univerzitet u banjoj luci medicinski fakultet katedra za dermatovenerologiju seminarski rad
DESCRIPTION
Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad URTICARIA Prof. dr Bogdan Zrnić, mentor Igor Dumanović, student, broj indeksa:6085/2007. Banja Luka, decembar 2010. -Urtikarija je vrlo često oboljenje. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
![Page 1: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/1.jpg)
Univerzitet u Banjoj LuciMedicinski fakultetKatedra za dermatovenerologiju
Seminarski rad
URTICARIA
Prof. dr Bogdan Zrnić, mentor Igor Dumanović, student, broj indeksa:6085/2007.
Banja Luka, decembar 2010.
![Page 2: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/2.jpg)
-Urtikarija je vrlo često oboljenje.
-Promjene su ograničene eritematozne i elastične papule ili ploče.
Slika 1. – urtikarija
(5)
![Page 3: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/3.jpg)
Etiopatogeneza urtikarije
-Mastociti
- histamin, serotonin, kinini, prostaglandini i leukotrijeni, kinini
Podjela:
-Imunološke (IgE)
-Neimunološke
![Page 4: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/4.jpg)
Imunološke urtikarije -antigeni su različiti
-lijekovi ( penicilini, sulfonamidi, i dr.),
-hrana ( školjke, riba, čokolada, orasi, kikiriki, aditivi),
-aeroalergeni,
-virusne infekcije (hepatitis),
-infestacije (scabies) i dr.
![Page 5: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/5.jpg)
Neimunološke urtikarije
-nastaju kao posljedica direktnog oslobađanja medijatora iz mastocita
- povećana sklonost mastocita da oslobađaju medijatore
-lijekovi, hemikalije, hrana (kontrastna sredstva, intravenski anestetici, školjke, jagode, limun )
-aspirin
-fizički faktori (toplota, hladnoća, pritisak)
- hipertireoidizam, sistemske bolesti kolagenog tkiva, maligni tumori i druga opšta oboljenja
![Page 6: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/6.jpg)
Klinička slika urtikarije
- Eflorescencija (urtika) predstavlja ograničene edematozne, eritematozne ploče ili papule. Promjene mogu biti anularne ili circinarne. Promjer promjena može bit i veći od 10 cm.
Slika 3. – Urticaria – urtica annularis (1)
![Page 7: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/7.jpg)
Slika 4. – Urticaria – urtica porcelanea (1)
Slika 5. – Urtcaria – konfluentne papule i plakovi (1)
![Page 8: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/8.jpg)
Akutnu urtikariju odlikuju naleti koji ne traju duže od 6 sedmica. Nešto je češća kod djece. Najčešće se radi o imunološki posredovanoj reakciji, gdje je alergen poznat.
Hronična urtikarija traje duže od 6 sedmica, a može trajati nekoliko mjeseci ili godina. Javlja se češće kod osoba srednje životne dobi, uglavnom žena. Najčešće se radi o neimunološkim urtikarijama ( uzročnik ostaje nepoznat, čak u 90% oboljelih).
I kod akutnih i kod hroničnih urtikarija broj promjena, njihov izgled i distribucija su isti. Razlike su samo u etiologiji i u toku bolesti.
![Page 9: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/9.jpg)
Angioedem ( Oedema Quincke )
-u dubokom dermu , subkutano ili submukozno
-nastaje angioedem
-edem je nejasno ograničen , elastičan, dok je boja kože najćešće normalna.
-lice, šake, stopala, farinks, larinks, skrotum, penis
-traje i do 72 sata
-Najteža komplikacija jeste razvoj anafilaktičkog šoka!
![Page 10: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/10.jpg)
Slika 6. – angioedem usana (5) Slika 7. – angioedem lica (5)
![Page 11: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/11.jpg)
Urtikarije izazvane fizčkim faktorima (1,4,6)
- Urticaria factitia – urtikarijalni dermografizam
Slika 8. – Urticaria – dermographismus (6)
![Page 12: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/12.jpg)
Urticaria cholinergica – promjene nastaju poslije fizičkog zamora, ekstremnog zagrijavanja ili znojenja. Promjene su tačkaste papule sa eritematoznim haloom a predstavljaju vaskularni odgovor na oslobođeni acetilholin.
Urticaria e frigore je izazvana hladnoćom. Promjene se javljaju na licu i šakama (izloženi hladnoći). Kritična temperatura varira od pacijenta do pacijenta.
Urticaria solaris – nastaje pod uticajem Sunčeve svjetlosti, na otkrivenim predjelima, nekoliko minuta nakon izlaganja. U zavisnosti od talasne dužine koja izaziva promjene razlikuje se više tipova.
![Page 13: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/13.jpg)
Diferencijalna dijagnoza (1,3,4)
-atopijski i kontaktni dermatitis,
-pytiriasis rosea,
-erythema exudativum multiforme,
-eczema,
- Henoch-Shonlein purpura,
-urtikarijalni vaskulitis ( urticaria-like vasculitis, promjene, za razliku od klasične urtikarije traju duže od 24h),
- bulozni pemfigoid,
-medikamentozne erupcije,
-ujedi insekata
![Page 14: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/14.jpg)
Liječenje urtikarija
H1 antihistaminici:
terfenadin (60mg, 2 puta dnevno)astemizol (10mg dnevno)cetirizin (10mg dnevno)hidroksizin (25mg 1-4 puta dnevno)difenhidramin (25-50mg na 4h)prometazin (10-20mg, 2-3 puta dnevno)
- Sistemski glukokortikoidi se izbjegavaju.
![Page 15: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/15.jpg)
Liječenje anafilaktičkog šoka
adrenalin ( u omjeru 1:10 000, odnosno 1ml adrenalin + 9ml aquae pro injectione), 2,5ml i.v. svakih 5 min. Adrenalin povećava udarni i minutni volumen, frekvenciju srca, preko alfa i beta receptora dovodi do vazokonstrikcije i bronhodilatacije.beta blokatori su relativna kontraindikovani kod osoba koje su sklone anafilaktičkim reakcijama
antihistaminici – difenilhidramin (50-100mg i.v.)
aminofilin (0,25-0,5g i.v.) – djeluje bronhodilatatorno
kiseonik
kortikosteroidi – hidrokortizon (100-250mg i.v., po potrebi ponoviti svakih 6h), nisu korisni u akutnom zbrinjavanju anafilakse, ali mogu biti korisni u kontroli perzistentne hipotenzije ili bronhospazma. Stabilizuju mastocite i sprečavaju otpuštanje medijatora. Djeluju nakon 30-45min.
![Page 16: Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad](https://reader033.vdocuments.net/reader033/viewer/2022061412/56815d38550346895dcb3b02/html5/thumbnails/16.jpg)
Literatura:
1. B. Lalević-Vasić i saradnici, Dermatovenerologija sa propedevtikom, šesto izdanje, Savremena administracija, Beograd, 2010., str. 73-77, 377-378.
2. A. Abbas i saradnici, Osnovna imunologija, drugo izdanje, Data status, Beograd, 2006., str. 193-200.
3. D. L. Kasper i saradnici, Harrisonov priručnik medicine, Romanov, Banja Luka, 2005., str. 105.
4. www.emedicine.medscape.com
5. www.dermnet.org.nz
6. www.wikipedia.org