undp for bl energy days - cca forum...3 •metodološki pristup obuhvata generalne sadržaje kojima...
TRANSCRIPT
Doc.dr. Nusret Drešković Vođa tima za ublažavanje
klimatskih promjena
DRUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN
O KLIMATSKIM PROMJENAMA UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Teslić, 10. 07.2012.
2
UVOD
Drugi nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine u skladu sa
okvirnom konvencijom Ujedinjenih Nacija o klimatskim
promjenama (SNC BH), iz oblasti Ublažavanja posljedica
klimatskih promjena, realiziran je u skladu sa rezultatima i
konceptima najnovijih naučnih istraživanja, koja se odnose na
emisijske scenarije, mitigacijske potencijale i mitigacijske mjere
sadržanih u nekoliko osnovnih međunarodnih i domaćih
strategijskih dokumenata.
1. Bazni koncept koji je primijenjen u oblasti ublažavanja
posljedica u Drugom nacionalnom izvještaju Bosne i
Hercegovine, određen je smjernicama i uputstvima sadržanim u
dokumentu „Instrukcije za izradu nacionalnih izvještaja
država članica koje nisu uključene u Aneks I Konvencije“
(17/CP.8).
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
3
• Metodološki pristup obuhvata generalne sadržaje kojima se
tretiraju sljedeći aspekti: procjena mitigacija, tehnički resursi
za mitigacijsku procjenu / evaluaciju, primjeri modela koji
mogu biti korišteni, pregled osnove i mitigacijski scenariji i
projekcije, prepreke i prilike za mitigaciju.
• Izvještavanje obuhvata podatke o implementiranim ili planiranim
programima i mjerama koji doprinose ublažavanju klimatskih
promjena, koji se odnose na: elaboraciju troškova
implementacije, opis mitigacijskog potencijala, opis
projektnih koncepata koji bi trebalo da uključuju okolišne i
društvene pogodnosti, opis ograničenja implementaciji.
• Članice koje nisu uključene u Aneks I trebaju da osiguraju, u
skladu sa svojim kapacitetima, informacije o implementiranim ili
planiranim programima i mjerama koji doprinose ublažavanju
klimatskih promjena na nacionalnom nivou.
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
4
2. Vrlo važan dokument koji je korišten u izradi SNC BiH, koji sadrži
sve relevantne savremene međunarodne smjernice za sve tri oblasti
klimatskih promjena, predstavlja „Četvrti izvještaj međuvladinog
panela o klimatskim promjenama“.
• U izvještaju su sublimirana sva do sada stečena naučna saznanja o
promjenama klimatskog sistema sa prihvaćenim metodologijama koje
se mogu koristiti u istraživanjima u različitim državama svijeta.
• Posebno važne analize koje se odnose na oblast ublažavanja uticaja
klimatskih promjena sadržane su u „Doprinos-u III. Radne grupe
četvrtom izvještaju o procjeni promjene klime međuvladinog
panela o klimatskim promjenama (IPCC) – Ublažavanje uticaja
klimatskih promjena“.
• U navedenom dokumentu su vrlo detaljno metodološki razrađeni
emisijski scenariji, mitigacijski potencijali i mitigacijske mjere
(preko 700 modela) za ublažavanje klimatskih promjena na globalnom
i regionalnom nivou i sa brojnim primjerima iz nacionalnih mitigacijskih
izvještaja po pojedinačnim sektorima.
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
5
• Doprinos 3. radne skupine Četvrtom izvještaju o procjeni IPCC
(Fourth Assessment Report - AR4) usredotočen je na nove naučne
spoznaje o naučnim, tehnološkim, ekološkim, ekonomskim i
društvenim aspektima ublažavanja promjene klime koje su objavljene
nakon Trećeg izvještaja o procjeni IPCC-a (TAR) i Posebnih
izvještaja o sakupljanju i pohranjivanju CO2 (Special Reports on CO2
Capture and Storage - SRCCS) te Posebnih izvještaja o očuvanju
ozonskog sloja i globalnog klimatskog sustava (SROC).
Izvještaj je podijeljen u šest dijelova:
1. Trendovi emisija stakleničkih gasova (greenhouse gas - GHG);
2. Kratkoročno i srednjoročno ublažavanje u različitim privrednim
sektorima (do 2030.g.);
3. Dugoročno ublažavanje (nakon 2030.);
4. Politike, mjere i instrumenti za ublažavanje promjene klime;
5. Održivi razvoj i ublažavanje promjene klime;
6. Nesigurnosti u spoznajama o promjeni klimatskog sistema.
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
6
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
3. Provedena istraživanja i dobiveni rezultati SNC BH su
posebno u skladu sa preporukama datim u Prvom nacionalnom
izvještaju, u kojem su identificirani priroritetni sektori koji će biti u
fokusu drugog izvještaja: sektor energetike, sektor daljinskog
grijanja, sektor stanovanja, sektor šumarstva, sektor
poljoprivrede, sektor otpada i sektor transporta (naknadno
uvršten).
Tematska cjelina „Procjena potencijala za ublažavanje klimatskih
promjena“ sadrži osnovne metodološke smjernice za izradu dva
scenarija za procjenu potencijalnih efekata smanjenja emisije
gasova staklene bašte:
osnovni scenarij, što znači ,,sve po starom’’, ili trenutni nivo
mitigacijskih aktivnosti u datom sektoru,
napredni scenariji smanjenja emisije gasova staklene bašte sa
primjenom mjera, što podrazumijeva organiziranu aktivnost na
stimulisanju mjera smanjenja emisije gasova staklene bašte.
