unsko-sanske novine krajina [broj 847, 20.7.2012]

7/31/2019 Unsko-sanske novine Krajina [broj 847, 20.7.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/unsko-sanske-novine-krajina-broj-847-2072012 1/24

PETAK, 20. juli / srpanj 2012. godina, Biha}, Godina XVII; Broj: 847 cijena 1 KM www. usnkrajina.com.ba / e-mail:[email protected]

ZASJEDALA SKUP[TINA UNSKO-SANSKOG KANTONA

Usvojen Zakon o {umama USK-aINTERVJU:

ALEN ZULI], DIREKTOR KULTURNOG CENTRA BIHA]

Grad sa 752 godine postojanjanesumnjivo treba imati pozori{te



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine2 Unsko-sanske novine KRAJINA aktuelnosti

Problemi s kojima se

susre}u pripadnici bora~kihpopulacija, te brojni projektiu ~ijoj se realizaciji ogledazajedni{tvo resornog min-istarstva za bora~ka pitanja,

Vlade USK i Op}ine Biha}, bili su izme|u ostalih temasastanka i razgovora od-rànih u ponedjeljak, 16.

jula, op}inskog na~elnikaBiha}a Albina Musli}a iministra Mirsada Top~agi}a.To je prvi u nizu sastanakakoji }e biti model za ko-nzultacije o najzna~ajnijimpitanjima s kojima se su-

sre}u u radu Op}ina Biha} i

resorno ministarstvo, a prvenstveno kako bi se bora~-kim porodicama obezbijedio

bolji ìvot.

Prodaja poslovnihprostoraMusli} i Top~agi} najvi{erije~i posvetili su daljimaktivnostima na izgradnjiSTO 1 i STO 2 u MZOzimice 1 i izdvajanju250.000 KM od Vlade USK,kako bi se okon~ali krovo-pokriva~ki i fasaderski ra-dovi.

Ovim bi, kako je rekao

Top~agi}, zdanja bila dove-dena u fazu prodaje po-slovnih prostora ~ime bi seobezbijedila daljnja sredstvaza njihov skori zavr{etak.Susret s na~elnikom Musli-}em, ministar Top~agi} jeocijenio uspje{nim, jer, kako

je kazao, razgovor je po-kazao da se zajedni~ki moèpuno u~initi da borci i

bora~ke populacije imaju bolji tretman i zna~ajnijupa`nju dràve.

Prema rije~ima Musli}asastanak je bio koristan i

prava prilika za razmatranje

nekoliko veoma va`nih pita-nja. U predstoje}em perioduradit }e se na nekoliko spo-men-obilje`ja, a podr{ka mi-nistra i ministarstva ne}eizostati ni kada su u pitanjumanifestacije i obiljeàvanja

va`nih datuma iz Obrambe-no-oslobodila~kog rata.

Podr{kapremijeraOsim toga posebna pa nja

bit }e poklonjena pravimaproisteklim iz zakona, te osocijalnom statusu brojnih

boraca ili bora~kih porodica

koje su egzistencijalno ugro-ène ili su im potrebna dru-

ga rje{enja kako bi prona{li

posao, {kolovali djecu ili rije-{ili stambeni problem.

Musli} je zahvalio min-

istru i Vladi USK, te premi-

jeru Hamdiji Lipova~i na

podr{ci u zajedni~kim aktivnostima, kojima je osnovni

i jedini cilj da se unaprijedi

ìvot gra|ana Biha}a, te

o~uvaju sje}anja na odbram- beno-oslobodila~ki rat, odb-

ranu Biha}a i BiH.

OP]INA BIHA] I MINISTARSTVO BORACA USK-a U ZAJEDNI^KIM AKTIVNOSTIMA

Bolji tretman bora~ke populacijeVlada USK-aizdvojila250.000 KMza krovo-pokriva~ke ifasaderskeradove nabora~kimzgradama naOzimicama 1



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine 3Unsko-sanske novine KRAJINA aktuelnosti

U Biha}u je u srijedu, 18.a, odràna sjednica Skup-ne Unsko-sanskog kantona.o i na prethodnoj sjednicije kona~nog izja{njavanja oevnom redu ta~ka izbor ienovanja je povu~ena izprave.Za predloèni dnevni red

salo je svih 26 prisutnih po-nika. Jednoglasno je usvo-

n i Prijedlog zakona o pru a-u besplatne pravne pomo}i.ono{enje ovog Zakona jeoisteklo kao posljedica re-me sudskog postupka, kakovi~nog, tako i parni~nog, a uzi s tim i omogu}avanja ost-rivanja prava i pravnih inter-a gra|ana slabog imovin-og stanja sa podru~ja Uns-

-sanskog kantona, posebnoda je u pitanju adekvatnoavno zastupanje stranakaed sudovima, tuìla{tvima iugim tijelima, kao i mogu-ost stru~nog sastavljanjaata koji se podnose u vezi svarivanjem tih prava. Kaodatni razlog za dono{enjekona o pruànju besplatne

avne pomo}i navedena je iropska konvencija o ljud-m pravima, kojom je izme|ualog predvi|eno kao mini-

um prava optuènog zavi~no djelo da se «branino ili putem branitelja kogam izabere ili, ako nemavoljno sredstava da plati za

pravnu pomo}, da ovu pomo}dobije besplatno, kada tozahtijevaju interesi pravde».

Besplatna pravnapomo} za lica slabogimovinskog stanjaOvim Zakonom utvr|en jeminimum prava koji se ne mo-è umanjivati drugim zakon-ima i propisima, propisana jeme|usobna suradnja za pru-ànje besplatne pravne pomo-}i. Tro{kove pruànja bespla-tne pravne pomo}i za lica kojana to imaju prava, u cijelosti ilidjelomi~no snosit }e sam or-

gan za pruànje besplatnepravne pomo}i i ista, ukoliko jeodobrena ne moè se ograni-~iti, osim pod uvjetima kojepropisuje ovaj Zakon. Taksati-

vno su pobrojani oblici ostvari- vanja besplatne pravne pomo}ipo osnovu statusa (lice kojeprima stalnu socijalnu pomo},djeca bez roditeljskog stara-nja…). Propisano je da se ova

vrsta pomo}i moè ostvarivati ina temelju lo{eg imovinskogstanja {to utvr|uje nadle`niorgan. Gra|anima slabijeg im-ovinskog stanja smatraju se li-ca ~ija ukupna redovna prima-nja i prihodi po ~lanu doma-

}instva ne prelaze iznos od 25posto prosje~ne pla}e u F BiH,a nema nekretnina ili imovinukoja moè podmiriti tro{kovepostupka. Propisana je mogu-}nost djelomi~ne naknadetro{kova postupka u slu~aje-

vima kad podnosilac zahtjevaraspolaè odre|enim, ali nedovoljnim iznosom sredstava.

Nakon duè rasprave, uzodre|ene amandmane, posla-nici u Skup{tini USK-a su us-

vojili i Prijedlog zakona o {u-mama USK-a koji je u skup-{tinsku proceduru upu}en pohitnom postupku. Poznato jeda se Uredba o {umama pre-

stala primjenjivati od 6. dece-mbra 2011. godine, po osnovupresude Ustavnog suda F BiHod 23. marta iste godine.

Op}inama pet, aKantonu ~etiri postoZbog te{ko}a u vr{enju poslo-

va upravljanja i nadzora nadgospodarenjem {umama odstrane resornog kantonalnogministarstva i Kantonalne up-rave za {umarstvo, te problemagospodarenja {umama od str-ane [PD «Unsko-sanske {u-me» d.o.o. Bosanska Krupa,uzimaju}i u obzir i o~iglednuneizvjesnost dono{enja feder-

alnog propisa koji regulira ovuoblast, resorno ministarstvo jeuputilo zakon u formi prijed-loga u skup{tinsku procedurukako bi se ovaj resor stavio podkontrolu i u zakonski okvir.Kada na nivou F BiH budeusvojen zakon o {umama kan-tonalni }e biti uskla|en saistim. A zakonom }e se ureditiposlovi koji se ti~u uzgoja,za{tite i eksploatacije {uma.Zbog nepostojanja materi-

jalnog propisa iz oblasti{umarstva blokiran je i radkompletnog sektora {umar-stva, a posebno Kantonalneuprave za {umarstvo. Krozovaj zakon su definirane i

visine naknada za kori{tenje{uma (naknade za op}ine, kan-

ton i federaciju). Zbog nepos-tojanja zakonskih propisa inemogu}nosti transfera nak-nada na ime kori{tenja {umaop}inama USK-a, iste je do-

velo u situaciju da ne mogurealizirati projekte koji sefinanciraju iz sredstava ostva-renih po ovom osnovu. Nakn-ada za kori{tenje dràvnih{uma ovog Zakona upla}ivat}e se kvartalno u sljede}imiznosima i to: ~etiri posto naposebni ra~un budèta USK-ai pet posto na namjenski ra~unlokalnih zajednica na lijem ter-itoriju se ostvaruje prihod.

N.Pirali}

ASJEDALA SKUP[TINA UNSKO-SANSKOG KANTONA

Usvojen Zakon o {umama USK-a

Na sjednici Skup{tine USK-odrànoj 9. jula, je prihva}enje{taj o radu i poslovanju

U Kantonalna bolnica «dr.an Ljubijanki}» Biha} za11. Podaci prezentirani krozaj Izvje{taj krajnje realno su

ikali stanje u ovoj zdravstve-j ustanovi koja je optere}enaom problema. Prvi i osnovni

oblem je, kako je navedeno,ik broj neosiguranih lica nadru~ju Unsko-sanskog kan-na, a poznato je da Zavodravstvenog osiguranja USK-financira samo zdravstveneuge samo za osigurana lica.Prema rije~ima Hajrudina

avi}a, direktora Kantonalne

bolnice u Biha}u, ova ustanova je zakonom obavezna da svojeusluge pruà svom stanovni-{tvu USK-a, a ~injenica je da jeovo kanton sa velikim brojemugroènih kategorija stanovni-{tva, koja uglavnom nisu zdra-

vstveno osigurana.Milionska dugovanjadobavlja~ima

Vi{egodi{nji problem zdrav-stvenog sistema je i uvo|enjeporeza na dodanu vrijednostkoji je sve zdravstvene ustano-

ve doveo u nezavidnu situacijuoporezivanjem lijekova i osta-log medicinskog materijala.

Kantonalna bolnica «Dr.Irfan Ljubijanki}» u Biha}u jeu periodu od 2006. do 2011.godine, samo na ime PDV im-ala uve}ane tro{kove nabavkeu ukupnom iznosu od6,319.111 KM, a od toga u2011. godini 1,160.040 KM.

Veliki problem predstavlja i

nedostatak investiranja u objekte i opremu {to dodatnodovodi do pove}anja reìjskihtro{kova, a isto tako se isti~e iproblem neadekvatnosti pos-toje}ih bolni~kih kapaciteta za

nove tehnologije te nedostatak istih. Svi pobrojani ali drugiproblemi koji su navedeni zasobom su povla~ili stalni rasttro{kova te njihovo akumuli-ranje {to je dovelo do velikihobaveza prema dobavlja~ima,

bankama, poreznoj upravi itd.Kako je prezentirano u Iz- vje{taju za 2011. godinu obaveze prema dobavlja~ima suslijede}e: INEL MED (hemod-ijaliza) 1,672.943,45 KM,PROFY (laboratorijska dijag-nostika) 1,006.820,75 KM,UNA FARMACIJA (lijekovi)951.857,33 KM i BERGPROMET (Ris/Pacs)429.360,75 KM. Obaveze zarevolving kredit - dva milionaKM (zanovljen nakon prove-dene procedure na period odgodinu dana).

Zatraèna zna~ajnijapodr{ka osniva~a- Suo~avaju}i se sa problema-

tikom koja stalno optere}ujerad Kantonalne bolnice, mena-

d`ment i uprava ove ustanove donijeli su Plana rada i poslovanja sa akcentom na sanaci- jski program. S obzirom da je

polovinom protekle godine do- {lo do kadrovskih promjenanastojalo se sanirati zate~eno

stanje te pruànje zdravstvenihusluga podi}i na vi{i nivo, opre-miti i koliko-toliko osposobitibolni~ke prostorije. Me|utim

nagomilane obaveze ko~e i sva-kodnevno optere}uju rad oveustanove. Iluzorno je razmi{ljatio razvojnom putu uz milionskeobaveze prema dobavlja~ima,revolving kredit, obaveze prema

poreskoj upravi i drugima,

naglasio je Havi}.Zatraèno je uklju~ivanje

osniva~a u rje{avanje situacije,ili mogu}nost bankovnog za-duìvanja u iznosu od sedammiliona KM na period odsedam godina sa mjese~nimanuitetom od 100.000 KM.

U prijedlogu mjera je nave-deno da se u okviru istog nivoasredstava za teku}e finan-ciranje u{tedama kroz potpunoupravljanje tro{kovima stvori

osnova za preuzimanje oveobaveze.

Na dalje da se preuzmeobavljanje {to ve}eg obima

visokodiferencirane zdravstve-ne za{tite u Kantonalnoj bol-

nici «dr. Irfan Ljubijanki}» uBiha}u, {to bi dovelo do pove-}anja prihoda u skladu sa

Akcionim planom VII Kanto-nalnog ministarstva zdravstva.Pove}anje broja osiguranih licagdje je nosilac aktivnostiMinistarstvo zdravstva i VladaUnsko-sanskog kantona {to jepredvi|eno akcionim planomIV resornog ministarstva.

Kapital Bolnice uodnosu na 2010. god-inu manji za devetpostoProgram i mogu}nost preuzi-manja visokodiferencirane zdr-avstvene djelatnosti je sastavnidio ovog plana i neophodno jepokrenuti inicijativu i uklju~itisve relevantne sudionike odLjekarske komore, Zavoda za

javno zdravstvo, Ministarstvazdravstva, zavoda zdravstven-og osiguranja, Vladu i Skup-{tinu Unsko-sanskog kantona.

Zakonom o zdravstvenojza{titi Federacije Bosne i He-rcegovine predvi|ena je oba-

veza osniva~a da u~estvuje uteku}em i investicijskom odr-àvanju zdravstvenih ustanova

jer je evidentno iz Izvje{taja dasu tro{kovi amortizacije uiznosu od 1,727.545,95 KM

ve}i od iznosa ostvarenoggubitka od 1,348.163,40 KM.

Zaklju~no sa 2011. godi-nom kapital Kantonalne bol-nice «dr. Irfan Ljubijanki}» uBiha}u iznosio je 15,095.249KM. Osnovni kapital je iznosio18,058.830 KM, revalorizaci-

jske rezerve su iznosile4,589.493 KM, akumuliranigubitak 7,553.074 KM. Kapitalna dan 31. decembra 2011.godine je manji u odnosu naprethodnu godinu za devetposto.

Obaveze Kantonalne bol-nice u Biha}u zaklju~no sa2011. godinom iznosile su19,931.540 KM. Na dugoro~neobaveze se odnosi iznos od9,677.122 KM i ve}e su za 24posto u odnosu na godinuprije. Ukupne kratkoro~ne ob-aveze u 2011. godini su izno-

sile 10,254.418 KM. Obavezeprema radnicima iznose2,271.917 KM i smanjene suza 22 posto u odnosu napro{lu godinu.

N.Pirali}

Zbog vi{emjese~nognepostojanja zakon-skih propisa kojireguliraju oblast{umarstva a uzi-maju}i u obzir io~iglednu neizvjes-nost dono{enja fed-eralnih propisa,Zakon o {umamaUSK-a upu}en uskup{tinsku proce-duru po hitnompostupku

U KANTONALNA BOLNICA «DR. IRFAN LJUBIJANKI]» U BIHA]U

Skup{tina USK-a usvojila Izvje{taj o radu iposlovanju za 2011. godinu

Kantonalna bol-nica u Biha}u

ptere}ena bro-nim problemimana prvom mjestu

e velik brojneosiguranih licana podru~ju USK-a




INTERVJU:

ALEN ZULI], DIREKTOR KULTURNOG CENTRA BIHA]

Grad sa 752 godinepostojanja nesumnjivotreba imati pozori{te

Poslije Sarajeva i uSanskom Mostu uspje{no jepromovirana knjiga sanskog ikraji{kog politi~ara Asima

Kambera pod nazivom«Dràva Neboder». Promocijina kojoj se traìla i stolica vi{e,prisustvovali su predstavnicidru{tveno–politi~kog i javnogìvota op}ine te veliki brojgra|ana. O knjizi su govoriliknjièvnik Amir Tali}, nov-inarka urednica nedjeljnika“Dani“ Du{ka Juri{i} i samautor Asim Kamber.

- Posebna vrijednost ovog djela sadràna je u ~injenici da je autor do kraja dokumen-taristi~ki poredao tekstove iz Avaza, koji su ga blatili, ali ireakcije i stru~ne komentarekoji su bili uskra}eni za objavu, {to je opredijelilo autora da {tampa i svoju stranu istine

kroz knjigu “Dràva Neboder». Mo} medijskih magnata nijeuspjela pobijediti slobodu javnerije~i, - kazao je Tali}.

- Moj li~ni motiv za pris-ustvo promociji knjige autora

Asima Kambera, je mali dopri-nos temi, kojom se bavi autor, akoja je puno {ira od podsje-}anja na posljedice nepo{ti- vanja principa profesionalnog

novinarstva. Nije neuobi~ajeno da se u politi~koj borbi koriste sva mogu}a sredstva bilo gdje u svijetu. Naravno, bezbrojni su primjeri, ali se ta borba odvija

u zakonskim okvirima i kada jerije~ o slobodi izraàvanja. To zna~i da la` ima svoju cijenu,koja se pla}a ne samo sudskimodlukama, nego i reakcijom

javnosti. Me|utim, ono {to jeste neuobi~ajeno je da se vlas-nik novine i aktualni politi~ar obra~unava sa svima koji

druga~ije misle i to ne samo svojim politi~kim oponentima,- kazala je Juri{i} podsje}aju}ina niz novinarskih imena odGojka Beri}a, Vildane Selim-begovi}, Borisa Deùlovi}a doSenada Avdi}a, koji su se kako je Avdi} jednom napisao“na{li pod tupim noèm vlas-nika Dnevnog Avaza», a ona je i sama u vi{e navrata bila nameti Radon~i}evog medijskoglin~a. Podsjetila je na medijskeistupe u kojima je isticao daona kao pripadnica “manjeg“naroda ne moè ure|ivatiinformativni program FTV-a.

- Oko pedeset tekstova bilo je objavljeno, a da meni nije dopu{tao na zakonu temeljno

pravo demantiranja. To je kao da vam zaveù ruke i stave flaster na usta. A ujedno vam pri~aju o demokraciji i evrop- skoj agendi. I la`, ma kako te- {ka, ima svoja pravila i logiku.

Vi, moji sugra|ani, znatenajbolje istinu. Dobro vam je poznato da sam ja sin obi~nogradnika, odrastao u siroma{noj

porodici, otkud nama milioni za nekretnine u Dubrovniku, Be~u, Zagrebu, i kako neko uratu moè biti na strani velikos-rpskog, velikohrvatskog i veli-koautonoma{kog konceptaistovremeno, kao {to je meni pripisivano. Najvi{e su me vri- je|ali napadi na ~lanove moje- porodice koji su ni krivi ni du`ni bili `rtve Radon~i}evehajke. Ova moja knjiga je moj doprinos istini, istina je samo jedna a putevi do nje pojed-ina~ni. Nikakva snaga nebo- dera, dìpova, bodigardova ilaì ne moè u kona~nici pobijediti istinu, - rekao je, izme|uostalog, Asim Kamber.

Sav prihod od prodaje

knjige autor je namijenio zaizgradnju stadiona i tribina zanogometni klub Podgrme~ ukome je i sam kao srednjo-{kolac kratko igrao.

E.Tabakovi}

KRAJINA: Zavjesa jespu{tena na ~etrnaestiFestival scenskih umjet-nosti. Kako kao prvi~ovjek Festivala ocjen-

jujete ovogodi{nje

izdanje?ZULI]: Moja ocjena za

ovogodi{nje izdanje Festivala je vrlo visoka jer se uistinuradilo ne samo o dobroj or-ganizaciji ve} i realizaciji pla-niranih sadràja. Naravno,izre~ena konstatacija moè seprotuma~iti i kao subjektivnomi{ljenje pa bi odgovor naovo pitanje bilo najboljepotraìti kod publike koja jeupravo ove godine, a na na{e

veliko zadovoljstvo, Festivalposjetila u rekordnom broju.

KRAJINA: U vre-

menima krize kultura jeprva oblast na kojoj se{tedi i prave umanjenja.Koliki je zna~aj kulturekada je u pitanjuop}ina Biha} i kakva jefinancijska podr{kaosniva~a premaKulturnom centru uovoj godini?

