njeno šumsko go
spodarstvo u vrlo nepovoljnim odnošajevima i nije moguće precizno ustanoviti, koju nam vrst šume, obzirom na uzgoj reprezentira.
Tek gdjegdje nalazimo tragove nekom gospodarskom nastojanju, da se ova ili ona svrha postigne, ali i ova nastojanja datiraju iz dalek^ prošlosti.
U glavnom prevladjuje uzgoj bukve, koja je obzirom na glavnu potrebu, koja se iz te šume namiruje, naime ogrijev i najshodnija, ali zato se nije ni bukvi osobita pažnja posvećivala.
Isto tako nailazimo vrlo često na omoriku, koju ovdje nije shodno gojiti i to poglavito radi preniskoga položaja i vrlo humoznoga tla, koje okolnosti njen uzrast u mladosti tako pogoduju, da prenaglo raste, uslijed česa, kao i uslijed poznate njene krhkosti njeni dugi godišnji iizbojci redovito od snijegoloma stradavaju, tako da gotovo sve veće omorike izlomljene vrhove imadu, a time njihov pravilni uzrast nemogućim postaje.
Ova okolnost medjutim nije smetala, da se je ista na većim povr-ršinaraa zadnjih godina na uštrb jele, koja se je prema postajaloj gosp-
osnovi gojili imala, zasadjivala i uzgajala.
— 206 —
Uz ove vrsti drveća pojavljuje se u gornjim odjelima i jela, naravnim načinom oplodjena, koja ali u najnovije doba stradava od jednog; njenih najvećih dušmana i to kornjaša kljunka (pissodes piceae).
I ovaj zareznik posljedicom je neurednoga gospodarenja i premalenog opreza, koji se je pokazao u tom, što su se manje i veće jele okresivale do vrha, te bilo stojeći, bilo ležeći i neobijeljene ostavljale u šumi po više godina, što je posve naravno ovog opasnog zareznika u šumu glavnoga grada dovabilo.
Za uništenje ovih zareznika poduzete su posebne mjere. Uz ove vrsti drveća nalazimo u nekim predjelima i hrast, sa kojim
se je takodjer gospodarilo onamo, da se čira prije posijeće, a da se za njegov pomladak ni brinulo nije.
Isto tako nalazimo u južnim odjelima kostanj, sa kojim se je ali upravo nemilosrdno postupalo.
Prirod kestena nije se zadnjih godina unovčivao navodno radi prirodnog pomladjivanja, dočim su se na račun čišćenja i proredjivanja godimice vadili svi ljepši mladi kesteni za proizvodnju kolja, a za budući uzgoj ostavljali su se bezvrijedni izbojci. Tom postupku pripisati je sadanju kestenovu šikaru.
Izim spomenutih vrsti drva nalazimo umetnut jošte javor, jasen; grab i topolu.
Uzgoju vrijednije vrsti drva nije se baš nikakova pažnja posvećivala, nego protivno, vrijednije su se vrsti zatirale na korist bukve.
Dokazom ovoj tvrdnji neka služe slijedeće činjenice: God. 1876. ustanovio je sastavitelj stare gosp. osnove prigodom
ustanovljenja drvne mase slijedeće razmjerje pojedinih vrsti drveća: bukva 687„ kesten ]47o jela 12% hrast 67o
Danas se je medjutim taj razmjer uslijed neracijonalnoga postupka na uštrb, vrijednije vrsti drveća u toliko promijenio, da je hrast i kesten zastupan samo sa 8'4*'/(„ bukva sa 78-6''/o, a jasen, javor i brijest sa 0-37o.
što se načina sješe tiče, to šuma nosi u glavnom značaj neuredne preborne sječe, koja je neracijonalnom uporabom drvne mase danas već znatno stradala.
Gospodarilo se je u njoj zadnjih 20 godina bez osnove, a prebiralo se ono, što je najbolje konveniralo i najlaglje pristupačno bilo, uslijed česa se može razumjeti priležeći opis sastojina, koji nam popriječno jedva 60 m^ drvne mase na rali iskazuje, uza sve to, što je prema
— 207 —
opisu sastojina od god. 1876. na jednoj rali šume bilo poprečno 100 i više kub. met. drva.
Samo neracijonalnom uzgoju i uporabi sastojina moženio ovaj nazadak pripisati.
Ovaj neracijonalni postapak uvidjeti je najbolje, ako se prispodobi drvna zaliha, koja se je glasom postojale gospodarske osnove godine 1876. u toj šumi nalazila, sa drvnom zalihom, koja je pronadjena prigodom sastavka ove gospodarske osnove.
God. 1876. iznašala je drvna zaliha na ukupnoj površini od 730 rali 81.978 m* dočim je danas na ukupnoj površini od 805 rali 787 hv. 56.992 m^
dakle za . . " . ^ . 24.968 m» manje, pa odbije li se jošte drvna zaliha na odjelu 1, koji je naknadno od vlastelinstva Šestine prikupljen sa 7580 m ' drva, to je faktično danas drvna zaliha za 32..')66 m ' manja nego je bila god. 1876.
U ovo loše stanje uvelo je šumu, kako je već spomenuto, samo neracionalno gospodarenje, a moći će se popraviti razboritim gospodarenjem tek kroz nekoliko decenija.
Da se to postigne, morati će se u prvom redu nastojati, da se namjesti prema zakonu od 26. III. 1894., kojim se uredjuje stručna uprava gosdodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, osposobljeni šumar, jer takovu osobu traži napredak šumarstva i opsežne šumsko tehniške radnje.
Potrebu osposobljenog šumarskog referenta osjetilo je gradsko poglavarstvo već mnogo puta i to ne samo za šumu gradsku na sljemenu već i za mnogobrojne šume, nalazeće se na teritoriju grada samog, gdje bi se na uzgoj šuma iz raznih razloga osobito pripaziti moralo.
Uz dosadanju šumsku upravu posve je sigurno, da se načela ove osnove provesti neće, a prema tome niti stanje šume poboljšati.
Dosadanji poprečni godišnji prihod na drvu sastoji se jedino u u dobavljanju ogrijeva.
U tu svrhu posječeno je prosječno godišnje 600 hvati drva (2160 m'', računajući 20 cm nadmjere i 0'7o 7o '^ub. mjere).
Pokazuje se dakle slijedeći prihod: 600 hvati raznovrsnih bukovih, kestenovih, hrastovih, koli cjepanica toli i oblica, po 7 kr. hvat (računajući tržnu cijenu spomenutih drva u Zagrebu sa maksimalno 28 kr, te odbiv trošak izradbe i dovoza sa 21 kr),. daje 4200 kr. k tomu poprečni utržak za granjevine sa 300 „ zatim prihod na lovu od 100 „ to se cijeli prihod šume, pošto inog bilo nije (jer se ni kestenov prirod unovčivao nije), iskazuje sa 4600 kr.
- 208 —
Odbiv rashod i to : porez , • • • 500 kr. plaća šumaru 1800 , 2 lugara 1220 , ogojni troškovi 800 , popravak puteva 600 , raznimi izdatci kao ogrijev šumaru i lugarima, stanovi lugara, deputatna zemljišta, okruglo 500 ,
ukupno . . . 5420 , O d b i v p r i m i t a k od i z d a t k a p o k a z u j e s e m a n j a k
o d 820 kr . Racijonalnim gospodarenjem prema priloženoj osnovi podići će se
prihod znatno. U tu svrhu morati će se čišćenje šume povjeriti uglje-narima iz Bistre, koji šumu od svega ležećeg i kržljavog drvlja očiste, a uz to redovito 20 do 40 kruna po rali za dobiveno drvo plaćaju {tako je u susjednoj šumi vlastelinstva Šestine.)
Čišćenje jačih stabala i proredjivanje imati će se povjeriti uz strogi nadzor lugara, te predhodno obilježenje izvadit sa imajučih stabala po samom šumaru, područnom seljaštvu, koji će i opet rado platiti po rali 20 do 40 kruna.
Na ovaj način unovčilo bi se u šumi do 507o godišnjega etata, a u Zagreb dovezlo bi se samo vrijedno drvo, koje veći trošak sječe i izvoza podnaša, t. j . 507o etata, reprezentirajući slabiju gradju i gorivo I. razreda.
Šumske štete su neznatne, te neimadu nikakov upliv na šumsko gospodarenje.
8.) Izvozne i prometne prilike u ovoj su šumi, od kako je izgradjena cesta na Sljeme, osobito povoljne. Uz to zasijecaju u sve šumske predjele mnogobrojni putevi, koji znatno uplivaju na vrijednost šumskih proizvoda. Srednja udaljenost željeznice jest 13 km.
Nu uzme li se u obzir, da tu mjestne prilike obzirom na maleni broj Iju ii, koji se bave izradbom i izvozom drva, te na skupoću radnih sila, to su ipak troškovi izradbe i izvoza previsoki, a prema tome cijena drvne mase na panju vrlo malena.
Kako je već istaknuto, iznosi poprečna vrijednost kub. metra goriva (bez obzira na vrst drva i sortimenta) u šumi na panju 1*90 kruna (bukovine 4 kr.) Vrijednost jelove gradje na panju iznaša poprečno 9 kruna. (Izradba i izvoz ogrijeva po kub. metru := 5 č 0 kr, a gradje bukove 1 jelove 8 kr.)
9. 0 osoblju, koje vodi stručnu upravu navedeno je sprijeda dovoljno.
— 209 -
Nadzor nad upravom vrši u smislu §. 9. zakona od 26.111. 1894 . kojim se uredjuje stručna uprava šuma, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, kr. zem vlada u Zagrebu.
10. Kod izmjere površine rabljena je u šumi šumska busola. Izračunavanje površina obavilo se je stranom sa polarnim plani-
metrom, a stranom sa geometričkim načinom. Drvna zaliha ustanovljena je pomoču pokusnih ploha (44 na broju)
sa ukupnom površinom od 30 rali. t. j . okruglo 4°!^ od cjelokupne površine. Veći postotak nije se pokazao potrebnim, pošto su pojedini šumski predjeli u toliko jednolični, da se je mogla pojedina pokusna ploha upotrebiti i za susjedne i dalnje odsjeke.
S v r h a g o s p o d a r e n j a .
Nakon obavljenih predradnja ovlašten je potpisani sastavljač ove osnove usmeno po zastupniku posjednika, gradskom načelniku, velem. gosp Dr. Milanu Amrušu i gradskom senatoru g. SI. Katkiću, da raz-dijeljenje šume u gosp. jedinice, vrst uzgoja i visinu obhodnje, vrst gojit se imajućeg drveća, način pomladjivanja, sječni poredak, način uživanja glavnih i medjutimaih užitaka izabere po svom najboljem uvjerenju na najshodnije načine.
Kod izradjivanja nazočne osnove držalo se je pred očima u prvom redu potrajno uživanje glavne potrebe grada, naime ogrijeva, te sredstava, kojima će se što više produktivna snaga tla podignuti.
Neznatna potreba na gradji moći će se podmirivati u prvom redu sa jelovinom, te uzgojem hrasta i kestena.
Uz ova načela držalo se je pred očima svrhu zagrebačke šume, što ju ona ima kao klimatičko boravilište gradjana zagrebačkih, te kao vjetrobran za grad Zagreb, pa je dosljedno tome i cijelo gospodarenje udešeno koli obzirom na vrst uzgoja, toli i obzirom na vrst drveća.
G o s p o d a r s k o r a z d i j e l j e n j e .
Dosadanje gospodarsko razdijelenje moralo se je napustiti, jer se nije pokazalo shodnim, budući se nije oslanjalo na oblike tla, te je provedeno novo razdijelenje, koje je ova načela uvažilo tako, da su medje pojedinim odjelima uz malu iznimku putevi, potoci, žlijebovi i gorske kose.
Ovo razdijelenje imade se radi lakšeg provadjanja osnove u šumi čim prije vidivo označiti.
immmmmMmmMimifvimmHmKtsfBim
— 210 —
I z b o r v r s t i u z g o j a.
Za ovu šumu izabran je obzirom na veličinu površine, postojeće stojbinske i sastojinske odnošaje, visoki uzgoj uz oplodni sjek sa ob-hodojom 100 godina Oplodni sjek u ovom slučaju najbolje odgovara svrbi valjanoga gospodarenja i potrajnoga uživanja.
Dosadanji način uzgoja šume prebornim sjekom nije se mogao pridržati, pošto se je iskustvom u toj šumi dokazalo, da je neshodan, jer je kontrola otešćana, a izvoz znatno skuplji.
Valjanom provedbom oplodne sječe povećati će se prirast, koji je, kako je poznato, u prebornoj šumi najmanje za 207o manji nego li pri čistoj ili oplodnoj sječi.
Ovom sječom despjeti će se najlaglje do normalnosti šume u svakom pogledu, koja je prevelikom uporabom drvne mase znatno iscrpljena.
I z b o r v r s t i d r v e ć a .
Kod izbora vrsti drveća držalo se je same naravi, koja najbolje pokazuje, kojoj vrsti drva dotična stojbina najbolje odgovara. Zato je i pridržana u glavnom bukva i jela, a samo mjestimice hrast i kesten.
Prema tome će se u glavnom pridržati ona vrst drva, koja se sada na pojedinoj stojbini nalazi, pošto sadanji omjer svrsi gospodarstva, odgovara.
I z b o r o b h o d n j e . Kao ophodnja uzeto je razdobje od 100 god., pošto u tu dobu
pada najveći godišnji prihod na drvu. Iz priloženih prihodnih skrižaljka* razabire se, da poprečni go
dišnji prirast u 100. godini kulminira. Dosadanja 80 godišnja obhodnja nije se mogla pridržati, jer se
je šuma neracijonalnom uporabom obzirom na drvnu masu dovela daleko ispod normalnog stanja, pak se je htjelo većom ophodnjom etat donekle sniziti.
N a č i n s j e č e .
Obzirom na glavnu vrst drva, bukvu, nije se mogla druga vrst sječe, doli oplodne uvesti, kako je to već kod opisa vrsti uzgoja rečeno.
Nu pošto predstoji bojazan, da se neće cijela godišnja sječiva površina u odredjenom vremenu naravnim načinom, radi pomanjkanja plodnih stabala u prvom gospodarskom razdoblju oploditi, predvidjeno je u ogojnoj osnovi za umjetni uzgoj na nenaplodjenim površinama.
Kod provadjanja sječe imati će osnovu provadjajući stručnjak godišnji etat vaditi na površinama deset godišnjih sječina i to radi toga,., da se što sigurnije valjani pomladak uzgoji.
• U ovome otisku ispuštene.
— 211 —
Imati će se dakle na cijelom desetgodišnjem drvosjeku jednogo-godišnji etat preborom izvaditi, ostavljajući svakiput bolja, zdravija i granatija stabla za oplodnju, a tek nakon potpunoga oplodjenja sječine. makar ovo oplodjenje i umjetnim načinom uslijedilo, ima se dovršna sječa provesti.