7
Osnovne projektne smjernice u SNC BH u oblasti mitigacija su bazirane na: mjerama za ublažavanje klimatskih promjena u BiH koje će
modelirati moguće putanje emisija do 2020. godine; Identifikacija promjena u referentnom scenariju (business
as usual); Izrada i testiranje dva dodatna scenarija; Uključivanje recentnih pokazatelja o ekonomskom razvoju; Definiranje posebnih mjera i projektata sa povlasticama
ublažavanja. Prikupljanju relevantnih podataka, analizu tekućih i
potencijalnih mjera ublažavanja (uključujući dodatne cost-benefit analize).
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
8
1. Nadležna državna ministarstva: Ministarstvo civilnih poslova, ministarstvo komunikacija i prometa.
2. Nadležna Entitetska ministarstva: Ministarstvo prostornog uređenja F BiH, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije F BiH, Ministarstvo prometa i komunikacija F BiH, Ministarstvo okoliša i turizma F BiH, Ministarstvo trgovine F BiH, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstvo saobraćaja i veza, Ministarstvo trgovine i turizma RS.
3. Nadležne institucije Distrikta Brčko ; 4. Državni i entitetski Zavodi za statistiku.
IZVORI ZA PRIKUPLJANJE OSNOVNE BAZE PODATAKA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
9
Naziv Tip Broj
stan.
Tip
stanov.
Sistem
zagrijav. –
centralno
grijanje
Vrsta
energ.
Sistem
zagrijav. –
individ.
Zagrijav.
Poluc.
produkt
i
Potrošnj
a
energen
ata
Uticaj
na
okol.
Uticaj
na
klim.
promj.
Projekti
za smanj.
emisija
staklen.
plinova
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
...
PRIMJER STRUKTURE KORIŠTENOG UPITNIKA
OBLAST: STANOVANJE TABELARNA STRUKTURA UPITNIKA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
10
URBANI PROSTOR - VRUĆE TAČKE -
11
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Procjena mitigacijskih potencijala u SNC BH bazirana je na prijedlozima sadržanim unutar Okvir-a SPM 2: Potencijal ublažavanja i analitički pristupi. Kao prihvatljivije i prilagođenije općoj ekonomskoj situaciji u Bosni i Herecgovini su izabrane Bottom-up studije. Bottom-up studije se zasnivaju na procjeni opcija ublažavanja, naglašavajući specifične tehnologije i zakonsku regulativu. To su uglavnom sektorske studije koje podrazumijevaju nepromijenjenu makroekonomiju. Sektorske procjene su zatim sumirane da bi se dobila procjena globalnog potencijala ublažavanja za ovu procjenu.
12
Modeli od dna prema gore - bottom-up (17/CP.8):
• STAIR (Services, Transport, Agriculture, Industry and Residential
energy model – model usluge, saobraćaj, poljoprivreda, industrija i
stambena energije): fleksibilan model za scenarije dugoročne
mitigacije;
• GACMO: model proračunskih tablica za mitigacijske analize bazirane
na projektu;
• COPATH (Carbon Pasture Agriculture Total Harvesting): model
proračunskih tablica zaprocjenu toka karbona vezanog za šume;
• LEAP (Long-range Energy Alternatives Planning system) - Sistem za
dugoročno planiranje energetskih alternativa);
• ETO (Energy Technology Optimization): poredi izvore snadbijevanja
energijom da bi otkrio najjeftiniju opciju;
• EM (Environmental Manual for power development): alat za
uključenje okolišnih i podataka o troškovima u energetske projekte
vezane za donošenje odluka, posebno u zemljama u razvoju;
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
13
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
LEAP Data Set: Bosnia and Herzegovina_Starter
Inicijalna baza podataka je pripremljena iz više različitih izvora
podataka, među kojima su najvažnije:
International Energy Agency World Energy Balances (IEA,
2008),
United Nations Population Prospects (UN, 2008),
World Bank Development Indicators (World Bank, 2010),
UNIDO INDSTAT4 (UNIDO, 2009),
IPCC default GHG emission factors (IPCC, 1996)
World Energy Council Survey of Energy Resources (2007)
World Resources Institute CAIT database (2008),
Energy Information Administration (EIA) International Energy
Outlook (2009),
European Commission, European Economic Forecast (Spring
2010).
14
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
LEAP - STARTER ZA BIH
15
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Rezultati po sektorima: ELEKTROENERGETSKI SEKTOR U BIH
Osnovni pokazatelji potrošnje električne energije u BiH: Godišnja stopa porasta 3,37% (Studija energetike BiH, 2008.) Potrošnja el. energije u 2010., 41,5 PJ Povećanje potrošnje el.energije oko 1% godišnje (NEEAP BiH, 2012.) Emisija iz elektroenergetskog sektora 2001. godine – 7.957.420
tCO2ekv (SNC, procjene emisija). Koeficijent emisije mreže – 0,726 tCO2/MWh, Proizvodnja električne energije (2010.): 62,32 PJ (17.124 GWh) –
(Agencija za statistiku BiH, 2011.). Proračunata emisija CO2 (2010.) – 12.432.000 tona Definirana su 3 scenarija (bazna godina je 2010.): S1 („bussines as usual“) – bez promjena, S2 - referentni scenarij, S3 - napredni scenarij.
16
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
S1 („bussines as usual“) – zasnovan na proporcionalnom porastu emisija stakleničkih gasova sa porastom potrošnje električne energije. S obzirom da emisija stakleničkih gasova direktno zavisi i od proizvodnje električne energije, prema ovom scenariju se zadržava isti udio pokrivenosti potreba za energijom iz domaćih izvora.
12.432
15.740 16.222 16.704
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
2010. 2015. 2020. 2025.
godina
Gg
CO
2
17
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
S2 - referentni scenarij, podrazumijeva implementaciju projekata izgradnje elektroenergetskih postrojenja u skladu sa relevantnim entitetskim strategijama energetskog razvoja kao i sa važećim entitetskim prostornim planovima (podaci o planiranim investicijama dijelom su dobiveni i putem upitnika).