ZULI]: Iako bih se kodovog pitanja èlio iskrenosuprotstaviti, naàlost, ste upravu. Me|utim, oni koji seprofesionalno bave kulturomi umjetno{}u znaju da to

zapravo i nije ni{ta novo.Ta~nije, poloàj kulture iumjetnosti u mnogo ~emu senije promjenio od anti~keGr~ke do danas. Mislim daop}ina Biha} kao organ up-ravljanja itekako shvata tekvalitetno ocjenjuje zna~aj,mjesto i ulogu kulture u na-{em dru{tvu, ali da postoje}eekonomske prilike ustvarisu{tinski ne dozvoljavaju itako prakti~no spre~avajuzna~ajnije investiranje u ovuoblast. Shodno tom aktuel-nom stanju, otprilike se i tre-tira rad, odnosno daje podr-{ka Kulturnom centru u ovoj

godini.KRAJINA: Prija{njihgodina uveliko se govo-rilo o pozori{tu uBiha}u. Trebaju liuistinu na{em gradu«daske koje ìvotzna~e» ?

ZULI]: Ja sam, logi~no,u~estali svjedok takvih pri~a,a s obzirom na posao kojiradim nerijetko i odgovaramna sli~ne upite od stranerazli~itih medija. Ovdje se

zapravo sa jedne strane radio realnoj potrebi koja se opetsa druge strane naprosto mo-ra uklopiti u mogu}i finan-cijski okvir. Prvo stajali{tebazirano je na ~injenici dagrad sa 752 godine postoja-nja nesumnjivo mora i trebada ima pozori{te. Nadalje, utom uistinu impresivnom

vremenskom razdoblju, akonkretno u posljednjih 14godina rodio se i nastavio daìvi scensko-teatarski festival,koji je na koncu proizveopubliku za pozori{ne pred-stave a koja uz to i pored ista-n~anih estetskih kriterija na

iste dolazi u redovito velikombroju. Drugo stajali{te bazi-rano je na ~injenici da se ovanormalna i krajnje dobron-amjerna tendencija vremen-ski poklapa sa postoje}omkrizom i recesijom od ~ije susiline ostale neza{ti}ene ~ak ikulturne institucije od dràv-nog zna~aja. Mnoge od njih

su iznutra ve} neko vrijemeprekrivene paukovim mreà-ma a izvana simboli~no cr-nim platnom. U na{em slu-~aju, pozitivan odgovor naovo pitanje zna~io bi: formi-

ranje nove javne ustanove {toautomatski podrazumjeva iupo{ljavanje zna~ajnog brojaneophodnih kadrova, zatimdolazi pitanje optimalne in-frastrukture, tehnike, neop-hodna financijska sredstva zaprodukciju, koprodukciju itd.Osnovno je pitanje dakle tkobi na sebe prihvatio tako

veliki teret u smislu nepo- vratnog finansiranja, kada sviznamo da i sve {to sad pos-toji u kulturi jedva i te{koegzistira. I pored toga dakle,{to ja kao kulturni radnik li-~no jesam za, svejedno, mo-èmo se npr. isto tako upitati

i treba li mo`da gradu Biha}uu ovom vremenu osim NK Jedinstvo jo{ jedan takav nogometni klub?

KRAJINA: Ovih danaraspisan je konkurs zaobnovu zgradeKulturnog centra. Okakvom je projektu

rije~?

ZULI]: Projekat je zap-ravo u fazi pripreme za raspi-sivanje javnog poziva a od-nosi se na pove}anje energe-tske efikasnosti. Uradio ga jei predloìo menad`ment Kul-turnog centra a nakon {to jepodràn od strane UNDP-a iUSAID-a u BiH isti je podr-àn i od strane Op}ine Biha}i Vlade USK-a. Kada je upitanju ovaj projekat va`no jeista}i i to da }e od njega dire-ktnu korist imati i dvije sus-

jedne zgrade (Muzej AVN-OJ-a i Kloster), odnosno jo{tri javne ustanove od kanton-alnog zna~aja (JU Zavod zaza{titu kulturnog naslije|a,JU Muzej USK-a i JU Umje-tni~ka {kola) koje }e iz zgradeKulturnog centra dobivati

toplu vodu i tako zagrijavatisvoje radne prostore.

KRAJINA: Ve} sad sukrenule pripreme za

jubilarno petnaestoizdanje Festivala scen-skih umjetnosti. [ta lju-bitelji pozori{ta moguo~ekivati od Biha}kogljeta u narednom peri-odu, ali i tradicionalnemanifestacije «UlicomBi{}a»?

ZULI]: Sude}i po dosa-da{njem trendu publika }enajvjerovatnije opet uìvati ito se, naravno, odnosi ne sa-mo na dva pomenuta proje-kta ve} i na sve druge koji naso~ekuju u narednom periodu.

Razgovarao:Elmedin MEHAD@I]

SANSKI MOST: PROMOCIJA KNJIGE ASIMA KAMBERA

Dràva Neboder




Skup{tina Unsko-sans-g kantona, na sjednicirànoj 9. jula, razmatrala jesvojila Izvje{taj o realizacijintonalnih i federalnih nov-nih podr{ki u primarnojljoprivrednoj proizvodnji2011. godinu. Kako je ista-uto u odnosu na stanje uljoprivrednoj proizvodnjikon zavr{etka rata i prvihratnih godina sa sigurno-

u se moè ustvrditi kako jea grana privrede uspje{nonovljena. U tome se usp-o prvenstveno racionalnimmjeravanjem i harmoniza-om kantonalnih i federalnihv~anih podr{ki, kao i svea~ajnijim planiranjem sred-

ava u kantonalnom i feder-nom budètu za ove nam-ne. Ipak, uvijek moè bolje ie i ukoliko èlimo poljopri-

ednu proizvodnju dovestinivoa da uistinu bude

ate{ka grana razvoja USK-moraju se izdvojiti jo{ zna-nija sredstva.U 2011. godini u Budètu

SK-a za poticaje u poljopri-ednoj proizvodnji izdvojeno4,3 miliona KM. Zaklju~no31.12.2011. godine ispla-

no je 4,296.300 KM za78 korisnika nov~anih po-

{ki. Ukupno odobrenih za-eva je za 6.228 korisnika uupnom iznosu341.676,41. na osnovuluke o izmjenama i dop-ama Odluke o vrsti, osno-

vnim kriterijima i na~inu ost- varivanja nov~anih podr{ki uprimarnoj proizvodnji u Bu-dètu Unsko-sanskog kan-tona za proteklu godinu od 8.marta ove godine odobrene ane ispla}ene nov~ane podr{ke

u iznosu od 45.376,42 za 50korisnika nov~anih podr{ki bit }e ispla}ene iz sredstavanov~anih podr{ki za ovu god-inu.

Proteklih pet godinapodignuto 160 hanovih nasadaNov~ane podr{ke u primar-noj poljoprivrednoj proizvo-dnji uvedene su prije sedam

godina na sva tri nivoa op-}ina, kanton i federacije.Ulaganjem u poljoprivredupomoglo se i u realizacijipovratka stanovni{tva i nji-hov ostanak na porodi~nimgazdinstvima.

Statistike pokazuju da je uperiodu od 2007. do 2011.godine na podru~ju USK-apodignuto 160 hektara novihnasada jagodi~astog vo}a,prvenstveno jagode i maline ito isklju~ivo zahvaljuju}i pot-icajnim mjerama sa kanton-alnog nivoa i organiziranomotkupu. Samo u proteklojgodini otkupljeno je oko 500tona ovog vo}a uz napomenu

da svi novopodignuti nasadinisu stupili u rod.

Trend rasta je zabiljeèn iu proizvodnji povr}a u zatvo-renom prostoru (stakleni~ko-plasteni~ka proizvodnja), ta-ko da se u 2011. godini do{lo

do 62.000 m2 za{ti}enogprostora. Trend rasta je evi-dentan i kod proizvodnje pov-r}a na otvorenom uz domi-naciju proizvodnje korni{onakojeg je u protekloj godiniotkupljeno oko 4.000 tona.

Bez dupliranja poticajapo osnovu iste vrsteproizvodnjeJedan od va`nijih ciljeva reso-

rnog ministarstva USK-a jeporast broja krupnih komerci-

jalnih poljoprivrednih gazdin-stava. Me|utim iz godine ugodinu name}e se pitanjerje{avanja socijalne politike,{to je u suprotnosti sa komer-

cijalnom poljoprivredom. Sti-~e se dojam da je od svih bran{i najve}i pritisak napoljoprivredu i na resornoministarstvo. Istina ono svo-

jim programom i izdvajan- jima sredstava za poticajedoprinosi zapo{ljavanju i to je

vrlo zna~ajan doprinos. Me-|utim, postoje resursi i udrugim bran{ama koje trebaiskoristiti u cilju zapo{lja-

vanja, istaknuto je na sjedniciSkup{tine.

Osim zapo{ljavanja, pu-tem nov~anih podr{ki uti~e sei na proizvodnju zdravstvenosigurnih poljoprivrednih proi-zvoda (naro~ito animalnogporijekla) jer sve ìvotinje iproizvodi se kontroliraju a {to

je i bio jedan od osnovnihuvjeta za ostvarivanje kanton-alnih i federalnih podr{ki.

Na sli~an na~in se dopri-nijelo i urednijem vra}anjurevolving kredita za nabavl-

jene steone junice jer sufarmeri uvidjeli da im je ispla-tivije vratiti dràvi dug negose odre}i nov~anih podr{ki.

Ono {to se ne smije desiti jest da se prekine kontinuitetnov~anih podr{ki jer ne smijese dozvoliti ranija praksa dase pojedine vrste podr{ke uki-daju, odnosno visina plani-ranih sredstava smanjuje kr-oz usvajanje rebalansa bud`-eta jer se tako stvara odre|e-na nesigurnost i nezadovo-ljstvo kod proizvo|a~a. Nara-

vno da treba voditi ra~una dane dolazi do dupliranja po-dr{ki po istoj vrsti proizvod-nje osim za one za koju seMinistarstvo poljoprivredeocijeni da zbog potrebe brègrazvoja te vrste poljoprivre-dne proizvodnje, a za kojuna{ kanton ima izuzetno po-

voljne klimatske i druge uvjeteproizvodnje.

N.Pirali}

KUP[TINA USK-a USVOJILA IZVJE[TAJ O REALIZACIJI KANTONALNIH I FEDERALNIHOTICAJA U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI

U 2011. godini ispla}eno 4,296.300KM poticajnih sredstava

dava~: JP “UNSKO-SANSKE NOVINE” d.o.o.IHA], Ul. 502. vite{ke brigade bb

rektor: Elmedin Mehadì}d. glavne i odgovorne urednice: Svjetlana êlan

DTP: Osman Deli} i Antonija Duri}

novinari :

Nermina Pirali}, Sanela Pa{agi}, Edin Alagi} iNiha Dàni} Ninski

Cijena 1 KM, za inostranstvo dvostruko plusPTT tro{kovi.

List je registrovan kod Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta F BiH pod brojem 563/96.

Registarski broj: 4263024120002PDV broj: 263024120002

[TAMPA: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE d.o.o.

Ra~un broj: 3385002200568303UniCredit Zagreba~ka banka d.d.

Ra~un broj: 1610350008520037Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, filijala Biha}

Ra~un broj: 1602010000020538Vakufska banka d.d. Sarajevo, filijala Biha}

Ra~un broj: 5688619900000152Balkan Investment Bank AD d.o.o. Biha}

redakcija: 228-419; 224-103 tel./fax; tel.: 228-420

ra~unovodstvo: 226-485 (tel./fax); marketing: 226-488

Ure|uje redakcijski kolegij: Svjetlana êlan, SanelaPa{agi}, Osman Deli} i Antonija Duri}

Na pres konferencijiOO SDA Biha}, Klub

vije}nika ove stranke poredskretanja pa`nje na finan-cijsko stanje op}ine Biha}koje je ocijenjeno dra-mati~no lo{im, uputili su izahtjev za odràvnje sjed-nica OV na kojima bi seraspravljalo o goru}im pro-

blemima.

Nerealan budèt odskoro 30 miliona KM, kojise trenutno puni svega 60posto s dugom od 20 mil-iona KM, s potraìvanjimazaposlenih u javnim us-tanovama i institucijama,dobavlja~ima trenutna jefinancijska situacija op}ineBiha}. Uz ovo jo{ su ~etirinajve}a àri{ta i to: kanal-

izacioni sistem, izgradnjatr`nog centra Robot, pro-

jekt ”Novi Biha}” te gradski bazen za koje u SDA tvrdeda op}inski organi ne rea-giraju i ne rje{avaju. Zam-

jerka op}inskim vlastima jeda bez obzira na usvojeniplan rada za ovu godinuovi problemi nisu bili temarasprave.

KO SDA USK-a oglasilasaop}enjem za javnost svrtom na aktuelnu po-~ku situaciju. U tom kon-

kstu je istaknuto kakoda{nja Vlada USK-a, kojasastav ljena na osnovu

nih interesa pojedinaca,novo pokazuje da nema

kakve vizije za rje{avanjeoblema gra|ana ovog

kantona. U nedostatku projekata, programa, znanja isposobnosti, kako je na-gla{eno, sada{nja vlast seokrenula progonu direktorai ~lanova upravnih odbora isvih onih koji misle svojomglavom i po{teno rade svojposao.

SDA ~vrsto stoji izasvojih kadrova. Ne postoji

niti jedan valjan razlog zasmjene rukovodioca kojidokazano kvalitetno i po-{teno rade svoj posao.Ovakvo pona{anje aktu-alne vlasti samo produ-

bljuje krizu i gra|ane dovodi u jo{ bezizlaz nijusituaciju, istaknuto je iz-me|u ostalog u saop}enjuSDA USK-a.

O SDA USK

Progon SDA kadrova

PRESS KONFERENCIJA SDA OO BIHA]

êtiri najve}a àri{ta

Za poticaje upoljoprivrednojproizvodnji u 2011.godini planirano4,3 miliona a ispla-}eno 4,296.300 KMza 6.178 korisnikaa ne ispla}ene

nov~ane podr{ke uiznos od 45.376,42KM za 50 koris-nika bit }e ispla-}ene iz sredstavanov~anih podr{kiza ovu godinu




Op}inski na~elnik AlbinMusli} susreo se s ~lanovimai rukovodstvom UG „Teatarmladih“ iz Biha}a, s kojima

je razgovarao o dosada{-njim, ali i budu}im aktivnos-tima i planovima. Govore}i oaktivnom odnosu i u~e{}umladih ljudi u stvaranju um-

jetnosti te drugim podru-~jima kulture, kao {to jescensko-teatarska umjetnost,Musli} je izrazio podr{ku nji-hovom predanom radu, aposebno podmla|ivanju sas-tava „Teatra mladih“.

- Teatar mladih ima podr{ku ne samo mene i

dru{tvene zajednice, ve} i svihkoji u njima vide ambasadore

kulture i djecu koja }e zanekoliko godina biti u

pravom smislu rije~i okosnica

i kreatori kulture u na{em gradu. To su ljudi koji }e, sig-

uran sam, promovirati BiH i

grad Biha} u svijetu, ali i ljudi

koji su aktivni u dru{tvu i ve} imaju zapaène rezultate,

zbog kojih ih svijet prepoz-

naje- kazao je izme|u osta-log Musli}.

Povod za dana{nji susret je odlazak mla|e teatarske

grupe u Slova~ku, gdje }eu~e{}em na vi{e program-skih radionica tokom sed-modnevnog putovanja, pred-

stavljati BiH. Kako je kazala jedna od u~esnica, AlmaJakupovi}, ovaj put }e bitiprilika za u~enje u interna-

cionalnom kampu gdje je osim novih spoznaja imatimogu}nosti za druènje sdrugim grupama, s kojima }emo}i razmijeniti svojateatarska znanja i vje{tine.

Prema rije~ima SenadaZana~i}a, vo|e puta i Teatramladih, u ovom pogledu

va`no je istaknuti velikupomo} pruènu od Slova~keambasade koja je traìla

jedno amatersko pozori{te izBiH za ovaj internacionalnikamp, a {to je Teatar mladihobjeru~ke prihvatio.

Kako je kazao Zana~i}, uKolarevu gdje }e se odràtiovaj kamp, mladi biha}kogTeatra imat }e posebnu pri-liku da saznaju i nau~e vi{e oscenskom pokretu, umjet-nosti i drugim aspektimateatra u reìji poznatihevropskih reditelja i peda-goga.

BIHA]

Podr{ka mladim umjetnicima

U organizaciji Op}ineBiha} i PLOD Centra,uprili~en je tre}i koordinaci-

jski sastanak svih doma}ih i

inostranih partnera uklju~e-nih u projekte razvoja turi-zma i turisti~kih resursa skojim raspolaè ovaj dioBiH.

Da pridaju veoma veliku va`nost i ozbiljnost zajedni-~kom radu i realizaciji pro-

jekata, svojim prisustvom iaktivnim u~e{}em u razgov-oru potvrdili su predstavniciUNDP, OXFAM, ICEI –IPSIA, FIRMA, EU Komi-sije, NP „Una“ i predstavniciop}inskih resornih slu`bi.

U ime na~elnika Musli}asve u~esnike pozdravio jesavjetnik Adi âvki}, kazav{i

da u~e{}e ovog broja organi-zacija svjedo~i o sna`nompartnerstvu i opredjeljenjuda se NP „Una“ i turizamo}enito, zna~ajno unapri-

jedi, a time do|e do o~eki-

vanih rezultata.Sastanak na kojem pris-

ustvuju finansijeri, imple-mentatori, korisnici i drugi

partneri, kako je kazao, gov-ori o ozbiljnosti i obavezamakoje su preuzete, a koje sva-kog novog dana proizvodenovi korak u ovoj oblasti.

Prema rije~ima ZrinkeDeli} u ime PLOD Centra,

veoma va`na je sinergija uimplementaciji projekata, akako je kazao AmarildoMuli}, direktor NP „Una“,aktivna suradnja i podr{kana nekoliko ve}ih preko-grani~nih projekata pokaza-la je da se moè izgraditi tur-isti~ki proizvod, u ~emu setreba nastaviti i dalje.

Tokom sastanka i u~e{}a

prisutnih pa`nja je posve-}ena i drugim brojnim pitan- jima i aktivnostima kojima jecilj razvoj turisti~kih kapaci-teta, turizma i organizacio-nih potencijala NP „Una“.

Pred skup{tinskim poslani-cima na predzadnjoj sjednicina{la se i Informacija o stanjuupravnog rje{avanja po op}i-nama USK-a u 2011. godini.Na osnovu pokazatelja iska-zanih u Izvje{taju da se zaklju-~iti kako su op}inski organiuprave u najve}em broju upra-

vnih stvari vodili postupak irje{avali po zahtjevima gra|a-na, dok je znatno manji brojpostupaka vo|en po slu`benojdu`nosti. Prema iskazanim

podacima najve}i procent rije-{enih predmeta u 2011. godini,imala je op}ina Klju~. Odukupnog broja upravnih pred-meta procent rije{enih u tokugodine iznosi 98 posto od ~ega

broj rije{enih u zakonskomroku iznosi 95 posto. I op}inaBosanski Petrovac je imala vrlo

visok procent rije{enih uprav-nih predmeta u toku 2011.godine, tako da od ukupnogbroja upravnih predmeta rije{e-no je 95 posto od ~ega brojrije{enih u zakonskom rokuiznosi 87 posto.

Op}ina Biha} je tako|erimala visok procent rije{enihpredmeta u toku proteklegodine i iznosio je 86 posto {to

prema broju zaprimljenih pred-meta, u odnosu na ostale op-}ine, ukazuje na izuzetno do-bro stanje upravnog rje{avanjau pro{loj godini.

Op}ina Buìm je u rje{a-

vanju upravnih postupaka isterealizirala sa 88 posto, za {estposto vi{e u odnosu na pretho-dnu godinu. Op}ina Cazin jeza 12 posto pove}ala procentrje{avanja predmeta u 2011.godini i iznosi ukupno 84 postorije{enih predmeta. U op}iniSanski Most procent rije{enihpredmeta je ve}i za ~ak 20posto u odnosu na 2010. god-inu i iznosi ukupno 93 postorije{enih predmeta.

Broj ukupno rije{enih pred-

meta u toku godine u op}ini Velika Kladu{a, dakle, pred-meta rije{enih u roku i nakonisteka zakonskog roka, u odno-su na broj zaprimljenih pred-meta u toku godine procentu-

alno iznosi 76 posto. Procentrije{enih upravnih predmeta u2011. godini u op}ini BosanskaKrupa je iznosio 73 posto.

Pore|enjem iskazanih po-dataka sa podacima iz Izvje{ta-

ja o rje{avanju upravnih stvariu upravnom postupku u op-}inama Unsko-sanskog kan-tona, u op}inama Klju~, Bu-ìm, Cazin i Sanski Most uo-~eno je pove}anje broja rije{e-nih upravnih predmeta u toku2011. godine. U op}inama Bih-

a}, Bosanski Petrovac, Bosan-ska Krupa i Velika Kladu{aneznatno smanjen postotak rije{enih upravnih predmeta uodnosu na 2010. godinu.