Sječine su poredane u sjekoredima, koji su uđešeni prema konfiguraciji terena, što je u gospodarstvenom nacrtu i osnovi shodno označeno.
Na/con valjane provedbe ove osnove uslijediti če poslije prve ophodnje normalni poredjaj dobnih razreda. Dosadanja preborna šuma nije zahtijevala u tu svrhu osobitih žrtava, pak je to radi toga i prihvaćeno.
Posebnih nuzgrednih užitaka u ovoj šumi neima, pak su radi toga iz ove osnove i ispušteni.
Propisi gojitbe šume istaknuti su u glavnom kod opisa načina sječe, te se i tom zgodom ističe potreba čišćenja šume na najshodniji način po bistranskitn ugljenarima, kako je to već gore spomenuto.
Obzirom na izvoz drva imadu se sječine u pojedinom sjekoredu poredjivati u smjeru, označenom u gosp. nacrtu sa strjelicom i to zato, da se drva ne izvažaju kroz pomladjene sastojine, već kroz neposječene šumske predjele.
U s t a n o v l j e n j e p r i h o d a za b u d u ć e d e s e t g o d i š t e .
Procjena šume obavljena je, kako je već istaknuto, na temelu pokusnih ploha i uz pripomoć prihodnih skrižaljka, a rezultati predočeni su u priloženom iskazu o pokusnim plohama.
Ustanovljenje godišnjega prihoda obavljeno je prema priloženoj skrižaljci dobnih razreda i općoj porabnoj osnovi, koja je prema naputku za sastav gospodarskih osnova sastavljena.
Godišnji prihod na glavnom užitku za buduće desetgodište, obračunat je na temelju drvnih zaliha, odredjenih za sječu u budućim trim gospodarstvenim razdobljima.
Uslijed dosadanjeg načina sječe nalaze se u mnogim odjelima za sječu dozrela stabla, koja su se kod prelaza iz preborne u oplodnu sječu u obzir uzeti morala i to dijelom radi toga, da se ostaloj sasto-jini omogući što bolji uzrast, a dijelom za to, da se šuma očisti od prezrelih i kržljavih stabala.
Ova stabla, koja su uslijed dosadanje preborne sječe i onako za sječu predvidjena bila, uzeta su u prvom gospodarstvenom razdoblju, sa odgovarajućom površinom (reducirana obrastom) u redoviti godišnji etat kao glavni prihod.
m p i p i p p l i l iiJji IIIJIIP.HIMIHIIJJJIM. 4.IIMIWiyi|i)ilWIJJitHWiW
— 212 ~
Ovim postupkom uvedena je neka vrst uredjajne dobe, jer će se sve do polovine ophodnje na ovaj način etat povećavati moći, a po gotovo će se prigodom revizije u drugom gospodarstvenom razdobju ovim putem etat još za nešto povisiti moći. U detalju nije se moglo to već sada učiniti, pa je i to jedan razlog, zašto je III. (trećem) gospodarstvenom razdoblju preko 3000 m' više doznačeno. Drugom će se naime gosp. razd. gornjim postupkom barem još 1500 do 2500 m' dodijeliti moći, dočim na treće gosp. razdoblje jedva da će još nešta preostati.
Na temelju gore rečenoga izračunat je godišnji etat kako slijedi. Prema priloženoj općoj porabnoj osnovi i iskazu o proračunavanju
godišnjega prihoda, odredjena je za l^ gospodarstveno razdoblje površina od 10706 rali, sa drvnom zalihom od 13.247 m'. za I, gosp razdoblje površina od 108.07 rali, sa drvnom zalihom od 12.003 m^ za II. gosp. razdoblje površina od 174.05 rali, sa drvno zalihom od 25.034 m', za III. gosp. razd. površina oo 156*16 rali, sa drvnom zalihom od28,534 m'.
Prema tome otpada na glavni prihod u prvom gospodarstvenom razdoblju 25,816 m' u d rugom gospodarstvenom razdoblju , 25.034 m' u t r ećem gospodarstvenem razdoblju 28.617 m^
• Time je udovoljeno načelima naputka za uredjenje gosp. osnova, pošto ie sječiva drvna masa jednolično na prva tri gospodarstvena razdoblja podijeljena.
Ovim jednakim drvnim masama odgovaraju i približno jednake površine.
U III. gosp. razd. opredijeljeno je prema mtencijama naputka nešto više drvne mase, da se time osiguraju nepredvidivi gubitci, a u povoljnom slučaju da se poluči prištednja.
Za I, gosp. razd. ustanovljen je jednogodišnji etat na glavnom prihodu sa okruglo 1325 m' (13247:10=1326). koja je količina uspo-redjena sa etatom, ustanovljenim pomoću formule za kameralnu taksaciju
u Z = 1804 m' Vn = -^ - " - = 1804 . ^ ^ = 90.200 m'
Z Ci
Vtv = 56 992 m' iz toga slijedi E = 1802 + 5^992 - 9 0 2 0 0 _ ^^^^ ^,
Prema tome pokazuje se razlika od 147 m', koja nije tako velika, da bi valjanost ustanovljenog faktičnog etata u sumnju dovesti mogla.
K ovom etatu na glavnom prihodu pridolazi jošte godišnje 377 m* kao medjutimni užitak, dobiven na pojedinim odsjecima čišćenjem i pro-redjivanjem sastojina.
— 213 —
Na postotak gradje nije se uzelo obzira, pošto se etat sastoji u glavnom od bukovine, kojoj je sadanja tehnička vrijednost, obzirom na na skupoću radnih sila i izvoza, a s druge strane obzirom na skupoću ogrijeva, skoro izjednačena sa vrijednosti goriva I. razreda, a jelove i ine gradje tek je neznatni postotak.
Medjutimni užitak ustanovljen je kod pojedine pokusne plohe pre-brojenjem stabala od 6—10 cm i okularnom procjenom ostalog, izvadit se imajućeg drvlja.
Prema ustanovljenom glavnom prihodu u I gosp razdoblju (u drugom desetgodištu) od 12003 m*, izgleda, da će jednogodišnji etat za (1325—1200) 125 m ' manji biti, ali prema gornjem razlaganju nadopunili će se ova razlika u posebnoj porabnoj osnovi za drugo deset-godište preborom onih stabala, koja će prema dosadanjem prebornom uzgoju nakon prvoga desetgodišta za sjeću dozrijeti, a sada se još ustanoviti nijesu mogli.
G o j i t b e n a o s n o v a .
Ova je sastavljena u skladu sa specijalnim sječnim redom, uzev u obzir oplodjenje novih sječina u prvom redu, a zatim pcpunjivanje valjano nenaplodjenih površina, uz uvrštenje troška za nepredvidive kulturne radnje.
K o n t r o l a p r o v a d j a n j a o v e o s n o v e .
Da se ova osnova valjano provede, imala bi se provedba iste po strukovnjaku kr. zem. vlade, kao nadležne oblasti barem svake druge godine svestrano ispitati, a osobito obzirom na uporabu šume i uzgoj sastojina, da se time predusretne samovoljnome provadjanju osnove.
Naročito imati će se strogo bditi nad tim, da se svake godine podnese propisno sastavljeni drvosječni i ogojni predlog, prema § 19. naredb od 23. travnja 1903 br. 23152. kr. zem. vladi na odobrenje.
O č e v i d n o s t .
U svrhu vodjenja očevidnosti o odobrenoj gosp. osnovi, kao i radi laglje provedbe revizije gospodarskih osnova, koja se ima preduzeti u smislu naputka i kao obična obaviti u godini 1918, a kao glavna u god, 1928., ima se za ovu šumu voditi očevidnik o gospodarstvenoj osnovi, u koji se imadu unašati sve promjene površina, koje su u jednoj godini nastale, zabilježiti dogođjaje, koji uplivaju na šumsko gospodarenje i zabilježiti utrške, dobivene od predhvata i vanrednih užitaka.
a Z a g r e b u , dne 19. ožujka 1908.
— 214 —
Iskaz površina. Prilozi: Gruntovni izvadci i I^atastralni posjedovni listovi.
1 •n 'U X
i '-'
a _
—• OD
I A
<Jl
f t o
1
Oznaka mjesta
broj
03
TT o
1
1
1
1
2
2
03
T ) O
a
b
c
po zemlja-rinskom ka
tastru
obcma .^ 2 u m
i -
1619/1 Eemete! „
I
Eemete
Remete
d
a
b
3 a
3 b
Remete
Gradani
Gračani
Gračani
Grafani
1619/2
1619/3 »
1619/4
709
709
715
713
709
715
717
716
Plodna površ
drvljem
obrasla
03 M
39
10
9
15
12
46
2
10
4
8
^
nepoš. (čistine, proga-line)
3 :
cS M
339
00
537
1150
991
806
1120
591
523
133
176
I
na
ukupno
o
C3 M
39
10
9
15
12
49
10
12
^
339
00
537
1150
991
326
591
832
Neplodna
površina
vrst
prosjek put
prosjek put
prosjek put
put
put
put
put
prosjek put
prosjek
put put
« M
o
208 408 616
235 130 365
40 423 463
165 165
150
30 180
629 629
250 150
SO
32 157 619
3 M a >
^1
03
39 955
10
9
15
12
49
10
12
365
1000
1150
1156
5Q6
1220
1451
o
•5
%%
03 M
o CD
215 -
03
.2 '3 'U 'r—j
> s oS
T3 O P -
o
o
a 0 )
• l—i
-03
;
Oznaka mjesta
^ _ ! po zemlja-"3 broj ! r in 'kom k a -•a
^ i
* 1—^ . OD
P 13 . -O
tastru
obćina . ^ S ^ tE
« o ; o 1 rO ""
' l i 1 3 c GraČani! ^J^
1 [
1 4 a Gračani
4
o3
g o m 05 4.
3 crj
O 3 O
b : Gračani
c
iS i
4 d
1
Gračani
Gračani
5 a Gračani
713 723
713 724 725 722 723
717 713 715 715 725 721 714 719 716
725/2 715/2 7132
725 725 720
726 721 723 727
718 719
" •
Plodna površina
drvljem
obrasla
• ' - ' o -*J 1—(
C8 1 •^ i
40 7
2
8 9 4
10 6
12
7
6
25
29 660
936
876 1056 1230
672
321 83
960
426
806
688
294 400
424
nepoš. 1 (čistine, proga- 1 line; , a
03 M
•
[
ukupno
p
« -!«<
47
3
33
29
U
35
^
1
689
936
634
190
583
424
Neplodna
površina
vrst
put
pu t
cesta
put
Jt
kuća i dvor
n
cesta
cesta
put
pu t
' I: 4^ m [
1
^3
« M
4
63 63
500 500 2
60
80 300 160 500 785 210
495 8
420
540
63 90
11131
850 860 2
c c
M 3 0/
^ O
? 689
i 999
31134
0 685
5 96
. 51274
1 C
••5-o fS-
•ti C3
4<l
] 1
o CD
435 435
4
216 —
' y^^f^^?f^^^^'^
03
^ c3
>
•T3
C>
0)
a
'5' a>
'S a rt •Cfi
o3
a 2 s 3
O 3 O
M
Oznaka mjesta
broj
^ T J o
5
6
6
6
6
7
7
c3
TS O
po zemlja-rinskom ka
tastru
ob6ina
1
1
b
a
b
e
d
a
b
Gračani
Gračani
Gračani
Gračani
Gračani
Gračani
Gračani
1 03
•^9.
XI
1 7-25 720 7'29 729 728 726 731
733 732 721 727 732 723
729
729 730
729
730 731 733
731 7.0 719 732
734 734 731 731 732
Plodna površina
drvljem
obrasla
3
« M
2 16 3
8
4
2
17 3
3
14 3
7
14
6
o
292 150 360
510 238 660
394 200 280
77
950
31 89
1262
12C9 1350
851 220
1410
1040
nepoš. (čistine, proga-line)
3 ••—a
o3 M
b
ukupno
. 3
".' C3
M
34
2
20
B
18
7
21
1 1
1561
950
130
1262
1019
1071
860
Neplodua
površina
vrst
cesta
cesta
cesta
put put
put
put put
cesta
cesta put
= -tS
« M
1
1
O
1020
41
924
100 587
1072
700 700
23 200 223
500
780 500 180
a a. 3
M 3 >
3
c: M
36
2
20
3
19
7
22
O
1033
950
120
1262
119
1294
1030
o w
O
3
-w gi
M
• ^
— 21?
sS
o *3 •r-s
> GC
c3
o 00
1 P -
J^
i
S
"—)
CO
Oznaka mjesta
broj
o3
• •—> 1 3 O
7
8
3
'5. o
o os
9
9
9
10
10
o3 M
T3 O
C
a
a
b
c
a
b
po zemlja-rinskom ka
tastru
obćina
Gračani
Gražani
Graoani
Gračani
Gračani
Gražani
1
>o -, OJ -r— O O TJ t-t m
^
730 731 734 735 732 733
718 7!8 718
735 735 707 718 718 736
735 735
735
707 707
Gračani
705 705 735 735 785 707 707 704 70d 736
Plodna površina
drvljem
obrasla
^ 3
"—i
« M
9
7 2
50
35
8 17
15
3
35
9
23
16
•
938 559 340
1400 260
30
700
706 620
532
400
1500
1509
1400
829
470 724
nepoš. (čistine, proga-line)
+ 3
3 •'—) "S JA
o
ukupno
+ 3
3 "—a
cS M
20
50
61
15
3
34
51
o
207
30
426
532
400
1600
150
i
Neplodna
površina
vrst
cesta put put
prosjek cesta
cesta
cesta put
cesta
cesta
cesta
prosjek cesta
cesta
put
• + ^ 3
03 Ai
1
1
1
3
o
51 340 900
129J
320 750
1070
343
380 342
1066
1500 1500
558 568
1440
200 90
950
980 1819
c a 3 M 3 >
^ a
+^ 03
M
20
60
e
1588
1100
62 1491
16
8
36
432
400
458
64 1469
o
'OJ
o o s
1 ;
=( ••—1
03 J4
CJ
17
\ — 218 —
oj
CD • ' — 3
03
a > w 03
-73 O
a, w O
O
o
B <o
" oc
¥ p .
•1 1 SI
i 3
J
Oznaka mjesta
broj
o
11
U
11
11
12
12
03
O
po zemlja-rinskom ka
tastru
obćina
a Gračani
b
c
đ
a
b
Gračani
Gračani
Gračani
Gračani
Gračani
0}
2-3
691 689 685 600
693/9
682 689 686 691 684 690
682 682
705 705 691 691 704 70i 682 683
7o0/l 703
680 676 682 781 782 681 780 678 679
680
Plodna površina
drvljem
obrasla
a
03 M
19 4 3
2 5 1
7
14
4
1
18
1
o
380 285 190 410 658
156i 956 920 954 581 80
892
687
1566
227
1183 166 63
124
624 1235 1500
229
nepoš. (čistine, proga-line
3
-* 03
J4
ukupno
_3
03
37
11
7
31
20
1
o
323
353
893
816
159
329
Neplodna
površina
vrst
put
put
put
cesta
cesta
cesta
kamenolom
I)
ku'a i dvor]
t 1
1
6
8
e
62
V9
141
500
500
690
480
25
1195
357 376 542 168 237
80
n 3
4 ^
3
03 M
27
11
7
22
38
1
•
164
253
1392
411
239
229
o
r2
fž e
796 796
— 2l9 —
c3
•1—1
03 (=1 > m >^ s3
O
o
a .^ m
—
•3
I 3 1
TO
1 3
1 § U.