12.43215.740
18.95121.334
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
2010. 2015. 2020. 2025.
godina
Gg
tC
O2
18
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
S3 - napredni scenarij (scenariji smanjenja emisije GHG u BiH) se zasniva na sljedećim pretpostavkama: ulazak BiH u EU 2020. i preuzimanje obaveza smanjenja emisija GHG. Plaćanje emisionih dozvola (djelomično ili potpuno) će podstaknuti
korištenje nekarbonskih izvora energije; povećanje stepena energetske efikasnosti el.postrojenja; Predviđanja su da će jedna emisiona dozvola (za emisiju 1 tone ugljen
dioksida) koštati prema S3, preko 30 EUR po toni potrošenog uglja. S3 podrazumijeva iskorištavanje ekonomskog potencijala OIE.
12.432
15.740
8.389 9.444
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
2010. 2015. 2020. 2025.
godina
Gg
tC
O2
19
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
2010. 2015. 2020. 2025.
Gg
CO
2 napredni scenario - S3
referentni scenario - S2
bussines as usual - S1
Emisije ugljen dioksida iz elektroenergetskog sektora u BiH za period 2010 – 2025. – uporedni prikaz
Potencijal smanjena emisije metana iz rudnika (dio elektroen.sistema) Korištenje metana iz zraka za provjetravanje podzemnih jama mrkog
uglja (RMU Zenica, Breza, Abid Lolić, Kakanj); Potencijal smanjenja oko 150.000 tCO2/a (INC).
20
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Rezultati po sektorima: DALJINSKO GRIJANJE – TOPLOTNA ENERGIJA
Prema raspoloživim podacima, trenutno u BiH egzistira 25 preduzeća (12 u Republici Srpskoj i 13 u Federaciji BiH) koja se bave snabdijevanjem potrošača toplotnom energijom, odnosno 29 sistema daljinskog grijanja (u okviru UNIS Energetika d.o.o. Sarajevo posluju tri sistema daljinskog grijanja u Sarajevu, Travniku i Novom Travniku)
Prema podacima iz 2008. godine gradskim centralnim grijanjem je obuhvaćeno oko 12% domaćinstava u BiH.(ESHP, Modul 1-B)
Generalno u većini preduzeća daljinskog grijanja, toplana i pripadajuće oprema su stari između 25 i 30 godina i nalaze se na kraju svog eksploatacijskog vijeka što uslovljava da ovi sistemi rade sa niskom efikasnošću, te u ovim sistemima postoje značajni gubici toplotne energije koji dostižu vrijednost i do 60%.
Značajnije rekonstrukcija izvedene samo u Sarajevu, dok su u većini drugih sistema izvršene samo najneophodnije rekonstrukcije u cilju obezbeđivanja minimuma funkcionisanja sistema daljinskog grijanja.
21
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Mjere za ublažavanje postojećeg stanja Mjere imaju za cilj povećanje energetske efikasnosti te poboljšanje funkcionisanja cjelokupnog sistema daljinskog grijanja. Mjere sa strane proizvodnje i distribucije: opšte mjere, zahvati na
cjevovodima, zahvati na sistemu prijenosa, distribucije i snabdijevanja, Zahvati na agregatima i regulacija;
Mjere sa strane potrošnje: individualno mjerenje toplotne energije prema stvarnoj potrošnji, poboljšanje toplotnih karakteristika zgrada;
S obzirom na specifičnosti svakog od proizvođača i distributera toplotne energije, nepostojanja odgovarajućih relevantnih podataka, teško je bez odgovarajuće egzaktne analize svakog od njih tačnije ustanoviti ukupne efekte provođenja navedenih mjera kao i iznos materijalnih sredstava neophodnih za provođenje istih.
22
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Scenariji razvoja sistema daljinskog grijanja Razmatrana su tri scenarija razvoja sistema daljinskog grijanja S1 – referentni scenarij potrošnje energije, S2 – scenariji potrošnje energije s mjerama smanjenja
potrošnje, S3 – niži scenarij potrošnje energije odnosno ekonomskog rasta. Svi scenariji predviđaju toplifikaciju daljnjih gradskih četvrti i širenje toplotnih mreža Emisije ugljen-dioksida u periodu od 2010. do 2025. godine, određene su na osnovu podataka o finalnoj potrošnji energije u oba entiteta za sva tri scenarija razvoja.
23
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Scenario S1 [PJ]
Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025
Republika Srpska 1.762 2.240 2.580 2.885
Federacija BiH 3.926 4.678 5.486 6.294
Bosna i Hercegovina 5.687 6.918 8.067 9.180
Scenario S2 [PJ]
Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025
Republika Srpska 1.730 2.152 2.289 2.385
Federacija BiH 3.926 4.236 4.515 4.763
Bosna i Hercegovina 5.655 6.388 6.802 7.147
Scenario S3 [PJ]
Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025
Republika Srpska 1.753 2.158 2.378 2.562
Federacija BiH 3.926 4.449 4.997 5.546
Bosna i Hercegovina 5.680 6.609 7.376 8.109
Scenariji razvoja sistema daljinskog grijanja
24
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Scenario S1 [t]
Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025
Republika Srpska 132860.072 155385.485 142265.547 156939.221
Federacija BiH 236750.482 218129.674 264043.469 311547.419
Bosna i Hercegovina 369610.554 373515.159 406309.016 468486.640
Scenario S2 [t]
Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025
Republika Srpska 130390.153 149268.885 120738.825 123593.220
Federacija BiH 236750.482 196916.399 211617.792 226096.614
Bosna i Hercegovina 367140.634 346185.284 332356.617 349689.834
Scenario S3 [t]
Admin.ustroj.j. 2010 2015 2020 2025
Republika Srpska 132275.859 149831.152 131096.042 139383.650
Federacija BiH 236750.482 204565.056 236249.529 269565.750
Bosna i Hercegovina 369026.341 354396.208 367345.571 408949.399
Procijene emisije CO2 iz različitih sistema gradskog centralnog grijanja
25
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Rezultati po sektorima: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
OIE: Biogas, Sunčeva energija, Geotermalna energija. Energija dobivena iz Biogasa Biomasa se može uglavnom koristiti u proizvodnji toplotne i/ ili električne energije. Najčešće su primjene biomase za proizvodnju toplotne energije i tople vode u domaćinstvima. Za sada korištenja u BiH nema biogasa za proizvodnju električne energije, iako su urađeni neki idejni projekti.
