unoŠenje egzotiČnog drveĆa i grmlja na dubrovaČko ...sumlist.sumari.hr/pdf/199702770.pdf ·...

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289 UDK 630* 279:232.1

UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE

THE INTRODUCTION OF THE EXOTIC TREES AND SHURBS IN THE REGION OF DUBROVNIK

Petar ĐURASOVIĆ*

Sažetak: Sintezom dosadašnjeg rada dat je povijesni prikaz unošenja egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje: u grad Dubrovnik i njegovu okolicu, Trsteno i otok Lokrum odXV. do kraja XX. stoljeća. Unošenje drvenastih egzota i dobivanje novih biljnih vrsta od interesa je za Lijepu Našu Hrvatsku, zbog obogaćivanja krajobraza i podizanja materijalne i duhovne kulture življenja i blagostanja hrvatskog čovjeka.

Drvenaste egzote su od važnosti za šumarstvo - zbog podizanja šumskih kultura i nasada, za hortikulturu — zbog obogaćivanja i oplemenjivanja krajolika (krajobraza) i naročito za turizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza.

U1991. i 1992. godini Srbi i Crnogorci s jugoslavenskom armijom, počinili su ekološki genocid - ekocid nad prirodom dubrovačkog kraja, tada su izgorjele mnoge drvenaste egzote.

Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnosti vrsta egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačkom području, na više od 600 vrsta, u Arboretumu Trsteno tada raste oko 300 vrsta.

UVOD - Introduction

Rijetko strano drveće i grmlje zbog atraktivnosti i posebne ljepote oduvijek su privlačili posebnu pozornost i divljenje ljudi.

Egzote su strane vrste bilja, koje su zbog ljepote ili korisnosti prenijete iz drugih dijelova svijeta. One u svojoj novoj domovini nisu samonikle.

Za strano drveće i grmlje koje je u novoj domovini zadržalo veliku produkcijsku vrijednost i od prirode se dobro obnavlja sjemenom, kažemo da se udomaćilo, npr. čempres (Cupressus sempervirens L.), na dubrovačkom području.

Pojam egzote ili strane vrste je relativan. Za Europu, egzote su sve one vrste koje u njoj nisu samonikle. Međutim ni čisto europske vrste ne moraju biti autoktone (domaće) u svim dijelovima kontinenta.

*Mr. se. Petar Đurasović, Arboretum Trsteno

Jedna vrsta ne mora biti autoktona ni u svim dijelovima neke manje jedinice jednog kontinenta, npr. države Hrvatske ili dubrovačkog područja. Tako je alepski bor (Pinus halepensis Mili.) autoktona vrsta za dubrovačko područje, a egzota je za sjeverni dio Hrvatske, dok je grmasti dubčac (Teucrium fruticans L.) egzota u istočnom dijelu dubrovačkog područja a autokton u zapadnom dijelu (otok Mljet) dubrovačkog područja.

Znakovito je daje tradicija unošenja stranog drveća i grmlja na dubrovačko područje vrlo stara, iako o tome do XV. stoljeća zasad nema pisanih dokumenata.

Potkraj XV stoljeća pa sve do danas, Gučetićev perivoj u Trstenome - danas Arboretum, ima velik utjecaj na unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje.

Od sredine XIX. stoljeća do danas, na otok Lokrum se u većoj mjeri unose drvenaste egzote.

1991. i 1992. godine, u vrijeme srpske imperijalističke agresije na Hrvatsku, Srbi i Crnogorci popalili su i

277

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289

devastirali dubrovačke šume i perivoje. Tako je u požaru teško stradao Arboretum Trsteno. Otok Lokrum tada nije zapaljen iako je više puta granatiran s Bosanke i Žarkovice. Od svih drvenastih egzota koje krajem

O unošenju drvenastih egzota na dubrovačko područje od osnutka Dubrovnika u VII. sotljeću do XV. stoljeća nema podataka.

Prvi pisani zapis o unošenju egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje datira iz prve polovice XV. stoljeća.

U siječnju 1440. godine Filip de Diversis u svom "Opisu Dubrovnika" spominje naranče (Citrus sinensis (L.) Pers.) i lovor (Laurus nobilis L.), u malom perivoju sred klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku: "Posred klaustra u vrtiću gdje su lovorike i naranče raste povrće".

Slika 1 : Cikas (Cycas revoluta Thunb.) u malom perivoju klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku.

Foto: Petar Đurasović

Od početka XV do kraja XX. stoljeća u Dubrovnik i njegovu okolicu, a posebice u Trsteno i na otok Lokrum, sve više se unosi egzotično drveće i grmlje, cvijeće i drugo bilje o čemu svjedoče putopisci, povjesničari, pjesnici, književnici, filozofi, plemići, svećenici, liječnici i pomorci te razni stručnjaci kao što su dendro-lozi, šumari, botaničari i drugi.

Krajem XV stoljeća 1494. godine milanski plemić i kanonik Petar Casola, zaustavivši se u Dubrovniku na putu za Jeruzalem, hvali ljepotu dubrovačkih perivoja u kojima je vidio naranče i lovor.

1994. godine rastu na dubrovačkom području, dimenzijama se posebno ističu dvije trstenske platane (Plata-nus orientalis L.), koje imaju prsni promjer oko 4 m i visinu oko 50 m. a stare su oko 600-700 godina.

U prvoj polovini XVI. stoljeća, 1530. godine, mletački putopisac Bernedetto Ramberti posjetio je Gruž i opisao ga kao mjesto s veoma lijepim i otmjenim zgradama i perivojima punim slatkih naranči, limuna (Citrus limon (L.) Burm.) cedrova (Cedrus sp.) i voćaka različitih vrsti.

Sredinom XVI. sotljeća 1553. godine mletačka vlastela sindici Giustiniano i Diedo povodom službenog obilaska Dalmacije na putu za Boku Kotorsku, ističu da u Gružu ima nekoliko raskošno sagrađenih kuća, a sve ukrašuju česme, perivoji i prekrasni trijemovi, koje treba tim više pohvaliti jer su smješteni na suhom, neplodnom zemljištu, čak dapače na kršu, pa se plodna zemlja prenosi iz drugih mjesta i udaljenih krajeva kao što je Pulja, gdje dubrovački brodovi na povratku s plovidbe ukrcavaju savurne dobrom zemljom i donose je na svoja imanja. Mletački sindici dalje opisuju Gruž i ističu da su prenoćili u sjajnoj palači jednog dubrovačkog plemića na morskoj obali, koja se naslanja na hrbat brijega, a ukrašavaju perivoj pun mirta (Myrtus communis L.), čemina (Jasminum nudiflorum Lindl.), lovora, različitih pa i običnih stabala. Tu su dvije česme posve pi-

Slika 2: Kanarska palma (Phoenix canariensis hört ex Chabaud), pitospori (Pittosporum lobira (Thunb.) Ait.) i cvatući ole-anderi (Nerium oleander L.) na Pilama u Dubrovniku.