Oznaka mjesta
broj
<si
• ' — > • a o
12
12
12
12
12
03
0)
TS
po zemlja-rinskom ka
tastru
obćina >š. •o=l S m ^ -
c iGračani
1 d
e
f
g
Gračani
Gračani
682 684
682 682 684
685 685
685 Gračani 685
1 1 685
n X •{ 685 Gracani r.r,n
Plodna površ
drvljem
obrasla
3 •1—s
03 ^
11
1
1
17
9
o
1240 110
nepoš. (čistine, proga-line)
4 ^
_3 + 3
rt M
1487
700
790;
727
h^
ina
ukupno
4 ^
3 •I—s
o3 J4
11
1
1
18
9
o
1350
1487
700
790
727
Neplodna
površina
vrst
prosjek put
prosjek
put
put put
• 1—s
<s tL o
58 90
148
224 224
630 630
30 246 376
Q a 3
M 3 >
0Q
3
'7 0 !
M
°n2
111350
2 35
I 1 924
1 17 1420
9 1003
o 1^4 w 'č3
o
13
-4-3 03
ri*S
e
Opetovanje. Oznakamjesta Plodna Neplodna Sve- Poljod. Oznaka mjesta Plodna Neplodna Sve- Poljsko
povrSina površina ukupno tlo ^ površina površina ukupno tlo
a 1 ^ Remete
d Odjel 1.
2 ^ Gračani Odjel 2, a
3 b Gračani c Odjel 3 . a
4 Gračani c đ Odjel 4.
6 u Gračani
Odjel 5 a
6 Gračani c d Odjel 6.
C3
39 10
9 15 74 12 49 61 10 12 47 70 2
23 ^9 14 69 25 34 60
2 £0
3 18 45
339 00
537 1150 426 991 326
1317 691 832 689 512 936 634 190 1 583 743 2 424
1561 1 385 2 950 120
12K2 1019
161
'—' 616 366 463
1444 165 IhO 345 629 619
1248 63
500 495
1113 571 850
107-2 322
700 700
03 '—' &
39 955 19 365 91000
151150 75 270 12 1156 49 506 62 62 10 1220 12 1451 47 689 71 160 2 999
231134 30 685 1 15 96 711314 1 25 1274 36 1033 62 707
2 950 20 120
3 1262 19 119 45 851
'—' a
03
7 7 b Gračani 21
c Odjel 7.
8 a Gračani Odjel 8. a
9 b Gračani c Od el 9.
10 V Gračani
Odjel 10. a
11 Gračani 435 1 435 «<lJol 11.
3i b c
12 d Gračani e f if
Odjel 12. Sveukupno
20 49 5' 50 61 15
3
1—^ 03 ' — 1
1071 223 850 1 181 297 1291 618 2 94 30 1070 30 1070
426 1 1065 532 1 0 0 400
79 1358 34 51 86 27 11
7 21 67 2i)
1 11
1 1
17 9
63 777
1500 568 150 3 1319
50 4 277 323 141 253 892 500 816 1196 684 1 236 159 8 80 229
13; 0 1487 148
700 224 790 630 727 276 643 8 1358
03 ' — ^ 0 3
71294 22 1030 20 1588 51 712 501100 501100 62 1491 16 432
3 400 82 723 36 458 54 1469 90 327 27 464 11 253
7 1392 22 411 68 920 28 223
1 229 11 1350
2 35 1 924
17 1420 9 1003
72 384
i 1
796
796 516 8 630 8031146 11241
*
•i
i ;
• • ^
• ;
\
-.
• : ! •
,•: 1 -
\
1
2Ž0 -
03
3 *'—s
03
n OJ > o3
O
O O
0)
a (U
-
CO
OJ
s Kn
rt
rt
rt W
^ rt
-O
^ .« —. o
M
rt
rt >(_) rt t> rt
rt
'S OJ >•
o OJ W
Broj
o
1
2
V O
a
b
c
d
a
b
O 4^ ^.^ rt rt ®
'::; 'S _td o3 C ;:3
O -£3 CD _ , 00 CD
39-21
10.00
9.34
15,72
J2.G2
49.20
Opis stojbine
položaj, tlo,
elevacija i t. d.
Ravnica, spuštajući se južno i jugozapadno. Duboka ilovača sa naslagom crnice, podloga vapno.
Zapadno nagnut položaj. Crnica sa vap-nenom podlogom. Elev. strma.
Jarugast, strm, istočno nagnut terrain. Ilovača sa vapnenom podlogom.
Elev. strma.
Jugozapadno nagnuti, strmi obronak. Crnica sa vapnenom podlogom.
Elev. strma.
Ravnica, spuštajući se jugozapadno.Ilovača sa naslagom crnice, podloga vapno.
Prema jugu nagnut obronak. Tlo ilovasto sa naslagom crnice, mjestimice škriljevca sa vapnenom podlogom.
9
2 _ o to -1-3
II.
II.
II.
II.
III.
II.
Opis
Opis sastojine
o! a
'm
"a 73 03 SD
m
a o 'a
m»
4 3
2 OS 00
03 I—i
n T3 u
t 3 O
18 20 42 50
12
13
13
13
15
16-66 37
8.68 50
20-80,40
14.48
17-02
37
34
1 iv i 1-0
0-9
0-5
1-0
_
1-0
1-0
vrst drveda, omjer
smjese i sastojinski
oblik
Bukva, grab, 0-4 jela 0-6 umetnuto: hrast, bri
jest. Iz sjemena nikla visoka šuma, lijepoga uzrasta, dobro saču
vana.
Bukva, grab 1-0 umetnuto: jela, hrast. jasen. Iz sjemena nikla mlada sastojina.
Bukva, grab 0-8 javor, jasen. brijest 0-2 nmetnuto: hrast. Iz sjemena nikla mlada sastojina sa starim
bukvama.
Bukva, 0-8 hrast, kesten 0-2 umetnuto: jasen, javor, jela. Iz sjemena nikla visoka sastojina.
Bukva 0-3 jela 0-7 Sastojina iz sjemena nikla, zločestom pro
redom pokvarena.
Bukva 0-7 jela i omorika 0-3 Iz sjemena nikla šuma. Omorika pod-
sadjena.
sa-
(Đ
'^ O
N
o
o
II
I ' l
I,
I.
I.
I.
i
'
"'
1
^
'.
,
'
\
1
:
— 221 —
stojlna
Sadanja drvna zaliha glavne sastojine
po jutru
TS
w
>
bukva grab
jela
bukva grab
bukva grab
javor jasen
bukva
hrast kesten
bukva
jela
bukva
jela omorika
m '
52-29
71-70
73-32
50-56
11-76
73-04
1661
19 20
46-72
50-69
2268
na cieloj površini odsjeka
vrst drveda 03
3 n irilti o Cl
M P
popriečni god. prirast
u dobi B]eće
o
o 0 s
M 3
Sadanja drvna zaliha nuzgređne
sastojine
03
>
W >
.1 a
o 3 Cu 3
M 3
m»
2050
733
470
1146
242
2494
2811
109
261
688
1112
4861
733
579
1407 7580
830
3606 4436
2-53
1-95
2-53
2.25
209
2-40
99.17
19-5
23-63
35-37
26-33
118-08
razno
razno
3
5
38
246
Opazfea 0 sječi i uzgoju, te inih gospodarstvenih
odredbah
Posjeći će se op'lodnom sječom u I, gospodar
stvenom razdoblju.
n
j )
"
Posjeći će se oplodnom sječom u I., gospodar
stvenom razdoblju.
»
i
i ]
(i,
1 1
',
_5
\
"i
'i
i
"5
)
1 <
•i
- i
h •i
• 1
1
1
222 -
o *9 •3
eS
a OJ > -^ w t-< 03 •n O C^ w o
C3
tu
(U
cn
a 3
<u OJ
ćž5
rt l - l
o
rt -a Vri rt
>C_l
OJ
s ćŽ5
<u
'rt
Broj
1
3
4
5
03
OJ
a
b
c
a
c
c
d
a
b
« C3 .9 °
a, ^
_ , ac OJ
5=-
10-37
12 52
47 43
2.59
234!)
29.12
1 4 S 6
25-26
34-98
O p i s s t o j b i n e
p o l o ž a j , t lo ,
e levac i ja i t, d.
Jugoistočno nagnuto, ilovasto, sa vapnenom podlogom tlo.
Elev. položila.
Jugoistočno nagnuto tlo, vapnena podloga sa naslagom crnice, mjestimice škriljevac.
Elev. položita.
Od sjeverozapada prema jugoistoku protežući se obronak. Crnica sa vapnenom podlogom.
Elev. strma.
Ravnica, ilovasto tlo sa naslagom crnice.
Južno i jugozapadno nagnuto tlo sa naslagom crnice.
Elev. poiožita.
Istočno i jugoistočno položeno, ilovasto tlo sa naslagom crnice.
Elev. položita
Sjeverno i sjeveroistočno nagnut, gore ravan, dole strm položaj. Dobra crnica.
Elev. položita.
Sjev.-istoč. nagnuto, dosta strmo. Duboka crnica. Elev. položita.
Sjeveroistočno nagnuto, duboko ilovasto tlo sa naslagom crnice
Elev. položita.
0)
m
'Š a
ti > Vri
III .
II.
III.
III.
III.
III.
III.
IV.
IV.
oj 03 . 3 9 «
•> | g
3 .^-s ^
QQ 1 os
m m '
12
14
15
1-2
12
1
18
22
16
14-76
8 96
17 95
12 76
14 02
8 50
17-06
18-15
5-69
O p i s sa s to j ine
. 1 ^ w O
03
_o3 "a •r) os
Vri ao o
50
40
42
32
32
36
47
70
58
.a rt
a %^ <u 1
-• o. o
0-7
v r s t d r veća , omjer
: smjese i sas to j inak i
ob l ik
Bukva 0-9 jela O-I Iz sjemena nikla sastojina, mjestinice pre
više proredjena.
Bukva 0-8 jela 0-2
()5 |umetnuto: jasen, javor. Iz sjem niklasastojina,
proredjena znatno.
1-0
0-9
0-9
0-(i
1-0
0-8
0-8
Bukva 1-0 umetnuto : brijest, javor, jela, jasen, hrast. Iz sjemena nikla sas
tojina.
Jasen, javor 1 umetnuto ; omor, jela. Zakržljala jasen. sast.
Omorika, jela 0-8 bukva, jasen 0-2 Iz sjemena nikla
sastojina.
Bukva, jasen 0-8 jela 0-2 Iz sjemena nikla s s-
tojina.
Bukva 1 umetnuto: jela, javor. Iz sjemena nikla sas
tojina.
Bukva 1 -0 Iz sjemena nikla sas
tojina.
Bukva r o umetnuto: jela. Iz
sjemena nikla sastojina sa jelom podmladjena.
o •a N 03 Vri
o 3 XI 03 Vri O Dri
I,
I .
II.
III.
III.
111.
III.
III.
III.
— 223 —
Sađanja drvna zaliha glavne sastojine
po jutru
> T3
bukva
jela
bukva
jela
bukva
jasen
jela omorika
bukva
bukva
jela
bukva
bukva
bukva
m '
77-28
7-02
51-28
1620
94-30
79 04
5184
1342
51-44
9-36
114-40
131-12
42-40
na cieloj površini odsjeka
vrst đrveča
li J2 bO
II .i.S,
2 | •^M 4 •s>g
o a, 3
,i4 3
popriečni god. prirast u dobi sječe
3
O a<
o
p M fl
Sađanja drvna zaliha nnzgređne
sastojine
c3
> TS
W
>
3
O O.
o 3 a, 3
J4 3
m»
796
640
4469
306
1496
1307
3307
1484
206
72
190
868
830
4469 6167
20ij
1212 1518
270 1766
1307 4797
3307
1484 4791
1 2-35 24-44
2-51
2-73
2-73
2-73
2-73
2-73
2-53
2-53
31-30
149 31
7.07
63 88
79-50
39.20
62-91
88-50
razno
razno
razno
razno
razno
razno
razno
razno
2
3
8
4
8
8
6
5
21
38
379
94
151
175
Opazka o sječi i uzgoju, te inih gospodarstvenih
odredbah
Posjeći će se oplodnom sjećom u Ij gospodar
stvenom razdoblju.
»
U I, gosp. razd. ima se izvaditi po rali 20 m' starih bukava, ukupno na odsjeku 948 m'.
U I. gosp. razdoblju ima se po rali izvaditi 20 m' zakržljalih i dozrelih stabala. Ukupno na od
sjeku 52 m'. U I. gosp. razd. ima se izvaditi po rali 15 m' starih jela i omorika. Ukupno na odsjeku 351 m'. Omorika ima se prorediti.
U I. gosp. razd. ima se po rali izvaditi 30 m' starih bukava i grabom. Na cijelom odsjeku
430 m'.
U I. gosp. razd. ima se po rali izvaditi 25 m' starih bukava i grabova. Na cijelom odsjeka
631 m». Ima se umjetno pod-
saditi sa jelom.
— 224 —
0« O
"a O )
••—>
os sa > a :
(S
o
o
0)
s OJ
P H
a
o rt
OJ
ci
3-
o O
-a
H
OJ
Broj
os "OJ
o
b
7
8
03 M
o
a
b
c
d
a
b
c
a
2 03 .9 a
t-A - ^
o + » 3
03 O S
J 5 03 - t J
2-59
20-07
3-79
1864
7-67
2153
2019
50 02
Opis stojbine
položaj, tlo,
elevacija i t. đ.
Jugoistočan položaj, kamenito tlo sa malo crnice. Elev. strma
Jugozapadni položaj, izvrnut zapad, vjetru. Kamenito tlo i ilo-vasto golo tlo.
Elev. strma.
Ravnica. Kamenito, ilovasto, sa nešto humusa, tlo.
Elev. ravnica.
Jugoistočan položaj, kamenito, plitko tlo.
Elev. strma.
Jugozap. dosta strmi obronak. Ilovasto tlo sa škriljavom podlogom. Elev. strma.
Južni položaj od zapada k istoku prote-žuća se strmina. Plitka crnica.
Elev. strma.
Jugoistočni, strmi obronak, slaba, plitka crnica.
Elev. strma.
Jugoistočno, prema potoku strmo, ilovasto, sa naslagom crnice. Elev. strma.
a> M w .S !S
o -o a
03 >
V.
VIII.
V.
VIII.
V.
V.
V.
III.