Dostupna biomasa Agriculture potencial (PJ) Biogas (stočno porijeklo) 20 100 000 m 0.508
Udio metana CH4 u biogasu: 60% od 20.100.000 m3 ( ili 0,508 PJ), tj. 12.060.000 m3 (0,303 PJ). Uračunavanjem udjela metana u biogasu, ukupna količina metana dobivena od date količine biogasa je 7.236.000 m3.
26
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Energija dobivena iz Sunčeve energije BiH je zemlja sa velikim brojem sunčanih dana u godini - može imati
velik značaj u termalno-solarnom sistemu za grijanje vode (fotonaponska varijanta (PV) je još skupa opcija za proizvodnju elektriciteta);
Solarna energija se može analizirati sa tačke gledišta energetske efikasnosti u domaćinstvima, stambenim, komercijalnim ili industrijskim objektima i može dati izražen lokalni doprinos u smanjenju potrošnje elektr.energije;
Postoje procjene da bi solarna energija u BiH mogla podmiriti oko 5% energetskih potreba.
Vrste altemativnih energetskih izvora
Nivo korišćenja u 1995. (EU)
Procjena korišćenja za 2010. (EU)
Solarne ćelije 0,03GW 3 GW
Solami termalni kolektori 6,5 Mm2 100 Mm2
Pasivne solame primjene 35 Mten
27
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Energija dobivena iz Geotermalne energije Toplotni parametri vode su niski i nedovoljni za konvertovanje u
električnu energiju (na dubini od 2 km se dobije potrebna temperatura vode od 80 - 100oC, ali je bušotina previše skupa;
GE se koristi na više lokacija u BiH, ali samo za termalne svrhe, rekreaciju, za medicinske ili turističke potrebe (u spa centrima), isto tako za grijanje objekata, i za grijanje u staklenicima;
Podaci ukazuju da se korištenje GE u BiH može razmatrati lokalno, sa aspekta energetske efikasnosti u poljoprivrednim i industrijskim sektorima, kao i u sektoru grijanja.
Moguća proizvodnja primarnih oblika energije u RS (Plan razvoja energetike RS, 2010)
28
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Scenarij 1 (business as usual) Emisija GHG raste proporcionalno sa porastom proizvodnje/potrošnje
energije (uz provođenje mjera povećanja EE). Najdestruktivniji okolišni scenario, nema uključivanja obnovljivih
izvora energije GE, Bg, SE; Scenarij 2 (referentni scenarij) Radi samo sa postojećim termalnim postrojenjima u BiH Implementacija projekata iz entitetskih strategija razvoja
elektroenergetskog sektora, uz povećanje EE Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH, 2009. Strategija razvoja energetike RS-a, 2012. Scenarij 3 (napredni scenarij) Ulazak BiH u EU između 2015. i 2020. godine ili preuzimanje obaveza
smanjenja emisija GHG; Reducira potrošnju energije - relativno optimistične prognoze; povećanje stepena efikasnosti postrojenja; intenzivno iskorištavanje potencijala OIE;
29
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
2010 2015 2020 2025 2030 (TJ)
S1 0,3 5,3 13,1 28 47,5 S2 0,3 7,9 47,7 154,8 285,4 S3 0,3 5,0 11,9 24,8 40,8
Moguća proizvodnja primarnog oblika energije- energija Sunca za sva tri scenarija (TJ)
2010 2015 2020 2025 2030 TJ
S1 0 26,8 56,7 66,9 70,0 S2 0,0 25,5 47,8 49,9 50,6 S3 0,0 25,9 53,4 60,7 61,2
Moguća proizvodnja primarnog oblika energije- geotermalna energija za sva tri scenarija (TJ)
30
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
STANOVNIŠTVO: Pretpostavljeni broj stanovnika BiH: 3.447.156 ; broj domaćinstava: 1.054.613 (Agencija za statistiku BiH - Ankete
2007. godine) ; Prosječan broj stanovnika po domaćinstvu: 3,25 stanovnika; Prosjek u urbanom području: 3,16 stanovnika; Prosjek - ruralno i poluurbano: 3,41 stanovnik; KARAKTERISTIKE STAMBENOG FONDA : Pretpostavljeni broj stanova: 1.200.000 (INC 1.100.000) Popis 1991. broj stanova: 1.207.693, prosj. pov. 60,45 m² ; Prosječna vel. stana 2004-2007: 73 m² (Agencije za statistiku BiH) Prema Studiji energetskog sektora BiH: 86 m² ; 29% stanova u zgrada, 71% u porodičnim kućama (Studija, 2008) ; Starost stambenog fonda velika: preko 80% starije od 30 godina ;
Rezultati po sektorima: STANOVANJE
31
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
POTROŠNJA ENERGIJE U STAMBENIM ZGRADAMA: Prosječna grijana površina: 55,72 m² (Studija, 2008), realno manja; Prosječna potrošnje enegije za grijanje: 200 kWh/ m²a st. Površine
(Studija, 2008); Prosječna godišnja potrošnja energije za grijanje domać.: 11.144kWh Prosječna god. potrošnje el. energije po domaćinstvu: 4.000 kWh ;
JAVNE ZGRADE: Nedostatak podataka o sektoru - procjene na osnovu ankete (Studija, 2008): Površina procijenjena 5 m²/rezident = 19.000.000 m² Prosječna potrošnja energije izuzetno velika: Usluge-turizam i ugostiteljstvo: 392 (324+79) kWh/m²a Obrazovanje: 240 (216+24) kWh/m²a Trgovina: 345 (256+89) kWh/m²a Zdravstvo: 605 (572+33) kWh/m²a Uprava i administracija: 267 (220+47) kWh/m²a
32
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
MITIGACIJSKI SCENARIJI - STAMBENE ZGRADE I JAVNE ZGRADE S1 - scenario sa jako blagim rastom BDP i potrošnjom energije Osnovna odlika ovog scenarija je nastavak sadašnjih trendova, tj. porast stanovništva, izgradnja stanova i potrošnja energije, koji će rasti skoro linearno. U ovom scenariju nisu predviđene nikakve mjere za smanjenje potrošnje energije, jer je ekonomska moć država slaba, te nema sredstava za ulaganje u bilo kakve mjere. S2 – scenario sa sred.brzim porastom BDP i bez mjera en. efikasnosti Osnovne odlike ovog scenarija su srednje brz rast BDP i sa njim povećana potrošnja energije bez provođenja ikakvih mjera energetske efikasnosti. S obzirom da se ne provode mjere energetske efikasnosti potrošnja energije znatno raste, jer se gradi veći broj stambenih zgrada, a istovremeno sa jačanjem ekonomske moći stanovništva povećava se i potrebe za energijom na nivou jednog domaćinstva (veća grijana površina, veći broj aparata u domaćinstvu).