Foto: Petar Đurasović.

Prikaz unošenja stranog drveća i grmlja u Dubrovnik i okolicu od XV. do kraja XX. stoljeća i

procjena brojnosti vrsta drvenastih egzota na dubrovačkom području 1994. godine The introduction of the foreign trees and shurbs in Dubrovnik and surroundings from XVth till the end of XXth century and the astimate of the numerous species woody

exotic plants in the regoin of Dubrovnik in 1994. Year

278


tke vode izdjelane tako da ukrašuju perivoj, a do njih je ribnjak u koji ulazi more ispod zidova koji ga četvero-uglasto okružuju. Ljetnikovac Petra Sorkočevića na La-padu, izgrađen 1521. godine odgovara tom opisu, jer je sagrađen pri brijegu, ima dvije česme i ribnjak u koji i danas ulazi more, a okružen je četverouglastim zidom. Krajem XVI. stoljeća, povjesničar Serafin Razzi viđao je u perivojima gruških ljetnikovaca sjenovita stabla naranči, a u vrtu dominikanskog samostana čak i dugogodišnju palmu. Interesantno je spomenuti da i danas usred klaustra diominikanskog samostana u Gružu raste ka-narska palma (Phoenix canariensis hort. ex Chabaud).

Tijekom XVI. stoljeća, dubrovački folozof i astronom Antun Medo unio je s levanta (istoka) cvijeće slično tulipanu, koje su po starom imenu njegove obitelji prozvali kalos.U XVI. stoljeću benediktinac Mavro Vetra-nović iz Dubrovnika poslao je plemiću Petru Hektorovi-ću na otok Hvar, za njegov dvorac i perivoj Tvrdalj oleandere (Nerium oleander L.) i čemprese (Cupressus sp).

Hrast medunac ili dub [Quercuspubescens Willd.), lovor, mirtu i bršljan (Hedera helix L.) spominje Mavro Vetranović u pjesmi:

"meu dubjem najdosmo perivoj gizdavi i krasan i zelen i okolo brštanom lovorjem opleten i mrčom gizdavom".

U drugoj polovici XVI. stoljeća dubrovački književnik i astronom Nikola Nalješković opisuje svoj ljetnikovac u Župi dubrovačkoj, gdje spominje različito plemenito cvijeće, biljke, voćke i vinovu lozu (Vitis vini-fera L.) uzdignutu na odrine.

Početkom XVII. stoljeća 1604. godine francuski putopisac Leon Bordier koji je putovao sa sunarodnjakom baronom de Salignac, piše daje Gruž ukrašen lijepim kućama, vrtovima i voćnjacima, česmama, potocima, oran-žerijama, citronerijama i šipcima (Punica granatum L.).

Slika 3: Glicinija (Wisteria sinensis (Sims.) Sweet) u cvatu ispred ljetnikovca Gučetić u Arboretumu Trsteno.


Sredinom XIX. stoljeća dubrovački liječnik Ivo Ru-bricius donosi u Dubrovnik prvu gličinu ili gliciniju (Wisteria sinensis (Sims) Sweet) i žutu tekomu (Te-coma unguis cad L.) kojoj se divimo ljeti zbog prekrasnih žutih cvjetova. Gajio je preko 60 vrsta raznobojno cvatućih oleandera i stvarao nove hibride i nove odlike cvijeća.

Krajem XIX. stoljeća 1888. godine Petar L. Biankini izdaje na hrvatskom jeziku knjigu " 0 uzgoju i njegovanju cvieća, ukrasnog grmlja i drveća", u kojoj spominje vrlo rijetku biljku Dioon edule Lindl. Porijeklom je iz Meksika, a prvi primjerak u Europi koja raste u Gružu dobiven je po svojoj prilici od cara Maksimilijana. Taj primjerak još živi i jedan je od najljepših primjeraka što se gaje u Europi. Početkom XX. stoljeća Lujo Adamović opisuje perivoje na Lokrumu i Trstenome.

U prvoj polovici XX. stoljeća Zdravko Arnold opisuje stare dubrovačke perivoje u Dubrovniku, na Lokrumu, u Trstenome i otocima (Lopud). Sredinom XX. stoljeća Josip Marčić piše o podrijetlu ukrasnog bilja u dubrovačkim parkovima i vrtovima, spominje i Dioon edule Lindl. u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vila Solitudo), kojeg danas tamo više nema.

U drugoj polovici XX. stoljeća, polet unošenju egzotičnog drveća i grmlja i drugog bilja na dubrovačko područje daju Arboretum u Trstenome, osnovan 1948. godine i Botanički vrt na otoku Lokrumu, osnovan 1960. godine. Krajem 1994. godine na užem području grada Dubrovnika, od Sv. Jakova do Kantafiga, raste preko 200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja, od kojih bilježimo nekoliko markantnijih i atraktivnijih egzota.

U vrtu vile Szeherezada rastu predivne kokos palme (Butia capitata (Mart.) Becc).

U gradskoj luci i vrtu kraj tvrđave Revelin, na ulazu u grad s Ploča rastu palme vašingtonije (Washingtonia robusta H. VVendl.) i kanarske palme.

Slika4: Palma robustna vašingtonija (Washingtonia robusta H. Wendl.) i kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.), istočno od ljetnikovca Gučetić, u Arboretumu Trsteno.


279

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289

U Pilama raste datulja (Phoenix dactilifera L.), platane (Platanus orientalis L.) i dudovi (Morus sp.).

U vrtu Doršner (Rubricius) rastu dva divna horizontalna čempresa (Cupressus sempervirens L. "Horizontalis"), ovita glicinijom (Wisteria sinensis (Sims) Sweet), nedaleko u vrtu Škrabalo raste prekrasna stara velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora L.).

Uz Posât ide slikoviti drvored kanarske palme, s desne strane ceste prema Ilijinoj glavici raste soliterni kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.), a kod pošte na Ilijinoj glavici ističe se manji drvored ari-zonskog čempresa (Cupressus arizonica Greene).

U Gružu, u starom perivoju Bunić, raste markantna sofora ili pagoda drvo (Sophorajaponica L.).

Na stanici Lapad rastu robustni brijestovi (Ulmus glabra Huds.), hrast plutnjak (Quercus suber L.) i smokva penjačica ili puzačica (Ficuspumila L.), koja se penje i puzi po zapadnom zidu Biljane. Na Lapadu u perivojima Mitrović i Jordan rastu veliki eukalipti (Eucalyptus sp.), usred Lapada u vrtu Miličić raste američki koprivić (Celtis occidentalis L.).