Opis sastojine
03
.9 'm '> 03
-a 32
m
20
13
3
13
16
10
10
15
03
B 2
m«
13-86
1288
3-20
16-96
1272
7-22
6-80
14.02
EQ
o
m 03
OJ
TS c
96
95
15
70
80
65
35
54
li 0-5
0-5
1-0
0-4
0-5
0 4
0-6
0-8
vrst drvPĆa, omjer
smjese i sastojinaki
oblik
Bukva 1-0 Sastojina je prebo-
rom iskvarena.
Hrast 0-8 bukva 0-2 umetnuto: jela. Pre-borom iskvarena sastojina, pomladjena
sjemenom
Bukva 0-7 hrast 0-3 Čisto posječena šikara
Bukva 1-0 umetnuto hrast, topola Preborom iskvarena sastojina. Pomladak bukov iz
sjemena.
Bukva 1-0 Iz sjemena nikla sas
tojina.
Bukva 10 umetnuto: hrast. Pro-galjena .sastojina sa rjetkim bukovim pom-
ladkom.
Bukva l-!> Mlada iz sjemena
nikla sastojina.
Bukva 1-0 umetnuto: jela. Iz sjemena nikla sas
tojina.
0 -o 03
0
a 03 0 a.
III.
III.
III.
IV.
IV.
IV.
IV.
II.
— 225 —
Sadanja drvna zaliha glavne aastojine
po jutru
oS
• IH
"O
w u >
bukva
hrast bukva
bukva
bukva
bukva
bukva hrast
bukva
bukva
m '
10150
5280 7 06
200
30-88
8016
3284 1001
32-56
92-80
na cieloj površini odsjeka
vrst drveć
^ M,-2..2.
a a o c
3
popriečni god. prirast u dobi sječe a 3
O
o a a. 3
M 3
Sadanja drvna zaliha nuzgredne
sastoiine
rt >
U
1 3
o a 3 3
m '
264
140
8
572
609
705
656
4641
105G
215
264
1196
8
672 2040
609
920
656 2185
4641 4641
2-21
1-20
2-21
1-20
2-21
2-21
2-21
2-73
5-75
24-00
8-38
22 37
16-95
47-58
44-62
186-55
razno
razno
>
razno
3
5
4
4
3
10
10
93
30
86
62
500
Opazka o sječi i uzgoju, te inih gospodarstvenih
odredbah
U I. gosp. razd. ima se po rali izvaditi 5 ) m' starih bukava. Na cijelom odsjeku 130 m*.
U I. gosp razd. ima se izvaditi po rali 15 m' starih zakržljalih hrastova, ukupno 300 m' Sastojina ima se popuniti sadnjom žira pod
motiku. U I. gosp. razd. ima se se po rali izvaditi 10
m'. Ukupno 186 m'.
Sastojina ima se popuniti sadnjom žira pod
motiku.
U I. gosp. razd. ima se izvaditi po rali 30 m-' starih bukova, ukupno
na odsjeku 231 m'.
U I. gosp -razd. ima se izvaditi 15 m' starih bukava i zakržljalih hrastova, ukupno na
odsjeku 323 m'.
U 1. gosp. razd ima se izvaditi po rali 20 m' starih bukava Ukupno na odsjeku 1000 m^.
226 —
o '3
03
a
•73 O &, w o
CD
OJ
B 4>
C/2
! ft
. !
-o
s iS
N
1 •a"
c§ 5 1 •g <
«.>§ II c/5 S
V
o
„ '%"i rt -i^
•e ^
o
•i cž
Broj
o
9
10
U
C8
o
a
b
c
a
b
a
b
c
d
2 03 .9 o
« -i ©
•r; :2 ^ ož Cl fl
-. ^ i> a JT3
6127
15-33
3 25
;;4-94
5 M 9
27-20
11-16
7-56
21-51
Opis stojbine
položaj, tlo,
elevacija i t. d.
Jugoistočno nagnuti položaj, llovasto, plitko tlo sa naslagom crnice. Podloga vapno sa škriljevcem.
Elev. vrlo strma. Istočno nagnuto tlo, ilovasto sa naslagom crnice Podloga vapno. Elev. položila.
Južni strmi obronak. Plitka ilovača, podloga škriljevac
Elev. vrlo strma. Jugoistočni obronak. glineni škriljevac, podloga vapno.
Elev. vrlo strma. Jugoistočni strmi položaj. Mršava kamenita ilovača, sa nešto bjelutka.
Elev. strma.
Istočno nagnuto ilovasto, crnično tlo.
Elev položila. Na sljemenu obronka, koji se proteže od sjev k jugu. Istočno i zapadno strmo, plitko kameno tlo. Elev strma. Zapadno nagnuti položaj, koji se proteže od sjevera k jugu. Pjeskovita ilovača sa slabom naslagom crnice. Elev. strma. Istočno nagnuta strana Ilovasto pjesko-vito tlo sa nešto crnice. Podloga škriljevac sa bjelutkom. Elev. strma.
® M w a
o
2 "
V.
V.
V.
VII.
V.
III.
V.
IV.
V.
Opia sastojine
53 .9 'm '> 03
'3 O
a g
CO O t-i
m
'a'
aQ OD oc
m m' 1
16
14
16
20
16
13
j i
15-36 70 1
12-82
18 00
12-29
978
8-77
54
76
Si SS
a OJ T-i ^ 11
.2 •O II
s a
o
0-8
vrst drveća, omjer
smjese i sastojinski
oblik
Bukva 1 0 Iz sjemena nikla sas-
tojina.
Bukva 1-0 umetnuto: javor i
O-g' kesten. Iz sjemena
0 5
nikla sastojina sa omor. pomlađena.
Bukva 1-0 umetnuto.- hrast. Iz sjemena nikla sas-
sastojina. Bukva 1-0
gO; 0 8 Cista, visoka bukova
37
35
9 12-66 32
12
10
9-97
10
šuma, pomladjena iz sjemena.
Bukva 1 0 umetnuto: hrast. Iz sjemena nikla sas-
tojma.
1-0
0 8
37 0-8
12-83 39' 1
Bukva 0-9 Hrast, kest. 0 Mlada sastojina dobro
sačuvana. Hrast 1 0 umetnuto; kesten. bukva. Hrast iz panja niknuo, dosta
kržljava sastojina.
Bukva 0 8 hrast 0-2 kesten umetnut. Iz panja nikla bukova
sastojina.
Bukva 1 0 umetnuto: kesten, hrast javor, jasen. Bukova sastojina iz panjeva i sjemena
nikla.
0)
5' o 13 03 O 13
o ft
II.
II.
IV.
IV.
IV. VT
V.
V.
V.
V.
— 227 —
Sađanja drvna zaliha glavne sastojine
po jutru
o3
> TS
m >
bukva
bukva
bukva
bukva
bukva
bukva hrast kesten
hrast
bukva
hrast kesten
bukva
m»
88-06
68-80
78-56
85-00
97-76
52 88
8-52
55-6
50-32
8 90
59-80
nacieloj površini odsjeka
vrst drveća 03
li'iliil o a
popriečni god prirast u dobi s:GCe
a
o
o n a. 3 3
Sadanja drvna zal iha nuzgredne
9a stoj 'ne
0) > ' >
3
3_ O ft.
o a ft, 3 M 3
m '
5394
1053
251
2007
4992
1438
377
1285
231
616
5394
1053
251 6698
2007
4992 6999
1669
616
441
1285 4014
2-21
2-21
2-21
1-58
2-21
2-73
202
2-53
2-21
135-41
33-88
7-18
55 30
11291
74 25
22 54
19-13
47-54
razno
»
11
razno
)5 -
razno
JI
»
11
2
2
3
4
8
6
10
8
8
122
30
10
140
408
16;
111
60
172
Opazka 0 sječi i uzg ju , te ii ih gospodarstvenih
odredbah
U I. gosp, razd. ima se izvaditi po rali 20 m' starih bukava Ukupno na odsjeku 1225 m'.
U I g:o«p. razd. ima se po rali 20 m' starih bukava izvaditi Ukupno
na odsjeku 3.6 m'.
U I. gosp^ razd. ima se po jutru 45 ra' izvaditi (stare iz.ikržljale bukve) Ukupno na odsjeku
130 ra'
U I. gosp razd ima se po rali 3ii m' starih bukava izvaditi. Ukupno
na odsjeku 1150 m'.
U I. gosp razd. ima se po rali 10 m' starih bukava izvaditi. Ukupno
na odsjeku 511 m'.
Ima se sadnjom žira i kestena nadopuniti
sastojinu.
Ova sastojima ima se nadopuniti sadnjom žira
i kestena.
U I. gosp. razd. ima se po jutru 6 ra' starih bukava izvaditi, ukupno
na odsjeku 129 m-'.
— 228
'3 •5
a a > w
"O o Qj w O
O
OJ
a OJ
-in
i 1 Dti
S
1 t>
•1 1
Broj
03
O
12
03 JA
O
a
b
c
đ
e
f
g
o3 C3
a a
_5 _đ ® ' ^ ™ _w ^ n — * ,5 9 i '* "S O -B 00 _j a? 03
t >
20-10
M 4
11-84
1-93
1-44
17-49
9 45
Opis stojbine
položaj, tlo,
elevacija i t. d.
Jugoistočni položaj, malo nagnut k zapadu Plitko ilovasto tlo. Vapnena podloga sa škriljevcem.
Elev. položita.
Jugoistočni položaj. Plitko ilovasto tlo, podloga vapno
Elev. položita.
Strana protežuća se od sjevera k jugu, zapadno nagnuta. Ilovasto dosta duboko tlo sa škrilja-vom podlogom.
Elev. strma
Zapadni položaj Pje-skovita, plitka ilovača. Podloga škri-Ijevac.
Elev strma.
Zapadno nagnuti položaj. Plitko, kamenito tlo Elev. položita.
Istočno nagnuti položaj. Pjeskovita, dosta duboka ilovača sa naslagom crnice. Podloga škri-Ijevac.
Elev. položita.
Istočno nagnuto pje-skovito ilovasto tlo.
Elev. strma.
CD M m a
00 KJ O nj a
tH JE 08 >
IV.
V.
VI.
VI.
V.
V.
V.
Opis sastojine
03
*S
'a" •a V w
m
9
6
12
9
9
15
6
03 O '3 "-^
a 2
° g w
10-60
12-20
5 08
7 08
12 66
12.65
3-04
35
2
TS
u OD
~^ o
28
20
38
36
32
72
17
J 3
M a O 1
13 1 S C » &
0-9
»•
0-9
0-4
0-5
0 8
0-5
1
vrst drveća, omjer
smjese i saatojinski
oblik
Hrast 1 0 umetnuto: bukva, jasen. Mlada, iz pa-njeva nikla sastojina.
Omorika 1 0 Iz sjemena nikla
mlada sastojina.
Kesten 1-0 umetnuto: bukva. breza, grab. Iz pa-njeva nikla sastojina.
Bukva 0-6 Kesten 0 2 Hrast 0-2 Niska, mješovita šuma, pokvarena sječom
Hrast 1-0 umetnuto; kesten, bukva. Hrast iz panja niknuo, kržljava
sastojina.
Kesten l'O umetnut: breza, hrast Stara, visokog uzgoja
sastojina.
Kesten 1-0 Visoki uzgoj. Mlada podsadjena sastojina.
V
: ? o
TS N 03 O
a IH O
&
V.
V.
V.
V.
V.
V.
V.
i^^J^'^ ^ \^ ^
— 229
Sađanja drvna zaliha glavne sastojine
po jutru na cieloj površini odsjeka
os
S "
vrst drveća
i iž SI ^ »H OJ I OJ a
o 0 0 M
popnečni god. prirast a dobi sjeCe
o a p< 3
Sadanja drvna zaliha nuzgredne
sastojine
Opazka o sječi i uzgoju, te inih
gospodarstvenih odredbah
hrast
omorika
kesten 25-92
54.88
2800
bukva
kesten hrast
hrast
kesten
kesten
20-72
11.76
55 6
57-72
6-41
40
1103
305
23
78
lOOB
60
82
1103
82
305
63
78
1-78 35-78
2 21
1-78
1-78
2-02
1003
60 2644
2 02
2-02
2.52
21-08
3-44
3-: 8
35-83
19-09
10 201
59
10
11
19
U I. gosp. razđ. ima se po jutru izvaditi 4 m' starih kržljavih kestenova. Ukupno 48 m'.
Stari kržljavi kestenovi imadu se povaditi. (Ne-uporabivo, većim dije
lom trulo drvo)
U I. gosp. razd. ima se po rali izvaditi 10 m' neplodnih kestenova. Ukupno 175 m'. Ova sastojina ima se popuniti sadnjom kestena.
i
— 230 —
Skrižaljka dobnih razreda.
a TS <D
"- o3 a
^ OS
O
o O
,_ OJ
a 3
>a3
Broj
C3 TS tu OJ
M
Djbni razredi obraStenih površina
I. 1-20
godina
dovoljno obrašten
II. III.
21—40:41—60
IV.
61-80 V.
snoo
godina
o
a 3
katastralnih jutara na 2 desetinke
c3
g 'o" 03 9^
3
o 3
03
M
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
a b c đ
a b
a b c
a b c d
a b
a b c d
a b c
a a b c
a b
a b c d
a b c d e f g
II. 11. II. II.
III. II.
III. II. II.
III. III. III. III.
V. VIII.
III. VIII.
V. V. V.
III. V. V. V.
VII. V.
III. V.
IV. V.
VI. V.
VI.
Ukupno
1-14
9-45 10-59 10-59
10-00
15-72 25-72 12-62 49-20 61-82
12-52 47-43 59-95 2-59
23-40 29-12
5511
3-79
20-19
51-09
27-20 11-16 7-56
21-51
20 10
11-84 1-93 1-41
17-49
5280 397-90
39-21
9 34
48-55
10-37
1037
14-36 1436
34-98
18-64
50- 2
15 33
17361
25-26
7-67 21-53
29 20
61-27
3-25 64 52 34-92
172-56
2-59 20-07
22 66
22 66
.t9 .SI 1000 9-34
16-72 74-27
70-32
6947
60 24
45 09
49-39
79-85
86 03
63-39 77732
- 231
I 9J9fs
iqop n ^goi a o
a>o m ož O)
O 'T?
'55' o3 N
. f - s 03 £0 - i ^
t~i 03
3 tb oo
o a s i
- u
i C CM ^ »C i O i O ' ^ IO " ^ o
o n a
M
l O — t - (M 00 lO CO 05 00 - n CtJ 00 CD »O OS iO 1—<
<-> TO l-H
(-> o co
to m I—1
l O f M <M T—1
cr-o co
on •*
I O t ^ 1—1
r ^ CO
C<I O CO C^ -^ Tf j o |o^ TU
č; 6 os ihš; S*' c o 1-1 T- l " * ' "
SS
©
a os © 08
a ©
«s
o
00 M g
t» sn=0 00 TH xf ~'
SS
o T3
sli (S 5
4<i a
-a o ft. t » o O
o •73
^H CM 0 5 05
<!3 03
J^ 3
II p
o
o os II 03 03
»O —- t * tN 00 i C CO 05 00 " ^ CO CO CD lO a s t O T-H
o TO T X
I—( CO co
o co i-H
o o TO
CO a)
-i i|i|liPilililPllillgiiii ^ o o os - '"& -
"SS?