33
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
S3 - scenario sa srednje brzim porastom BDP i sa provođenjem mjera energetske efikasnosti, tj. mjera za smanjenje potrošnje Ukoliko bi se ekonomski razvoj zemlje odvijao po scenariju srednje
brzog razvoja i rasta BDP porast potrošnje energije bi bio velik. Provođenjem mjera energetske efikasnosti trend rasta potrošnje
energenata bi bio usporen. U navedenom slučaju bi se mogle postići značajne uštede, tj.
smanjenje potrošnje energenata i emisije CO2.
34
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Rezultati po sektorima: UPRAVLJANJE OTPADOM
U skladu sa prikupljenim statističkim podacima i prema Agenciji za statistiku BiH, procijenjena količina proizvedenog komunalnog otpada za 2009. godinu iznosi 1.493.060 tona, odnosno 389 kg po stanovniku godišnje, ili 1.08 kg po stanovniku na dan.
U 2009. godini sa javnim odvozom prikupljeno je 1.362.592 tona komunalnog otpada. Procenat stanovnika koji su uključeni u odvoz komunalnog otpada iznosi prosječno 67%.
Ostatak od 33% populacije koji ne koriste komunalne usluge su najvećim dijelom ruralna područja naseljenih mjesta.
U ukupnoj količini prikupljenog otpada miješani komunalni otpad učestvuje sa 92,5%, odvojeno prikupljeni komunalni otpad sa 5,9%, otpad iz vrtova i parkova 1,1% i ambalažni otpad sa 0,5%.
Na odlagališta otpada u 2009. godini odloženo je 1.422.513 t otpada. Podaci o tokovima otpada dopremljenog na odlagališta potvrđuju
potpuno oslanjanje na trajno odlaganje komunalnog otpada.
35
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Godišnja količina
2010 godina (tona)
Procjenjena
godišnja količina
2015. godina
(tona)
Procjenjena
godišnja količina
2020. godina
(tona)
Procjenjena
godišnja količina
2025. godina
(tona)
Ukupna količina proizvedenog komunalnog
otpada u Republici Srpskoj (tona) 392891,00 404677,73 416818,06 429322,60
Ukupno odloženi otpad u RS (tona) 306758,00 315960,74 325439,56 335202,75
Procjenjena količina biorazgradivog otpada -
50% ukupne količine odloženog otpada u RS
(tona)
196445,50 202338,87 208409,03 214661,30
Ukupna količina proizvedenog komunalnog
otpada u FBiH (tona) 1184056,00 1219577,68 1256165,01 1293849,96
Ukupno odloženi otpad u FBiH (tona) 999714,00 1029705,42 1060596,58 1092414,48
Procjenjena količina biorazgradivog otpada -
50% ukupne količine odloženog otpada u
FBiH (tona)
499857,00 514852,71 530298,29 546207,24
Ukupna količina proizvedenog komunalnog
otpada u BiH (tona) 1576947,00 1624255,41 1672983,07 1723172,56
Ukupno odloženi otpad u BiH (tona) 1306472,00 1345666,16 1386036,14 1427617,23
Procjenjena količina biorazgradivog otpada -
50% ukupne količine odloženog otpada u BiH
(tona)
653236,00 672833,08 693018,07 713808,61
Procjenjene godišnje količine proizvedenog komunaln.otpada, količine biorazgradivog otpada
36
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Struktura 2010 2015 2020 2025
Ukupna količina komunalnog otpada u Republici
Srpskoj (tona) 392891,00 404677,73 416818,06 429322,60
Ukupno odloženi otpad u RS (tona) 306758,00 315960,74 325439,56 335202,75
Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50%
ukupne količine odloženog otpada u RS (tona) 196445,50 202338,87 208409,03 214661,30
Ukupna količina komunalnog otpada u FBiH (tona) 1184056,00 1219577,68 1256165,01 1293849,96
Ukupno odloženi otpad u FBiH (tona) 999714,00 1029705,42 1060596,58 1092414,48
Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50%
ukupne količine odloženog otpada u FBiH (tona) 499857,00 514852,71 530298,29 546207,24
Ukupna količina komunalnog otpada u BiH (tona) 1576947 1624255,41 1672983 1723172,56
Ukupno odloženi otpad u BiH (tona) 1306472 1345666,4 1386036,16 1427617,25
Procjenjena količina biorazgradivog otpada - 50%
ukupne količine odloženog otpada u BiH (tona) 696302,5 717191,6 738707,3 760868,6
S1 – Osnovni scenario. Procjenjene ukupne količine proizvedenog otpada, količine biorazgradivog otpada i pripadajuće emisije CO2eq
37
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
S2 - Napredni scenario. Napredni scenario predviđa smanjenje generisnog biorazgradivog
otpada koji će se postići jačanjem javne svijesti ali i promjenom načina naplate odvoza otpada koji treba sa prakse naplate po domaćinstvu, članu porodice ili kvadratnom metru stambenog i poslovnog prostora, pređe na sistem naplate prema zapremini proizvedenog/odvezenog otpada;
Ove promjene će smanjiti troškove odvoza otpada, dodatne emisije uslijed transporta otpada, smanjiće troškove deponovanja otpada i produžiti vijek trajanja deponijama;
Procijenjeno smanjenje prema iskustvima iz EU i u skladu sa tokovima u BiH, je 10% od količina iz 2010. godine do 2020. godine, i 20% od količina iz 2010. godine do 2025. godine.