N.Pirali}

OP]INA BIHA] I PLOD CENTAR

Partnerstvo zarazvoj turizma

SURDNJA BIHA]A I MA\ARSKE NA\KANJI@E

Mladi Bi{}ani na Balatonu

IZ INFORMACIJE O STANJU UPRAVNOG RJE[AVANJA PO OP]INAMA USK-a

Procent rije{enih predmetabolji nego 2010. godine

Uspostavljeni i u vi{e navrata potvr|eni bratskiodnosi izme|u Biha}a i ma|arske Na|kanjiè bit}e osnaèni jo{ jednim primjerom aktivne surad-nje. U organizaciji Op}ine Biha} grupa od 10

srednjo{kolaca, u~enika Gimnazije i Umjetni~ke{kole, u pratnji dvije profesorice, otputovala je uMa|arsku. Srednjo{kolci }e biti smje{teni uomladinskom kampu Balatonmaria, skupa sasvojim vr{njacima iz âkovca, Magyarkanizsa iKoviaszna.U toku boravka imat }e priliku za druènje, aorganizator se potrudio da im osigura razli~itesadràje poput tim-bilding igara, kviza, plesa, pli-

vanja i drugih sadràja. Grad Nagykanizsa, pri- jateljski grad Biha}a snosi tro{kove njihovogboravka, a Op}ina Biha} je osigurala prijevoz iorganizirala njihov odlazak. Biha}ki srednjo{kolcina Balatonmarii borave od 16. do 22. jula.




Ni{ta nije bolje od doma}egproizvoda, posebice ako se pro-daje uz cestu na plus 40. Zaklanakoko{ zamotana u najlon kesu,napola kuhana. Mlijeko u pla-sti~nim bocama, sirevi u kesamatrgova~kih ku}a. Su{eno mesonude iz gepeka. Drzne{ li se paupita{ jel svjeè, zdravo i nena-padnuto kojekakvim bakterijama,dobi}e{ pride i porciju predavanja

kako je koko{ jo{ jutros koko-dakala u ìvici. Nekad sam mislilada je Salmonela ènsko ime, ono

jest da je imenica ènskog roda,al’ mnogo zajebana. [to se ti~emeda, u njega ta ènska napastne}e, medovi ~iste doma}e pro-izvodnje nu|eni na pija~nim {tan-dovima, nerijetko u sebi sadrèsve osim meda. Jaja na onoj vru-

}ini samo {to ne zapiju~u. ûdomse ~udili neki dan stranci zalutaliu ove krajeve kako se ovakvi pro-izvodi nude kupcima bez ikakvedeklaracije, bez provjere. Ja im

velim da to nama nije potrebno,mi jo{ uvijek jedni drugima vjeru-

jemo na rij e~. Ako prodavac kaèda je fri{ko, onda je, brate mili,fri{ko. Gledaju oni mene, od ~udani glavom ne mogu mahati. Koja

naiv~ina, garant o meni zaklju-~i{e. Zato im ne rekoh ni{ta ona{im misliocima koji nam mu}keprodaju evo ve} dvadeset }e god-ina, a mi od izbora do izbora naistu pri~u padamo. Kako te ne}epreveslati trgovac sa pijace kojinudi tek izleglu salmonelu u svimproizvodima, kad nas veslajuu{minkani, namirisani i dotjerani

vlastodr{ci. Oni to rade u stilu.Stoga kontam, mi uglavnom pa-damo na fine rije~i. [to je rije~ljep{a mi se è{}e strmeknemo.Jo{ nisam ~ula da je neko glas daomisliocu koji mu je u predizbornojkampanji ~vrsto obe}ao da ne}eu~initi ni{ta kako bi nam svimkrenulo na bolje. Svi ko mahnititr~e glasati za onoga koji je ukampanji ljep{e govorio. Jo{ niko

od mislioca nije traìo garancijuza izgovoreno, to se mo`da traìu nekim naprednijim zemljama.Dok god se kod nas salmonela

javno prodaje uz tvrdnje da je jutros izmigoljila iz ~ega ve}, ne-ma {anse da }e ikad neko nekogau sjebanoj na{oj kontrolirati ipitati iza{to. Pogotovo ne proda-

va~e magle.

U Gradskoj galeriji u Biha}u~elnik Albin Musli} u ponedjel-

k, 16. jula, otvorio je izlo`bu “Ko

boji dekoracije jo{?” Autoro`be je Sadko Hadìhasanovi},|eni Bi{}anin, koji ve} nekolikodina ìvi i radi u Kanadi.Svoju reputaciju po~eo je gra-

ti u okviru slikarske grupe “Zv-o” u Sarajevu, koja je u bh.karstvo unijela raskid s tradici-m realisti~kog tretmana motiva,ibliìv{i se idejama savremenogkreta konkretizma u poeziji

BiH.Sadko Hadìhasanovi} kaè

da je ovo ve} tre}a njegova izlo`ba

koju organizira Gradska galerija uBiha}u, iako on ve} dvadeset god-ina ne ìvi u ovom gradu.

Izlo`ba je ve}inom ura|ena uParizu 2008. godine. Albin Musli},na~elnik op}ine Biha}, istakao jeda je i ova izlo`ba dio nastojanjada se nivo kulture u gradu podignei da se Biha} jo{ jednom potvrdikao mjesto gdje je kultura na

visokom nivou.

BIHA]U OTVORENA IZLO@BA SADKAAD@IHASANOVI]A

Briga za vlastito zdravlje odgov-nost je svakoga ponaosob. Ta odgov-nost ogleda se u nekoliko aspekata:aliza i, po potrebi, izmjena ìvotnoga, redukcija faktora rizika i preven-ni pregledi. Kardiovaskularne bolestidanas u Europi vode}i uzrok smrti ibolijevanja. Da bi do{lo do razvojake od kardiovaskularnih bolesti,i~no se prethodno ispolji djelovanjekih od faktora rizika. Rizi~ni faktori zazvoj kardiovaskularnih bolesti uislu na~ina ìvota su: ishrana bogata

si}enim masno}ama, holesterolom iorijama, konzumacija duhana (pu{a-), pretjeran unos alkohola i fizi~kaaktivnost. Druga grupa faktora rizika

biohemijske i fiziolo{ke promjene kojemogu mijenjati, a mogu se detektiratiegledima, analizama nalaza krvi i~no. U ovu grupu spadaju: povi{enivni tlak, povi{en ukupni i/ili LDLo{i”) holesterol u krvi, nizak HDLdobri”) holesterol u krvi, povi{enigliceridi u krvi, povi{en {e}er u krvi,etilost/gojaznost i trombogeni~ki fak-i (faktori koji pogoduju nastanku

vnih ugru{aka). Postoje i faktori rizikai se ne mogu izmijeniti, a mogu do-nijeti razvoju kardiovaskularnih bole-dob, spol, historija kardiovaskularnih

lesti u porodici i osobna historijanije kardiovaskularne bolesti. Nezgo-a osobina kardiovaskularnih bolesti jese mogu godinama polako razvijati

z ikakvih fizikalnih manifestacija ilioba kod pogo|ene osobe, a kada se

anifestiraju, ima se dojam naglogastanka bolesti. Nerijetko je ~ak prvaanifestacija koronarne bolesti izne-dna sr~ana smrt - nagao i smrtonosanarkt miokarda. U ~ak 20-25% svihoba u kojih se javi, infarkt se ispoljavaravo na ovaj na~in. Iako na prvigled tako ne izgleda, nagla sr~ana

smrt ne nastaje iz punog zdravlja, ve} vrlo ~esto dugogodi{njim tihim napre-dovanjem koronarne bolesti koja seprethodno naprosto nije ispoljavala.

Pored izmjene ivotnog stila i reduk-cije izmjenjivih faktora rizika, {to svakosam moè poduzeti, jedan od na~ina dasprije~i katastrofalan ishod ovih opasnihbolesti su i preventivni kardiovaskularnipregledi. Njima se mogu otkriti struk-turne abnormalnosti na srcu, kao {to subolesti sr~anih zalistaka, slabost sr~anogmi{i}a, bolesti sr~ane ovojnice itd. Ovebolesti najlak{e se otkrivaju ultrazvu-~nim pregledom srca. Nepravilan radsrca, podaci o ranijem infarktu, ~ak ineke nenormalnosti u koli~ini minerala u

krvi mogu se otkriti jednostavnim sni-manjem elektrokardiograma (EKG) –zapisa elektri~ke aktivnosti srca, budu}ida je sr~ani rad generiran finim strujnimimpulsima kroz sr~ani mi{i}. Neke formearitmija mogu biti smrtonosne, ali ve}ina ih je dobro}udna, mada moguznatno ograni~avati svakodnevne aktivnosti. Mogu}nost podvrgavanja fizi~kojaktivnosti i naporu, a da to bude sigurnoza srce utvr|uje se ergometrijskim testi-ranjem na pokretnoj traci ili bicikl-

ergometru. Ukoliko je ovaj test patolo{ki,pacijenti se usmjeravaju na invazivnekardiolo{ke procedure, kakva je koro-narografija. Koronarografijom se invazi- vnim putem (li~i na malu operaciju)ulazi direktno u srce i snimaju sekoronarne arterije – krvne ìle koje sluèkao “dovodi goriva” za sr~ani mi{i}.Suènja ili za~epljenja ovih arterija se, ve} prema pojedina~nom nalazu, ondatretiraju bypass-operacijom, ugradnjomkoronarnih stentova (mreàstih cjev~ica)u same sr~ane arterije, ili specifi~nomkombinacijom lijekova za srce. Da bismoilustrirali veli~inu problema kardiovaskularnih bolesti, dat }emo nekeinteresantne statisti~ke podatke.

Prema aktualnim statisti~kim poda-cima, kardiovaskularne bolesti ~ine 50-54% ukupnog mortaliteta u Europi iubjedljivo su dominantne. Svi karcinomizajedno u mortalitetu u Europi u~e-stvuju sa 17%, podjednako kao i mortal-itet od samog mo`danog udara. Koro-narna bolest je ina~e vode}i uzrok mor-taliteta u Zapadnom svijetu.

U Bosni i Hercegovini bolesti srca ikrvnih ila zna~ajno u~estvuju u mortal-itetu i morbiditetu od 1960-tih godina, a

stopa incidence daleko je ve}a kodurbanog nego kod ruralnog stanov-ni{tva. Od 1970 do 1990 god. mortalitetod kardiovaskularnih bolesti u na{ojzemlji se utrostru~uje; na njih otpadaoko 1/2 ukupne smrtnosti, a u okvirudruge polovine obuhva}eni su malignitumori, ozljede, trovanja, respiratornebolesti i dr.

U Europi, 25 zemalja tada pro{ireneEvropske unije potro{ilo je tokom 2005.godine na kardiovaskularne bolesti oko200 biliona eura. Kardiovaskularnebolesti su ko{tale ekonomiju EU 169 bil-iona eura tokom 2003. godine, {to odgovara 181 bilion eura u cijenama iz 2005.Dva miliona smrti od kardiovaskularnih

bolesti samo u 2003. godini predstavljaju24,4 biliona eura ukupnog ra~una i gu-bitak od 2,18 miliona radnih godina. Ovebolesti svakog mu{karca, ènu i dijete uEU ko{taju 230 eura u tro{kovima zdravstvene njege, ~ine 12% ukupnih tro{kovazdravstvene njege, uzrokom su 126 mil-iona dana hospitalizacije i 268,5 milionaizgubljenih radnih dana. Bolesti srca ikrvnih ìla zna~ajno ote-àvaju dnevneaktivnosti 4,4 miliona ljudi - jedan nasvakih 100 gra|ana EU. EU ipak i daljetro{i na kardiovaskularne bolesti ~ak imanje od Sjedinjenih Ameri~kih Dràva(SAD); u EU 230 eura po stanovniku, au SAD oko 715 eura.

Odgovornost za vlastito zdravlje leìna svakom pojedincu. U dana{njem vre-menu normalno je da svaka odgovorna iodrasla osoba poznaje svoje zdravstve-no stanje i da preuzme korake da sprije~irazvoj te{kih bolesti koje mogu bitismrtonosne, a dana{njim medicinskimdostignu}ima mogu se lije~iti. I tolije~enje je tim efikasnije {to se bolestotkrije u ranijoj fazi – nerijetko i dok jo{uvijek nema tegoba. Prevencija kardio- vakularnih boloesti danas je dio op}e

zdravstvene kulture, a u to spadaju ìv-otni stil i preventivni kardiolo{ki pre-gledi. U zemljama na razvijenom Zapa-

du najkvalitetniji programi zdravstvenogosiguranja obuhva}aju prije svegaupravo preventivne kardiolo{ke pre-glede, jer se ove bolesti, iako opasne,mogu efikasno lije~iti ako se na vrijemeotkriju. Danas Biha} i Unsko-Sanskikanton raspolaè modernom zdravstve-nom ustanovom – kardiolo{kom ambu-lantom Centra za srce BiH (mati~naustanova – bolnica – je u Tuzli) u kojojgra|ani, osim kvalitetne kardiolo{kedijagnostike i lije~enja od strane vrhun-skih i internacionalno priznatih stru-~njaka iz oblasti kardiologije, moguobaviti i ~itav niz dijagnosti~ih i preven-tivnih pregleda. Ambulanta raspolaèmodernim ultrazvu~nim aparatom, vrhunskom ergometrijom na pokretnojtraci, 24-satnim snimanjem EKG-a (tzv.Holter monitoring), mogu}no{}u anal-ize rada i reprogramiranja pacemakeraitd. Na raspolaganju je ne samo svojimredovitim pacijentima, nego i svimgra|anima zainteresiranima za obavl- janje preventivnih pregleda i rano otkri- vanje kardiovaskularnih bolesti, prije no{to nastupe te{ke posljedice. Preuzmimoodgovornost za svoje zdravlje!

Kardiovaskularne bolesti danas - zna~ajprevencije i statisti~ke zanimljivosti

Pi{e:Doc.dr.sci.med. Jasmin aluk

intervencijski kardiolog

CENTAR ZA SRCE BIH, TUZLA

Pi{e : Niha

Dàni} Ninsk i

Ko se bojidekoracije jo{?

PETO GODI[NJE DOBA

Salmonela,i druge lijepe rije~i



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine8 Unsko-sanske novine KRAJINA zakupljen prostor

Priredila: Sehija Muminovi}

Na osnovu Javnogpoziva objavljenog u saradnjisa Ministarstvom civilnihposlova, oba entitetska min-istarstva obrazovanja, dis-triktom Br~ko i 10 kantonal-nih ministarstava obrazo-

vanja, UNICEF }e podràti12 izabranih op}inskih pro-grama za pred{kolski odgoj iobrazovanje te sufinansiratido 80 posto njihove ukupne

vrijednosti, ili do 50.000 KM

po projektu.Projekat op}ine Cazinpod nazivom „Ja sam dijete iimam pravo na igru i dru-ènje“ na{ao se na listi oda-branih programa za podr{kuod strane UNICEF-a, poredBijeljine, Tuzle, Lakta{a, Vi-

teza, @ep~a, Tesli}a, Vi{egra-da, Zavidovi}a, Grada~ca,

Vukosavlja i Jajca. Tim povo-dom su predsjedavaju}i OV Haris ]oali} i pomo}nik

na~elnika Slu`be za op}uupravu i dru{tvene djelat-nosti Hasan Salki} prisu-stvovali sve~anosti progla{e-nja najboljih projekata. Uje-

dno su im uru~eni ~ekoviprema kojima su odre|eniiznosi za financiranje u poje-dina~nim op}inama.

Projekat op}ine Cazin

ima podr{ku u iznosu od58.060 KM, od ~ega je dopri-nos Op}ine 11.640 KM, dok }e ostatak finansirati UNI-CEF. Cilj projekta je osigu-rati najmla|oj generaciji sveuslove za optimalan tjelesni,intelektualni, emocionalni isocijalni razvoj i uspje{andalji odgoj i obrazovanje,kroz pove}anje obuhvatadjece pred{kolskim odgojemi obrazovanjem i stvaranje

jednakih mogu}nosti zapred{kolski odgoj i obrazovanje za svu djecu sa pod-ru~ja op}ine Cazin.

U~esnici projekta su JUdje~ji vrti} Hasnija Omano-

vi}, 11 O[ i Udruènje rodi-telja djece sa posebnim pot-

rebama „I na{a djeca su dje-ca“. Broj djece koja }e bitiobuhva}ena projektom izno-si 1.920, a uglavnom se ti~edjece iz ruralnih podru~ja idjece sa posebnim potreba-ma. Aktivnosti koje se plani-raju ovim projektom su po-

ve}anje kapaciteta za pred-{kolski odgoj i obrazovanjekroz adaptiranje jedne pros-torije u dje~jem vrti}u i opre-manje prostorija u osnovnim

{kolama za pred{kolski od-goj i obrazovanje, formiranjemobilnog tima za obilazak podru~nih odjeljenja sastavl-

jenog od defktologa, psih-ologa i medicinske sestre irealizacija odgojno obrazo-

vnih aktivnosti u dva ciklusa.

USPJE[NA APLIKACIJA OP]INE CAZIN ZA PROJEKAT U OBLASTIPRED[KOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Cazin

Me|u 12 najboljih projekata s podr{kom UNICEF-a

Na~elnik op}ine CazinNermin Ogre{evi} primio jedelegaciju juniorske rukome-tne reprezentacije Katara.Tokom susreta izraèna jeobostrana èlja da se uspo-stavljeni kontakti nastave i

razvijaju i u drugim pravcima.Katarski rukometa{i pos-

jetili su kulturno-histor ijskeznamenitosti Cazina. U dele-gaciji Katara bio je i Abas

Arslanagi}, ~uveno ime u svijetu rukometa, aktualni

trener golmana juniorskereprezentacije Katara, koji jetako|er odu{evljen doìvl-

jenim i vi|enim u Cazinuizjavio da bi ovi prvi kontaktimogli prerasti u ne{to ~vr{}e

veze.

U cazinskoj mjesnoj zajed-nici Skokovi proteklog su

vikenda sve~ano u funkcijustavljena dva putna pravca,ukupne duìne 1.763 metra.Radi se o putevima u selimaMurti}i i ]ati}i u ~iju suizgradnju mje{tani i op}inauloìli oko 150.000 KM.Na sve~anosti koja je timpovodom organizirana,istaknuto je da su posljednjihgodina u izgradnju infras-trukture u Skokovimauloèna zna~ajna sredstva, azahvaljuju}i realiziranimprojektima stvoreni su pre-duvjeti za dalji razvoj.S obzirom da je kvalitetno

rije{ena infrastruktura temeljza sve druge aktivnosti iplanove vezane za razvojovog dijela op}ine, u MZSkokovi planiraju izgradnju

jo{ ~etiri lokalna puta.

Iako protekla zima iprolje}e nisu bili povoljni zap~elarsku proizvodnju, prinosi

meda ove }e godine vjerovatnobiti znatno ve}i od prosjeka.Potvr|uje to i primjer p~elaraRemzije Hodì}a iz Stijene kojiima preko 300 ko{nica.

- Mi smo zadovoljni samim procesom vrcanja, p~ele su dosta mirne. Pro{la godina jebila jako lo{a za p~elarstvo, bila

je i te{ka zima, ali kad se p~ele dobro pripreme od 10. juna do1. jula onda budu i dobri pri-nosi. Mi ove godine imamo

dobre prinose kestenovog medai oni se kre}u oko 20 kilograma

po ko{nici. Proces vrcanjalipovog i livadskog meda jo{ traje a od dosad izvrcanog meda

vidljivo je da su prinosi oko 18kilograma po ko{nici. U posao

oko vrcanja meda uklju~ena jecijela na{a porodica, supruga,~etiri k}erke i ja. Najbitnije je

da postoji volja za rad, ostalo sve ide kako treba, kaè p~elarRemzija Hodì}.

Glavnu rije~ u procesusamog vrcanja meda vodi nje-gova supruga Bajrama.

- Vrcanje meda je svakakonaporan posao ali jako zan-imljiv. Mi, ènski dio porodice,radimo na otklapanju okvira,koji idu u poseban stroj za vr-canje, zatim u burad i na krajuu galone. S obzirom da imamo

puno ko{nica mi svake godinemed vrcamo oko mjesec dana.To se radi ljeti tako da nemamobas puno vremena za odmor, od-lazak na more i sl. Ali, svi mi od toga imamo koristi jer od p~ela-rstva ìvimo, gradimo, {koluje-mo djecu, - isti~e BajramaHodì}. Osim na ku}nompragu, Hodì}i med prodaju ina raznim sajmovima uBiha}u, Cazinu i Sarajevu gdjesu kupci ve} prepoznali kvalitet

njihovog meda ali i ostalihp~elinjih proizvoda. Hodì}iisti~u da se od p~elarstva moèsolidno ivjeti ali da treba punoraditi i ~esto se odricati slo-bodnog vremena.