B.fnpot{qo
B^afspo
Biafpo
o
J pO O ' C o
— 282 —
e3
»a C3
O
i q o p n ^801
o 9
S M P
a a
'•3 o
o
/o!
ca
o
N 0 ! U
as a Q
> O}
os o o< ao
o C5
00 bct~
od s i t - '
2 " J O J O 0 5
o
" si t i
o
" t i
CM a: i -H .
t i o
T S
0 0 o os
t i
o
o 13
odjf OJ 0 2
_ t i i i
o ! OS
•5 g
Pri
« oS
^1. i C3 > a
a-03 03
i a
!
a
1 a
a
4 "a
II Bfnpoqq(;
B2t9fsp(;
BJP'lJO
a l " . £ . 0 !
(D ^ C3
O ' ^ !=) &£
rO O
IK Cl
tsi -t3
CN C l tO iO lO
1—(
i - H t > 0 1 i O O " ^ CO O O r H O i O i
G^ CO ( M CO O O ^ C O i - H i - H i C r - t C D r l l O i-H T-< .-H CM
»—1
CM d ) O G^ O - ^ ( i ) tN^H m e o A(;gH 0 5 - ^ ?5
o oc o o o
00 O CD O ' ^ O '-H t ^ CO t ^ CT t ~ t~ t - 00 ^
CO (M t - CO ^ O (JJ CO l:~ O i H l O - J * l O CO r - i
CO
o
-
0 0 O CD O -»JI O T—< t > CO l > CV1 t ^ C - I > 0 0 r H
CO C<1 t * CO Tf p Ol ep t ^ O T H t o • ^ kO CD T-H
CO
o OJ I O
o
T- l
• — i i > ( ? q i O O r-( CO o O t-H o i os C ^ l b - C O C 3 t ' 5 C O ( 7 q c O l O T - i < M c O O a c O i - H C O O C^ CO T-1 T-H lO 1-1 CD 1—1 l O i H i-< 1—1 1-1 Cq
w f N CO O O O t o 0 » 0 Ir~CN OOOi C Q O l O J i O i ? S O 00
c 3 , ^ o 3 r Q c i ! o 3 ^ u o S p O " ^
C^ X 00 t - OS O 1-1 i-t <—.
t» 03 03 , 0
CO 0 0 O i OS
— 233
IB -1-3
o ^-1 c3
o a n
C]?
o: T 3
O- 3
0-1 ^ U
bb
^ Q
o
o
1 S.
• r-t
N fl T3
a
> '— *i3
^ O p4
o i
Xi
m
? so
WH-
-<^ l O CC lO »o C I
i p — T-i CO CT 0^.»P p t ^
C^ CM i-H Ol CO CM
i -0 • ^ ' » ' « 5 os l i : ^ o i
^ CO >Q I—t <M 05 O CX)'1:- T-H O (T: Tt< T^ os
o o o
o o OJ
co
CD
co
CD
ep
C32 co TO 50
S I
o IO
š -rji r - - C i lO ' ^ a : <x> ep o 1—< f: l c^ o db t - '^ o cb '^ ^
t > c M " ^ < M c q a ; o c o G C ^ I s iOCOiOCKOCMOin)
•^ lO CC lO >0 01
» p - ^ T ^ C O t M C i i C O t ; -
O] T-t rH (M CO CT
V
u s
^ « X'
0 2 O (M ^ t - co l O T* cb co GO t ^ 0 0 L ^
( M 0 0
o >n T H
• N <fl t ~ co ^ ^ co o >i co
i . l O
-'
o
o
o S ^ o - a 0 3 ^ s S ^ o T 3 03 X3 c o ^ rO ^ c 3 ^ C O oSJD O T 3 OJc
, •£> t - C3 O
18
^» . ' , ' 234 —
M N Si a,
O
•nfBJotn ipafBođ vSop-gi tjinfoSzn zi 88 ifo^ •BiBqB}8 tjitsJzop 8q{i'*^ 'BnAJfJ
88
©
.sa »l—t
83
©
c3 s d
>© 83
©
S9
5" o
c 2
O i O
S.-5
s a
n2[3rspo Ba
niv\[ ođ
s
n^efspo Bu
t i j inf ođ
>t5 eo m 00 •'JI CO 00 C£ kC Oi ta rH
O r-l
• * t o o T-« CO 1-1
to 00 I-l
in iM (N
CD O CO
m Mt
IO CO O^ 00 CO 00 CO iO W5 »-(
Tji 00 o o i o Oi 03 r-( l>
iri IO IO in ^ t - ep co !N 03 <N —
Bntpo3 o:q]ioJ[ BZ IO *0 iC IO
onđn5[n
al nJinC ođ
s j
9I(llBZ 9nAjp
nfqopz8J monaA}B
-iBpođsoS n
onđn^n
nj^nf o đ
93[npaBap g un qujnf •IBJISBJB^ n BnijjJAOJ
i>- co 1> »p ip ep ep a: 05 cb >o 05 ^ CM cc co tn co ^ lO 03 lO CM ijj Al ( 1 cš
CD n3 t> o 00 C- IO •* •^ iH
l-T K « «
on • ^
05
r
CM lO
K
IO >o co
«
<r> co •<ti
R
1 — <
CO co
s:
o co iH
n
o o C<3
R
CD on T — »
=
lO CM CM »-H
R
CD O CO
«
CO
^
f:
ta t~ rH
:=
<—icoi^it^as co 00 ^ i> •<* eo (M '^ co ift co ' - O c o t - o c o o ' - co o co C S C - as >o o o G0l>0-«:JH ' ' * C M i O t * C O ( N ' - < i O C O O c O O
^ O - ^ O l r iTz;—' ;N ;^DOie3a5 |ocO |« iX ' i« 'X i | oo i | e3 i r^ |OTi i |wc- iocQi '» -* i o o i i "CD CM O CO t^ - r f iTt i iop-* t^COOiMiMiOOOO k o e o r - c - j c č c o k N o o o r t i o o
"••' — I " I O N ii-(r-(irHo5 Ico 1^5:51—..—— •^- . I— . • ^ 1 ^ ^ Ci O Či »h Iz 1 ^ - g:^
o m
BJ[9fspO ^ ^ CJ ' ^ « BiaCpo i O C D C D C D O S O S C M C M
I3fp9Jđ j3[8rang unifoisBS n s i đ o n 0 B 3
B0inip9_f Bn9A}BIBp0tIs0f) 9ra9f[g
- 235 —
,3 3
I > ( M ^ C M C C I C 5 O C 0 0 0 | l> -O i O C O » O O O O C M O C M \ T^ >0 CO t~ (M 00 Oi -^ TH-^ I 50
TH >0 CO IO U3 CT 00
00 O CD o - * O »-I t * eo 1 - (M t -t - t - O O i H
o O J
^ ! > • ( M »O O ( M t - O T O O (?^ <M ( M CO O r - t I O 1—1 r - ( i H
1—( CO CN
CO ( N CO
o to
<-> I O
»—< i H
<M T - )
>o
0 3 i n r H
0 5 CD
« s
•^ 1> OJ lO (M t^ CO O CM CO (>a CO T-l lO f^ I-l
GO O =C O •^ c^ 1—i r-CO t» *•! i> t- t>- 00 1-1
t - C M ^ C C l f M O S O r O O O O O c O » O Q O O C N O i O k O C O t - C v l ' O i ^ i — 1 - ^
' ^ lO CO »O lO c^
t o -^ ' ^ lO »O ro t^ O O X CM in ^ a i 0 0 0 i ' M 0 : i ' : D t > ' O — ' 1—1 1—I ^ - CM - H .rH 1—I ^ ^ 1—I ,.
,—( F-l 'rj« uO Ol t - CD t ^ CO t * CO 'Ct< li o o o
- * O lO 0 0 — O i ^ CO •<* -"^ ^
• ^ ' M 0 0 > 0 0 1 0 > 0 - 5 0 1 0 0 0 > 0 - * 0 ( M 0 0 0 10 C 0 - ^ 0 5 0 i C M - - ^ G ^ ^
CO CO f- CO -^ T H I O O O O O O O ^ o
1-H as 1—( C- o iC i>" ^-Masa5"^dDlb'^C5
:D t^ CO O^ X) <M o3 o m 1—' O 3T" ep lO (jq CQ Ć I (JJ (M 7 CM (M
C O C O C O C O C O C O i — t O - ^
0 5D 0 0 0 CO 0 CD CO 0 0 CD CO CO
CO
0
0 CO
CO
CO
0 CO I—(
0 f—1
0
0 5 0 0
OS
CO 0 CO 0 0 0 CD t O l O CD rt t -CO CO ' ^
C 0 O C D t ^ 0 1 ' < * i x 0 C 0 Q 0 l O t ^ t ^ O S O O O C O C ) rt^-<I:^COCD-^i—lOS
1-1 r-H *-H <M T H
I ; K : : B I«
0 CD 0 0 0 CO 0 CD CO 0 0 CO CO 0 0
CO
f—(
^ CO T f
0 5 0 CD
^ oq 0 3 . >o f N
>o E^ O i G<1
( M O i 0 3 TU
1 0 0 0 (TI T- l
00 r ^ IX) o C? O CD l O lO !:D —' t— CQ CO - ^
C O O C D t > ' M - ^ l O C O O O l O t ^ o * O '^O 0 0 CO C ) i - l r H I > - C O t D " ^ T - ' O i
i-H i H r H ( M r - (
i C i L O S O O D O - ^ L O - r t l
<M 0 1 ^ Oa CN CD 0 1 CO »C 0
Š Š 5 22 š 1811 CO
0 0 0 1 0 0 0 ( M i O i i n t - ^
r-(CO l a ^ k O OJCM 1 GO CO cb
CO t>3 t— c * •<f 0 r M CO t - 0 ' ^ l O • ^ 1 0 CO T-1
13 c j i O G ^ c o c D o o o ^ - t ^ a s
( j^cba:>4t<nO'rf^čqocb (M CM r-t CM CO (M »0
1—1
cSija u ' ^ c<3^ 0 3 ^ «
(M CO 00
BoifoijgBS nsiđo n O B ^
8 m 9 [ j g
236
c
0
as
©
as
as
o
n i } n i ! u i - ^ S t 9 ^ o đ pg iZBJ I
]BJ X ^ '^ B a a p -9AS ETH n B n t f
-0[)SBg B n p 9 j 3 z n f j
n \v.i \ va B a 9 p -9AS BH![BZ B n A j g
O
t )
BniBIA
. l a f t n o j đ tCupaiB
gn i fo iSBS B n i s i A B f u p a i g
gniCo^iSBB ^SOIB^S BCnp9 Ig
•80 in ( ' jan i9 ; f o i q ^
03
>
O
O
rt OD
^ 8 9 f u q nasBf aOABl
no^ssj f ;sBaq
B3(UOTnO B p f
q « i S •BA^nq
cg
.9 >a2
O
!^BAq
t^BJ
o l o i o a j 1 • ^
1 'B5]9l'8pO f o j g
B j a t p o Co jg
II
II o bO » 1
„ _ i-Vi ^ 3 . ^ "— i _; >-
^ II _ r o3 « a 00
1 •T3 ^ -ff S . W .
o o 00
Oi CM
CM i O
e o 1 3 o
T 3 I M
CO J 4 CO
l O l O I C
a
1 -1 - ^
t -
•o n i
OJ . ; w
o c _,
l-H 1—1 K
CO l o t * o «:5 : M
CO O i-H CO CD 0 1 l > l O r - l t - r-H r H
C N C M C M ^ O C M O C O C C C O i C C O f-H 1—( i H
o co S
T H T H i - l T-H 1-1 r H
' — I G 0 0 0 1 C M 0 5 0 0 T- i CO r-* C?1
CO ! - H
o ''-t>q
^ o
0 3 ffl
CO
CO
i-H 1 - * ^
1—1 1—(
c- o CO » o
CO CO CD CD
CD 0 0
« o CD ' ^ 1—1
a (U
P . 3
-4-3 os
CM r H
a5
cS
a ft
CO •
O-l L—
CD • *
ai CO
r^ l O
CO T f c -r-^ 1-1 T H
g CD
2 JS ~ o
-M o 2 ft ft
•£,a
• • - ^
HH 1-H
l O ! M
^
K
CO
O CO 0 1 0 0 o <X) C^ O 0 ^ OT
c<j ( M r - T-1 CM L ^ l O
l O
'^
«H
0 0
a s
O " * ^ CM ^ CO
^ 0 3 — CO 1-H 0 5
K
o ^ H *
1—1
* C a i G ^ ( M T t * ' ^ i 0 l 0 c M ! M C M 0 0 C q x ; O r H H - — i H CM
l O Q O O O O » C ^ C O ^ t M l > a 5 0 0 3 C O O C < 1 0 0 r H ^ H i H CM
CO 1—1
O T j i
O OO
o
r H
CO T-H
I > CO
0 0
'^ 1—1
0 0 T H
:o c^ o Cl
1
r H
S
r H
o o CD OO
CM - ^
r Q O
O
0 0
CO
T S
t M i H C^ ^ r - r l
CO OJ I O CO
o CO
o 1-1
S3
(M
l O ( M r - l I—1
-* o CO l O
o r>
1—1 ' —
"^(Ji CD CTi r i ' CM
T H ^
^ 1—i
<-> ^
0 3
0 0
CO I O
0 0 o i H ( M
O
1 s -
» t r i o
JS C3
CO
--> ^ l-H
(»
X I
•^ ( M T -
O S ^
^ ^ C l C-l ^ CO
O i c -
t - CM 1—t 1—(
CO CM
r—
CM
"
CM CO
CM O
^
l O
CO
o
o
1^ i-H
1—I
O (S
'^
r H 1—1 1-1
CO y-i
CO CC3
O I O
0 0
0 0 CO
0 ( M i - C M
^ ^ i - H
1—I
^
Q CM 1—c
l O
o
CO
^ r-"* CD
"
o >o S T|( CO
— F : ^ i H
CO
•n
" a
237 —
a 03
03 TS
£ d a g a 03
si. ci d. A,
00 02 fLi I
> > a.>K ;>> a >> ^ > HH I—I C'^>^ > > »
T-t -^ l O O O O O O O ^ 0 0
<^ č^ ^ c^t^(?qo OČI O C D G O C M O C M O O G O O OCOOOiO^COOiOOOOO lO t.-- d^ GO o o 6D os -^ 00
CM ^ ^ O CTJ tr- t- ^ iib o >—(»b CM Cd I—" »O
CM CM Oi os lO iC O
- — t - i O i O - ^ O l O J C M O O O O i — f i C C M C M ' ^ - - ' ' T t ^ C M O O O S C - : c O i — t - ^ O O i C O ' - H O ^ < — l O O O O C M O O < D r - i C M r i T - t C M i - ' C M ' - ' 1 — C i - l ( : O i - l r H C M T - ( i — i C M r H O l i — ( T H C O C N r H i - H i — ( ^ . — ( . - I ,—i i - H i - l T - I C M
O 0 0
o CM
CD . 0 5
CO CO CO
l O l O O 0 5 - H t r
t o
o 0 0
o o
CD CO
l O
I O
CO ^
O ^
CO
CO
O CO
0 0 CO
CO o ^
CO CO
CM O 0 5 CD
r ^ 0 5 0 0 o CO CO CM CM
CM
0 0 CO
<Ji O i
0 0 CO
I O CO
CM t -
GO CM O (M •-£> CM-rM GO O CO 00 ^
t - < X ' t - C O O O 00 OOCO CO ^
OOCM CJSCMOOI i h t - C M CMcb
CD CTS ^ C D CD O i
• O
0 0 CM
^ H O CXJ
CM T-H
CM • *
t - CO > o
CD ^ CM i o i n — GO - ^ »O CO
- ^ l > l O »Ci CO CM CM 00 - ^ CM
CM T-H CM
t > G O ! T ^ C M a i C M X ' i — I O ' ^ " ' C M O O ^ t ^ u r ^ t - C O t ^ - ^ O T l ^ ^ G O - ^ T-4 'ejl (M r-t lO IO
o o o o T j ( o - ^ T H
t-i CM
0 3 ^
l O
o o 0 0
CM
C3
CO
o o
o CO
, Q
o o CM
T—1 CO
y ' ^
o o 0 0
0 0 CM
o j
!>•
O O o o o o CD
I C CD <M CM
•n o
! 1—t
1X1
C3
0 0
o o 00 S
O ' M I M CM
C3 r£3
os
T s o
o o o o CO -<)(
^ ^
• * »o CO CO
0 3 , 0
o 1—(
o o o o CM CM
CM —
0 3 , 0
o o o o o o 0 0 CM >C
T-< I—(
m o CD CO " * CO
C) - ^ ^ X J
CM
o
CO
c^
o o
0 0 CO
T 3 03
p 5^ CtH 6 0
238
Posebna porabiia oniiova za glavni i raeđjutimni nžitak i kontrolna knjiya o šumskim nžitcima za desetgodište 1908.—1917.