Nije realno da će do 2015. godine doći do značajnog smanjenja proizvedenog biorazgradivog otpada kao i provođenja novog načina prikupljanja otpada.
38
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Podaci iz 1981. godine pokazuju da se 17,7% stanovništva bavilo poljoprivredom, dok podaci zasnovani na popisu stanovništava iz 1991. godine, iako službeno nisu objavljeni, pokazuju da je 16,6% stanovništva bilo zaposleno u poljoprivredi.
Prema procjenama sektor poljoprivrede predstavlja glavni izvor zapošljavanja za stanovništvo u okviru kojeg je zaposleno preko 21% stanovništva u poslijeratnom periodu;
U periodu do 1992. godine udio poljoprivrede u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) U BiH kretao se u rasponu 12‐14%, da bi nakon rata zbog destrukcije ukupnog gospodarstva taj udio poprimio još viši nivo;
Nakon toga, zbog rasta drugih grana gospodarstva, uslijedio je pad tog udjela na 11,2% u 2000. godini;
Rezultati po sektorima: POLJOPRIVREDA
39
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
1990 (ha) 2000 (ha)
Poljoprivredno zemljište
Obradive površine
-oranice i bašče
-voćnjaci
-vinogradi
-livade
Pašnjaci
Ribnjaci
Trstici i bare
1.585.000
1.018.000
93.000
6.000
468.000
932.000
4.000
4.000
Poljoprivredno zemljište
Obradive površine
-oranice i bašče
-voćnjaci
-vinogradi
-livade
Pašnjaci
Ribnjaci
Trstici i bare
1.118.000
1.021.000
93.000
4.000
447.000
569.000
3.000
6.000
Struktura poljoprivrednih površina po kategorijama korištenja u BiH
40
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
MITIGACIJSKI POTENCIJALI U POLJOPRIVREDNOM SEKTORU Oranice i bašče Mitigacijski potencijal: Vegetacija – 1,9 t/ha C Tlo – 80,0 t/ha C Livade umjerenog klimatskog pojasa Vegetacija – 7,2 t/ha C Tlo – 236,0 t/ha C Mitigacijski potencijali poljoprivrednog sektora u BiH (2000.) 1. Oranice i bašče Vegetacija – 1.939.900 t/ha C Tlo – 81.680.000 t/ha C 2. Livade Vegetacija – 3.218.400 t/ha C Tlo – 105.492.000 t/ha C
Ukupno: 192330300 t/ha C
41
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Rezultati po sektorima: ŠUMARSTVO
Šume Bosne i Heregovine imaju veoma raznovrsnu strukturu na nivou zastupljenosti po šumskim zajednicama.
Glavne vrste koje se sreću u šumama u BiH su jela, omorika, bijeli i crni bor, bukva, različiti varijeteti hrasta i manji broj plemenitih lišćara i voćki.
Šume i šumsko zemljište u BiH obuhvataju površinu od približno 2.709.800 ha (prema podacima iz 1990. godine), što je oko 53% BiH.
U državnom vlasništvu je 2 186 300 ha ili 81%, dok je u privatnom posjedu 523 500 ha ili 19%.
Većina ovih privatnih šuma je male veličine (oko 2 ha) i široko su razbacane po cijeloj teritoriji BiH, s neriješenim pitanjima vlasništva zbog migracije stanovništva;
Ipak, neke su prethodne studije (uglavnom zasnovane na satelitskim istraživanjima pomoću CLC CORINE programa) pokazale da je stvarna pokrivenost šumama manja za 10-15% nego što je procijenjeno.