S ciljem dolaska do novihsorti jagodastog vo}a, a time iunaprje|enja ove granepoljoprivredne proizvodnje, uCazinu je podignut rasadnik

jagodastog vo}a. Radi se oprvom rasadniku ovakve vrsteu USK-u u kojem su trenutnozastupljeni mati~ni zasadimaline ,jagode i kupine. Prvepresadnice jagodastog vo}a izovog rasadnika mogu seo~ekivati za 15-tak dana.

- Ideju za podizanje prvograsadnika jagodastog vo}a iuvo|enje novih sorti na ovo

podru~je, ja kao agronom do-bio sam nakon obilaska ve}egbroja porodi~nih gazdinstavakoja se bave ovom vrstom po-ljoprivredne proizvodnje. Ono

{to dominira na ve}ini takvihimanja jeste stari sortiment tj.uzgoj sorti jagode i malinenamijenjene uglavnom za in-

dustrijsku proizvodnju, dok je vrlo malo onih koji uzgajaju ja- godasto vo}e koje na trì{te ide svjeè. Upravo to me je ponu-

kalo da poku{am do}i do novog sortimenta tj. do sorti koje su u svijetu odavno udoma}ene

a kod nas tek u po~etku. U tome sara|ujem sa Poljoprivre- dnim fakultetom u Sarajevu iGM bankom. Ove godine radi-mo na uspostavljanju mati~-njaka i tu nam pomaè Poljo-

privredni zavod USK koji }enas i dalje pratiti. Za 15-tak

dana imat }emo i prve presad-nice jagode mjese~arke, u jesenne{to kupine a u prolje}e sad-

nice maline. Baziramo se nakontejnerskim sadnicama, koje

se sade u prolje}e i ljeto, lako se prime, a iste godine mogu dati i rod , - istakao je SenadOsmanagi}, vlasnik rasad-nika.

Rasadnik je podignut napovr{ini od 0,2 hektara atrenutno su zastupljeni mati-~ni zasadi pet sorti maline,~etiri jagode i dvije kupine.Stru~ni i zdravstveni nadzornad proizvodnjom sadnogmaterijala obavlja Poljoprivre-dni zavod USK-a.

Rad jedinog rasadnika jagodastog vo}a u USK-u tek je na po~etku, no njegovimpotpunim stavljanjem u funk-ciju bit }e uspostavljena zna-~ajna kontrola nad cijelimtokom proizvodnog procesa,smanjen uvoz sadnog materi-

jala, snièni tro{kovi proizvo-dnje, te omogu}ena proizvod-nja certificiranog i zdravstve-no ispravnog sadnog materi-

jala.

NAÊLNIK PRIMIO DELEGACIJU JUNIORSKEREPREZENTACIJE KATARA

Razvijati ~vr{}e veze

VRCANJE MEDA U PUNOM JEKU

Prinosi ve}i odprosjeka

MZ SKOKOVI

Gradit }ese jo{ ~e-tiri nova

puta

CAZIN: GNJILAVAC

Prvi rasadnik jagoda-

stog vo}a u USK-u

Senad Osmanagi}



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine 9Unsko-sanske novine KRAJINA zakupljen prostor

Agencija za nekretnine“Novi dom”,

Bosanska 9, 77000 Biha}Cazinskih brigada bb. 77220 Cazin

tel: +387 62 708 427 i +387 66885 399; e-mail: [email protected]

P O N U D A

Na nekretnine iz na{e ponudekupcima ne napla}ujemoagencijsku proviziju!!!

... da bi san postao dom...

rosoban stan na izuzetnoj lokaciji, u bliziniportske dvorane,stadiona ”Jedinstvo” iajbliì je studentskom kampusu, a pored toga0 min hoda je od centra grada. Stan je navije etaè s galerijom, kuhinja s ugradbenimementima, ugradbeni-ameri~ki plakari, pro-

uprovalnim vratima, te divnim pogledom.odatni tavanski prostor od 7m². Postoji

mogu}nost gradnje terasa sa obje strane bezmanjivanja prostora. Jedna terasa od 5m², aruga ~ak od prostranih 10 m². Dakle, uona~nici mogli biste imati stan od cca 100

m2. Povr{ina: 81,30 m2

Vikendica na top lokaciji koju odlikujemir, ti{ina, prirodno okruènje imno{tvo vikendica za odmor i bijeg odgradske gu`ve i buke. Vikendica je u rohbau stanju, {to svakako u jednu rukumoète smatrati predno{cu jer imateprostora da je uredit po Va{oj èlji iukusu. Ako ste u potrazi za svojimmalim kutkom mira, sigurno ste napravom mjestu. Povr{ina: 1437 m2.

Ku}a u mirnom dijelu grada, gdjemoète uìvati u svom miru i ti{ini.Udaljena je od centra grada 5min

autom. Ku}a posjeduje prostraneprostorije sa lijepim razmje{tajem,dvije garaè te joj je ugradjeno cen-tralno grijanje. Isto tako iza ku}e senalazi vo}njak koji ~ini boravak udvori{tu ugodnijim i ispunjenijim.Povr{ina: 500 m2.

Fenomenalan poslovni prostor u stro-gom centru grada preko puta poslovnogcentra Krajina, gdje je frekvencija ljudi veoma velika. Poslovni prostor se sas-toji od jedne reprezentativne prostorijei mokrog ~vora. Idealan je za sve vrstedjelatnosti, posebno kancelarijskog tipaili trgovinu. Sama lokacija ovogposlovnog prostora je garancija zauspje{an biznis. Povr{ina: 30 m2

znajmljuje se novoizgra|eni poslovnibjekat na izuzetno atraktivnoj lokaciji uentru Biha}a, ulica Bosanska bb prekouta poslovnog centra Krajina. Objekat jetri etaè, svaki od po cca 100m². Svaki

prat se sastoji od dvije prostorije, temokrog ~vora na prvom i drugom spratu.dealan za sve vrste djelatnosti, prven-tveno za djelatnost kancelarijskog tipa.spred objekta se nalazi 5 - 6 parking mje-ta, {to je privilegija u centru grada.ovr{ina: 217.61 m².

Ova ku}a se proteè na prostranih 205m² tako da je slobodno moète sma-trati svojim malim dvorcem. Smje{tena je daleko od gradske gu`ve, samo10min vo`nje do centra u mirnomdijelu gradu. Zadnje finese nisuura|ene na ku}i, {to u neku ruku Vamdaje slobodu da je uredite po svomukusu. Ku}a sa velikim potencijalom

da postane prava atrakcija odmah naprvi pogled. Povr{ina: 2427 m².

Iznajmljuje se poslovni objekat ubiha}kom naselju Vedro Polje, u ulici

Josipa Juraja [trosmajera, ukupnepovr{ine 400m² sa dvori{tem. Povr{inaobjekta iznosi oko 300m² {to ~ine hale,mokri ~vor i kancelarije. Idealno za dis-tributivni centar i zbog prostora ali izbog lokacije koja je vi{e orijentisana kaposlovnoj zoni. Ovaj prostor zadovol-

java sve tehni~ke uvjete za navedenu kaoi sli~ne bran{e.

Prodaje se porodi~na ku}a u ulici IrfanaLjubijanki}a br. 213 ra|ena u dvije stam-bene etaè. Sastoji se od dvije spava}esobe, 2 kuhinje, dva dnevna boravka, dvije{pajze, dva kupatila, balkona, te garaè.Ku}a tako|er posjeduje eta`no centralnogrijanje. U veoma solidnom stanju,momentalno u najmu koji se moè nas-taviti. Vrt, garaà, terasa, parking, blizinagrada, vlasni~ki papiri uredni. Izvrsna

lokacija za ìvot i odmor. Povr{ina ukupno:1.276m². Cijena: 170.000,00 KM.

Na prodaju je devastirana ku}a dimenzija4,80 x 10,80m u biha}kom naselju Pritoka.

Objekat ima gra|evinsku dozvolu i sveomunalne priklju~ke, te infrastrukturu. Uodno`ju objekta posa|en je zasad mladiho}ki koje se uredno odràvaju. Ovo jeedan veoma lijepo ure|en, pedantno,

redno i s ljubavlju odràvan posjed naojem bi svako pozavidio. Ukupna povr{inaarcele je 2.213m² te je oivi~ena pristupnimutem. Povr{ina ukupno: 2.213 m², Cijena:0.000 KM.

Objekat modernisti~kog dizajna lociran u pred-gra|u Biha}a u naselju Klokot, nedaleko od

samog izvora istoimene rijeke. Kompletnozavrsen i useljiv s centralnim grijanjem, garaòm,terasom, te kompletno namje{ten. Nalazi se nalijepoj lokaciji gdje ste izolovani od gradske gu`vei buke, te imate svoju privatnost. Ku}a je gra|enau dvije stambene etaè, nesvakida{njeg gra|evin-skog oblika i stila za na{e podneblje. Zato taneobi~nost i nesvakida{njost ovu ku}u ~ini jedin-stvenom i posebnom. Mogu}nost kupovine ku}esa i bez namje{taja sa odre|enom oscilacijom ucijeni. Povr{ina ukupno: 617 m². Dimenzije ku}e:11,8x10,30 m. Cijena: 130.000 KM.

EXTRA EXTRA POVOLJNO!!! Izvrsno imanje u na{ojponudi idealno za rje{avanje porodi~nog stambenogpitanja. Ku}a i oku}nica se nalaze u poznatom grad-skom jezgru grada Biha}a u naselju Midì} mahala.Ku}a je gra|ena u dvije stambene etaè, te imadovoljan broj prostorija koje su neophodne za zado- voljavanje ìvotnih potreba svake porodice.Oku}nica ima ogroman prostor za parking, lijepoure|eno dvori{te sa cvijetnjakom, te kovanu ogradu.Kupovinom ovog imanja imat }ete svoj kutak pri- vatnosti, a s druge strane u samom ste centrugrada. Povr{ina ukupno: 277m², Povr{ina ku}e:44m² u tlocrtu. Cijena samo: 150.000 KM.

Prodaje se stan u Biha}u u ulici E{refaKova~evi}a H-2/3 u Harmanima na

prvom spratu. Stan se sastoji oddnevnog boravka, kuhinje, spava}e sobe,kupatila, hodnika, ostave, te dvabalkona. Ovo je fenomenalna lokacija zaìvot jer se nalazi preko puta osnovne{kole Harmani II, gradske tr`nice, teostalih ìvotnih fasiliteta. Postojimogu}nost zamjene ovog stana za manji– jednosoban stan u Biha}u. Povr{ina:63m². Cijena: 107.000 KM.

Biha} - Luke

Biha} - Lohovo

Biha} - Pokoj

Biha} - Centar -IZNAJMLJIVANJE

Biha} -Centar

Biha} - Ripa~

Biha} - Vedro Polje

Biha} - Irfana Ljubijanki}a 123

Biha} - Pritoka

Biha} - Klokot

Biha} - Midì}a mahala

Biha} - Harmani



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine10 Unsko-sanske novine KRAJINA zakupljen prostor

DONJI KAMENGRAD

Sanski Most

Klanjanjem dùma-na-maza na musali MehmedaFatiha u Donjem Kamen-gradu, koje je bilo i centralnidoga|aj ovogodi{nje tradici-onalne kulturno-vjerske i sp-ortske manifestacije “Musa-la 20l2“, spu{tena je zavjesana petodnevnu manifestaci-

ju, za koju svi u~esnici tvrdeda je bila do sada najbolje

organizirana, sa nizom doga-|aja vjerskog, kulturnog isportskog sadràja. Ovome~inu prisustvovalo je nekoli-ko hiljada gostiju i vjernika te

visoke zvanice iz politi~kog, vjerskog, javnog, kulturnog isportskog ivota BiH.

Sve~ani barjak sultanaMehmeda Fatiha ove godinena ~uvanje je dodijeljen dir-

ektoru turske agencije za ku-lturnu saradnju i razvoj „Ti-ka“ iz Istanbula dr. ZulkuliOru~u. Najljep{i ove godinepo ocjeni komisije bio je bar-

jak Udruènja hadìja “EnNur“ iz Buìma, najopreml-

jeniji barjaktar bio je SuvadMale{evi} iz Hamzibegovogdèmata, a najljep{a ko~ijaIsmeta Hasi}a iz Pobrije`ja.

Pro~itano je i pismo po-dr{ke koje je organizatorimaovogodi{nje Musale uputiopredsjednik Republike Tur-ske Redèp Taib Erdogan adodijeljene su plakete i zah-

valnice onima koji su po-mogli manifestaciju. Tra-dicionalna folklorijada bila

je posljednji sadràj ovo-godi{nje Musale.

TRADICIONALNA KULTURNO-ZABAVNA I SPORTSKA MANI-FESTACIJA “LJETO NA SANI 2012“

Priredio: Emir Tabakovi}

Nekoliko stotina biv{ihlogora{a iz kraji{kih i sjeve-rozapadnih te iz op}inasrednje Bosne i La{vanskedoline prvi put nakon dva-deset godina od zatvaranjaprvog koncentracionog lo-gora Manja~i posjetili suovaj danas Centar zarazvoj i unapre|enje sela.Prije dvije decenije u tim{talama zlostavljani su,mu~eni i ubijani Bo{njaci iHrvati. Kroz srpske logorena Manja~i pro{lo je prekopet hiljada Bo{njaka i Hr- vata.

Veliku spo men-plo~u

koja }e biti postavljena natom mjestu otkrili su Emi-ra Veli}, k}erka logora{aprofesora Omera Filipo- vi}a te dje~ak Arnes sinlogora{a Prijedor~aninaMirsada Duratovi}a. Pre-ma rije~ima sanskog logo-ra{a Nihada Klju~anina ipredsjednika Udruènjalogora{a Sanskog Mostaspomen-plo~a }e biti vra}ena u San ski Most,dok se ne stvore uvjeti dase ovdje postavi spomen-obilje`je kao biljeg koji }etrajno svjedo~iti o logoru izlo~inima.

TE[KA SITUACIJA U JKP “SANA“

Radnici odràli{trajk upozorenja

Tradicionalna, petnaestapo redu, kulturno-zabavna isportska manifestacija podnazivom “Ljeto na Sani 20l2“koja se svake godine odràva u julu mjesecu kada u grad nadevet rijeka do|e nekoliko hiljada Sanjana i Kraji{nika izzapadnoevropskih i prekooke-anskih zemalja, te veliki brojdoma}ih i inozemnih gostiju,otvorena je tradicionalnomsladoledijadom i defileom naj-mla|ih Sanjana ulicama gra-da. Ovogodi{nja manifesta-cija obiluje nizom prigodnihsadràja kulturnog, zabavnog isportskog karaktera. Kako nas je informisao Fikret Kurtovi},direktor JU “Kult media“, pro-gram manifestacije koncipiran je da svako, od 7 do 77 godina,prona|e ne{to za svoj ukus izadovoljstvo.

Poslije otvorenja uslijedio je koncert multireligijskog vokalno-instrumentalnog sas-

tava “Harmonija“ iz Sanskog

Mosta, koji djeluje u sastavuNevladine organizacije “Cen-tar za izgradnju mira“. Veliki broj posjetilaca u gradskomparki}u kraj rijeke Zdene uì- vao je u drugim sadr ajima,od predstave ma|ioni~ara Al-adina iz Tuzle, izlo`be fotogra-fija sekretara Vije}a bosanskihintelektualaca Esada Luka~apod nazivom “Sanskel ljepoteu objektivu slu~ajnog pro-laznika“, zabavne ve~eri zanajmla|e “Klovn prijatelj svi- jeta“, autora Besima Spahi}aiz Sarajeva, do nastupa rok grupe “Sirijus“ iz SanskogMosta. Zapaèn doga|aj bila je i promocija knjige politi~ara Asima Kambera «DràvaNeboder» a 24. jula na pro-gramu je Sajam knjige. «Ljetona Sani» traje sve do krajamjeseca uz promocije, pozo-ri{ne predstave, {ahovske tu-rnire, dane meda, dane dijas-pore, biciklisti~ke trke i druge

sadràje.

U selu Okre~ kod SanskogMosta otkrivena je spo-

men-plo~a zvjerski ubije-nim mje{tanima Bo{nja-cima u toku agresije naBosnu i Hercegovinu. Uprisustvu porodica `rtava,kantonalnih i op}inskih

zvani~nika te brojnih mje-{tana Okre~a i susjednih

podgrme~kih sela otkrive-na je spomen-plo~a saimenima devetnaest ubi-

jenih mje{tana. Izgradnjuspomen-obilje`ja iniciralisu i financirali sami mje-

{tani Okre~a. Nakon {to su~lanovi porodica ubijenih

otkrili spomen-plo~u pri-sutne delegacije poloìlesu cvije}e, nakon ~ega je nalokalnom mezarju uprili~e-no u~enje dove okre~kim{ehidima.

Desetog jula radnici JKPSana odràli su jednosatni{trajk upozorenja i tako jo{

jednom ukazali na sve teìpoloàj u kojem se nalazi ovo

javno preduze}e. SindikatJKP “Sana“ uputio je kon-kretne zahtjeve prema mena-d`mentu preduze}a, nad-zornom odboru i skup{tinifirme. Nagla{eno je kako seradnicima duguje devet li~nihdohodaka, dva topla obroka

kao i da je stanje u firmi do-{lo u kriti~nu fazu nakon {tosu prije izvjesnog vremena

blokirani ìro-ra~uni i takoonemogu}eno normalno po-slovanje. Prema rije~ima pre-

dsjednika Sindikata SenadaMalki}a, traì se {to prije de-

blokada ìro-ra~una i dogo- vor s nalogodavcima bloka-de. Sindikalni odbor traì i

jasno opredjeljenje osniva~akakvu firmu èli te isplatu trizaostala li~na dohotka u na-rednih trideset dana. Tako-|er, zahtjeva se i ukidanje od-luke o stavljanju parking slu-`be u sastav preduze}a, kojase kako je istaknuto pokazala

kao nerentabilna i neekono-mi~na. U Sindikatu su i ovo-ga puta naglasili da }e, nedo|e li do kompromisnih rje-{enja, biti primorani na orga-nizaciju generalnog {trajka.

Zavr{ena «Musala 2012»

U organizaciji Udruènja logo-ra{a op}ine Sanski Most u MZLu{ci Palanka 5. juna obiljeèna

je dvadeseta godi{njica stra-danja logora{a Bo{njaka iz selaSkucani Vakuf, Gorice, Okre~,Modra i drugih. Logor koji senalazio u muzeju u ku}i komu-nisti~kog revolucionara Sime

Milju{a na zvjerski na~in likvidi-rano je {est Bo{njaka, azato~eno bilo bi{e desetina. Omu~enjima i stradanjima Bo{-njaka govorili su neposrednisvjedoci i stradalnici.

DVADESETGODI[NJICA

STRADANJA LOGORA[A ULU[CI PALANCI

BIV[I LOGORA[I POSJETILI

KONCENTRACIONI LOGORSMRTI MANJAÂ“

Spomen-obilje`jekao trajni svjedok

SJE]ANJE NA UBIJENE MJE[TANE MODRE

Spomen-plo~a u Okre~u

Smrt u muzeju

Za svakog po ne{to



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine 11Unsko-sanske novine KRAJINA ~estitke

Ramazan [erif Mubarek Olsun

Predsjedavaju}i Skup{tine USK-a

Admir Had`ipa{i}

Nastupaju}i mjesec Ramazan nekabude vrijeme mira, zbli`avanja, milosti

i me|uljudske tolerancije.



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine12 Unsko-sanske novine KRAJINA kanton

U dana{nje vrijeme, svjedoci smo sve ve}ih potreba zaenergentima svih vrsta, koji se koriste kako u industriji,tako i u ku}anstvima. Prema statistici, Evropa danasproizvodi svega 30% energije potrebne za sopstvenupotro{nju dok ostalih 70% uvozi. Predvi|anja potvr|ujuda }e do 2020.god. Evropa uvoziti ~ak 90% nafte, kao

jednog od osnovnih energenata. Situacija je alarmantna,pa se zadnjih godina sve ve}a paznja poklanja smanjenjupotro{nje energije (energenata) radi u{tede i {to opti-

malnije upotrebe istih. U modernom gra|evinarstvu senajve}a u{teda energije postiè smanjenjem kori{tenjaenergije potrebne za zagrijavanje i hla|enje objekata, aovo se naro~ito odnosi na sve vrste stambenih objekata,kako starih, kojima je potrebna sanacija, tako i potpunonovih objekata koji se tek grade. U ovoj situaciji, u{teda

energije se postiè ugradnjom kvalitetne termi~ke izo-

lacije.