U uvali Lapad u vrtu hotela Park (Marijin dvorac) rastu markantni cedrovi (Cedrus sp.) i divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), a u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vila Solitudo) raste kanarski bor (Pi-nus canariensis Chr. Sm.) i kalifornijski čempresi (Cupressus goveniana Gord.).

Trsteno i otok Lokrum dva su mjesta koja su od velikog utjecaja na unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje, te ih zbog toga ovdje posebno ističemo:

TRSTENO Stari trstenski perivoj, danas Arboretum Hrvatske

Akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba, ima važnu ulogu u introdukciji i aklimatizaciji egzotičnog drveća i grmlja i drugog bilja za dubrovačko područje, Hrvatsku i ovaj dio Europe.

To je u prvom redu kulturno žarište iz kojeg je kroz pet stoljeća unošeno egzotično drveće i grmlje na dubrovačko područje te ga obogaćivalo i oplemenjivalo novim biljnim vrstama - egzotama.

Sto više idemo u prošlost Trstena, i podaci o unošenju egzota su oskudniji.

Početkom XVI. stoljeća 1515. godine, pokraj župne crkve u Trstenu sadena su stabla naranči (Citrus sinensis (L.) Pers.), stoje zabilježio tadašnji trstenski župnik don Luka Diodati Božidarović.

U drugoj polovici XVI. stoljeća Nikola Vitov Gu-četić u svom trstenskom perivoju spominje vrbu (Salix sp.), koja je tamo mogla uspijevati jer su kroz perivoj tekle vode.

Krajem XVIII. stoljeća 1784. godine, Alberto For-tis, pisac knjige "Viaggo in Dalmazia" šalje Desi Guče-tić sadnice divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) iz Caserte i moli je da ih uzgaja u Trstenu.

Početkom XIX. stoljeća 1803. godine Ferich, koji je opjevao dubrovačko primorje u knjizi "Periegesis orae Rhacusanae", vidio je u Trstenu dvije gorostasne platane (Platanus orientalis L.), opseg debla platana iznosio je tada 20 lakata (1 lakat - 512 mm) dubrovačke mjere, čemu odgovara prsni promjer od 3.19 m., veliki hrast (Quercuspubescens Willd.), i pravu šumu maslina (Olea europea L.), spominje i plodove žutih šljiva (Prunus do-mestica L.), grožđe (Vitis vinifera L.), smokve (Ficus carica L.) i pletere od vitkog trsta (Arundo donax L.), po kojem je Trsteno nekad dobilo svoje ime.

Tijekom XIX. stoljeća iz rasadnika u Genovi, Padovi, Veneciji i dr., u perivoj u Trstenu unosi se veći broj vrsta egzotičnog drveća kao:

Abies nordmanniana (Stev.) Spach -Abies pinsapo Boiss Acer negundo L Aesculus hippocastanum L.

Aesculuspavia L.

Agave americana L. Ailanthus altissima (Mili.) Swingle Amorpha fruticosa L.

Aucuba japonica Thunb. Broussonetiapapyrifera (L.) Vent. -Caesalpinia gilliesü (Hook.) Wall. Calycanthus floridus L. Camellia japonica L. Cedrus deodara (D. Don) G. Don -Cedrus HbaniA. Rich Celtis occidentalic L.

Cinnamomum camphora (L.) Sieb. Citrus aurantium L. Citrus limon (L.) Burm Cupressus torulosa Don

Diospyros kaki Thunb. Diospyros virginiana L.

Eriobotrya japonica (Thunb.) Lindl. Eucalyptus globulus Labill. Gardenia jasminoides Ellis Koelreuteria paniculata Lahm.

-Kavkaska jela -Španjolska jela - Negundovac -Obični divlji kesten

-Crveni divlji kesten

-Agava, loparina

-Pajasen -Amorfa, divlji bagrem, čvitnjača

-Aukuba - Dudovac

-Cesalpinija - Kalikant -Kamelija -Himalajski cedar - Libanonski cedar - Obični američki koprivić

- Kamforovac - Ljuta naranča - Limun -Himalajski čempres

-Kakijevac - Virginijanski dragun, kakijevac

-Nespola - Eukalipt -Gardenija -Kelreuterija

280


Lagerstroemia indica L. Larix decidua Mili. Ligustrumjaponicum Thunb. Liquidambar styraciflua L. Liriodendron tulipifera L. Magnolia grandiflora L.

•Lagerstremija - Europski ariš Japanska kalina Likvidambar Tulipanovac

- Velec vjerna magnolija

Magnolia soulangiana Soul.-Bod - Listopadna kineska magnolija

-Mahonija - Muka Kristova, pasiflora

Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. Passiflora caerulea L.

Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud. Phoenix canariensis hort. ex Chabaud

Picea glauca (Moench) Boiss.

Picea mariana (Mill.) B.S.P.

Picea smithiana Boss.

Pinus strobus L.

Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. Robinia hispida L. Rosa banksiae Ait. Salix babylonica L. Sequoiadendron giganteum (Lindl.) Buchh.

Sophora japonica L.

Tamarix gallica L.

-Pavlovnija

- Palma kanarska datulja

-Bijela, sura ili kanadska smreka

- Crna ili mrka smreka

-Himalajska smreka

- Borovac, Vajmutov bor

- Pitospor - Ukrasni bagrem - Banksova ruža - Tužna vrba

-Golemi mamutovac, džinovska sekvoja

- Japanska sofora, pagoda drvo

- Tamarika

Taxus baccata L. Thujopsis dolabrata (L.) Sieb. et Zucc. Tilia tomentosa Moench Trachycarpus fortunei (Hook.) H. Wendl.

Washingtonia filifera (Lindl. ex Andre) H. Wendl

Washingtonia robusta H. Wendl.

- Obična tisa

- H i b a - Srebrnasta lipa

-Pa lma velika žumara

- Palma vlaknata vašingtonija

- Palma robustna vašingtonija

Wisteria floribunda (Wild.) DC. - Glicinija, gličina 2. na 3. listopada 1991. godine srpska-jugoslaven-

ska armija zapalila je Arboretum Trsteno. Izgorjelo je oko 80% vegetacije Arboretuma s više od 10 000 šumskih stabala, i rasadnici Arboretuma s više od 20 000 sadnica egzotičnog drveća i grmlja, od čega najviše šim-šira (Buxus sempervirens L.) i pitospora (Pittosporum tobira (Thunb.) Ait.). Stradalo je i 30 vrsta starijih eg-zota i više od 200 vrsta mladih drvenastih egzota.

Već 1993. godine u Arboretumu je uzgojeno iz sjemena 120 vrsta egzotičnog drveća i grmlja (popis) od kojih je u 1994. godini u Arboretumu posađeno 11 vrsta:

Acacia auriculiformis Benth. Acacia cyanophylla Lindl. Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don Acacia karroo Hayne Acacia longifolia (Andr.) Willd. Acacia pendula G. Don Acacia saligna (Labill.) H. L. Wendl. Acacia visco Lorentz Albizia lophantha (Willd.) Benth. Albizia procera Mimosa glomerata

Popis e

Red. broj

1. 2. 3. 4. 5. 5.