42
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Tip šume P (ha)
FBiH RS Ukupno
Visoke šume sa prirodnom regeneracijom
523 832,1 459 090,0 982 922,1
Visoke degradirane šume 13 434,5 23 225,0 36 659,5
Šumski zasadi 67 717,5 60 833,0 128 550,5
Izdanačke šume 25 3297,0 174 119,0 427 416,0
Površine pogodne za ponovno pošumljavanje
18 6141,1 207 719,0 393 860,1
Površine pogodne za ponovno pošumljavanje i gospodarenje
1 16 840,7 55 739,0 172 579,7
Ukupna nesporna površina šuma 1 161 244,9 98 0725, 2 141 969,9
Minirana područja / sporna uzurpacija 118 659,0 17 211,0 135 870,0
Ukupno 1 279 903,8 997 936,0 2 277 839,8
Struktura šuma po kategorijama i teritorijalnoj pripadnosti
43
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
MITIGACIJSKI POTENCIJALI U ŠUMSKOM SEKTORU Osnovne mjere ublažavanja podrazumijevaju povećanje kapaciteta ponora šuma uključuju praktične načine primjene određenih metoda silvikulture (povećano vezivanje ugljika u drvnu biomasu); Navedeni cilj bi se mogao postignuti povećanjem površine pod šumom ponovnim pošumljavanjem goleti, što bi povećalo ukupni godišnji porast biomase. Mitigacijski potencijal (Šume umjerenog klimatskog pojasa): Vegetacija – 56,7 t/ha C Tlo – 96,2 t/ha C Mitigacijski potencijali poljoprivrednog sektora u BiH (2000.) 1. Šume Vegetacija – 153.645.660 t/ha C Tlo – 260.682.760 t/ha C
Ukupno: 414.328.420 t/ha C
44
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Kategorija zemljišta 1990. 2005. 2020. 2035.
Šume 2 210 000 2 185 000 2 160 000 2 135 000
Druga zemljišta pokrivena drvećem (uključujući zemljište pogodno za ponovno pošumljavanje)
500 000 549 000 647 000 -
S1 - Osnovni scenarij
Zasniva se na promjenama u pokrivenosti šumama; Između 1990. i 2000. godine BiH je prosječno gubila 2.500 ha šume
godišnje (FAO, 2005). Ukupno je u periodu od 1990. i 2005. godine Bosna i Hercegovina
izgubila 1,1% svog šumskog pokrivača ili oko 25 000 ha (FAO, 2005). Ovaj broj je primijenjen u odnosima na procjenu za 2015. i 2030.
godinu.
45
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
S2 – Napredni scenarij (scenarij ublažavanja)
Kategorija zemljišta 1990. 2005. 2020. 2035.
Šume (ha) 2 210 991 2 185 000 2 218 000 2 251 000
Druga zemljišta pokrivena drvećem (ha) 500 000 549 000 483 000 4 017 000
Preporučeni godišnji porast po scenariju ublažavanja je 11.000 ha za period od pet godina;
U skladu s tim, procijenjena površina po scenariju ublažavanja povećala bi pokrivenost šumom za još 33.000 ha tokom narednih 15 godina i za isto toliko do 2035. godine.
Procjena je da će se pažljivim planiranjem porasta šumskog pokrivača površina pogodna za pošumljavanje koja trenutno nije pošumljena smanjiti.
46
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Dužina (km)
Kategorija ceste FBiH Distrikt RS Brčko Ukupno
Autocesta 37,60 ** - 37,60
Cesta
rezervisana za
saobraćaj
motornih vozila
39,50 ** - 39,50
Magistralna
cesta
2.005,00 1.780,70 ** 3.785,70
Regionalna cesta 2.461,80 2.182,90 36,80 4.681,50
Lokalna cesta ** ** 170,66 14.200,00
UKUPNO 4.543,90* 3.963,60* 207,46* 22.744,30
Cestovna infrastruktura
Gustina ukupne cestovne mreže u Bosni i Hercegovini iznosi 44 km na 100 km2, dok gustina magistralnih cesta iznosi 7,4 km / 100 km2. U Federaciji BiH gustina magistralnih cesta iznosi 7,67 km / 100 km2, a u Republici Srpskoj 7,17 km / 100 km2. U Bosni i Hercegovini, gustina cestovne mreže prema broju stanovnika iznosi 5,68 km cesta na 1.000 stanovnika, odnosno 0,94 km magistralnih cesta / 1.000 stanovnika.
47
0
100000
200000
300000
400000
500000
600000
700000
800000
900000
1000000
1100000
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Br.reg.voz.
Cestovna suprastruktura
Ukupan broj
registrovanih
vozila u 2010
Ukupan broj
registrovanih
vozila u 2011
Razlika u broju
reigistrovanih
vozila u %
Federacija BiH 569.859 611.766 7,35
Republika Srpska 353.952 381.568 7,80
Distrikt Brčko 30.614 32.920 7,53
Ukupno u BiH 954.425 1.026.254 7,53
Godina Br.reg.voz.
2003 646658
2004 695828
2005 705827
2006 769682
2007 778474
2008 881389
2009 905418
2010 954425
2011 1026254
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
48
Željeznička infrastruktura
• Po podacima iz 2010 g. ukupna dužina željezničkih pruga u BiH iznosi 1031 km, od čega je u Federaciji BiH 608,495 km odnosno u RS 422,505 km. Njima treba dodati i industrijske kolosijeke koji su uspostavljeni do svakog značajnijeg proizvodnog kapaciteta;
• Od navedenih vrijednosti 440 km ili 72% u FBiH je elektrificirano željezničkih pruga, dok je u RS 79% ili 336 km;
• Od ukupne dužine 87 km čine pruge sa dva kolosjeka. • Postoje dva glavna željeznička pravca: jedan je pravac sjever-jug
(Šamac– Sarajevo – Čapljina/Ploče), a drugi ide pravcem zapad-istok (Bosanski Novi / Novi Grad – Doboj – Tuzla – Zvornik);
• Dionica Bosanski Novi / Novi Grad – Bihać – Martin Brod je dio pruge sjever-jug, koja povezuje centralni i sjeverni dio Hrvatske i sjeverozapadnu Bosnu sa lukom Split na jadranskoj obali;
• Pruga Beograd – Bar prolazi kroz BiH u dužini od 14 km;
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
49
Zračni saobraćaj u BiH
• U Bosni i Hercegovini postoji 27 zvanično registriranih aerodroma, dok su samo 4 od njih registrirana za međunarodni saobraćaj;
• Četiri pomenuta aerodroma registrirana za međunarodni vazdušni saobraćaj su u fazi dovođenja na nivo opisan za njihove kategorije u ICAO standardima.