o3 O
'S •3
a > 4J Ut C3
O O-, m O
O
(D
a a>
-oo
3 1
•Cfi
ož
:S 1 ^
1 § w
broj
gg
"o ^ o
1 3 2 2 3 3 3
1 3
3
4
1 4
4
4
4 4 4
1 4
5
4 5 5 2
— • — • —
J 4 03
•1—a
O
a c a b a b c
a c
c
b
a a
b
d
b
c đ
a d a
d
a b
c
B5 ' ' » d
3 ' m
a-«
C TO
a. a c8 j a OJ 3
čc""^
6-18 24-00 l-09c 12-62 49-20 10-37 12-52
47-43* " (3r
6-18 J3-43 l-65c 47-43
(44-43) 23-40 &)
6-18 2-59
0-20o 23-40 1-37
2 0-21o 23-40
(20-40) 29-12 14-36
(8i
618 12-36 1-29Č 4-26
0-53c 14-36 (8-36) 2526 34-98 728T 3-79
03
CD
> -5 4J m
>
bukva jela
bukva razno
T)
H
B
n
bukva jela
bukva
razno
"
bukva jela
javor
razno
bukva
razno
n
bukva jela
bukva
lazno
n
)i
n
Ima se posjeći po vrsti drveća na užitku
glavnom
3 t-i
'a o
o p . 3 3
od toga od-pada na prihod
redoviti
van-redni
medju-timnom
3 u 3
O 3 3
m^
57-52 7948 20-00
57 52 79-48 20-00
5752 79-48 20 00
15-00
3000
57-52 79-48 30-00
25-00
355 491 480
1326
366 491 468
1 3 1 4 355 491
52
351
60
1309
355 491 370
106
864 480
864 468
. 864
52
351
60
864 370
106
1322
3 5 2 3 8
8
4
4 8 8
8 6 5 3
38 246
21 38 24
367
355
1-2
367
81 233 48
362
66 181 140
10 367
o) C6
O P J 3
03 3
'•B o O
00 O 0 5
T H
o
[. Opazka 0 sječi i inib gospodar-
stvenib odredbah
čišćenje „ » n
*Brojnik je ukupna povrfina odsjeka, a nazivnik dio, koji se pročistiti ima.
Čišćenje
it
čišćenje
"
Čišćenje
n
»
o3 M
O h H
a 03
fcb o
05 > O a O
TU
o >-03 m o3 00
56
03
3 03
od
rjji
M
d
03 03
O
3 '?
OJ
o
ćB
— 239 —
'3
e3
a 0) >
o OJ O
O)
a v
•^
C Q
CD
P.
s a 3
c3
• 5 '
03
3 OD
o 3
o C3
broj
1 5
5 6 6 7 7 7 8
1 5
6
6
8
1 1 6
9
8 9 9 9
10
o j
0)
o
a a
b c d a b c a
a a
a
b
a
a b d
a
a a b c a
5 t» Ml a
o3 °° 3 1 3
> O d
6-18 19-00 2-35c
34-98 (6-98) 3 79
18 64 7-67
21-53 '20-19 50-02
(5-02)
6-18 2
(FiSc S-59
1-18-20-07 4-76C
50-02
136-00)
2-13 6-85
18-64 3-87
14-50 i-78
50-02 (9)
61--27 15-30
3-25 34-94 29-94
OJ
> Ut
>
bukva jela
bukva
razno a
„ n
»
bukva jela
bukva
n
lt
razno
bukva jela
bukva razno
..
n
•
Ima se posjeći po vrsti drveća na užitku
glavnom
3
3
ft
o a 3
M 3
od toga od-padanaprihođ
redoviti
van-ređni
međju-t lmnom
3
3 "—a O ft
o a ft 3 3
m '
57-52 79 48 2500
57-52 79-48 25 00
5000
1500
57-52 79-48 83-0 10 00
20-00
355 491 475
355 4 9 1
50
130
196
120 157 569 186
290
846 475
1321
846 50
130
196
1326
277 569 186
290
1322
5 3 5 4 4 3
10
10
10 2 2 3 4
35
10 93 30 86 60 50
364
360 360
90 122
30 10
120
372
<D
1 o 3
O
c?i
1—1
TO
0 5
i-H
I. Opazka o sječi i inih gospodar
stvenih određbah o3
ft O
a si U) o ft
> o 0 w o
ft 05
o M ;> 03
f r o j
o! tS9
03 M
3
a 00 co
«» ^ o 1-4
o 03 N c4
o r ^
•P (U
o ft
5
c3
"a -5 0)
^
o CL, O
o
<V
a O)
•r—i
co
1 1 o-
1
OJ
•1 1 .i & S
J
Broj
o3
o
1
1 9
10
10
8
1
1
9
9
10 11 11
1
9
12
12 U 11 11 12 12 12 12
o3
O
b
c a
a
b
a
c
d
a
b
b a b
d
b
c
f d c b c d e g
4-=
S3 «^ J 3 ©
-* OJ
> O 03
OJ r3
3-15
7-8 24-0 2'95o 34-94
(5) 51-09
(361 50-02
154
7-27
22-27 2-eOc
2 "0-30 51-09 15-09
27-2() 11-16 8-00
8 45
lS-33 2-02e 11-84 4-OOc 17-49 l-60o
2154 7-56
11-16 (3-16) 11-84
1-93 1-44 945
03
> • c
>
bukva bukva jasen
bukva grab jasen bukva kesten hrast
bukva hrast
kesten
bukva
kesten
kesten
Ima
—
3
O
240
se posjedi po vrsti drveća U j u ž i t k u
glavnom
o a 3 3
od toga ođ-pađa na prihod
redoviti
van-redni
me tiir
3
, 3
o
dju-n o m
a a, 3 3
m '
83-8
75-0 20-0
75-0
101
20
20
1010
20-0
4 0
10-0
'
262 1 262
585 480
112
734
455
40
848
266
48
176
585* 480
13k!6
112
734*
455
40
1341
848
266
48
175
1337 1
4
8
10
8 , 6 10
8 8
10 5 5 8 2
20
288
50
120
163 80
172 60 31 59 10 11 19
362
<u
o 3
• os
o
I. Opazka o sječi i
inih gospodarstvenih odredbah
* Jasen tehn. neuporabiv
* Hrast tehn. neuporabiv
03 riđ N 03
O
/—\ 03 g 03 SD O
03 > O -i w o
o
> 03
- 4 ^ 03 m 03
o3 M +^ a ft, oi a
od co ah M O
o 03 N 09
o
• ?
-đ
OJ
o ft.
OJ
3
'
241 -
Gojitbeiia osnova i kontrolna knjiga o gojitbenim radnjama za dosetRodište 1908—1917,
03
••—i
a >
4 J
03 TS O O . O
c5
OJ
''"' -^ m
3 §
.9
03 w
a?
O
3 O 03
Broj
c3
1 1
5
4
1
6
6
1
U
11
O
a
b
b
a
đ
b
a
b
b
Popu-DJivanje
03 3
"3 j<i
03
^
.9
"S?
03 4 J
kat. jut. n
34-98
23-40
18-64
2007
11-16
27-20
Nove kulture
03
.9
:9
03 _ 0 _
1 1 1 s
a 2 deset.
6-18
Ine
gojitbene
radnje
Omorika ima se
prorediti
Nepredvidivo
Način uzgoja, vrst drveća
i kako se radnje izvesti
imaju
Narav. poml. jele i bukve. Umjetno poml. predvidjeno je 7.3. slučaj, ako naravno obzirom na stanje i starost sastojine ne uspije podpuno. Vjerojatna potreba jest
'/j površine.
Podsadjivanje jelovih mladica
Ukupni izdatak (potreba) . .
6-18
Nepredvidivo
kao u god. 1908. 1. a.
Sadnja kestenja, žira ili odgovarajućih sadjenica
"
Ukupni izdatak (potreba) . .
6-18
Uku
Nepredvidivo
ini izdatak
kao u god. 1908. 1. a.
Sadnja kestenja, žira ili odgovarajućih sadjenica
(potreba) . .
ri4 03
o
'3 OJ
'u P J
o
K
36
100
25
100
261
36
190
190
100
516
70
24&
100
415
0
i^ 03 = .§
^ >
1908
1908
1908
1908
1909
1909
1909
1909
1910
1910
1910
1910
I.
Opazka
Ove radnje ni-jesu vezane na g. 1908, već na cijelu oplodnu
periodu.
Radi pregustoga sklopa tjera pre
naglo u vis.
Računajući udaljenost sa 70 cm. 10 težaka i 3 hl žira po rali. Reducirana potreba
'/i površine. n
Kao U god. 1908.
Reducirana potreba '/j površine.
Reducirana potreba '/s površine.
03
03
O
c3 rt
O
CS > o c 00 O S 'c
ci o
ci > M CTJ
rt
rt
tri
O
ah
( j
rt rt O <D
TU
> o a. tu
i CD 0)
o
— 242 —
"3
d OJ > OD
03
-a c a}
CD
s CD
O l
CL,
i ci
a
cž
> C3
li^
OJ ••o
ts
rt
rt
?* rt
rt
rt
rt rt
:
rt
rt >u rt > rt
bd
rt J 3
'fT* O
UJ
Broj
o3
O
1
1
1
1
1
c
a
a
a
a
b
Popu-njivanje
C3
3
•Kl
n i 00
C3
n
"5?
CE.
Nove kulture j a
cS
a m
'§ OD
03
a kat. jut. na 2 d
A 03
.3
"> o 03
;set.
6 4 8
Ine
gojitbene
radnje
Nepredvidivo
Način uzgoja, vrst đrveda i kako se
radnje izvesti imaju
kao u god. 1908. l.a
Sadnja kestenja
Ukupni izdatak (potreba) . .
6-18
Nepredvidivo
kao u god. 1908. l.a
Ukupni izdatak (potreba) . .
6-18
Nepredvidivo
kao u god. 1908. l.a
Ukupni izdatak (potreba) . .
1
2-13
6-85
Jku(
Nepredvidivo
mi izdatak
kao u god. 1908. l.a
n
(potreba) . .
M 03
>(» O
'3 a;
a. o
36
120
100
256
36
100
136
36
100
136
12
40
100
152
£) a i
- ^ 03
3 . a
3 02
1911
1912
1813
I.
Opazka
kao u god. 1908.
Red. potreba jednaka '/4
kao u g. 1908.
kao u g. 1908.
kao u g. 1908.
o i M
o 1—(
'^ B ci
o CL.
rt > O
o S '5 >
T 3 O 0 4
O
^ rt <Z)
rt
rt rt
: :3 o. rt !=: o
^ Cq
rt
rt
O
'> a> .a
OJ
> o
rt
TS OJ
O
— 243
CS
'S -3
« a > w
O O. O
C5
a> s OJ
(n
_ m
!
1 i 1 •f? ^
•s •e ^
1
1 t o
Broj
03
o
1
1
^ OJ
f
b
c
1
1
1
1
c
đ
d
Popu-njivanje
(
3
M
03 os
a
OD
Nove kulture ja
a >3
ta
— '
"> c a 03
kat. jut. na 2 deset.
i
• 3-15
7-80
Ukii
\
1-54
7-27
Ine
gojitbene
radnje
Nepređvidivo
»ni izdatak
Nepređvidivo
Ukupni izdatak
8-45
Nepređvidivo
Ukupni izdatak
Način uzgoja, vrst drve(!a i kako se
radnje izvesti imaju
kao u god. 1908. l.a
»
(potreba) . .
kao u god. 1908. l.a
1)
(potreba) . .
kao u god. 1908. l.a
(potreba)
y^
o
'3
o 0
18
45
100
16g
8
44
100
152
50
100
150
02
O* 1—3
o ^ OJ
rt '^ a ne •2 0) C N 3 -
1.
0 , itzka
kao u g. 1908.
kao u g. 1908.
kao u g. 1908.
O
Ci
rt l-H
O
o. P 3
O c o
> rt
T 3 O Cl,
O biD
^ rt
N
rt
CL, rt
I—*
rt rt
j D O
'-a
(U
OJ
6
OJ
S rt M
<U •o <u O
Društvene vijesti.
I. Prihod. hrv.-slav. šumar, družtva i Koroskenijeve
M P o i m e n c e
Za g. 1907. bilo pre-
liminirano
G. 1907. zaista pri
mljeno
k r u n a
7 8 9
10 U 12
A. D r u ž t v e n i d n e v n i k :
Novčani ostatak (zajma) koncem g. 1908.. Stanarine:
šumarske akademije • lovačkog družtva • • iztočnog prizemnog stana • iztočnog II. kata stana zapadnog prizemnog stana • • • • zapadng II . kata stana • • stan podvornika akademije stan pazikuće • • • • . .