6. 7. 8. 9.

10. 11.

gzotičnog drveća i grmlja uzgojenog

Naziv biljke

Abies nordmanniana (Stev.) Spach Acacia auriculiformis Benth. Acacia catechu (L. f.) Willd. Acacia cyanophylla Lindl. Acacia cyanophylla Lindl. Acacia cyclops A.. Cunn. ex G. Don Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don Acacia dealbata Link Acacia distachya Acacia farnesiana (L.) Willd. Acacia horrida Willd. Acacia iteaphylla Benth. Acacia karroo Hayne

iz sjemena u Arboretumu Trsteno 1993. godine

Br. kom. drv. egz. uzg. izsj. u Arb.Tr. 1993. g.

1 4 3 2 1 5 4 1 3 1 5 1 3

Mjesto nabave sjemena Rogow Taipa Firenze Barcelona Jena Genova Kiel Genova Barcelona Gran Canaria Beč Adelaide Genova

Država nabave sjemena Poljska Macau Italija Španjolska Njemačka Italija Njemačka Italija Španjolska Španjolska Austrija Australija Italija

281


12.

13. 14. 15.

16. 17. 18. 19. 20.

21. 22. 23.

24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.

32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45.

46. 47. 48. 49. 50.

51.

52. 53. 54.

Acacia longifolia (Andr.) Willd. Acacia longifolia (Andr.) Willd. Acacia pendula G. Don Acaciapodalyriifolia a. Cunn. Acacia retinoides Schlechtend. Acacia retinoides Schlechtend. Acacia saligno (Labill.) H. L. Wendl. Acacia visco Lorentz Aesculus x carnea Hayne Aesculus octandra Marsh. Albizia lophantha (Willd.) Benth. Albizia lophantha (Willd.) Benth Albizia lophantha (Willd.) Benth Albizia julibrissin Durazz. A Ibizia julibrissin rosea Albiziaprocera Benth. Albiziaprocera Benth. Alnus cordata (Loisel.) Duby Amorpha nana Nutt ex Fras. Bauxinia corymbosa Roxbg. Bauxinia purpurea L. Broussonetia papyrifera (L.) Vent. Buddleja nivea Duthie Caesalpinia pulcherrima (L.) Sw. Caesalpinia tinctoria Caesalpinia tinctoria Callicarpa bodinieri Levi. Callistemon rigidus R. Br. Caragana arborescens Lam. Carpinus caroliniana Walt. var. virginiana Cassia acutifolia Deille Cassia angustifolia Vahl Cassia corymbosa Lam. var. plurijuga Benth. Cassia laevigata Willd. Cassia septemtrionalis Cassia tora L. Casuarina cunninghamiana Miq. Catalpa bignonioides Walt. Celt is occidentalis L. Celtis occidentalis L. var cordata Celtis occidentalis L. var cordata Cercis siliquastrum L. Cestrum parqui L'Herit Chamaerops humilis L. var microcarpa Clematis crispa L. Cneorum triococcon L. Cneorum triococcon L. Cneorum triococcon L. Cneorum triococcon L. Cneorum triococcon L. Colutea cilicica Boiss. et Bal. Colutea cilicica Boiss. et Bal. Colutea persica Boiss. Cordyline fruticosa (L.) A. Chev. Coriaria myrtifolia L.

2 12

1 1

11 5 1 4 1

10 6

10 7

61 14 3 3 4

28 1 1

16 2 3 3 1

15 5 2 1 8 5 3

62 9

12 79

2 14

1 1 6 1 3 7 8 1

10 2 1 5 5 3 4 1

Genova Barcelona Genova Monaco Adelaide Genova Genova Genova Siena Berlin Barcelona München Bayreuth Marseille Rouen Genova Barcelona Caen Lublin Taipa Taipa Frankfurt Lublin Bonn Gran Canaria Catania Roterdam Jena Lublin Beč Siena Siena Szeged München Cambridge Copenhagen Melbourne Caen Berlin Beč Berlin Caen Genova Catania Gottingen Berlin Jena Marseille Rouen Monaco Karaka Berlin Washington Warszava Berlin

Italija Španjolska Italija Monaco Australija Italija Italija Italija Italija Njemačka Španjolska Njemačka Njemačka Francuska Francuska Italija Španjolska Francuska Poljska Macau Macau Njemačka Poljska Njemačka Španjolska Italija Nizozemska Njemačka Poljska Austrija Italija Italija Mađarska Njemačka V. Britanija Danska Australija Francuska Njemačka Austrija Njemačka Francuska Italija Italija Njemačka Njemačka Njemačka Francuska Francuska Monaco Turska Njemačka U.S.A. Poljska Njemačka

282

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXX1 (1997), 277-289

55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67.

68. 69.

70. 71. 72. 73. 74. 75.

76. 77. 78. 79. 80.

81. 82. 83.

84. 85. 86. 87. 88.

89. 90. 91.

92.

93. 94. 95.

96. 97. 98. 99.

100.

Cornus capitata Wall. Coronilla elegans Cupressus quadalupensis S. Wats. Delonix regia (Boj. ex Hook.) Raf. Deutzia discolor Hemsl. Dombeya tiliacea (Endl.) Plachon Elaeagnus angustifolia L. Enkianthus campanulatus (Miq.) Nichols. Ephedra distachya L. Eucalyptus albens Benth. Eucalyptus cornuta Labill. Eucalyptus gomphocephala DC. Eucalyptus nitens (Deane & Maiden) Maiden Forsythia suspenso (Thunb.) Vahl Fraxinus chinensis Roxb. var. rhynchophylla (Hance) Hemsl. Gleditsia delavayi Franch. Gleditsiajaponica Miq. Hibiscus syriacus L. Hydrangea arboresceans L. Jacaranda acutifolia Humbol. & Bonpl. Jasminum humile L. f. wallichianum (Lindl)P. S.Green Laburnum x watereri (Kirchn.) Dipp. Lantana camara L. Lavandula angustifolia Mill. Lavandula latifolia (L. f.) Medik. cv. Rosea Ligustrum obtusifolium Sieb, et Zucc. var regelianum (Koehne) Rehd. Malus floribunda Van Houtee Melaleuca lanceolata Otto Mimosa speggazzinii Pirotta Mimosa speggazzinii Pirotta Myrtus communis L. "Albocarpa" Myrtus communis L. "Microphylla" Nandina domestica Thunb. Pandoreajasminoides (Lindl.) Schum. Parthenocissus tricuspidata (Sieb, et Zucc.) Planch. Passiflora suberosa L. Periploca sepium Bunge Pieris floribunda (Pursh ex Sims) Benth. et Hook Pinus armandii Franch. Pinus armandii Franch. Pinus cembra L. Pinusparviflora Sieb, et Zucc. "Tempelhof ' Pittosporum crassifolium Soland. ex Putterl. Pittosporum crassifolium Soland. ex Putterl. Plumbago zeylanica L. Prinsepia sinensis (Oliv.) Oliv, ex Bean Psidium cattleyanum Sabine Rhus aromatica Ait. "Dissecta" Ruta coerulea