• Godišnji broj putnika je u 2010.g. Iznosio oko 450.000 za Sarajevski aerodrom, dok Banja Luka, Mostar i Tuzla imaju relativno nizak, ali sve veći broj putnika.
• Aerodromi u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli su obnovljeni tokom poslijeratnog perioda.
• Ukupne donatorske investicije u renoviranje ovih aerodroma iznosile su oko 70 miliona KM.
• Troškovi opreme i instalacije koja je potrebna u skladu sa Ugovorom CEATS su procijenjena na 14 miliona eura.
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
50
Vodni saobraćaj
• Mreža plovnih puteva na unutrašnjim vodama i dio jadranske obale, predstavljaju BH potencijal za razvoj i korištenje vodnog saobraćaja;
• Mrežu plovnih puteva na unutrašnjim vodama u BiH čine prirodni tokovi rijeke Save- 333 km, rijeke Drine- 15 km, rijeke Bosne- 5 km, rijeke Vrbas- 3 km, Une- 15 km, dio Neretve, te nekoliko prirodnih i vještačkih jezera;
• Tokom rata došlo je do obrazovanja različitih prepreka na plovnim putevima, počev od mina zatim konstrukcija porušenih mostova, potonulih plovila, nanosima, i sl., što, uz neriješen pravni status rijeke, sadašnju plovidbu čini skoro nemogućom;
• S obzirom da je promet na unutrašnjim plovnim putevima u BiH dugo bio zanemaren, udio riječnog u ukupnom prometu u 2000. godini je iznosio 1%.
• Osnovna obilježja stanja u riječnom prometu BiH su: zapušteni plovni putevi, nepostojanje tehnološki moderne flote (tegljenje umjesto potiskivanja), kao i devastiranost luka i nedostatak brodogradilišta i sl.
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
51
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Scenarij 2010 2015 2020 2025
S1 920000 1029000 1138000 1247000
S2 920000 980000 1040000 1100000
S3 920000 858667 797334 736000
Cestovni promet – S1 - osnovni scenarij Podrazumijeva kontinuirani trend rasta broja motornih vozila sa
kontinuiranim opadanjem energetske efikasnosti; Cestovni promet – S2 - referentni scenarij Podrazumijeva porast broja motornih vozila po stopi od oko 7 %
godišnje, ali čija j straorost iznad 15 g.; Cestovni promet - S2 napredni scenarij Podrazumijeva porast broja motornih vozila po stopi od oko 7 %
godišnje, ali čija je straorost ispod 10 g.;
Potrošnja dizel i benzinskog goriva po scenarijima (u t)
52
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Shodno navedenim vrijednostima može se odrediti ukupna podsektorska emisija glavnog GHG gasa u posektoru drumskog saobraćaja koja za baznu godinu iznosi oko 25 mil. g CO2/km.
U odnosu na baznu 2010.g. očekivani prosječni godišnji rast broja motornih vozila iznosiće oko 7%, odnosno treba očekivati da će porast godišnje potrošnje goriva dostići vrijednost od najmanje 3,5%, što govori da će ukupna potrošnja dizela i benzina dostići 1.247.000 tona u 2025. godini;
Proračunata vrijednost emisije CO2 iz drumskih motornih vozila za osnovni scenarij (sve po starom, bez promjena, sa utvrđenim trendom promjena) iznosio bi oko 34 mil. g CO2/km, što je u odnosu na baznu godinu porast za oko 35 %.
53
• Tresetišta su posebno značajan tip staništa koji je na globalnom nivou akumulirao ogromne količine ugljika;
• Današnji rudnici uglja su nekada bili tresetišta; • Bez ovih fosilnih tresetišta vjerovatno ne bi bilo Industrijske
revolucije, niti antropogene emisije CO2, antropogenog globalnog zagrijavanja, a samim time niti zanimanja za tresetišta kao skladišta ugljika;
• Komercijalna ekstrakcija treseta vodi ka značajnom gubitku potencijala za skladištenje i fiksiranje ugljika.
• Značajan je i gubitak čvrstog i rastvorenog ugljika u tlu prilikom oticanja voda.
• Procjenjuje se da se i do 2,9 tona ugljika može izgubiti sa površine od 100 ha u toku jedne sezone.
TRESETIŠTA
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
54
• Ukupna površina histosola (niskih treseta) u Bosni i Hercegovini iznosi 9708,47 ha.
• Tlo: 9708.47 ha x 642.90 t/ha C = 6 241 575,36 t
• Vegetacija: 9708.47 ha x 42.90 t/ha C = 416 493,36 t UKUPNO: 6.658.069 t/ha C
TRESETIŠTA
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
55
DUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA
SEKTOR: UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
ZAKLJUČAK Mjere i projekti ublažavanja posljedica klimatskih promjena u BiH
treba posmatrati u kontekstu ekonomskog razvoja BiH. S tim u vezi, prioritetni su oni mitigacijski projekti i mjere koje
doprinose zapošljavanju u BiH i razvoju prioritetnih sektora kao što su energetika, poljoprivreda, šumarstvo, građevinarstvo i sl.
Nakon toga, prednost treba dati projektima koji najmanje koštaju prema jedinici izbjegnute emisije.
Koristi od implementacije projekata smanjenja emisija stakleničkih gasova u BiH po značaju su: povećanje zaposlenosti, dovođenje stranih investicija, transfer najboljih raspoloživih tehnologija (Best Available Technique - BAT), povećanje energijske efikasnosti (EE).
Na ovaj način će se ostvariti povećanje konkurentnosti, dodatni prihodi od smanjenja emisije stakleničkih gasova i dodatno sticanje iskustva o dostupnim opcijama za smanjenje emisije stakleničkih gasova u svrhu razvoja regulative o klimatskim promjenama.