„ , 1- ( šumarskom družtvu • Podpora zemlje j ^^ ^^davanje „Lug. Vješt.' Prinos podupirajućih članova • •
tekuća na račun zaostatka tekuča na račun zaost itka
Članarina I. razred » ! članarina II . razreda Upisnina i diplome Oglasi KamHti Razni manji prihodi Vanređni prinos utemeljiteljnoj g'avnici Predbrojnina za „Siim. list" • • . • • • •
6123-60
4182-72
1200 — 1400-1745-90 3740 -2 0 0 0 -20OO-—
700-
490-Sbroj A.
p r i p o m . z a k l a d a :
um. družt.
B) K o r o s k e n i j e v a Ostatak koncem g. 190(5.. Kamati na glav icu posudjenoj hrv.-slav. Pristupnine Darovi Kamati hypotekarne založnice Kamati uložene gotovine
22122-12
l i i O O -4 0 0 - -
1 0 0 - -
Sbroj Sveukupno A
B.. 2400-i B. 24032-12
5185-61
6123-60 244-80 889-50
1200- -979-20
1064-88
1200- -400 •— 729-60
1741-69 826-55
112046 399 —
62-— 137 60 140-80 210-24 200-380-—
23235-56
1920-60 400-—
37-56 55-— 4 0 - ~ 34-66
2486-96 2572-52
B i -Šumar.sko družtvo Zbilini prihod: 1TO49-92 K (Nakon odbitka ostatka od g. 1906.)
Zbiljni razhod : 2044ii-76 K Manjak ; •: 396-84 K, koji je pokrit iz ostatka gotov, pod toč. 1. A)
I, Aktiva : Šumarski dom 228000-— K Bružt\eni muzej 10890-— K Družtvena knjižnica 7160- — K Pokučtva i ini inventar, predmeti 1400- - K Hvpot. založ. broj 969.524 . . . . 2000-— K Gotovina na chek knjigi 641-— K Utem. glav. (št. knj. br. 139.342) 205-54 K Gotovina tekuča 142-26 K
Ukupno. . 250-438-80 K k tomu još izkaz ani, ali ne likvidirani dug na članarini I . i I I . raz. sa 8015-00 K.
ra,c-u.xi zaklade koncem gođiue 1907. II. Rashod.
n a II, Pasiva : Dug brodskoj imovnoj obćini
Dng Koroskenijevoj zakladi Manjak u god. 1907. pokrit iz
ostatka zajma sa
94987-78 K 9815-12 K
239684 K Ukupno 107199-74 K
I I I KSroskenijeva zaklada: Prihod: 2486-86 K Razhod : 400-— K Ostatak; 208696 K
I. Akfiva: Posudjena glavnica hr.v-slav. šum. družtvu ••• Na uložnicu hrv. kom banke knj. br. 10.5.876 Hypotekar. založnica br. 960
Ukupno . . .
9815-12 K 108G'96 IC 1U00-— K
Xi
a M H
1
2
3 4 5
6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16 17
18
1
M >
s 02
a b c d e f g a b
P o i m e n c e
A. D r u ž t v e n i d n e v n i k bumarski dom:
oriplata zajma brodskoj imovnoj obdini porez i namet vodovodna pristojba
., , fplaća P ' ' ^ ' ' ^ " ' ^ ^ - i s t a n n naravi odplata asfalta popravci zgrade .
Muzej : uzdržtvanje i popunjenje zbirke • doprinos k plačni podvoruiba • ' {Ko ^
Paušal tajniku družtva • Paušal blagajniku družtva Paušal uredniku „Šum. lista ' i ,Lug. Viestnika"
za uredjivanje . . . paušal z i korekturu
Nagrada suradnikom obih listova Tisak obih listova . . . Vez i odprema obih listova . • Nabava strukovnih časopisa TroJikovi za fenjižnicu Pisade potrebe uprave . . Poštarina i bilježi • Razne tiskanice Trošak glavne skupštine • Jubilarni štipendij za šumarsku akademiju Podpore • • • • Kamati pfipom. zakladi za posudjenu glavnicu z i
gradnja „Šumarskog doma" Vanredni troškovi (utem. glavn. 200 K)
Sbroj A • B. K o r o s k e n i j e v a p r i p o m . z a k l a d a .
Za potpore prema pravilima •• • . Sbroj B •
Ukupno A i B.
Zag 1907. biio pre-liminirano
k r u
7808-36 473-98 223 60 30IJ--240- -
303-46 1000- -200- . 360 —
600 — 600-—
\ \ 1060-)
1200- -3000-— 750-— 120-— 2 0 0 - -
20-— 120-— 80 -
200-— 6 8 0 - -600-—
400-— 1092-72
21632-12
400 — 400-—
22032-12
Zag . 1907. faktično izdano i
n a
7808-36 4 8 0 - -224-20 260-16 4 7 6 - -
313-24 2879-14
- •— —'—
60O-— 600-— \
1148-39
659-50 2616-61
644-10 i 114-62 87-12 14-40
110 68 76-40
204 46 500-—
—• —
400-— 330-34
20446 76
400-— 400-—
20846-76
11902 08 K
— 246 —
Nacrt proračuna predložen XXXII. redovitoj
-o
•, J<!
H
1 ••?:
3
4
f)
G 7 » 9
ilO 11 12 la lu
1 2 3 4 5 6
ce M
ta
a, b c d e i K h
b a b a b
P r e d m e t
Pokride (Prihod): A) D r u ž t v e n i d n e v n i k .
Šumarski dom : NoveMiii o ta tak konepin god. 1907. . • • • .
, lovaeko-ribarskog družtva , istočnog prizemnog stana • „ , 11. kata stana . , zapadnog prizemnog stana „ „ II. kata stana , za stan zaj edniekog bivšeg podvornika „ „ , pazikude
Podpora zemlje \ ^^ f^^^-sko đružtvo . . '^ •' 1 za lugarski vjestnik . .
Ai • r , ) tekude (25') član.) Članarina I. razreda.} , *- , ..' j na raeun zaostatka , II. r a z r e d a . P « ' ^ " « l ( ^ 0 ' " f " - ) -" / n a račun zaostatka. .
Prinos podupiiajueili članova
Vanredni prihod
Kamati utemelj. novo uložene glavnice . . . Sbroj A . . .
B. K o r o s k e n i j . p r i p o m . z a k l a d a .
Kamati na glavnice posuđjenoj šum. družt. . Pristupnine •
Kamati na liypotekarr. založnioe Kamati na uloženu gotovinu
Sbroj B .
se o
«= .^ o -^ S a T3 OH
o
o a Cl ci
— 3 a •-
••5 s bij g
^ o. tsi
a5 O a:>
s -a a g '•B f fcuo ^ 55
tsi
Kruna
5P5-64 6123'60
: 44 80 889-40
1 -'OO-— !'79-—
1064-88 —• ... —• —
1200-— 400 — 729 60
1741-69 826-55
1120-46 399- ~
6U-— 137-60 140-80
2-— 210-24 200-— 380-—
8 - -23235-56
1920-40 4 0 0 - -
3 7 - -55- — 4 0 - -84 56
2486-96 2.5722-52
347-20 6123 60
244 80 893-62
1200- -979-20
1126-08 2 8 8 - -284-—
1200 — 400-—
322-2- — 5 0 0 - -
2000-— 1 0 0 - -80O-— 5 0 - -
150-— 100-—
10 — —-— — • —
4 9 0 - -7 -
20427-40
1900 40 400-—
5 0 - -50-— 40- — b O - -
2490-4) 22570-60
—•— 6123-60
241-80 893-52
1200- -1044-48 1126 08
— • —
—- -1200—
4 0 0 - -2500- —
500 — 2000- -
2 0- — 8 0 0 - -
5 0 — 150-— 100-— —• — — • —
—-— 400—
7-— 18939-48
1920-40 400-—
— • —
—•— 4 0 - -40--
2400-40 21339-88
t^
a. O
4
il0632-48
)
C -i
5« '^ •^ ^ • r^ ( y
^ t ^ . S a>
oo S o B
O 4 -
J ^
t / 3
U Z a g r e b u , koncem nje.s:eea lipnja ;9r8.
Predsjedničtvo hrv.-slav. šumarskoga družtva.
— 247
2a godinu 1909. glavnoj skupštini družtva.
OJ
P r e d m e t
G o d i n e
1907.
zaista izdano
1908
bijaše pre-liminirano
Kruna
1909.
predlaže se
7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19
b c d e f g h i a b
Potreba (Razhod): A) D r u ž t v e n i d n e v n i k .
„Šumarski dom" : ođplata zajma brodskoj imovnoj
obdini porez i namet plin vodovodna pristojba (odplata asfalta) osjegurnina . . . plaća pazikiići uzdržavanje kuće stan zajedničkog podvornika . . . stan pazikuće
Uzdržavanje muzeja • . . . . • Plaća zajedničkom pođvorniku... • Paušal tajniku Paušal blagajniku Paušal uredniku:
za uređjenje listova i za korekturu listova I
Nagrade suradnikom Tisak »Šum. lista» i »Lug. Viestn." Vez i odprema istih listova Nabava strukovnih časopisa Trošak knjižnice nabava i uvez knjiga Pisače potrebe uprave Pošta i bilježi T.skaniee Stipenđij za šumarsku akademiju Podpore Kamati pripom. zakladi za posu-
đjenu gradjevnu glavnicu Vanredrii tro.šak Trošak glavne skupštine Povrat predujma podignutog g. 1907.
iz ostatka zajmovne glavnice , . . Ukupno A. •
B. Koroskenijeva pripom. zaklada. Podpore prema pravilima Uložena nepotrošiva glavnica.
Ukupno B..
Sveukupno A. i B,
7808.36 480-— 2G0-16 224-20 313-24 476-—
2879-14
600-— 600-—
1148-39 559-50 2615-61 644-10 114 62 87-16 lt-40
110-68 75-40 5' 0-—
400-— 330-35 204.46
2163212
7808-36 473-98 300-— 223-60 303 46 480--100O-—
100- —
600-600--
860-— 200-— 1200-— 3000 — 7B0-— 100- — 200-~ 20-— 12J-— 150--600-—
400--250--400-
20427 40
7808 480' 250-225 100 480 500
36
200--
600-600--860-200-
100,)-2800-750 120-ICO-46-120 100-
12
400--100-200-9O0--
18939-48
400--2000-40 240i)-40 21339-88
— 248 -
Ponovni poziv na XXXII. redovitu glavnu skupštinu hr-vatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, koja je po smislu zaklj'^čka upravnoga odbora družtva, od 16. travnja o. g. sazvana za d n e 28. l i p n j a t. g. u Zagreb uz sliededi program:.!
a) D n e 27. l i p n j a dolazak p. n. gg. članova u Zagreb. ! U 3 sata po podne sastanak u šumar, domu, pohod družtve- | noga muzeja. Na večer u 8 sati prijateljski sastanak u balći 1 Bvratišta k »Jagnjetu«. j
b) D n e 28. l i p n j a u 10 sati prije podne o b d r ž a - I v a n j e g l a v n e s k u p š t i n e , u draztvenim prostorijama u | šumar. domu. Posije podne po dogovoru i prema razpolo- 1 živom vremenu eventualno izlet u Podsused ili Maksimir.
c) D n e 2S. l i p n j a u 6 sati jutrom, zajednički polazak ; sa Jelačićeva trga, u šumu kr. slob. glavnog grada Zagreba i na Sljemenu. (Vidi prvi članak i nacrt priklopljen o. 1.). i
P . n. gg. k o j a k ^ n e t o m i z l e t u p r i s u s t v o v a t i , umolja- : vaju se,dapredsjedničtvu družtva n a j d u l j e do 20. lipnja taj svoj naum prijave, uz i s t o d o b n u d o s t a v u s v o t e od 8 K , u ime pokrida troškova za kola iz Zagreba do Gračana i iz Šestina natrag u Zagreb, kao i za zajednički ručak na „Sljemenu«.
D n e v n i r e d g l a v n e s k u p š t i n e : •,
1. Otvorenje skupštine i pozdrav zastupnika i ostalih pri- ! sutnika po predsjedničtvu družtva. ;
2. Izvještaj o djelovanju družtvene uprave tečajem minule družtvene g. 1907./1908.
3. Izvješće odbora ad hoc, za izpitanje družtvenih računa i stanja imovine družtva koncem g. 1907. te izbor novoga re-vizionalnoga odbora za preizpitanje računa za god. 1908.
4. Ustanovljenje družtvenoga proračuna za godinu 1909. 5 Izbor družtvenoga t a j n i k a , b l a g a j n i k a i d v o j i c e
o d b o r n i k a , za sliededi dvogodište, u smislu ustanova §. 12. družtvenih pravila.
6. Eventualni predloži, koji se po s. Ž l . slovo f) družtv. pravila i §. 1. družtv. poslovnika, imadu najdulje do 20. lipnja, uz pismeno obrazloženje, dostaviti predsjedničtvu družtva.
Dano iz sjednice upravnoga družtva, obdržane u Zagrebu na 16. travnja 1908.
Zamj. tajnika ; Predsjednik : R u d o l f E r n y . M a r k o grof B o m b e l l e s .
— 249 —
Viesti družtvene uprave. Naredbom od 5. svibnja o. g. br. 22121. doznačila je vis. kr. hrvat.-slav.-dalm. zemaljska vlada, družtvu i za ovu godinu običajne prinose iz zemaljskih sredstava, naime 1200 K u ime zem. prinosa u družtvene svrhe, a 400 K u ime prinosa za izdanje ,Lugarskoga viestnika".
Povodom nenadanog premještenja družtvenog blagajnika p. n. g. kr. kot. šumara R. E r n y a iz Zagreba u Jasku, ^ imati će glavna skupština, prema objelodanjenom, programu, taj put osim tajnika, birati i blagajnika družtva.
Umrli. Na dne 18. svibnja' čitasmo u novinama žalostnu viest, da je na dne 13. svibnja o. g. Umro u Vukovaru, član našega družtva i vrlo zaslužni stručnjak, kr. žup. šumarski nadzornik J u l i j e V r a n i č a r, u 48 godini života. Pokojnik koji je u svoje doba služio med ju inim i u Karlovcu, Velikoj Gorici, Belovaru i Ogulinu, osiavio je svagdje kao sa-vje.^tan i vrstan stručnjak najljepšu uspomenu, uživajući toli kod svojih drugova, koli i prijatelja obde štovanje i ljubav. Svršio je o zemaljskom trošku svojedoba odličnim uspjehom šumarske nauke na c. i kr. visokoj školi za kulturu tla u Beču, a spadao je i medju revne suradnike našega lista, kao i šumarskoga nam družtva. Njegovi su smrtni ostanci sahranjeni, dne 15, svibnja poslije podne, na vukovarskom rimokatoličkom groblju, uz sveobee učešće mnogobrojnih njegovih tamošnjih prijatelja, drugova i štovatelja. Kako je pokojnik bio još u najljepšoj muževnoj dobi, a vrstan i radin stručnjak na polju domaćeg šumarstva, izgubila je naša domovina njegovom smrću, jednoga svojih najboljih šumara, a družtvo naše jednoga svojih odličnih članova. Oplakuje ga udova gospodja Anka rodjena Mihoković s dvoje djece. Laka mu zemlja i pokoj vječni!