10 2

15 1 2 6 1 1 4 2 1 8

1 16

6 2 6

16 5 2

4 2 5

31 2

12 2 1 2 3 8 2 1

25

6 2 1

1 11 3 2 5

30 12

1 1 5 2 1

Porto Jena Jena Bonn Caen Barcelona Copenhagen Jena Geneva Genova Genova Genova

Adelaide Pyong Yang

Pyong Yang Berlin Berlin Caen Lublin Catania

Moskva Madrid Siena Brno Szeged

Pyong Yang Sofija Adelaide Catania Antibes Barcelona Barcelona Marseille Stockholm

Siena Marseille Dresden

Berlin Rogow Kornik Kornik Beč Beč Berlin Dresden Kornik Napoca Lublin Napoca

Portugal Njemačka Njemačka Njemačka Francuska Španjolska Danska Njemačka Švicarska Italija Italija Italija

Australija Sjev. Koreja

Sjev. Koreja Njemačka Njemačka Francuska Poljska Italija

Rusija Španjolska Italija Češka Madžarska

Sjev. Koreja Bugarska Australija Italija Francuska Španjolska Španjolska Francuska Švedska

Italija Francuska Njemačka

Njemačka Poljska Poljska Poljska Austrija Austrija Njemačka Njemačka Poljska Rumunjska Poljska Rumunjska

283


101.

102. 103. 104. 105. 106. 107. 108. 109. 110. 111. 112. 113. 114. 115. 116.

117.

118. 119. 120.

Sabal palmetto (Walt.) Lodd. ex Schult et Schult Sabal blackburnia Glazebr. Salvia sclarea L. Sarcococca ruscifolia stapf Sophora microphylla Ait. Sophora microphylla Ait. var. fluvida Spiraea x arguta Zab. Sterculia diversifolia G. Don Sterculia lurida F. Muell. ex Benth Styrax sp. Syringa amurensis Rupr. var. japonica Syringa julianae Schneid. Syringa reticulata (BI.) Hara Syringa sweginzovii Koehne Syringa villosa Vahl Syringa yunnanensis Franch. Syringa yunnanensis Franch. Thevetiaperuviana (Pers.) K. Schum. Thevetiaperuviana (Pers.) K. Schum. Thevetia peruviana (Pers.) K. Schum. Thevetia peruviana (Pers.) K. Schum. Washingtonia gracilis Parish Washingtonia sonorae Wats. Zanthoxylumpiperitum DC.

1 9

10 2 2 1

21 4 6 1 6

12 8 6 7 7 1 5 1 3 4 4 1 7

Bayreuth Napoca Bratislava Caen Dresden Christchurch Warszava Catania Catania Frankfurt Warszava Kornik Gottingen Warszava Warszava Warszava Gottingen Taipu Siena Palermo Catania Palermo Palermo Bordeaux

Njemačka Rumunjska Slovačka Francuska Njemačka Novi Zeland Poljska Italija Italija Njemačka Poljska Poljska Njemačka Poljska Poljska Poljska Njemačka Macau Italija Italija Italija Italija Italija Francuska

Krajem 1994. godine u Arboretumu Trsteno zabilježeno je oko 300 vrsta egzotičnog drveća i grmlja.

Među starim primjercima egzotičnog drveća u Arboretumu se posebno ističu markantna stabla velikih dimenzija: platana (Platanus orientalis L.) kraj aqua-dukta prsnog promjera oko 2 metra, tulipanovac (Lirio-dendron tulipifera L.) koji premašuje prsni promjer od jednog metra i palma robustna vašingtonija {Washingtonia robusta H. Wendl.) prsnog promjera oko jedan metar. Robusnošću se ističu palme kanarske datulje (Phoenix canariensis hört, ex Chabaud) i čempresi: ari-

Abelia chinensis R. Br. Abies cephalonica Loud. Acacia auriculiformis Benth. Acacia cyanophylla Lindl Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don Acacia dealbata Link Acacia farnesiana (L.) Willd. Acacia karroo Hayne Acacia longifolia (Andr.) Willd. Acacia pendula G. Don Acacia retinoides Schlechtend Acacia saligna (Labill.) H. L. Wendl. Agave americana L. Albizia lophantha (Willd.) Benth. Albizia procera

zonski (Cupressus arizonica Greene), kalifornijski (C. goveniana Gord.) i meksički (C. lusitanica Mill.), kojih prsni promjer iznosi oko 80 cm. Dimenzijama se još ističu: velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora L.) i fotinija (Photinia serrulata Lindl.) kojih je prsni promjer oko 60 cm, i cikas (Cycas revoluta Thunb.) prsnog promjera oko 50 cm.

Od vrsta egzotičnog drveća i grmlja, krajem 1994. godine u Arboretumu, uz druge rastu i sljedeće drvenaste egzote:

Abelija Grčka jela Akacija, gazija Akacija,

Akacija, Akacija, Akacija, Akacija, Akacija, Akacija, Akacija,

Akacija, Agava, loparina Albicija Albicija

Aloe arborescens Mili. Aloysia triphylla (L'Herit.) Britt. Aralia elata (Miq.) Seem Araujia sericifera Brot. Aucuba japonica Thunb. Bauhinia acuminata L. Bouganvillea glabra Choisy Buxus balearica Lam. Callistemon citrinus (Curt.) Stapf Calocedrus decurrens (Torr.) Florin

Camellia japonica L. Casuarina stricta Dryand.

Calycanthus occidentalis Hook. et Arn.