Tri osnovna razloga primjene termi~ke izolacije su:

1. Smanjenje potro{nje energije (na globalnom nivou)2. Smanjenje tro{kova grijanja/hla|enja objekata3. Smanjenje zaga|enja sredine u kojoj ìvimo

Bitno je napomenuti: ugradnjom termi~ke izolacije,postiè se ugodna temperatura u zimskom i ljetnjemperiodu, smanjuje se upotreba energenata, a samim timi tro{kovi, u svakom doma}instvu, smanjuje se emisija{tetnih gasova (CO2), a na taj na~in se {titi i na{a ivotnasredina, ali pored svega toga se sprije~ava i pojava vlageu konstruktivnim elementima, pa tako {titimo i objekatod atmosferskih uticaja, i produàvamo njegovuupotrebnu vrijednost. Kada govorimo o materijalimakoji se koriste u modernom gra|evinarstvu, neophodno

je napraviti podjelu na one materijale koji su konstruk-

tivni (koji se koriste pri samoj izgradnji objekata), i onekoji se koriste za izolaciju objekata. Neki od konstruk-tivnih materijala imaju solidna izolaciona svojstva ali je

va`no znati da su ~ak i oni daleko lo{iji od Austrothe-rmovih izolacionih materijala. Npr. standardni beton(?=2.3W/mK) koji se koristi za izgradnju odre|enih

konstruktivnih elemenata je do 72 puta lo{iji materijala

od Austrotherm XPS-a (?=0.032W/mK), kada su upitanju izolaciona svojstva. Iz ovih razloga je veomabitno koristiti kvalitetan materijal na pravilnom mjestu iuz pravilnu ugradnju. Austrotherm u svojem proizvod-nom programu nudi izolacione materijale od podrumado krova za svaki dio objekta, a sve u cilju postizanja {tougodnijih uslova ìvljenja uz {to optimalnije utro{keVa{eg novca.Za{to ugraditi termi~ku izolaciju?

Prikaz toplotnih gubitaka na odre|enim dijelovima objekta

p

svdjss

jelaN{k2S

A pbip

jensgpu

noidpn{kpdjm

k U B je S H p d n

a vr viiztr spm

U Klju~u je odràn najmasovnijirafting karavan u BiH, 16.Internacionalna Klju~ka regata.Ovogodi{nja regata je nadma{ilasva o~ekivanja, i posjetitelja i orga-nizatora jer je broj plovila na vodibio najve}i do sada - oko 130 sapreko 1200 u~esnika.

Na rijeci Sani na{ao se velikibroj poznatih osoba iz javnog ipoliti~kog ìvota BiH, mnogobrojni

posjetitelji i turisti iz zapadnoevrop-skih zemalja koji nisu krili odu{evl-

jenje turisti~kom ponudom Klju~aali i nezaboravnim doìvljajem kojinudi ova regata.16. internacionalnaKlju~ka regata startovala je sa plaèu Vele~evu, a uz brojne sadràje na

vodi tokom raftinga u~esnici su seuz pjesmu, druènje, skokove u

vodu i zabavu spustili do cilja uSokolovu. Za sve u~esnike bio je

obezbije|en prijevoz od Sokolovado gradske plaè Alina Luka gdjesu imali i zajedni~ki ru~ak.

Grad Klju~ i rijeka Sana defini-tivno su bili centar Bosne iHercegovine, a jedan od najve}ihkrivaca za uspje{nu organizaciju 16.internacionalne Klju~ke regate jeKajak kanu klub Klju~, ambasadorprirodnih ljepota Klju~a, a posebnorijeke Sane.

i

KLJU^KA REGATA

Nadma{ila sva o~ekivanja

ODR@ANA JUBILARNA 40.UNA - REGATA

Zaokret u organizaciji za povratak

«zlatnih» godina Una-regate

Na~elnica Rajli} je primila novoustanovljeni prelazni trofej Unskeregate „Krupsko veslo“. êtrdeseta Una-regata }e se nastaviti 28. i 29.

jula i njen drugi dio }e se voziti od Bosanskog Novog do HrvatskeKostajnice. Na~elnica Rajli} zahvalila je Krupljanima na srda~nomdo~eku i pozvala ih da krajem mjeseca prate drugi dio regate odBosanskog Novog do Hrvatske Kostajnice.

Pred vi{e hiljada posjetilaca natrgu u Bosanskoj Krupi u ned-

jelju, 15. jula, je zavr{en prvidio ovogodi{nje Unske regate.Tri prve etape od Martinbrodado Bosanske Krupe vozili surafteri i kajaka{i iz Slovenije,Hrvatske, Italije skandinavskihzemalja, [vicarske, Srbije iBiH. Prvu etapu odvezle sudvadeset dvije, drugu devet-naest ekipa, a tre}u doBosanske Krupe, petnaestekipa raftera.Na trgu u Bosanskoj Krupi

Krupljanima su se obratileJasminka [u{ko, predsjednicaTuristi~ke zajednice Unsko-san-skog kantona i Snjeàna Rajli},na~elnica susjednog BosanskogNovog/Novog Grada.Predsjednica [u{ko je najavilazaokret u organizaciji Unskeregate kako bi joj se vratio starisjaj i kako bi ona bila istinskasportsko-turisti~ka mani-festacija sa ciljem promoviranjaprirodnih ljepota rijeke Une i

vratila broj u~esnika i posjetitelja iz “latnih” godina.

DRUGI DIO 28. I 29. JULA

Od Bosanskog Novogdo Hrvatske Kostajnice



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine 13Unsko-sanske novine KRAJINA kanton

U prisustvu op}inskogna~elnika Albina Musli}a,predstavnika op}inskih pre-duze}a i institucija, temje{tana, u selu ]ukovi,MZ Ora{ac, po~ela jeizgradnja novih 600 metara

vodovodne mreè.Prema rije~ima Mirsada

Demirovi}a, direktora JP„Vodovod“ Biha}, radi se onastavku realizacije pro-

jekata pobolj{avanja ele-mentarnih uvjeta za ìvot, sobzirom da dio ovog naseljanema kvalitetno obezbij-e|enu pitku vodu. Investi-cija je vrijedna oko 50.000

KM a posao bi trebao bitigotov u narednih 30 radnihdana.

Prema rije~ima na~elni-ka Musli}a ovaj projekat,iako manjeg obima, ima

vi{estruk zna~aj.- Ovom investicijom 35

doma}instava ]ukova imat}e kvalitetnije uslove za ivot.

Mje{tani Ljuto~ke doline u svakom pogledu imaju svojemjesto u na{im programima i

planovima razvoja, posebice {to je ovaj dio prostora na{eop}ine naslonjen ili je uklo-

pljen u Nacionalni park „Una“, - kazao je izme|u

ostalog Musli}.- Posebnu pa`nju }emo

posvetiti potrebama bora-~kih populacija na ovom

dijelu op}ine, s obzirom narazgovore s ministrom Top-~agi}em koji je obe}ao podr-

{ku i u~e{}e ministarstva u projektima, naglasio jeMusli}.

Na~elnik Musli} je snajbliìm suradnicima obi-{ao i {kolsko igrali{te u]ukovima, koje se ure|ujekako bi mladi imali prik-ladan sportski teren zanogomet i druge sportskeaktivnosti.

rzalna {kola sporta jeoblik {kole sporta ~ija je

ogu}iti {to ve}em brojua|eg {kolskog uzrasta

razvoj psihofizi~kihosti i osobina, prim-azli~itih sadràja, pri-

dobi i mogu}nostima.~ju USK-a Univerzalna

orta «Una» djeluje odine a osnovali su je pri

m savezu op}ine Biha}Memagi} i Aldin Bali},

sporta bez posla. Kakoo znanje iskoristili u

he odlu~ili su isto usm-ad s djecom razredne

Univerzalna {kolauplja djecu od 6 do 10Provedene analize suda upravo djeca togroz {kolu najmanje u

maju zastupljen tjelesni~nije nastavnim planommom je zastupljen umjeri ali uglavnom na

Razlozi za to su iliak fiskulturnih sala uopreme ili jednostavnoi nastavnog kadra da sog uzrasta rade maksi-

su neki od razloga zbogmo odlu~ili pokrenuti

nu {kolu sporta uprema na{im saznanjima

te vrste u USK-u.neki gradovi i op}ine u

ni ovakve projekte sudavno prije i rade

buhvatnije. Za dijete je da se sportskom

u dobro zabavlja i druì sa. Postavljanje nerealnoljeva pred njega, moè

ubitak samopouzdanja teremetiti odnos premaisti~e profesorica Me-

Zastupljenost raznihsportskih granaProgram Univerzalne {kole sportau Biha}u je primjeren svakomdjetetu uzrasta od {est do 10 god-ina, bez obzira na njegove inici-

jalne sposobnosti, a prvenstveno je usmjeren njihovom vi{estranomrazvoju. Ipak, va`no je istaknutikako upravo univerzalna sportska{kola moè predstavljati temelj zastvaranje budu}ih vrhunskihsporta{a, jer stjecanjem ve}egbroja motori~kih znanja u ranijimfazama sportskog razvoja izraznih sportskih granaomogu}uje uspje{niju sportskuspecijalizaciju kasnije. Programuniverzalne sportske {kole djetetuomogu}ava da pokaè svojepotencijale, bude emocionalnoispunjeno, te zadovolji svojepotrebe lak{e nego u nekoj drugojsportskoj aktivnosti, dobivaju}irazli~itu lepezu sadràja kojiomogu}avaju optimalan razvojsvih motori~kih sposobnosti.

- Ako se djeca ove dobi baveisklju~ivo jednim sportom, onda je

zanemaren ~itav spektar drugih sposobnosti koje se razvijaju drugim sportskim aktivnostima. Bitan faktor za razvoj djeteta u ovoj dobi je igra i zadovoljstvo koje dijete treba prepoznati u sportu, alina àlost danas smo svjedoci

preuranjenog usmjeravanja i speci- jalizacije djece u pojedine sportove, gdje su ~esto izlo ena trenerimakoji nisu educirani za rad sa ovomuzrasnom grupom, ili nisu odabralirad sa njima kao ìvotni poziv, ve} kao usputnu stanicu do napretka uklupskim strukturama. Mi kroz na{ rad pratimo dijete od samog

po~etka dolaska u {kolu i za to vrijeme spoznamo prema kojem sportu pokazuje najvi{e naklonostii talenta. U razgovoru s roditeljima

ukaèmo na sposobnosti djeteta i predloìmo kojim sportom bi se

dijete moglo dalje nastaviti baviti iusavr{avati. Na{ je program dostaraznolik i svake sedmice je zastu-

pljena druga vrsta sportskih aktivnosti, od gimnastike, odbojke, atletike i tako redom. Ovdje nema pobjednika i pora enih, svima se posve}ujemo maksimalno jednako inastojim iz djece izvu}i ononajbolje, isti~e trenerica Amela.

Bez podr{ke Sportskogsaveza Biha}Univerzalna {kola sporta tokom{kolske godine program rada real-izira u fiskulturnoj sali biha}keGimnazije a tokom ljeta, upravoovih dana, u privatnom aran`ma-nu, realiziraju program i {kolu pli-

vanja za svoje ~lanove ali i drugudjecu koja kroz igru, pod stru~nimnadzorom, ele nau~iti plivati.

Amela Memagi} i Aldin Bali},isti~u kako Univerzalna {kolasporta ima budu}nost i vlada velik interes roditelja. Me|utim, da bi toizdigli na vi{i nivo, potrebna im jepodr{ka Sportskog saveza i vlasti.Univerzalna {kola sporta «Una»

jest ~lanica Sportskog savezaop}ine Biha} ali prema vaè}imzakonima nemaju pravo na bilokakvu nov~anu naknadu jermoraju pro}i tri godine od osni-

vanja da bi stekli pravo nadjelomi~nu financijsku pomo}. Zasada salu i termine pla}aju sami iod ~lanarina, nabavljaju potrebnuopremu i rekvizite. U dobroure|enim dràvama ova je {kolapod pokroviteljstvom sportskihsaveza i osim {to je polaznicimaosiguran prostor za treniranje,{kole su besplatne a profesorisporta su pla}eni za rad s djecom.

Ali to je tako u dobro ure|enimdràvama. / N.Pirali}

BIHA]

Po~ela izgradnja vodovoda u ]ukovima

VERZALNA [KOLA SPORTA «UNA» BIHA]

melj za stvaranje budu-h vrhunskih sporta{a

erzalna {kolaa okuplja djecuta od {est dogodina nakon

se sukladnovim afinitetimantu usmjer-za odre|ene

ske aktivnosti



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine14 Unsko-sanske novine KRAJINA ~estitke

Ramazan [erif

Mubarek Olsun

Premijer Unsko-sanskog kantona

dr. sci. Hamdija Lipova~a



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine 15Unsko-sanske novine KRAJINA kanton

Prvog dana odràna jerka tradicionalnim la|amaje su prva tri mjesta uzele ve}ovjerene i iskusne posade.vo mjesto pripalo je ekipi

Dido 2“, drugo mjesto ekipiDido 1“, a tre}e ekipi „AutoH - Komerc“. Nakon utrke

dicionalnim la|ama, odrà-je i trka na kronometar iz-e|u dva mosta, èljeznog ivenog, nakon ~ega su dobi-ne startne pozicije za glavnuu odrànu u subotu 14. jula.ije glavne utrke takmi~ili sui kadeti, ne mla|i od 16 god-

ina. Tako je prvo mjesto pripa-lo ekipi „Pisak“, drugo mjestoosvojila je ekipa „Smr~a“, atre}e ekipa „Vu~ko“.

Vrlo uzbudljiva zavr{nicaodigrala se u glavnoj utrci koja

je voèna na stazi dugoj oko5,5 km, odnosno od Crnog je-zera do drvenih mostova uBosanskoj Krupi, gdje je ekipa„Dido 1“ bila brà i pobijedilaza otprilike duìnu la|e. Ovoj

ekipi koju su ~inili: Denis Kara-ibrahimovi}, Indir Pali}, AleHukanovi}, Admir Buìmki} i vo|a posade Nesud Karaibra-himovi}, pripali su pehari,medalje, nov~ana nagrada od

1000 KM, te prelazni pehar koji je ve} peti put zaredom u nji-hovim rukama. Drugoplasi-rana je bila ekipa „Dido 2“kojoj je osim pehara i medaljapripala nov~ana nagrada od

600 KM, a tre}eplasiranojaekipi „Smr~a“ 400 KM.

Nov~ane nagrade su uru-~ene za prva tri mjesta u svimutrkama, u iznosu od 100, 200i 300 KM. Najstarijoj ekipi,

SSRI 511, na~elnik je uru~iosuvenir unske la|e, koju je izra-dio stari majstor HimzoBuìmki}. Sponzor manifesta-cije bila je Karlova~ka pivova-ra, dok je generalni pokroviteljovogodi{njih 32. Unskih la|a-ra bio na~elnik Armin Halito- vi}. Portal Krupljani.ba i Ra-dio Bosanska Krupa bili sumedijski pokrovitelji cijelogdoga|aja.

U Bosanskoj Otoci pro-teklog vikenda odràn jeFestival folklornog stvar-ala{tva. U tri dana posjetiocisu mogli vidjeti stvarala{tvo25 kulturno-umjetni~kih dr-u{tava iz nekoliko zemalja soko 1000 u~esnika. Organi-zator i osniva~ Festivala jelokalno kulturno-umjetni~kodru{tvo „Mladost“ iz Bosan-ske Otoke. Tradicionalnu

smotru folklora sve~ano jeotvorio bosanskokrupski op-}inski na~elnik ArminHalitovi}.

Prva ve~er festivala za-po~ela je sve~anim defileomfolkornih skupina iz trizemlje: Slovenije, Hrvatske iBiH. Ulicama su pro{etali i~lanovi dru{tava iz Koma-dine kod Ljubljane, Dvorana Uni, Janje, Zaluàna kod

Banje Luke, Sanskog Mosta,Klju~a i doma}ina mani-festacije KUD „Mladost“ izBosanske Otoke. Potom su~lanovi ovih dru{tava na sta-dionu priredili nezaboravankoncert folklora i pjesmom iigrom pro{etali kroz trizemlje, obi~aje i tradicijunaroda koji u njima ìve ipokazali bogatstvo kul-turnog naslije|a krajeva iz

kojih dolaze i tako opravdalicilj odràvanja ove mani-festacije, i uz to stekli novaprijateljstva, te dogovorilinove susrete.

Na kraju su uru~enezahvalnice svima koji supomogli odràvanje ovogfestivala, a posebno jeistaknut doprinos na~elnikaHalitovi} i Aktiva ènaOtoka.

Op}ina Bosanska Krupaokviru manifestacije „Kru-

ko ljeto“ organizirala jekmi~enje za najljep{e dvo-te, {kolsko dvori{te i balkonnajljep{im cvjetnim aran-

manom. Komisija je imalaàk i odgovoran zadatak daabere najljep{e, a s drugeane da ne povrijedi i des-

muli{e zalaganje i trud osta-. Ukupno je zaprimljeno 18ijava: devet za najljep{e dv-i{te, {est za najljep{i balkonri za najljep{e {kolsko dvo-te.

Tre}e mjesto u konkuren-i za najljep{e ure|eno dvo-te osvojio je Nermin [ahi-vi} iz Bosanske Krupe.

rugo mjesto osvojila je Ha-ija Kadi} iz Bosanske Oto-

a prvo mjesto Sunita Dà-iz Bosanske Krupe.Tre}e mjesto u konkuren-

i za naujre|eniji balkon os-jila je Zinajda Veli} iz Jezer-og, drug Edina Durakovi} iz

Bosanske Krupe, a prvo Sai-ma Markovinovi} iz Bosanske

Krupe.U konkurenciji za najure-|enije {kolsko dvori{te, tre}emjesto osvojila je Prva osnovna {kola, drugo mjesto Dru-ga osnovna {kola, dok najljep{e dvori{te, prema mi{lje-nju komisije, ima Srednjamje{ovita {kola „Safet Kru-pi}“ iz Bosanske Krupe.

Nagrade u svim kategori- jama su nov~ane i to u iznosuod 100, 200 i 300 KM.

Priznanja nagra|enimauru~io je na~elnik ArminHalitovi}, ~estitao i poèlio dabudu poticaj za druge gra-|ane koji na poseban na~inure|uju svoje ìvotne prosto-re, da se prijave naredne godi-

ne, kao i za ovogodi{nje pob- jednike kako bi bili jo{ bolji ima{tovitiji. U programu dod- jele priznanja nastupio je horKUD Grme~ iz BosanskeKrupe.

32. UNSKI LA\ARI U BOSANSKOJ KRUPI

“Dido 1” peti put najbolji

Zavr{eni su 32.Unski la|ari, tradi-ionalna bosan-kokrupska mani-

estacija. Programovogodi{njihUnskih la|ara bioe podijeljen na

dva dana, u petak iubotu,13. i 14.ula.

11. FESTIVAL FOLKLORNOG STVARALA[TVA U BOSANSKOJ OTOCI

Nagrade za naj-ure|enija dvori{ta

balkone

RUPSKOETO

ûvari obi~aja i tradicije

Bosanskokrupski op}inskina~elnik Armin Halitovi} s

direktorom firme “KOV-GRAD” Buìm SafetomKova~evi}em potpisao jeugovor o izvo|enju radovana sanaciji kolovoza nalokalnom putu Jezerski.

Rije~ je o klizi{tu formira-nom prije mnogo godina, a

koje se zbog kompleksnosti i velikih financijskih tro{kovanikad nije u potpunostirije{ilo. Vrijednost potpi-sanog ugovora je 19.413KM {to je obezbije|eno iz

budèta op}ine BosanskaKrupa. Izvo|a~ radova se

obavezuje da }e sa izvo|e-njem ugovorenih radovapo~eti odmah po uvo|enjuu posao od strane nadzora,a da }e navedene radoveokon~ati u roku od 20 rad-

nih dana. Uz stabilizaciju iasfaltnu oblogu bi}e ura-

|ena odvodnja, nasip, ban-kine, {to je najbitnije osigu-rat }e se bezbjedno sao-bra}anje ovim dijelom putai onemogu}iti dizanje pra{i-ne u naseljenom podru~ju.

BOSANSKA KRUPA

Sanacija puta u Jezerskom

Odràni su i skokovi sadrvenog mosta, “Prve lasteUne”. Najbolji je bioDèvad Alagi}, drugomjesto je osvojio HasanKurtovi}, a tre}e AdnanDeli}. Za skaka~e su bileobezbije|ene nov~anenagrade u iznosu od 50,100 i 200 KM.

Prva lastaDèvad Alagi}



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine16 Unsko-sanske novine KRAJINA sje}anja

SJE]ANJEna dragu mamu, majku

SADIKA (Mustafe) HUJI]17.07.2004. – 17.07.2012.

S ljubavlju i po{tovanjem uvijek }emo te se sje}ati.Neka ti Allah d`.{. podari vje~ni rahmet i lijep dènnet.

Tvoj sin Dado sa porodicom

SJE]ANJE

MUHAREM (Osman)MAJANOVI] – Haro22.07.2002. – 22.07.2012.

Sje}anja lijepa, a stvarnost tu`na ibolna bez tebe, voljeni brate.

Neka ti Allah d`.{. podari lijepidènnet.

Tvoj brat Ismet sa porodicom

Dana 21.7.2012. g. navr{i}e sedvije godine od kada nije sa nama

na{

FAHRUDIN (Salih)JUSI]

Dragi na{ Fahro zauvijek }e{ ìvjetiu na{im srcima.

Neka ti dragi Allah d`.{. podarilijep dènnet i vje~ni rahmet.