Na d n e 21 . s v i b n j a i opet umro je u Zagrebu J o s i p S a c h e r , šumarnik gospoštije Bizovačke u miru, u 61. godini života svoga. Pokojnik bio je vrstan i uvažen stručnjak, a napose i suradnik mnogih lovačko-stručnih časopisa, te iskusan i podpuno naobraženi vještak na polju lovačke nauke i prakse. Napustiv pod konac prošle godine, bolesti radi, aktivnu šumarsku službu preselio se u Zagreb, da ovdje u miru, nađe lieka i okrepe, nu žalibože to mu nije bilo sudjeno, jer ga eto već nakon pet mjesecih ovdašnjeg boravka snašla neumoljiva sudbina smrti. Pokojni je iSacher bio rodom Ćeh, nu dugotrajnim svojim boravkom u našoj domovini, on
19
— 1 50 —
ju je podpuno obljubio kao svoju, dieleć s aama vaz la sve radosti i žalosti u narodnom životu. Prvo mu namjeateuje u Hrvatskoj bijaše g. 1873. u slažbi šumske uprave vlast. Nuštar, od kuda je god. 1877 stupio u službu baruna Prandau-a, pod koju su za onda spadale ogromne šumske površine sadanjih gospoštija Valpovo, Miholjac Dolnji i Bizovac, a kojoj je upravi na čelu stajao, prvak hrvatskog šumarstva i na glasu stručnjak Adolfo Danchelovskj, pod čijim je utjecajem i Sacher imao najljepšu priliku, stručno svoje znanje i u praksi 'isa-vršiti i proširiti. Nakoa smrti Prandau-ove i podielenja njegovih imanja, prešao je g. 1892. Sacher šum. upravi vlastelinstva bizovačkoga, kojoj je onda nakon umirovljenja ravnatelja Dan-chelovskog on došao i na čelo. Šumarskomu je družtvu bio jedan najstarijih i najodanijih članova, a šume i lovišta vlastelinstva Bizovačkoga, još će dugo biti najljepši dokaz njegovog neumornog, promišljenog i koristonosnog djelovanja, na polju našeg šumarstva i lovstva. Koliko li si je pokojnik umio štedi poštovanja i ljubavi za svog mnogodišnjeg službovanja u kotaru Dolnjo Miholjac kom, dokazom su i ona posebna izaslanstva, občine, vlastelinskog šumarskog i lovačkog osoblja kao i vatrogasnog družtva bizovačkog, koja ga uz ostale štovatelje i prijatelje odpratiše do hladnog groba. Sahranjen je dne 23. svibnja na centralnom groblju u Zagrebu. Oplakuju ga uz mnogobrojne prijatelje i štovatelje supruga Antonija, sa petero djece, od kojih mu sin Hugo zaprema dolično mjesto u statusu bosansko-hercegovačkog šumarskog osoblja, a uz ostale mu rodjake i zet, šumarnik gospošt'je Valpovo g. Stjepan pl Hankonj . Vrednom i čestitoaa pokojniku i prijatelju vječni pokoj i dug spomen.!
Različite vijesti. Sa zagrebačke šumarske akademije. Povodom poznatih do-
gođaja na sveučilištu u oči otvorenja drugog školskog polugodišta, odredila je vis. kr. zemaljska vlada, na dne 1. svibnja, i to na obrazloženu molbu akademskog senata — da se jur prije odredjeno zatvorenje sveučilišta, odnosno i otvorenje ljetnog semestra imade odgoditi do 20. svibnja.
Tim povodom veliki je dio sveučilištaraca, krenuo u Grac, Beč i Prag — da tamo u drugom polgodištu — nastave svoje nauke, a napose učinili su to i svi slušači šumarstva. I tako nema izgleda, da će se u obče tečajem ovoga ljetnoga semestra na šumarskoj akademiji moči držati predavanja. Koliko saznasmo
— 251 —
primljeni sn naši akademičari, bez svake dalnje zapreke za red. slušače na c. kr. visokoj školi za kulturu tla u Be u.
Hoće li to i ako da kakovih posljedica imati, i po to naše jedino šumarsko učilište, kao i dalnje riešenje još uvjek konačno neriešenog pitanja, o definitivnom uredjenju te naše visoke škole, danas je još neizvjesno. Svakako bi sada bila najbolja zgoda, konačnom, svrsi i šumarskim željama i doista odgovarajućemu riešenju, toga po budućnost hrvatskoga šumarstva toli važnoga pitanja.
Ovom prilikom nam je podjedno napomenuti, da je visoka kr. z. vi odjel za bogoštovje i nastavu, prema predlogu pro-tesorskoga zbora madroslovnoga fakulteta, kr. sveučilišta, od 17. ožujka, odnosno predlogu odbora za šumarsku akademiju od 7. ožujka t. g. riešitbom svojom od 17. travnja o. g. br, 8262 odredila medju inim i sliedeće :
1. Svi nastavnici oblii;atnih predmeta šumarske akademije sačinjavaju, »zbor nastavnika kr. šumarske akademije".
2. Zbor izabire iz svoje sredine, izmedju stalno u šumarskoj akademiji namještenih nastavnika, za svaku naukovnu godinu ,,pročelnika'.
3 ' Zbor održava redovne, a prema potrebi i izvanredne sjednice :
4. Pročelnik saziva i predsjeda sjednicama zbora, čuva spise, vodi kancelarijske poslove i podnosi izravno kr. zem. vladi, odjelu za bogoštovje i nastavu, račune o dotacijama i razne izvještaje, dok prepiše sjedničkih zapisnika podnosi preko dekanata, dotično profesorskoga sbora mudroslovnoga fakulteta, da taj eventualne svoje primjedbe može staviti ;
5. Djelokrugu zbora nastavnika šum. akademije prepuštaju se svi administrativni i stručni poslovi šum. akademije, kao i svi disciplinarni poslovi, koji se tiću slušača te akademije, dalje poslovi za oprost od plaćanja naukovine, za stipendije i podpore, te poslovi oko zavodskih dotacija.
6. Za rukovodjenje svih posala, koji spadaju u djelokrug pročelnika i zbora nastavnika šum. akademije, vrijede analogno isti propisi, koji su za istovrstne poslove na snazi u mudro-slovnom fakultetu.
7. Profesorskomu zboru mudroslovnoga fakulteta pridržavaju se sva personalija nastavnika šum. a dekanu toga fakulteta upisivanje slušača šum. akademije, testiranje indeksa, izdavanje absolutorija i svjedodžbi o polazku kao i predsjedanje semestralnim izpitima šum. akademije.
— 252 —
8. Gornje ustf.nove stupaju na snagu poretkom I I . polugodišta, g. 1907/08 i vrijede tako dugo, dok šumarska akademija bude uz taj fakultet prislonjena.
Zbor nastavnika šumarske akademije, izabrao je u smislu te naredbe, u sjednici obdržanoj na dne 28. travnja o g. jednoglasno svojim prvim ,,pročelnikom" za drugo polugodište ove školske godine, profesora šumarstva g. F . Z. Kepterčanka, koji je izbor vis. kr. zemalj, vlada, odpisom od 5. svibnja o. g. br. 9367 uzela olobrenjem na znanje.
Na naše ne malo začudjenje, čitasmo u časopisu »Viesti hrvat, dri žtva inžinira i arhitekta u Zagrebu« broj 3 za mj?8ec svibanj o. g. medju inim i sliedede priobdenje kr. profesora šum. akademije ing. g. V. Hlavinke :
»Iz pouzdane strane saznajemo, da će se u Zagrebu, v a l j d a već p o č e t k o m b u d u ć e š k o l s k e g o d i n e 1908/9 ustrojiti dvogodišnji geodetski tečaj za naobrazbu g e o m e t a r a .
Kojim će se načinom taj tečaj organizovati za s a d a j o š n i j e d e f i n i t i v n o o d l u č e n o : sa j e d n e se s t r a n e n a g l a s uje, da bi se takov tečaj mogao ustrojiti posve samostalno, a s l u š a č i t o g t e č a j a , d a b i m o g l i n e k o j a p r e d a v a n j a , k o j a p o d u d a r a j u u m a t e r i j i i o p s e g u s a n a u č n o m o s n o v o m š u m a r s k e a k a d e m i j e s l u š a t i t e p r e d m e t e n a t o m z a v o d u ; drugi pako drže, da bi se takav tečaj mogao najbolje ustrojiti u j e d n o sa i n ž i n i r s k o m š k o l o m , k o j a bi i m a l a s a č i n j a v a t i sa š u m s k o m a k a d e m i j o m i g e o d e t s k i m t e č a j e m p o s e b n u v i s o k u š k o l u ili p o l i t e h n i č k i f a k u l t e t na zag. sveučilištu.
Kojim če se načinom ova pitanja rješiti, j o š se n e z n a , ^ s t v a r se n a l a z i u t e č a j u . «
Neupuštajući se i u potanje razpravlanje o potrebi i shod-nosti tog predloga držimo ipak da nam je već i sada ovdje naglasiti, da bi se sa strogo šumarskoga stanovišta, svako definitivno riešenje pitanja o uredjenju višje šumarske obuke kod nas, koje bi moglo biti na uštrb, glavnomu načelu, d a v i š j a š u m a r s k a o b u k a d a n a s s p a d a l i h n a s v e u č i l i š t e , moralo smatrati, ne samo velikim nazadkom, već baš pogubnom činjenicom po šumarsku struku kao i budućnost hrvatskoga šumarskoga stališa.
A svakako se uz to nadamo, da se bar ovaj put neće kod riešavanja toga velevažnogs po nas šumara pitanja, postupati po onoj poznatoj: de nobis — sine nobis, kako se je to žali bože već češće do sada događalo.
Uredjuje profesor F. Ž. Kesterčanek Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dečak.)
Br. 4267. - 1908. NATJEČAJ.
Temeljem pravomoćne odluka kr. ove kotarske oblasti od 30. rujna 1907. br. 9038. razpisuje se ovime, nntježaj za mjesto nadlugara, u zemlj. zajednici Eiečica pravom na s'iededa b^riva:
1) GodiSnje plade oa 840 kruna (Osam stotina četrdeset); 2) Pragom na stan u naravi; iJ) ' ravom na potrebna goriva drva; 4) Pravom na uživanje vrta, nalazeći se kod lugarnice; 5) Pravom ua k jšenje trave i stelje po gospodarstvenima posjednicima u žurni Prekblatnica.
Pravom držanja potrebnog blaga i svinja, te paše i žirovine istih, u koliko je to iz šumsko ogojnib razloga dopustivo.
U dužnost mu se pabo stavlja naposebno čuvanje lugarskog sreza „Prekblst-nica', stoga mu je sjedište u lugarnici nalažedoj se u toj šumi.
Kontrolirati ostala dva lugara i lugarska sreza, voditi SVJ šumsko-tehničkom pomodnom osoblju spadajude poslove, po naputku i nalogu kr. kotarskog šumara, kojemu je lugarsko osoblje u smislu i;. 12. zakona od 26. ožujka 1894. u službenom pogledu neposredno podčinjeno.
Nadalje mu je dužnost uz redarstvenu lugarsku, strogo obavljati i lovo nadzi-rateljnu službu lovištah iste zem. zajednice u obsegu navedeniii lugarskih srezovah.
Tko žeii isto mjesto postići, imade svoju vlas oru-no pisanu molbenicu, putem sviije nadležne oblasti, najkasnije do konca lipnja 1908. ovoj oblasti podnieti obložene sa sliededim prilozima :
1. krstnim listom, 2. svjedočbom nbćinskog ili gradskog poglavarstva o ponašanju, 3. svjedočbom o dosadanjem službovanju, 4. Sfjedočbom o položenom izpitu.
Prve godine jest službovanje privremeno, dočim druge godine na temelju posebne molbe i predloga kr. kotarskog šumara, usljediti de definitivno imenovanje
U Karlovcu, 10. svibnja 1908. Kr. kotarski predstojnik.
Broj 4216 - 1908 OGLAS DRAŽBE. Dne 5. lipnja o. g. u 10 sati piije podne obđržavati dese, u uredu ove oblasti,
putem pismenih ponuda, javna dražba vrhu različite hrastove robe vriedne do SD.OOO kruna, a nalazede se n šumi zemljištne zajednice Mikleuš i na kolodvoru željezničke stanice -Mikloš. Pobliži dražbeni uvjeti mogu se vidjeti kod podpi^ane oblasti za vrieme ureeovnih sati
U Slatini, 4. svibnja 1908. ^ ^ . j ^^^^^^^^^^
Sadržaj. Strana
Gospodarstvena osnova za šumu si. i kr. glavnoga grada Zagreba, sastavljena na temelju naredbe kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 23. travnja 1903. broj 23152. Izradio Rudolfo Erny, kr. kot. šumar . . . 201—243
Listak. Družtvene viesti: Zaključni račun prihoda i razhoda družtva za g. 1907 — Nacrt družtvenog proračuna za g. 1908 — Ponovni poziv i program za ovogodišnju glavnu skupštinu družtva. — Viesti družtvene uprave. — Umrli članovi 244—250
Različite viesti: Sa zagrebačke šumarske akademije . 251—252 Prilog. ( L u g a r s k i v i e s t n i k . ) Podizanje šuma sađenjem.
Različite viesti: Glavna skupština družtva. — Umrli članovi. — Zahvala. — Zaključni račun mirovinske zaklade službenika II. b i. o. za g. 1907. — Lugarski izpiti, — Kijamet bosan. herc lugara.
Zlatna kolajna sa izložbe n Parizu 19O0.
Neuhofer i sin (Neuhofer & Sohn) c. kr. dvorski mebanii'ar
Bež (Wien) I, K o h l m a r k t 8. (Tvornica u Beču V. Hartmanngaase 5.)
Izrađjuje pod jamstvom izvrstne izrade i točne rekti-
fikacije
Boisolne Strojeve sa optičkom distanz-
mjerom.
Mjerače stolove. Perspek-
tiv ravnala. Letve za nive
liranje. Šumarske bou-
sole.
~~~ ^^^>^ Promjerke • iz željeza i drva.
iz platna ili odjela.
Planimetre itd. — Pantografe. Brojne čekide, aparate za prena^anje, crtala kao i sve vrsti matematičkih stro
jeva i mjerila.
n
Ilistrovaii cieiiiGi Mm
I"
i Svi se popravci obavljaju najholje u najkraćem roku.
Sveudilj na zaliha svih vrsti mjeračkih strojeva i pomagala.