-Aloj - Citronovac -Aralija -Arauja -Aukuba - Bauhinija -Bugenvileja - Balearski šimšir - Kalistemon

-Kalifornijski libocedar

- Kamelija - Kazuarina,

klokanovo drvo

- Kalikant

284


Cedrus atlantica (Endl.) Manetti ex Carr. -Atlantski cedar Cedrus brevifolia (Hook f.) Henry - Ciparski cedar Cedrus libani A. Rich. - Libanonski cedar Ceratozamia mexicana Brongn. - Ceratozamija Chamaerops humilis L. - Palma mala

žumara Cinnamomum camphora (L.) Sieb. - Kamforovac Citrus aurantium L. - Ljuta naranča Citrus limon (L.) Burm. - Limun Citrus medica L. — Cetrun Citrus paradisi Macf. - Grepfrut Citrus reticulata Blanco - Narančin Citrus sinensis (L.) Pers - Naranča Cocculus laurifolius D.C. - Kokulus Cupressus arizonica Greene - Arizonski

čempres Cupressus goveniana Gord. - Kalifornijski

čempres Cupressus lusitanica Mill. - Meksički čempres Diospyros kaki Thunb. - Kakijevac, dragun Diospyros virgin ianah. - Virginij ski

kakijevac Eriobotria japonica (Thunb.) Lindl. -Nespola Erythrina crista - galli L. - Eritrina, koraljni

grm Eucalyptus albens Benth. - Eukalipt Eucalyptus behriana F. Muell. - Eukalipt Eucalyptus camaldulensis Dehnhardt Eucalyptus cosmophylla F. Muell. Eucalyptus polianthemos Schauer Eucalyptus sideroxylon A. Cunn. ex Benth. Eucalyptus sieberi L. Johnson Ficus carica L. Fortunella japonica (Thunb.) Swingle Gingko biloba L. Hedera helix L. ssp. canadensis (Wil l i ) Coutinho Jasminum nudiflorum Lindl.

Kerria japonica (L.) DC. Lagerstroemia indica L. Lantana camara L.

Lantana montevidensis (Spreng.) Briq.

Leucaena leucocephala (Lam.)

- Eukalipt

- Eukalipt - Eukalipt

- Eukalipt - Eukalipt - Smokva

- Fortunela - Ginko

-Kanarskibršljan -Ran i jasmin,

čemin - Kerija -Lagerstremija - Lantana,

promjenjlj ivica

- Lantana

De Wit - Leucena Liriodendron tulipifera L. - Tulipanovac Livistona chinensis (Jacq.) R. Br. ex Mart. - Palma livistona Madurapomifera (Raf.) Schneid. - Maklura Magnolia grandiflora L. - Velecvjetna

magnolija Melia azedarach L. - Očenašica Nerium oleander L. - Oleander Nolina longifolia (Karw. ex Schult, f.) Hemsl. - Dezilirij,

dezilirija Opuntia ficus indica (L.) Mili. - Indijanska

smokva Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud. - Pavlovnija Phoenix canariensis hort. ex Chabaud - Palma

kanarska datulja Phoenix dactylifera L. - Palma datulja Photinia serrulata Lindl. - Fotinija Phyllostochys aurea (Carr.) A. etC.Riv. Phyllostochys nigra (Lodd. ex Lindl.) Munro Pinus canariensis Chr. Sm. Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. Pittosporum tobira "Variegatum" Platanus x hybrida Brot. Platanus orientalis L. Poncirus trifoliata (L.) Raf. Rhus typhina L. Rosa banksiae Ait. Rosa chinensis Jacq. "Semperflorens" Sabal minor (Jacq.) Pers. Schinus terebinthifolius Raddi

Sophora davidii Kom. Tecomaria capensis (Thunb.) Spach Trachelospermum jasminoides (Lindl.) Lem. Trachycarpus fortunei (Hook.) H. Wendl.

Washingtoniafilifera (Lindl. ex Andre) H. Wendl.

Washingtonia robusta H. Wendl.

Zanthoxylum sumulans Hance

Žuti bambus

Crni bambus Kanarski bor Pitospor Pitospor Platana Platana Poncirus Kiseli ruj Banksova ruža

Kineska ruža Palma sabal Brazilsko biberovo drvo

- Sofora

Tekomarija

- Trahelospermum

- Palma velika žumara

- Palma vlaknata vašingtonija

- Palma robustna vašingtonija

- Zantoksilum

285


OTOK LOKRUM - Island Lokrum

Otok Lokrum ima važno mjesto kod unošenja egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje i dubrovačke perivoje, vrtove, posebno od sredine XIX. stoljeća.

1859. godine Maksimilijan Habsburški kupuje otok Lokrum i na njemu osniva perivoj u koji unaša egzotično drveće i grmlje iz udaljenijih i južnijih krajeva: od Brazila i Kanarskih otoka do Indije.

Već 1863. godine botaničar Visiniani nalazi na Lo-krumu više od 100 vrsta egzotičnog drveća, grmlja i drugog bilja koje raste slobodno u prirodi i bez posebne zaštite.

U popisu introduciranog drveća i grmlja i nešto su-kulenata i trajnica nalazimo veći broj drvenastih egzo-ta. Na Lokrumu tada uspijevaju različite palme kao: mala žumara {Chamaerops humilis L.), palma geono-ma (Geonoma multiflora), datulja (Phoenix dactylifera L.), zmijska palma (Rhapis excelsa (Thunb.) Henry) i palma sabal (Sabal blackburniana Glasebr. i S. minor (Jacq.) Pers.).

Grmovi i manje drveće kao: abutilon (Abutilon striatum Dicks, ex Lindl), kasije (Cassia "s Ceylona" i C. "s Madeire"), klerodendri (Clerodendrum philippinum Schau.), gardenia (Gardenia jasminoides Ellis), pasi-flore (Passiflora alba Link & Otto i P. angustifolia) dugo cvjetaju i jačaju na Lokrumu, tako da dobivaju oblik grmova i stabalaca, čak su i trajnice kao banane (Musa x paradisiaca L. i M. zebrina) i ananas (Ananas sativus Schult.) dotad izdržali dvije zime, iako ne sasvim napredne.

Iz popisa bilježimo drvenaste egzote introducirane tada na otok Lokrum: Abutilon striatum Dicks, ex Lindl. Acacia armata R. Br. Agave americana L. Araucaria cunninghamii D. Don Araucaria cunninghamii "glauca" Ardisia ere na ta Sims Bougainvillea speetabilis Willd. Caesalpinia gilliesii (Hook.) Wall.

Callistemon citrinus (Curt.) Stapf Cassia sp. Cinnamomum camphora (L.) Sieb. Citrus limon (L.) Burm Cleodendrum philippinum Schau Cordylinefruticosa (L.) A. Chev. Cycas revoluta Thunb. Erythrina crista - galli L.

Eucalyptus diversifolia Bonpl. Ficus elastica Roxb.

-Abutilon -Akacija, gäzija - Agava, loparina -Araukarija -Araukarija -Ardizija - Bugenvileja - Cesalpinija, poineijana

-Kalistemon -Kasija -Kamforovac Limun

- Klerodendron - Dracena -Cikas - Eritrina, koraljni grm

- Eukalipt Smokva gumovača

Ficus stipulata Thunb.

Gardenia jasminoides Ellis Geonoma multiflora Lantana camara L.

Melaleuca sp.

Passiflora alba Link. & Otto

Passiflora angustifolia

Pelargonium africanum Pelargonium odoratisimum (L.) Ait.

Pelargoniumpeltatum (L.) L' Herit. ex Ait.

Pelargonium radens H. E. Moore

Pelargonium zonale (L.) L' Herit. ex Ait.