Tvoji: Tenzila, Anes, Ajdin, Rifeta i Vezira

Dana 22.7.2012. god. navr{ava se bolna godina kakonije sa nama na{ voljeni suprug, deda, tata i punac

HASIB (Abid) D@ONLAGI] Voljeni na{, zauvijek }e{ ostati dio najljep{ih uspomenai nikada zaboravljen od onih koji te vole. Cijeli svoj ivotposvetio si nama i zato ti veliko hvala.Tvoji: supruga Radmila unu~ad Elma, Jasmin, Denis i

Emil, k}erke Jadranka i Dubravka, snaha Amra i zetovi Mirsad i Enver

FATIMA [EHI]17.07.1997. – 17.07.2012.

VEHBIJA [EHI]02.08.1992. – 02.08.2012.

SJE]ANJEna na{e drage roditelje

Uspomena na divne roditelje nikad neblijedi.

Njihova djeca: Sead, Fadil i Mersada

sa porodicama

Dana 22.7.2012. god. navr{it }e se 40 dana

od smrti na{eg

RAMO (\ulage) KEÂNOVI]

Neka ti je vje~ni rahmet.

Tvoji:supruga Kadire i djeca

SJE]ANJE

HUSEIN(Salko) VUKOVI]23.07.1956. –19.07.1992.

VASVA (ro|. Memagi}) ALIJAGI]

25.11.1936. – 11.12.2011.

Ljubav je ja~a od smrti i od straha pred smr}u.Va{i: k}erka i supruga Damira, djeca i unu~ad Damir, Jasna i Vesna

ZUHDIJA (Muha-rem) ALIJAGI]

18.06.1935. –24.06.1993.

TU@NO SJE]ANJEna na{e drage roditelje

Dragi na{i,Te{ko je ìvjeti bez vas. Zauvijek }ete ostati u na{im srcima.

Neka vam dragi Allah d`.{. podari lijepi dènet i vje~ni rahmet.

Va{a djeca

MEHMED (Jusufa) DELI] – IBUKI]22.07.2011. – 22.07.2012.

DIBA (ro|. Halilagi}) DELI] – IBUKI]28.10.2008. – 2012.



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine 17Unsko-sanske novine KRAJINA sje}anja

SJE]ANJEDana 23.7.2012. navr{it }e se tu`na godina dana kakonisi s nama

D@EHVA (ro|. âvki}) ZJAKI]1937. – 2012.

@ivot nestaje u trenu ali sje}anje na tebe nikad izblijeditine}e dok ìve oni koji te vole. Neka ti Allah d`.{. podarisve dènetske ljepote koje si zasluìla.

Tvoji: sin Irfan, snaha Sanja, djeca Ena, Edi, Tea

Dana 21.7.2012. godine navr{it }e se 40 dana od smrti mojedrage mame

HASNIJE (r. Tatarevi}) MURE[KI]

– MalkanovceIz Cazina

Draga moja mama, utjehe nemam, zaborav ne postoji, a bolkoju nosim je doìvotna.….. Zaboravit nikad ne}u tvoje o~i blage, mile i ru~ice majkotvoje, koje su me odhranile…Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi dènet i vje~ni rahmet.

Tvoja k}erka Hermina – Herma

Dana 19.07.2012. godine navr{ila se godina dana odkako je preselila na ahiret na{a draga

FATIMA (ro|. Ha{~i}) ALIJAGI]Draga mama, vrijeme prolazi, tuga i sje}anje ostaju. Aliima ne{to {to umrijeti ne}e, a to je ljubav i sje}anje natvoj dragi i plemeniti lik. Iza sebe si ostavila mnogolijepih uspomena. Molimo dragog Allaha d`.{. da tipodari lijep dènnet i vje~ni rahmet.

Tvoja k}erka Merima, zet Zijad, unu~ad Erna, Elvedina, Amar

Dana 19.07.2012. godine navr{ila se godina dana odkako je preselila na ahiret na{a draga

FATIMA (ro|. Ha{~i}) ALIJAGI]Kad ode dobra i plemenita majka ostaje tuga, lijepo

sje}anje i veliko po{tovanje. Na{a ljubav prema tebi nikadse ugasiti ne}e. Puno nam nedostaje{. Molim dragog Allaha d`.{. da ti podari lijep dènnet i vje~ni rahmet.

Tvoj sin Samir, snaha Mirela i unuka Emana

Dana 23.7.2012. navr{ava se godinadana od smrti na{e mame

DELVETA SMAJI]

Djeca: Senad, Asmir i Senada

sa porodicama

SJE]ANJEna na{u dragu sestru i tetku

D@EHVA (ro|. âvki})ZJAKI]23.07.2011. – 23.07.2012.

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo sje}anjena tebe.Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepidènnet i vje~ni rahmet.

Tvoji: brat Sadik i snaha Aj{asa djecom i njihovim porodicama

TU@NO SJE]ANJE

DANIJELA @IVKOVI]24.07.2005. – 24.07.2012.

Pro{lo je sedam tu`nih godina od tvoje prerane smrti. Vrijeme ni jednu ranu zalije~ilo nije iako su rekli daho}e. Rane u srcu su svjeè i duboko bole. Snagu

pronalazimo u uspomenama koje si nam ostavila.Zauvijek }e{ ostati u srcima onih koji te vole.Tvoji najmiliji

TU@NO SJE]ANJEna na{eg dragog

RASIM ALAGI]– Rasi

20.07.1993. – 20.07.2012.

Dana 20.7.2012. godine navr{avase 19 godina od tvoje smrti.

Vrijeme prolazi a sje}anje na tebenikad.

Tvoji: supruga Ljubica, sin Igor, k}erka Irina i unuka Manuela

Dana 18.7.2012. navr{ilo se osamgodina od prerane smrti

MEHMEDSELMANOVI]

Ljubav i sje}anje ne umiru dokìve oni koji te vole.

Porodica

FIKRET ALAGI]23.07.1995. – 23.07.2012.

MUHAREM ALAGI]08.08.1998. – 08.08.2012.

TU@NO SJE]ANJEna na{e drage

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamouspomenu na vas i va{u dobrotu i ple-

menitost.Neka vam Allah d`.{. podari lijepi

dènnet i vje~ni rahmet.

Zahvalna porodica

MEVLIDA (ro|. Kljaji}) MODRONJA 25.07.2004. – 25.07.2012.

IBRAHIM MODRONJA 23.07.2009. – 23.07.2012.

SJE]ANJE NA DRAGE RODITELJE

S ljubavlju i po{tovanjem zauvijek }eteìvjeti u na{im srcima. Neka vam dragi

Allah d`.{. podari l ijepi dènnet a va{ojdu{i vje~ni rahmet.

Va{i najmiliji: sin Denis, snaha Irela i unuk Amar



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine18 Unsko-sanske novine KRAJINA sje}anja

PRODAJA STANOVA• prodajem stan novogradnja u blizini zgrade

Vlade USK-a u Biha}u, 83 m2 sa terasom idrvarnicom kontakt osoba Azra, tel. 062-454-120

• prodajem stan i garaù na Ozimicama I uBiha}, stan je renoviran, povr{ine 80 m2 inalazi se na prvom spratu, garaà u neposred-noj blizini (udaljena 50 m), tel. 061-486-599

• u strogom centru grada Ul. Bedem 18, proda-jem stan od 70 m2 + podrum, renoviran (sto-larija, kupatilo, klima), pogodan za poslovniprostor, tel. 064-435-9955 ili 064-436-9955

• prodajem stan na Ozimicama I, Biha}, 92 m2,cijena po vi|enju i dogovoru, tel. 062-395-915

• u strogom centru grada u Ul. HVO 1/3 proda-jem stan od 42 m2 + terasa 45 m2 +podrum, tel. 223-513

• prodaje se stan 60 m2 na èljezni~koj stanici(prizemna èlj. ku}a) pogodno za starije osobei invalide, 1.100 KM/m2, tel. 065-004-434

• prodajem dvosoban stan u centru Biha}a 60m2, cijena 70.000 KM, tel. 061-764-495

• prodajem stan od 35 m2 u UL. 5. korpusa 20,kod katoli~ke crkve, tel. 0603-165-043

• prodajem dvosoban stan u centru grada 53m2, prizemlje pogodan za poslovni prostor –kancelarijski, vi{e ku}a sa gra|evinskomdozvolom u gradskom i prigradskom dijelugrada, placeve sa devastiranim objektima naRuìci, placeve u Kladu{koj ulici po 12-17KM/m2, tel. 066-629-188

• prodajem stan 35 m2 Ozimice 1 TO 10, cijenapo dogovoru, tel. 061-459-807

• prodajem 2,5 soban stan, renoviran Ul.biha}kih branilaca, cijena po dogovoru, zvatiod 14 – 20 sati, tel. 061-418-601

• prodajem dvosoban stan sa 2 terase, 64 m2 IIsprat iznad marketa Ilma Ul. b. branilaca 23,cijena 76.000 KM, tel. 037-310-842

• prodajem stan 80 m2 u Biha}u, renoviran,useljiv Harmani H-18, 1. sprat, tel. 061-435-869

PRODAJA KU]A• prodajem ku}u 11,3 x 11 m u naselju Midì}a

mahala u blizini Une i udaljenju od centra 5minuta hoda, ku}a ima dva velika stana ivisoko potkrovlje, oku}nicu, {upu, zidanudrvarnicu i garaù, sagra|ena je 1991. godine,vlasni{tvo 1/1, tel. 00387-37-311-417, 061-783-100

• prodajem ku}u sa oku}nicom u Jablanskoj br.52, tel. 00386-1-893-860

• prodajem ku}u novogradnja, dimenzija 8,50 x 9,50, prizemlje + potkrovlje na 500 m2, Ul.jablanska bb, cijena na upit, tel. 066-614-662,061-420-370

• prodajem ku}u 9x10 220 m2 korisnog pros-

tora u Bos. Krupi, dva dvosobna stana, + nusprostorije (garaà i radiona), dvori{te, ba{ta,kamin, ljetnjikovac, uredni papiri, tel. 070-218-387, 065-562-381

• prodajem manju ku}u sa oku}nicom od 540m2, ku}a se nalazi uz samu cestu u blizini su

srednje {kole, cijena 110.000 KM, tel. 062-753-808

• na prodaju ku}a u uèm centru Biha}a, 501.sl.brig. 1/1 papiri, vo}njak oku}nica sa 600m2, 10x8,5 m, prizemlje, sprat i visokopotkrovlje, centralno grijanje, podovi parket ikeramika, 2 terase i tri balkona, djelomi~noPVC stolarija, sve u vrlo dobrom stanju, kom-plet namje{tena, izdata studentima, mirno zastanovati a centralni poloàj, cijena po dogov-oru, tel. 070-227-250, 062-394-996

• prodajem ku}u vel. 11x10 3 etaè 330 m2 sanamje{tenim poslovnim prostorom u funkciji(cafe bar) objekat se nalazi u Ul. dr. I.Ljubijanki}a br. 60 kod Teh. {kole i Teh. fakul-

teta, cijena 220.000,00 KM, tel. 061-137-506• prodajem ku}u visoka prizemnica uì dio grada

+ 2 garaè, dvije {upe, eta`no grijanje + 350m2 oku}nice + ljetna kuhinja u ra~un uzimamve}i stan (povoljno), tel. 061-144-155

• hitno prodajem ku}u u uèm centru grada(Nova ~etvrt) P+S garaà, sve ogra|eno,~isto 1/1, tel. 037-222-415, 061-849-115

• prodaje se ku}a, atraktivna lokacija, Lohovo,legalna gradnja – voda i struja priklju~eni ku}anije zavr{ena, tel. 061-786-728

• prodajem ku}u P+S+P sa 670 m2 oku}nice5 min do centra (130.000 KM), parcelu uz Unu33 KM/m2, Pritoka, prodajem plac 500 m2 sacoklja (temelj) Ozimice, tel. 061-415-105

PRODAJA ZEMLJI[TA• prodaje se zemlji{te u Golubi}u veli~ine 5.200

m2 prilaz do zemlji{ta je asfaltiran, voda istruja obezbje|eni, papiri 1/1, cijena podogovoru, tel. 061-436-940

• prodaje se zemlja pored Une 3.712 m2, papiriuredni, tel. 062-490-274

• prodajem plac 1050 m2 sa urbanisti~komdozvolom i urednim papirima, prilaz Jablanskojulici preko puta ]ehi} – kanala, pogodno je i zadva ku}i{ta, cijena 50 KM/m2, tel. 061-860-678 ili 061-574-622

• super povoljno prodaju se ku}i{ta po 500 m2po 5.000,00 KM za jedno ku}i{te Mali Lug,dobijete papire za uplanjeni put do ku}e, tel.061-284-727

• prodaj se zemlji{te u Bak{ai{u Ul. kordunskaprema hipodromu, tel. 061-443-752

• prodajem u Ra~i}u 3000 m2 ure|enogzemlji{ta sa sre|enom ku}om, gra|evinskomdozvolom i vodom, zemlji{te uz Unu, devas.objekta s 3000 m2 i gra|evinskom dozvolom,17 dunuma vo}njak sa devast. objektom po 2KM/m2, zemlji{te uz potok, glavni put, njive i{umu po 1,5KM/m2, tel. 065-683-745

• povoljno prodajem u Jankovcu 40 dunuma{ume sa izvorom Vi{kup, 13 dunuma zemlji{tauz Unu, moè se cijepati i imanja sa devasti-

ranim objektima, na Zlopoljcu zemlji{ta uzglavni put i zemlji{te za obra|ivanje, tel. 065-683-745

• u Pritoci povoljno prodajem uz glavni putparcelu 2.400 m2, u naselju parcelu 600 m2sa devast. objektom i gra|evinskom

TU@NO SJE]ANJE

SEID (Husein) MAJANOVI]17.07.1988. – 17.07.2012.

Smrt je ja~a od ìvota, ali nije od sje}anja i uspomena.Samo oni koji su te voljeli znaju koliko je tuge i bolaostalo iza tebe. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepidènnet i vje~ni rahmet.

Tvoji: otac Husein, majka [aha,sestre sa porodicama

SJE]ANJEDana 20.7.2012. navr{avaju se ~etiri godineod smrti na{e drage mame, svekrve i majke

BELKISA (ro|. Handì}) AJANOVI]

Vrijeme prolazi a praznina i bol ostaju zatobom.Molimo Allaha d`.{. da ti podari lijepidènnet i vje~ni rahmet.

Tvoji: sin Jasmin, snaha Alma, unuke Jasmina i Elma

SJE]ANJEDana 18.7.2012. navr{ilo se {est godina odsmrti na{eg dragog supruga, oca, punca, svekra

i dida

OMER KARABEGOVI]

Ljubav prema tebi osta}e vje~na.Po dobroti }emo te pamtiti, s ljubavlju spomin-

jati i nikad zaboraviti.Molimo Allaha d`.{. da ti podari lijepi dènnet i

vje~ni rahmet.Tvoji: supruga Mirsada, k}erka Alma

i sin Almir sa porodicama

ESMA (ro|. Badi}) KUDI]16.07.2008. – 16.07.2012.

ESAD KUDI] – Eso09.06.2003. – 09.06.2012.

SJE]ANJENA SESTRU I ZETA

S ljubavlju i po{tovanjem

Sestra Almasasa porodicom

BELKISA (ro|. Handì}) AJANOVI]

Draga mama,Dana 20.7.2012. g. navr{avaju se ~etiri

godine kako si na ahiret preselila.U na{im srcima osta}e{ zauvijek voljena inikada zaboravljena i zato molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari dènetske ljepote.Neka ti je vje~ni rahmet.

Tvoji: k}erka Amra, zet Ajdin i unu~ad Dino i Amira

RAHILA (ro|. Tev{i})KASUMOVI]11.03.1997. – 17.07.2012.

ISMET (Huse) KASUMOVI]17.07.2002. – 17.07.2012.

SJE]ANJE NA NA[E NAJMILIJE

Neka vam dragi Allah d`.{. otvori svedènetske kapije i obasja vas milo{}u

svojom.Nedostajete nam beskrajno i silno.

El-Fatiha Sinovi Alen i Adin, snaha Narcisa,

unuk Naid, unuka Najla



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine 19Unsko-sanske novine KRAJINA oglasi

dozvolom, u Lohovu placeve uz glavni put,2700 m2 na Bukvi blizu Une sa dev. objektomi gra|. dozvolom i ve}e komplekse zemlji{ta,

tel. 066-629-188• prodajem zemlji{te pored Une u Biha}u u

Midì} mahali, kvadratura zemlji{ta 3260 m2,papiri gruntovno i katastarski uredni, gradnja

dozvoljena po urbanisti~kom planu gradaBiha}, parcelizacija mogu}a, cijena po dogov-oru, tel. 061-917-553

• prodajem u Pritoci parcelu od 4 dunuma i 250m2, polovina parcele zasa|ena mladimvo}em, povoljno za gradnju ku}e za vikendicuili drugo, cijena po kvadratu 8 KM, papiriuredni, tel. 351-475, 062-372-350

• prodajem ku}i{te 920 m2 u Pritoci kraj glavneceste, tel. 061-759-613

IZNAJMLJIVANJE• izdaje se stan sa centralnim grijanjem za dvije

studentice, stan je udaljen 5 min. od centragrada, tel. 061-786-519

• izdajem apartman i sobu za dvije studenticepreko puta Tehni~kog fakulteta, tel. 061-458-048, 061-621-884

• izdajem apartmane na moru Zadar – Vir, cijena

povoljna, tel. 091-570-7823• izdajem tri sobe za tri studentice, poseban ulaz

sa centralnim grijanjem, tel. 061-184-120,037-220-523

• iznajmljujem namje{ten trosoban stan naOzimicama 1, tel. 062-604-604

• iznajmljujem jednokrevetne i dvokrevetne sobeu centru Biha}a za mu{ke osobe, tel. 061-418-127

• iznajmljujem stan za studentice, tel. 061-815-273 zvati poslije 16 sati

• izdajem apartman namje{ten sa grijanjemnedaleko od Vlade Kantona, tel. 062-827-014

• izdajem sobe za studentice u centru grada, tel.062-085-335

• izdajem namje{ten stan s centralnim grijanjem,za u~enike Turskog koledà, stan je u blizini{kole, tel. 310-819

• izdajem sobe sa kuhinjom i kupatilom vrlo

povoljna cijena, sve je namje{teno, sobe su zaradnike, radnice, |ake, studente, mladi bra~nipar, tel. 310-908

• izdaje se prizemlje ku}e, trosoban stan centralno grijanje, nenamje{ten za porodicu ublizini Rampe, tel. 065-004-434

• iznajmljujem vikendicu na moru Zukve kodNina, tel. 061-872-865

• iznajmljujem stan (sprat ku}e) sa grijanjem uUl. 502. vite{koj br. 32, iza Vlade Kantona, stu-denticama, tel. 062-595-321, 061-938-976

• izdajem sobe za studentice u centru Biha}akod MUP-a sa centralnim grijanjem, tel. 061-

459-458, 063-556-870• izdajem stan naselje Luke, tel. 061-787-452• izdajem dvosoban namje{ten stan u Biha}u i

Sarajevu, Internet, kablovska, centar, i izdajemsobe za studente i zaposlene, Internet,kablovska, centar, novogradnja, tel. 062-193-021, 061-465-584

• izdajem sobe i dvosoban stan, kompletnonamje{teno, zaseban ulaz, centralno grijanje,kablovska tv, Internet, za turiste, radnike, stu-dente, kod OMW pumpe i rampe, povoljna,cijena, tel. 061-459-499

• iznajmljujem namje{ten dvosoban stan naOzimicama 2, tel. 061-523-841

• izdajem stan za |ake ili studente sa posebnimulazom, centralnim grijanjem, internetom blizuMedicinske {kole i turskog koledà, tel. 070-208-636, 061-324-722

• izdajem stan na Ozimicama 2 kompletnonamje{ten, tel. 062-225-072, 037-226-401

• izdajem namje{ten jednosobni stan za studenteili samce, poseban ulaz, tel. 311-851

• izdajem slobodnu dvoiposobnu zasebnu ku}upraznu tj. nenamje{tenu slobodna od 1.8. ovegod zvati od 17-21 sat, tel. 037-220-769

• izdajem dvokrevetne sobe i stan sa tri spava}e

sobe, sve namje{teno u uèm centru Biha}a,501. sl.brig. centralno grijanje, veliki dnevniboravak, SAT – TV, mirno za stanovati a cen-

tralni poloàj, povoljna cijena, tel. 070-227-250, 062-394-996

• izdaju se sobe za student sa cen. grijanjem istan za mladi bra~ni par Ozimice I, tel. 061-259-208, 061-020-712

• izdajem sobe za studentice, novogradnja, centralno grijanje, klima, uì dio grada, tel. 061-354-829

• izdajem namje{ten trosoban i jednosoban stanu centru Biha}a, posebni ulazi i centralno gri-janje, tel. 037-312-482