Phoenix dactylifera L. Rhapis excelsa (Thunb.) Henry Sabal blackburniana Glazebr.

Sabal minor (Jacq.) Pers. Zamia integrifolia Ait.

- Smokva puzačica i penjačica

-Gardenija - Palma geonoma - Lantana, promjenjlj ivica Melaleuka

- Muka Kristova, pasiflora

- Muka Kristova, pasiflora

-Pelargonija, čerošpanja


- Pelargonija, čerošpanja

- Pelargonija, čerošpanja


-Datulja, poma -Zmijska palma - Palma kišobranasti sabal

- Palma Sabal Palma Zamija

Krajem 1994. godine na otoku Lokrumu raste oko 300 vrsta egzotičnog drveća i grmlja. U vrtu klaustra bivšeg benediktanskog samostana nalazimo nekoliko lijepih primjeraka egzotičnog drveća i grmlja: palmu vlaknatu vašingtoniju (Washingtonia filifera (Lindl. ex

sd&.-as&ibas Mîâ Slika 5:Palma vlaknata vašingtonija (Washingtonia filifera (Lindl.

ex Andre) H. Wendl.) u perivoju Benediktinskog samostana na otoku Lokrumu. Foto: Petar Đurasović

286


Andre) H. Wendl.), eukalipt {Eucalyptus viminalis La-bill.), velecvjetnu magnoliju (Magnolia grandiflora L.), kameliju (Camellia japonica L.), nespolu (Eryobo-tria japonica (Thunb.) Lindl.), banksovu ružu (Rosa banksiae Ait.).

Zapadno od samostana leže ostaci parka Franje Josipa, što ga je podigao Maksimilijan Habsburški sredinom XIX. stoljeća s posebno lijepim primjercima cika-sa (Cycas revoluta Thunb.) i razgranate tise (Taxus bac-cata L.), stari oko 135 godina.

U botaničkom vrtu na Lokrumu rastu robustni euka-lipti visoki preko 30 m, prekrasne akacije i razni suku-lenti. Najveće drveće na Lokrumu su eukalipti (Eucalyptus globulus Labill. subsp. globulus i E. globulus Labill. subsp. bicostata (Maiden et al.) Kirpatr.), čiji je prsni promjer veći od jednog metra. Robusnošću se ističu: Eucalyptus andrewsii Maiden subsp. andrewsii, E. dalrympleana Maiden subsp. dalrympleana, E. scopa-ria Maiden i E. viminalis Labill., kojih je prsni promjer oko jedan metar. Dimenzijama se još ističu: E. cephalo-carpa Blakely, E. gigantea, E. macarthurii Deane & Maiden, E. maculata Hook., E. rudis Endl., kojih je prsni promjer oko 70-80 cm, i E. bridgersiana R. Baker, E. cordata Labill., E. largiformis, E. syderoxylon A. Cunn., kojih je prsni promjer 50-60 cm.

Od akacija ističu se Acacia melanoxylon R. Br. prsnog promjera oko jednog metra, lijepe dimenzije ima i A. dealbata Link, prsnog promjera oko 50 cm.

Od crnogorice dimenzijama se ističu čempresi: Cu-pressus macrocarpa Hartw. i C. funebris i bor (Pinus coluteri D. Don) kojih prsni promjer iznosi oko 70 cm.

Od sukulenata dimenzijama se posebno ističe Yucca australis, koja je visoka više od 5 m, a prsnog je promjera oko 40 cm.

Očevidom od 12. listopada 1994. godine ustanovljene su uz ostale, sljedeće drvenaste egzote: Cupressus cashmeriana Rayle ex Carr. - Kašmirski

Slika 6: Eukalipt ili gumijevac (Eukalyptus sp.) u botaničkom vrtu, na otoku Lokrumu. Foto: Petar Đurasović

Cupressus funebris Endl Cupressus macrocarpa Hartw. Cupressus guadalupensis S. Wats

Cycas revoluta Thunb. Dovyalis coffra (Harw. et Sond.) Warb. Eleagnus macrocarpa Elaedendron australe Vent. Escallonia pulverulenta Pers. Eucalyptus andrewsii Maiden subsp. andrewsii Eucalyptus blakelyi Maiden Eucalyptus botryoides Sm. Eucalyptus bridgesiana R. Baker Eucalyptus cephalocarpa Blakely Eucalyptus cinerea Benth. Eucalyptus citrodora Hook. Eucalyptus cordata Labill. Eucalyptus dalrympleana Maiden subsp. dalrympleana Eucalyptus fraxinoides Deane & Maiden Eucalyptus globulus Labill. subsp. globulus Eucalyptus globulus Labill. subsp. bicostata (Maiden et al.) Kirpatr. Eucalyptus gunnii Hook. Eucalyptus hemiphloia F. Muell. Eucalyptus intertexta R. Baker Eucalyptus laevopinea R. Baker Eucalyptus largiflorens F. Muell. Eucalyptus leucoxylon F. Muell. Eucalyptus macarthurii Deana & Maiden Eucalyptus macrorhyncha Benth. subsp. macrorhyncha Eucalyptus maculata Hook. Eucalyptus maidenii F. Muell. Eucalyptus marginata Smith

čempres - Čempres - Čempres -Gvadelupski čempres

- Cikas

-Aberija Dafina, maslinica Eledendron Eskalonija

pt pt Pt Pt Pt

Eukali Eukali Eukali Eukali Eukali Eukalipt Eukalipt Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt Eukalipt Eukalipt Eukalipt Eukalipt Eukalipt Eukalipt

Eukalipt

Eukalipt Eukalipt Eukalipt Eukalipt

287


Eucalyptus melliodora Schauer Eucalyptus occidentalis Endl. Eucalyptus polyanthemos Schauer -Eucalyptus punctata DC. Eucalyptus resinifera Sm. Eucalyptus rudis Endl. Eucalyptus saligna Smith Eucalyptus scoparia Maiden Eucalyptus sideroxylon A. Cunn. ex Benth. Eucalyptus viminalis Labill. Hakea oleifolia R. Br. Leptosperm um juniper in um Smith Lithraea caustica Miers Lithraea molieoides Engler Luchea divaricata Martius Macrozamia communis L. Johnso -Magnolia grandißora L.

Melaleuca armillaris (Gaertn.) Sm. Melaleuca gensitifolia Smith Melaleuca glomerata F. Muell. Melaleuca parviflora

Eukalipt Opuntia ficus indica (L.) Mili. - Indijanska Eukalipt smokva Eukalipt Osmanthus heterophyllus Eukalipt (G. Don) P. S. Green - Osmant Eukalipt Osteomeles subrotunda K.Koch -Kamena jabuka Eukalipt Photinia serrulata Lindl. -Fotinija Eukalipt Pinus cembroides Zucc. - B o r Eukalipt Pinus coulteri D.Don - B o r

Pinus roxburghii Sarg - Bor Eukalipt Pittosporum heterophyllum Eukalipt Franch. - Pitospor Hakea Pittosporum procerum —Pitospor

Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. - Pitospor Leptospermum Pomaderis apetala Labill. -Pomaderis Litrea Psidium cattleyanum Sabine - Psidium Litrea Quillaja saponaria Mol. - Kvilaja Lehea Rétama monosperma (L.) Boiss - Zutilovka Makrozamija Rosa banksiae Ait. - Banksova ruža Velikocvjetna Schinus polygamus (Cav.) magnolija Cabrera -Biber drvo Melaleuka Stranvaesia davidiana Decne. - Stranvezija Melaleuka Taxus baccata L. - Obična tisa Melaleuka Terminalia australis Cambess. -Terminalija Melaleuka Tristania conferta R. Br. - Tristanija

ZAKLJUČCI - Conclusions

1. Sintezom dosadašnjeg rada dan je povijesni prikaz unošenja egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje, u grad Dubrovnik i njegovu okolicu, Tr-steno i otok Lokrum od XV. do kraja XX. stoljeća.

2. Unošenje stranog drveća i grmlja od interesa je za dubrovačko područje i Hrvatsku, zbog obogaćivanja krajobraza i podizanja materijalne i duhovne kulture življenja i blagostanja hrvatskoga čovjeka. Trsteno i otok Lokrum mjesta su jačeg unošenja drvenastih egzota na dubrovačko područje.

3. Drvenaste egzote dubrovačkog područja od važnosti su za šumarstvo - zbog podizanja šumskih kultura i nasada, za hortikulturu - zbog obogaćivanja i oplemenjivanja krškog krajolika (krajobraza) i naročito za turizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza.

4. Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnosti drvenastih egzota dubrovačkog područja, koja iznosi više od 600 vrsta.

U gradu Dubrovniku tada po procjeni raste više od 200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja.

LITERATURA - References

A d a m o v i ć , L., (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens, Leipzig 1911.

B i a n k i n i , P. L., (1888): O uzgoju i njegovanju cvi-eća, uresnog grmlja i drveća. Izd. Uprava "Gospodarskog poučnika", Šibenik.

D e a n o v i ć , A . , (1978): Perivoj Gučetić uArboretumu Trsteno. Pitanje njegove reintegracije i prezentacije, rad JAZU, Knjiga 379, Zagreb.

Đ u r a s o v i ć , P , (1984): Stanje i perspektiva zaštite prirode u Dubrovniku i okolici, magistarski rad, Dubrovnik.

E n c k e , F . , B u c h e i m , G & S e y b o l d , (1972): Zander, Handwörtebuch der Pflanzennamen, Stuttgart.

F i s k o v i ć , C , (1996): Kultura dubrovačkog ladanja, NIP "Slobodna Dalmacija", Split.

K o v a č e v i ć , M., (1978): Pregled razvoja obogaćivanja hortikulturne flore Sredozemlja kao prijedlog obnavljanja botaničke komponente pet stoljeća starog perivoja Gučetić. Rad JAZU, Knjiga 379, Zagreb.

P e t r o v i ć , D., (1959): Egzote, Šumarska enciklopedija, Knjiga 1, Leksikografski zavod, Zagreb.

288


R a u š , Đ., Đ u r a s o v i ć , P., (1986): Specijalni rezer- V i d a k o v i ć , M . , (1993): Četinjače morfologija i vari -vat šumske vegetacije - Otok Lokrum, Glasnik jabilnost, 2. izdanje G.Z.H. Zagreb, za šumske pokuse Posebno izd. 2, Sveučilište u V i s i a n i , R., (1863): Sulla vegetazione e sul clima Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb. del'isola di Lacroma. Stab. Libr. Tip. Lit. Music.

U g r e n o v i ć , A . , (1953): Trsteno, Izd. JAZU, Zagreb. e Belle Arti di COEN, Trieste.

SUMMARY: No reliable data are available about the introduction of foreign trees and bushes into the Dubrovnik area in the period between the foundation of the city in 7th century until the early 15th century. The first written document on the introduction of woody exotic plants date from 1440, when Philip de Diversis in his "Description of Dubrovnik" mentions oranges (Citrus sinensis L./Pers.) and laurels (Laurus nobilis L.), in the small cloister park within St. Francis monastery in Dubrovnik: "In the middle of the cloister, in a small garden with laurels and oranges, grow vegetables". At the end of 15th century, in the year 1494, a Milan nobleman and clerk Pietro Casola, stopping in Dubrovnik on his way to Jerusalem, praised the beauty of the Dubrovnik parks where he saw oranges and laurels.

The old Gučetić park in Trsteno, today the Arboretum of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb, was established in 15th century (earliest records dating December 10, 1494), plays a significant role in the introduction and acclimatization of exotic trees and bushes in the Dubrovnik area, Croatia and this part of Europe.

In 1515, the parish priest Don Luka Diodati Božidarović recorded that orange trees were planted near the parish church in Trsteno. In 1530, a Venetian Benedetto Ramberti described Gruž in his travels as a place with

parks füll of sweet oranges, lemons (Citrus limon L./Burm.), cedars (Cedrus sp.) and fruit-trees of most different species.

In the 16th century, a Benedictine monk Mavro Vetranović from Dubrovnik sent oleanders (Nerium oleander L.) and cypresses (Cupressus sp.) to the noblemen Petar Hektorovicfor his castle and park Tvrdalj.

The island of Lokrum has also been a distinguished location of the introduced and adapted woody exotic plants, especially since the middle of the 19th century, when Maximilian Habsburg bought the island in 1859, establishing a park where exotic trees and bushes were introduced from the distant countries of the south: Brazil, Canary islands, India and China.

Now, in the late 20th century, the enthusiasm for bringing exotic trees and bushes to the Dubrovnik area has been supported by the Croatian Academy Arboretum, established in Trsteno in 1948, and the Botanical gardens of the Island of Lokrum, established in 1960. In 1991 and the following year, Serbs and Montenegrians supported by the Yugoslav army committed an unprecedented crime by destroying the natural environment of the Dubrovnik area, throwing phosphoric bombs from the air, and incendiary bombs from the war vessels and land, devastating forests and parks, olive-trees and vineyards, fields and other precious vegetation. Arboretum vanished in a disastrous fire. More than 80% of its vegetation is lost, with more than 10 thousand forest trees, nurseries with over 20 thousand seedlings of exotic trees and bushes, and more than 200 woody exotic species. Though shelled many times, the Island of Lokrum did not catch fire.

By the end of 1994, the new status of the exotic trees and bushes was estimated at 600 species, and in the Trsteno Arboretum about 300.

289

unoŠenje egzotiČnog drveĆa i grmlja na dubrovaČko ...sumlist.sumari.hr/pdf/199702770.pdf ·...

Documents