• izdajem namje{ten dvosoban stan u porodi~nojku}i sa uslugom centralnog grijanja, kablovske

tv, interneta i parking za auto, uì dio gradaBiha}a, useljiv od 1.8.2012. tel. 061-155-265

• povoljno izdajem stan komforan novogradnja

za studente, |ake, radnike sa centralnim gri-janjem, internetom, kuhinjom, posebnim ula-zom, tel. 310-307, 062-816-800

• izdajem stan namje{ten u centru grada, centralno grijanje, kablovska, Internet za studente iradnike samce, tel. 061-965-099

• iznajmljujem polunamje{ten stan bra~nomparu u ku}i 60 m2, na prvom spratu sa odvo-jenim ulazom, strujom, vodom, novogradnja,

terasa, veliko dvori{te, tel. 061-748-060• izdajem stan za studentice, poseban ulaz, cen-

tralno grijanje, kablovska, Internet, tel. 351-475, 062-372-350

Prodaju se dvije ku}eu tihom i mirnomdijelu grada. Tel: 061-

704-433Izdajem dvosoban stanUl. Rasima Deli}a br. 8za porodicu, tel. 062-698-820

Izdaje se jednosoban, namje{tenstan sa centralnim grijanjem, zanepu{a~e (uz porodi~nu ku}u saposebnim ulazom – nova gradnja)u blizini supermarketa \ana i Ilma,tel. 061-166-986, 061-775-778

Izdajem manji trosoban stan,samostalan objekat, pola namje-{ten, nova ku}a, isu{ena centralnogrijanje, {upa za drva, ku}a seizdaje manjoj porodici ili bra~nomparu koji mogu uredno pla}ati, tel.037-226-236 Biha}

Prodajem dje~ija kolica, super o~uvana,dje~ije krveti}, bijeli sa madracem, {licure2 para, trenerku Kappa kao nova vel. S i jo{mnogo, mnogo toga. Prodajem i sintisajzer

Yamaha PSR 195, sa 5 oktava, stalkom ipunja~om, prilago|en za osnovnu {kolu.Najbolje do}i na adresu Stanka Sijelskogbr.1 Repu{ine u subotu i nedjelju (21.7. i22.7) do 13 sati, tel. 063-116-791

Prodajem stan na Ozimicama74 m2 sa 3 sobe spava}e, ren-oviran sa centralnim grijanjemi klimom na 2. spratu, cijenapo dogovoru, tel. 063-797-780, 037-350-727

Prodaje se stan na drugomspratu u centru grada, kvadra-ture 56 m2 i lo|om povr{ine12,5 m2, cijena povoljna, tel.061-418-964, 061-180-936

Prodajem kamp prikolicuna moru Suko{ani, i proda-

jem plac u Pritoci kod novebenzinske pumpe, tel. 061-773-593

Izdajem stan povr{ine 62 m2 novo-gradnja na Lukama (2 spava}esobe + dnevni boravak sa kuhinjom), blind. vrata, parking, garaà,cijena 300 KM, useljiv od01.09.2012. tel. 062-511-151, 061-767-007

Prodajem stan 80 m2 u

Biha}u, renoviran, useljiv Harmani H-18, 1. sprat,tel. 061-435-869

REÊNJE I Î[]ENJE ku}a,tanova i poslovnih prostora.ubinsko usisavanje i pranjegaonih garnitura i tepiha. ZA AN BI]E OKREÊN I ÎST VA[TAN. OBRT ÎSTO. Tel. 037-222-

45, 063-281-250, 063-281-281

Prodajem nov stan 86 m2, tel.061-787-122

rodaje se kompletno renovi-an – novoizgra|en stanpotkrovlje) kod Poliklinikeompletno namje{ten veli~ine5 m2, tel. 061-546-122

rodaje se tami} 2001., godinaroizvodnje 1974, original kiper,osivosti 2 tone, moè voziti «B»ategorija, registrovan do2.07.2012. godine, cijena poogovoru, tel. 037-300-047, 061-45-912

znajmljujem novu gar-onjeru u naselju Stup –

Tibra u Sarajevu, tel.061-419-606

znajmljujem trosoban stana centralnim grijanjem,amje{ten za familiju, novegrade Ceravci, tel. 062-98-220

zdajem sobe za studentice centru grada sa central-im grijanjem, internetomkablovskom, tel. 061-635-78

znajmljujem trosobanamje{ten stan sa grijan-

em, klimom, Ozimice I kodToplane L 4/1 st. 13, tel.

62-627-377

zdajem namje{ten stan,ovoljno za 2 studentice, sosebnim ulazom, centralnimrijanjem, kablovskom televiz-om, internetom, sve informa-ije na br. tel. 061-591-080

uto {kola vr{i obuku voza~a B kate-orije sa: iskusnim instruktorskimadrom, obezbje|enim testovima,valitetnim teoretskim predava~ima,e prakti~nu obuku. Mogu}nost kredi-ranja preko banke od 3 do 36

mjese~nih rata. Tel. 061-108-848, 037-52-071

Prodajem ku}u 8 x 8,papiri 1/1 useljiva,eta`no grijanje, cijenapo dogovoru, ku}a senalazi Novo naselje Ribi}– Orljani Biha}, Ul.Mehmeda Kolakovi}a 46,moè se pogledati odponedjeljka do suboteod 15 do 18 sati. Tel.065-225-987

Na osnovu ~lana 6. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju /S. Novine FBiH br. 22/05/ Sarajevo-Osiguranje d.d. Sarajevo Podru`nica Biha} objavljuje

OBAVJE[TENJE

O prestanku Ugovora o zastupanju u osiguranju zaklju~enim sa sljede}im zas-tupnikom u osiguranju:1. Miljkovi} Fatima ul. Cazinska 12 iz Velike Kladu{e

SARAJEVO OSIGURANJEd.d. PODRU@NICA BIHA]77000 Biha}, kralja Tvrtka 3, tel:037/222-604, fax 222-606



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine20 Unsko-sanske novine KRAJINA oglasi

• izdajem namje{ten stan u centru grada zajednu i dvije osobe, tel. 061-277-307

• izdaje se dvokrevetna soba za studente ilizaposlene samce, zaseban ulaz, parking pros-

tor, namje{ten stan za studentice ili mladibra~ni par, tel. 037-220-967, 062-176-975

• izdajem garsonjeru namje{tenu, poseban ulaz

u sklopu ku}e, tel. 062-981-729• izdajem stan za 3 studentice sa centralnim gri-janjem i sve namje{teno Ul. bosanski {ehidabb, tel. 062-955-984

• izdajem jednosoban stan preko puta FIS-a,novogradnja, cijena 200 KM, tel. 061-445-729

• izdajem jednosoban namje{ten stan naOzimicama 2, tel. 066-954-323

• iznajmljujem jednosoban nenamje{ten stan naII spratu u novoj zgradi kod Kantonalne bol-nice, zaposlenoj ènskoj osobi ili bra~nomparu za duì period, tel. 062-175-212

• izdajem namje{ten stan dvoiposobni sa zaseb-nim ulazom i terasom, centralnim grijanjem ikablovskom u Biha}u Ul. Me{e Selimovi}a 23,zvati na tel. 037-314-927, 061-773-795

• izdaje se 2 sobe sa kupatilom i grijanjemposebno struja i ulaz, u Ul. hatina~ki progon73, tel. 310-620, 061-872-197

PRODAJA AUTA:• prodajem ili mijenjam renault scenic 1,9 tdi,

2002. godi{te, regisrovan do decembra 2012.godine, 8.000 KM, tel. 062-247-511

• prodaje se [KODA FELICIJA 1,9 dizel, o~uvana2001. godi{te, tel. 061-138-783

• prodajem L 1• MOPED SONIK SKUTER sivaboja, datum proizvodnje, 2.7.2010. god.pre{ao 1.000 km, tel. 061-693-879

PRODAJA RAZNO:

• prodajem drvenu stolariju «Mediteran» sa gril-jama (neugra|ivana), 6 dvokrilnih prozora, 2balkonskih dvokrilnih vrata i jedna balkona jed-nokrilna vrata, cijena po dogovoru, tel. 061-270-784

• prodaju se bale • sjeno, tel. 062-593-700• prodaju se muzi~ke kutije marke Behringer

snage 2 x 800 w , 2 x 400 w i mixeta, 4 mikro-fona, tel. 061-773-700• prodajem metalna gara`na vrata 2,00 x 2,60 sa

ulaznim vratima, 2,00 x 70 cm, tel. 061-472-640 Kasim

POSLOVNI PROSTORI:• izdajem poslovni prostor od 60 – 120 m2 sa

ulazom u dvori{te asfaltirano 400 m2 uJablanskoj ulici 80, tel. 066-890-248

• izdajem zidanu garaù u uèm centru gradaBiha}a u Krupskoj ulici na duì period, tel.

066-145-003• prodajem poslovni prostor 65 m2 u Ul. 502.

vite{ka preko puta KMUP-a, tel. 061-849-148,061-137-697

• izdajem poslovni prostor 70 m2, prizemlje sacentralnim grijanjem i parkingom uMu{anovi}a mahali, tel. 061-394-167, 061-

435-600ZAMJENA:• mijenjam ili prodajem ku}u u Biha}u za Prijedor

ili Banja Luku, tel. 066-450-748

RAZNO:• ~uvam djecu kod svoje ku}e, inf. na tel. 222-

502, 061-435-600• molimo da mi se javi gospodin koji je pri~ao sa

mnom u dvori{tu o stanovanju a stanuje sasuprugom u Pritoci, tel. 037-220-769

Na osnovu odluke Upravnog odbora Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Biha} broj: 905/12,Komisija za licitaciju imenovana Rje{enjem direktora Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Biha}broj: 260/11, na osnovu Zapisnika Komisije za rashod broj. 944/12, objavljuje

OGLAS

ZA PRODAJU PUTEM LICITACIJE OSNOVNOG SREDSTVA – VOZILAIPUTNI^KO VOZILO «CITROEN» JUMPER- proizvedeno 2001. god.- vozilo nije u voznom stanju- po~etna cijena 1000,00 KM

IIPravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prije po~etka postupka licitacije uplate kauciju nablagajni Ustanove u iznosu od 10% po~etne vrijednosti licitiranog vozila.Licitacija }e se obaviti 23.07.2012. god. (ponedjeljak) u 10,00 sati ispred zgrade Doma zdravlja.Ukoliko prvi krug bude neuspje{an, drugi krug }e se obaviti u petak 27.07.2012. godine u isto vri-jeme i na istom mjestu.Vozilo se prodaje u vi|enom stanju, a kupuje ga onaj tko ponudi najvi{u cijenu, te ga poslije uplatemoè odmah preuzeti. Naknadne reklamacije se ne uvaàvaju. Porez na promet snosi kupac.U~esnicima koji uplate kauciju, a ne pro|u na licitaciji, upla}eni iznos kaucije vra}amo istog dana.

Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{t itu okoline USK-a u suradnji sa«@eljeznik» d.o.o. Bosanski Petrovac, Krnjeu{a bb, upu}uje

POZIVZa u~e{}e javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole za pogon pilane koja senalazi u naselju Krnjeu{a, op}ina Bosanski Petrovac.

1. Predloèna aktivnost: izdavanje okolinske dozvole za pogon pilane na zemlji{tu ozna~enomkao k.~. br. 19/65-1 K.O. Krnjeu{a, op}ina Bosanski Petrovac.2. Organ uprave odgovoran za dono{enje okolinske dozvole: Ministarstvo za gra|enje, prostornoure|enje i za{titu okoline USK-a3. Tok postupka:a) na~in u~e{}a javnosti: dostava u pisanoj formi primjedbi, informacija, analiza ili mi{ljenja rel-evantnim za datu aktivnostb) organ uprave za dobijanje relevantne informacije, vr{enje uvida u dokumentaciju, podno{enjeprimjedbi, mi{ljenja i sugestija, kao i izradu nacrta okolinske dozvole: Ministarstvo za gra|enje,prostorno ure|enje i za{titu okoline Unsko-sanskog kantona, Alije \erzeleza 2, Biha}, ic) rok za podno{enje primjedbi i pitanja: 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva.

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO-SANSKI KANTONMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA

Na osnovu ~lana 4. Uredbe o Javno àlbenom birou («Sl. glasnik Unsko-sanskog kantona»broj: 9/02, 9/06, 18/07, 2/08 i 7/11), Ministarstvo unutra{njih poslova Unsko-sanskog kantona

PONI[TAVATekst Javnog poziva objavljenog dana 22.06.2012. godine za popunu slobodnih pozicija ~lanaJavno àlbenog biroa 3 izvr{ioca, te ponovno objavljuje

JAVNI POZIVSvim zainteresiranim gra|anima za dostavu prijave za popunu

slobodnih pozicija

^lan Javno àlbenog biroa 3 izvr{ioca

Javno àlbeni biro funkcionira unutar administrativne strukture MUP-a USK-a koja muobezbje|uje svu potrebnu administrativnu i logisti~ku podr{ku, a nadleàn je za pra}enje àlbigra|ana protiv policijskih i drugih uposlenika Ministarstva unutra{njih poslova USK-a.Kandidat za ~lana Javno àlbenog biroa treba da ispunjava slijede}e kriterije:- da je dràvljanin BiH, uvjerenje iz MU,- da ima visoku stru~nu spremu, pravne, dru{tvene, tehni~ke ili medicinske profesije (VII ste-pen), diploma- da ima pet godina radnog iskustva u struci, Uvjerenje- ne bi trebao biti dràvni slu`benik,- ne bi trebao biti ~lan bilo koje politi~ke stanke,- da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak, Uvjerenje suda,- da nije krivi~no ka`njavan, da nema kriminalnu pro{lost ili bilo koju kriminalnu presudu upro{losti uklju~uju}i izbrisane presude, uvjerenje MUP-a- da nije pronevjeritelj banke ili koje druge financijske institucije,- trebao bi imati besprijekoran integritet i kontribuciju u bilo kojem podru~ju Javne slu`be.

Da nije ~lan politi~ke stranke i da nije pronovjeritelj banke ili koje druge financijske institucije,kandidat dokazuje izjavom ovjerenom od strane nadle`nog organa.^lan Javno àlbenog biroa bira se na period od 4 godine.Prijave sa biografijom i dokazima o ispunjavanju uslova iz Javnog poziva kandidati trebajudostaviti na adresu Ministarstvo unutra{njih poslova Biha} ul. 502. VBBr. Br. 2 Biha}Rok za podno{enje prijava je 15 dana od dana objave Javnog poziva

MINISTAR Dr. sci [efik Smlati}

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO-SANSKI KANTONMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA

Na osnovu ~lana 4. Uredbe o Javno albenom birou («Sl. glasnik Unsko-sanskog kantona»broj: 9/02, 9/06, 18/07, 2/08 i 7/11), Ministarstvo unutra{njih poslova Unsko-sanskogkantona, objavljuje

JAVNI POZIVSvim zainteresiranim gra|anima za dostavu prijave za popunu

slobodnih pozicija

Predsjedavaju}eg Javno àlbenog biroa 1 izvr{ilac

Javno àlbeni biro funkcionira unutar administrativne strukture MUP-a USK-a koja muobezbje|uje svu potrebnu administrativnu i logisti~ku podr{ku, a nadleàn je za pra}enje

àlbi gra|ana protiv policijskih i drugih uposlenika Ministarstva unutra{njih poslova USK-a.Kandidat za predsjedavaju}eg Javno àlbenog biroa treba da ispunjava slijede}e kriterije:- da je dràvljanin BiH,- da ima visoku stru~nu spremu, diplomirani pravnik (VII stepen)- da ima pet godina radnog iskustva u struci, uvjerenje- da ima poloèn pravosudni ispit,- ne bi trebao biti dràvni slu`benik,- ne bi trebao biti ~lan bilo koje politi~ke stranke,- ne bi trebao imati kriminalnu pro{lost ili bilo koje kriminalne presude u pro{lostiuklju~uju}i izbrisane presude- ne bi trebao biti pronovjeritelj banke ili koje druge financijske institucije,- trebao bi imati besprijekoran integritet i kontribuciju u bilo kojem podru~ju Javne slu`be.

Da nije ~lan politi~ke stranke i da nije pronovjeritelj banke ili koje druge financijske institu-cije, kandidat dokazuje izjavom ovjerenom od strane nadle`nog organa.Predsjedavaju}i Javno àlbenog biroa bira se na period od 4 godine.

Prijave sa biografijom i dokazima o ispunjavanju uslova iz Javnog poziva kandidati trebajudostaviti na adresu Ministarstvo unutra{njih poslova Biha} ul. 502. VBBr. Br. 2 Biha}Rok za podno{enje prijava je 15 dana od dana objave Javnog poziva

MINISTAR Dr. sci [efik Smlati}



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine 21Unsko-sanske novine KRAJINA oglasi

-s

NAJAVA EMISIJA IZ PROGRAMA TELEVIZIJE USK

Web sa najviše informacija sa Unsko - sanskog kantona

VIJESTI TVUSK SVAKI DAN U 10 h, 12 h i 14.30 h

Ramazanske no}i

ove godine TV USK s posebnompa`njom priprema se za nastu-paju}i mjesec Ramazana. O postus duhovnog, tradicijskog i zdra-vstvenog aspekta govori}e emi-nentni stru~jaci. Okom kamerezabiljeì}emo svakodnevni ivot una{im dèmatima i predstavitivam mnoge zanimljive ljude.Kakoovaj mjesec doìvljavaju poznatibh gra|ani te koje bi sakralne

objekte trebali svakako posjetitimo}i }ete vidjeti svaki dan uspecijalnom programu pod nazi-vom Ramazanske no}i.

Ramazan

[erif Mubarek

Olsun

a osnovu Odluke Nadzornog odbora Javnog preduze}aUnsko-sanske novine» d.o.o. Biha} broj: 1-NO-R-364-03/12d 12.07.2012. godine i ~lana 51. i 52. Statuta Javnog pre-uze}a «Unsko-sanske novine» d.o.o. Biha} Nadzorni odbor reduze}a objavljuje

K O N K U R Sza izbor i imenovanje izvr{nog direktora JP

«Unsko-sanske novine» d.o.o. Biha}

gla{ava se pozicija:

1. IZVR[NI DIREKTOR (glavni i odgovorni urednik) ..... 1

pis pozicije:prava ( izvr{ni direktor) ima slijede}e nadle`nosti:predstavlja i zastupa JP prema tre}im licima i odgovara za

akonitost rada i poslovanja JP,organizuje i vodi poslove JP,izvje{tava Nadzorni odbor, po njegovom zahtjevu,vr{i provedbu Eti~kog kodeksa i Statuta;izra|uje provedbene propise (Uputstvo i Pravilnik) za postu-ak nabavke i provedbu Zakona o javnim nabavkama i propisa,e provodi odredbe propisa o nabavkama i po zaklju~enjugovora o nabavci podnosi izvje{taj Odboru za reviziju iadzornom odboru;priprema prijedloge o raspodjeli dobiti;nadzire zaposlenike u implementaciji vaè}ih propisa i

rovedbenih propisa o nabavkama;obezbje|uje distribuciju i implementaciju Eti~kog kodeksa iostupanje svih odgovornih lica u skladu sa Eti~kim kodeksomP, tako {to protiv lica koja kr{e Kodeks provodi disciplinskiostupak;vr{i zapo{ljavanje i otpu{tanje zaposlenika u skladu sa

oslovnikom odnosno poslovnicima i vaè}im zakonima, i uezi s tim ima du`nosti i odgovornosti propisane ~lanom 45.akona o javnim preduze}ima;zaklju~uje ugovore u ime JP;obavlja i druge poslove, utvr|ene Zakonom i Statutom, od

na~aja za nesmetano odvijanje organizacije rada i vo|enjeoslovanja JP.

Izbor i imenovanje izvr{nog direktora preduze}a / dru{tva vr{ise na mandatni period u trajanju od 4 (~etiri) godine.

Pla}e i druga materijalna prava izvr{nog direktora ure|uju seugovorom izme|u direktora i izvr{nog direktora, uz prethodnoodobrenje Nadzornog odbora.

Kandidati za izbor i imenovanje za izvr{nog direktora pre-duze}a moraju ispunjavati op}e uslove propisane Zakonomozna~ene u ~lanu 34. Statuta Javnog preduze}a, a to su:

a) Da je dràvljanin BiH (Dokaz: Uvjerenje o dràvljanstvu)b) Da je stariji od 18, a mla|i od 70 godina na dan imenovanja

(Dokaz: Izvod iz mati~ne knjige ro|enih),c) Da nije otpu{ten iz dràvne slu`be kao rezultat disciplinskemjere na bilo kojem nivou u BiH, u periodu od 3 (tri) godineprije objave javnog konkursa (Dokaz: Potpisana izjava ovjerenaod strane nadle`nog op}inskog organa),d) Da se na njega ne odnosi ~lan IX stav 1. Ustava BiH (Dokaz: Potpisana izjava ovjerena od strane nadle`nogop}inskog organa),e) Da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni prestup, niti dase protiv njega vodi krivi~ni postupak ( Dokaz: Uvjerenje odOp}inskog i Kantonalnog suda).f) Da mu pravosna`nom presudom suda nije zabranjeno obavl-janje aktivnosti za poziciju na koju aplicira ( Dokaz: Uvjerenjenadle`nog suda),g) Da nije izabrani zvani~nik, nosilac sudske ili izvr{ne fun-kcije ili savjetnik izabranim zvani~nicima i nosiocima izvr{nihfunkcija (Dokaz: Potpisana izjava ovjerena od strane nadle`nogop}inskog organa),i) Da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zako-na o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FederacijeBiH (Dokaz: Potpisana izjava ovjerena od strane nadle`nogop}inskog organa),j) Da nije u sukobu interesa u li~nom ili profesionalnom odnosusa dru{tvom u kojem aplicira na poziciju direktora odnosnoizvr{nog direktora preduze}a.

Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje op}ih uslova nemogu biti stariji od 6 ({est) mjeseci.

Pored navedenih op}ih uslova, kandidat koji se prijavljuje naKonkurs mora ispunjavati i slijede}e posebne uslove:

Za izvr{nog direktora:- VII stepen sloènosti zanimanja, VSS, fakultet dru{tvenogsmjera,- najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva u struci.

Prilikom procjene menad`mentskih znanja i iskustva za

izvr{enje poslovnih i operativnih potreba JP, kao posebni usloviuzimaju se u obzir i slijede}i kriteriji:- Organizacijske sposobnosti i prilagodljivost timskom radu,- Sposobnost savjesnog i odgovornog obavljanja poslova, tenepristranog i odlu~nog dono{enja odluka,- Rezultati rada ostvareni tokom prethodnog radnoganga`mana i preporuka poslodavca

U vezi posebnih uslova kandidati trebaju priloìti:- Dokaz o stru~noj spremi (univerzitetska diploma – moèovjerena fotokopija)- Dokaz o radnom iskustvu (potvrda poslodavca kod kojeg jezaposlen kandidat ili ispis AM obrazac iz PIO/MIO).

Uz Prijavu na Konkurs, kandidati za izvr{nog direktora su du`nipriloìti kra}u biografiju, adresu i kontakt telefon, te odgovaraju}udokumentaciju (original ili ovjerena kopija) kojom dokazuju daispunjavaju op}e i posebne uslove traène Konkursom, u roku od

15 (petnaest) dana od dana posljednjeg objavljivanja.Konkurs }e biti objavljen u «Slu`benim novinama F BiH»,dnevnom listu «Oslobo|enje» i sedmi~nom listu «Krajina».

NEPOTPUNE I NEBLAGOVREMENE PRIJAVE NE]E SE UZETI URAZMATRANJE.

Prijave na Konkurs dostavljaju se na adresu: UNSKO-SANSKIKANTON, JAVNO PREDUZE]E «UNSKO-SANSKE NOVINE»d.o.o. Biha}, 502. Vite{ke brigade br.11, 77000 Biha} sa naz-nakom: «Prijava na Konkurs za izbor i imenovanje izvr{nogdirektora».

Izbor i imenovanje }e izvr{iti Nadzorni odbor preduze}a / dru{tva.



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine22 Unsko-sanske novine KRAJINA sport

Priredio: Edin Alagi}

Nogometna {kola Dina-ma iz Zagreba odràla je uBiha}u nogometni kamp zamla|e kategorije koji jeuspje{no odràn na sta-dionu Sloge 1937 u Vrka-{i}u. Mladi nogometa{i saUSK i {ire predstavili susvoj nogometni talent tre-nerima iz Dinama, nakon~ega su prema procjenistru~njaka iz {kole Dinamaovih dana do{li i pozivi naj-nadarenijim dje~acima koji}e svoj talent mo}i pokazatii u Zagrebu gdje su pozvani

da budu dio nogometnogkampa za talente u organi-zaciji NK Dinamo. Naspisku pozvanih su Hamzaâtakovi} (NK Mladost iz

Polja), Kenan Musteda-nagi} (NK Jedinstvo Biha}),Luka Markovi} (Delnice–Slovenija), Din ]oragi}(N[ Lav iz Velike Kladu{e),

Murat Tatarevi} (NK Krajina iz Cazina), ErminBegi} (NK Jedinstvo izBiha}a).

Svi koji pro|u i drugi fil-

ter tj. koji zadovolje ukampu u Zagrebu, dobit }emogu}nost da svojunogometnu karijeru grade uNK Dinamu iz Zagreba.

Na pomo}nom stadionu NK Podgrme~ dogodila se te{katragedija. Nesretnim slu~ajem l2. godi{nji dje~ak, pjetli}sanskog prvoliga{a Emin Be{irevi} izgubio je mladi ìvotkada je na njega pala èljezna konstrukcija gola nanijev{imu smrtonosne ozljede glave. Emin Be{irevi} je mla|i sinpredsjednika NK Podgrme~ Amira Be{irevi}a, koji se uposljednje vrijeme sa svojim suradnicima maksimalnoangaìrao na afirmaciji, izgradnji infrastrukture i povratkuPodgrme~a u Prvu nogometnu ligu F/BiH. U prisustvu

velikog broja gra|ana, nogometa{a, sportskih radnika iu~enika Prve sanske osnovne {kole koju je poha|ao EminBe{irevi} dènaza mladom nogometa{u obavljena je na

mjesnom mezarju Kugi}i u selu Modra kod SanskogMosta. Vijest o ovoj velikoj tragediji bolno je odjeknulame|u stanovnicima sanske i susjednih op}ina, pogotovome|u nogometa{ima i Eminovim vr{njacima u {koli. Svi}e ga pamtiti kao izuzetnog i talentiranog nogometa{a iodli~nog u~enika, po svemu za primjer drugima.

Uprava NK Jedinstva zaovu sezonu postavila je

visoke ciljeve, ali svoj rad iigra~ki kadar bazirala jeisklju~ivo na doma}i kadar iigra~e. Tako ve} drugu sed-micu Bi{}ani na stadionuJedinstva odra|uju prvi diopriprema. 35 igra~a vrijednotrenira traè}i svoju priliku, akona~ni spisak na koje }era~unati Nermin Kara~, {ef stru~nog {taba, sa svojimpomo}nicima RatomiromMihi}em i Edisom Begato-

vi}em o~ekuje se uskoro. Kl-ubu su se za sada priklju~ili

nekada{nji igra~i Bi{}ani Vahidin âhtarevi}, ArnesBe{i}, Mahir Ifti}, AdmirMirvi}, Ahmet Treji}. Kakoisti~u u upravi vrata kluba suotvorena i kona~an spisak }e~ekati kraj prelaznog roka.

- Doma}i igra~ki kadar

je prioritet za ovu sezonu. Mogu da kaèm da svi momci

vrijedno treniraju dva putana dan, te da uspje{no

odra|uju najzahtjevniji dio priprema, a to je stjecanje {to

bolje fizi~ke pripremljenosti.- isti~e Nermin Kara~.

Ekipa je odigrala i pri-premni susret sa ekipom Za-

dra, ~lanom Prve lige Hrva-tske. Te{ke noge od bazi~nihpriprema i sparno vrijemeBi{}anima nisu dopustili daprikaù bolju igru te su sus-ret zavr{ili visokim porazom5:1. Ekipi Zadra ovo je bioposljednji susret pred po~e-tak sezone te je uigranost itempiranost Zadrana do{lado izraàja. Bi{}ani su prvido{li u vodstvo preko Drlja-~e u 25. minuti, da bi doma-}in izjedna~io u 33. minuti.Do kraja prvog dijela gol-man Jedinstva je jo{ jednom

vadio loptu iz svoga gola. U

drugom dijelu pad igre Bi{-}ana, a odli~na predstavaZadra i jo{ tri pogotka u mr-eì Bi{}ana za kona~nih 5:1za Zadrane. Trener Kara~dao je priliku svim igra~ima.

Zavr{eno je i `rijebanjeza Prvu ligu FBiH zatakmi~arsku sezonu 2012/-2013. Biha}ki prvoliga{ uprvom kolu (11. august)gostuje u Livnu kod ekipeTroglava, Podgrme~ izSanskog Mosta putuje uKakanj kod Rudara, dok }eprvi kraji{ki derbi u Cazinuodigrati Krajina i Kraji{nik.Svi susreti po~inju u 17,30.

^lanovi Skup{tine Sport-skog saveza USK-a odràli suredovnu izbornu sjednicu na

kojoj je izabrano rukovodstvokoje }e u naredne ~etiri go-dine biti na ~elu ove sportskeorganizacije. ^lanovi Skup-{tine, 46 od 48 koliko ih ima,u sportskom i fer duhu iza-brali su novog predsjednikauprave, predsjednika skup{ti-ne, te ~lanove nadzornog iupravnog odbora. Novi pred-sjednik u narednom ~etvero-godi{njem mandatu je Emir

Dautovi} iz Cazina, koji jeglasom vi{e pobijediodosada{njeg predsjednika

Damira Juki}a iz Biha}a.- Hvala na povjerenju koje

ste mi ukazali. U naredne

~etiri godine morat }emo punoraditi na unapre|enju sporta

na kantonu. O~ekujem da svi zajedno damo svoj maksimumu radu, kako bi na{im

sporta{ima zbog kojih i jesmoovdje stvorili {to bolje uslove

za bavljenje sportom, a time injihove bolje rezultate, -

istakao je Dautovi}.Za predsjednika Skup-

{tine SS USK izabran je Stipe

êlan iz Biha}a, koji je dobio vi{e glasova od Sulje Sulji}akandidata iz Bosanske Kr-upe. Izabrani su i tri ~lanaNadzornog odbora, kao i~lanovi Upravnog odboraSportskog saveza USK-a. Nasjednici su i verificirani man-dati ~lanova Skup{tine SSUSK za naredne ~etiri go-dine, te je usvojen Poslovnik o radu.

Vladimir Kuvelja, ~lanBSK Banja Luka pobjednik

je u elitnoj konkurencijitradicionalne biciklisti~keutrke koja se boduje zaPremijer biciklisti~ku liguBosne i Hercegovine SanskiMost – Lani{te i obratnodugoj 90 kilometara. Drugina cilj stigao je Nedim

Alagi}, ~lan BK Biha}, atre}i Hajrudin Trle, ~lan BK Zmaj od Bosne iz Tuzle.

U konkurenciji takmi-~ara do 23 godine starostiprvo mjesto osvojio je StefanPetrovski, ~lan BK BSK Banja Luka, drugo mjestopripalo je Muji Kurtovi}u,BK Biha}, a tre}e AladinuRizvi}u, BK Zmaj od Bosneiz Tuzle. U kategoriji junioraprvo mjesto osvojio je Me-nsur ]ori}, Zmaj od Bosne,drugo mjesto pripalo je nje-govom klupskom kolegi Ke-mal Hadìabdi}, a tre}e mje-

sto Du{anu Kalabi, BK BSK.U kategoriji starijih ka-

deta prvi na cilj stigao je AdisBilali}, BK Ekstrem Tuzla,drugi Faris Deli}, BK Biha}, atre}i Haris [abi}, BK Biha}.

Veis Kazi}, BK Sana 95, pobjednik je utrke u konkurenciji

mla|ih kadeta, drugi na ciljstigao je Aziz Buìmki}, BK Urban Bosanska Krupa, atre}i Mirnes Djulovi}, BK Ekstra Tuzla.

U konkurenciji veteranado 50 godina pobjednik jeDragoslav Radovanovi}, BK

Zmaj od Bosne Tuzla, a ukonkurenciji preko 50 godinatrijumfirao je MilanMili~evi}, Jedinstvo Tuzla.

Zanimljive i uzbudljiveutrke pratio je veliki broj lju-bitelja biciklizima a u~estvo-

valo je 50 takmi~ara iz BanjeLuke, Zenice, Biha}a, Tuzle,Gra~anice, Bosanske Krupe iSanskog Mosta, u {eststarosnih kategorija. Starijitakmi~ari vozili su stazudugu 90 kilometara SanskiMost – Vrhpolje - Pudin Han– Lani{te i natrag, a mla|istazu 50 kilometara odSanskog Mosta do Pe}i iobratno.

Odli~an doma}in utrkebio je BK Sana 95 i organiza-tor je sveukupno zadovoljanizjavio je Tihomir Kuvelja,nekad sjajni banjalu~ki bicik-lista, a danas generalni sekre-tar Biciklisti~kog savezaBosne i Hercegovine.

Odli~an nastup iako munije specijalnost ravni-~arska utrka imao jeMujo Kurtovi} iz Biha}a,koji je stazu duìne 81km dovezao sa drugimvremenom. Ovo je odli-

~na sezona za Bi{}aninakoji je vikend prije u Ze-nici na utrci koja se bo-dovala za brdsko prven-stvo BiH osvojio odli~noprvo mjesto. / E.A.

IN MEMORIAM

Emin Be{irevi}

PRIPREME NK JEDINSTVA

Bi{}ani poraèni uZadru u prvom

pripremnom susretu

BICIKLIZAM

Banjalu~ani najuspje{niji

Odli~na sezona za MujuKurtovi}a iz Biha}a

ODR@ANA IZBORNA SJEDNICA SPORTSKOG SAVEZ USK

Emir Dautovi} predsjednik

NOGOMETNA [KOLA DINAMO ZAGREB

[est talenata pozvano u Zagreb



Biha}, 20. juli/srpanj 2012. godine 23Unsko-sanske novine KRAJINA ~estitke



Unsko-sanske novine KRAJINA

PETAK, 20. juli / srpanj 2012. / BROJ: 847 /

Nogometna {kola Koli-bri osnovana je 2004. go-dine na inicijativu biv{ih ig-ra~a NK Jedinstva, HalimaStupca, Selama Tuli}a iRatomira Mihi}a koji su uzpomo} nekolicine simpatiz-era odràli Skup{tinu ipo~eli sa radom. Za prvogpredsjednika Skup{tine N[Kolibri izabran je Dervi{Muli}. Uporno{}u i ljuba-

vlju osam godina poslijeN[ Kolibri je izrasla u pre-poznatljiv nogometni ko-lektiv koji u svojim redovi-ma ima sve uzrasne kate-gorije nogometa{a i koji

svojim igrama briljiraju natakmi~enjima u zemlji i va-ni. Do sada je kroz Kolibrepro{lo vi{e od 1000 mali{a-na, a trenutno ih je 130 ak-tivno i razvrstani su u selek-cije po uzrasnim kategori-

jama. U klubu se radi oz-biljno {to potvr|uju i dosa-da{nji ostvareni rezultati.Mladi Kolibri}i do sada su

tri puta bili pobjednici Pre-dpionirske lige NS USK. U2006. godini prvaci su ukadetskoj kategoriji te su iz-borili plasman u kvalitetnuOmladinsku nogometnu li-gu BiH - grupa Zapad, gdjei danas ostvaruju zapaènerezultate. Dvije posljednjesezone upisane su velikim

slovima u knjige Kolibrijakoji su u Predpionirskoj ligiu samoj zavr{nici izboriliplasman na sedmo mjesto.

Rezultat kvalitetnog ra-da od najmla|ih kategorijado{ao je i ove godine. Ek-ipa kadeta ostvarila jeizvrstan rezultat u Omladi-nskoj nogometnoj ligi za-

uzev{i odli~no drugo mje-sto. Pionirska ekipa Koli-brija proteklu sezonu zavr-{ila je na prvom mjestu tak-mi~enja na nivou Nogome-tnog saveza USK. Kao naj-bolji na kantonu nastavilisu takmi~enje na dràvnomnivou. U prvom kolu zav-r{nice BiH Kolibri su izba-

cili ekipu Zrinjskog iz Mos-tara te se plasirali me|uosam najboljih u BiH. Udrugom kolu sastali su sesa ekipom Kozara iz Bos-anske Gradi{ke. Uvjerlji-

vom pobjedom mladi Bi{}-ani plasirali su se me|u ~e-tiri najbolje ekipe u BiH.

Voljom `rijeba Bi{}ani su u

polufinalu za protivnikadobili ekipu @eljezni~ara izSarajeva. Iako poraèni uoba susreta Kolibri su po-kazali da se ravnopravnomogu nositi sa jednom odnajja~ih {kola u BiH. Pot-

vrda je do{la i iz NS BiH,gdje je ekipa Kolibrijazavr{ila na tre}em mjestu,{to je do sada najve}i usp-

jeh ove nogometne {kole sa~ime su polaznici dobilimotiv za nova dokazivanjai nove uspjehe. Osvojili su itre}e mjesto na interna-cionalnom turniru u Frank-furtu (Njema~ka), kao i na

turnirima u Biha}u i Cazi-nu, gdje su Kolibri osvojiliprvo mjesto, kao i drugomjesto na turniru DjecaBosne sa generacijom 2002i mla|e. Trenutno u {koliradi pet trenera: SelamTuli}, Halim Stupac, Rado-mir Mihi}, Suad Samar-dì}, te Edin [u{njar kaotrener golmana.

NOGOMETNA [KOLA KOLIBRI IZ BIHA]A

Za osam godina tre}i u dràvi

Uspjesi Bi{}anina Ene-sa Zuli}a na atletskim sta-zama nastavljeni su i pro-teklog vikenda u Banjalucigdje je odràno je Atletskopojedina~no dràvno prve-nstvo. Takmi~enje je odrà-no u organizaciji Atletskogkluba Borac iz Banjaluke.

Enes Zuli} nastupao je za Atletski klub Bosna iz Sara- jeva te je u dva dana ostva-rio zapaène rezultate. Prv-og dana osvojio je odli~notre}e mjesto i bron~anumedalju na 3000 metaraostvariv{i li~ni rekord istr-~av{i stazu za 9:04:07. Dr-

ugog dana na 5000 metaraZuli} je osvojio drugo mje-sto i srebrenu medalju sarezultatom 15,58 potvrdiv{i

jo{ jednom da se radi o vrsnom atleti~aru.

Na prvenstvu je nastu-palo 200 takmi~ara iz svihklubova BiH.

Ve} tradicionalno Spor-tski savez op}ine Biha} usklopu Una-regate orga-nizirao je skokove sa Grad-skog mosta u Biha}u. Ovo-godi{nji 14. po redu sko-kovi privukli su u~esnike izBiha}a, Bosanske Otoke iNovog Mesta (Slovenija).Prepoznatljivu manifesta-ciju koja je upisana u prog-ram rada Sportskog savezaop}ine Biha} i ove godine

je imao dobar takmi~arskiodaziv. Nastupilo je 27takmi~ara sa po dva skoka.O di{ ji bj d ik j

je pripala nov~ana nagradaod 800 KM. Drugo mjestopripalo je Emiru [emi}u izBiha}a i nagrada od 400KM, dok je tre}i najboljirezultat u zbiru dva skokaimao Arnel Aluki} izBosanske Otoke kojem jepripala nagrada od 200KM. Sportski savez op}ineBiha} pored nov~anihnagrada pobjednicima jeosigurao i pehare.

Skokove sa Gradskogmosta i ulazak regate uBiha} kao i svake godine

ti j liki b j l

Na bazenima sportsko-rekreativnog centra Kula u]orali}ima Sportski savezop}ine Cazin u saradnji saDru{tvom pedagoga tje-lesnog odgoja {estu godinuuspje{no organizira i real-izira projekt {kole plivanjasa kojom su obuhva}enadjeca nepliva~i iz cazinskihosnovnih {kola, koja su uznadzor instruktora plivanja,

nastavnika tjelesnog odgoja, u sedam dana uspje{nosavladali vje{tinu plivanja.

- Ove godine smo te{kom

tao tradicionalan i zahvaljuju}i njemu svake godine uop}ini Cazin imamo preko130 novih pliva~a. Razlog jebesparica koja je pogodila ina{ Sportski savez. Zahva-

ljuju}i pomo}i op}ine Cazin,uspjeli smo sa~uvati i real-izirati ovaj zna~ajan projekt. Plivati su nau~ili u~enicinepliva~i iz O[ Skokovi, podru~nih {kola Kraka~a i

Donja Lu~ka, te O[ Ostro- àc. Ve} nekoliko godinauklju~ujemo i djecu sa pose-bnim potrebama, koji poha- |aju specijalno odjeljenje uO[ Cazin 2, - istakao jeEmir Dautovi}, predsjednik Sportskog saveza Cazin.

U Dru{tvu pedagogatjelesnog odgoja zadovoljnisu u~injenim, te isti~u dapored ~injenice da djeca sa-

vladaju osnove plivanja po-stiù i cilj masovnog bavl- jenja sportskim aktivnos-tima, {to je i jedan od va`ni-h l d S k

TRADICIONALNI SKOKOVI SAGRADSKOG MOSTA U BIHA]U

PobjednikHaris Deli}

PROJEKT SPORTSKOG SAVEZA CAZIN I DRU[TVA PEDAGOGA

[esta {kola plivanja zacazinske u~enike

ATLETIKA: DR@AVNO POJEDINA^NO PRVENSTVO

Enesu Zuli}u srebrena

i bron~ana medalja

unsko-sanske novine krajina [broj 847, 20.7.2012]

Documents