UPOZNAJEMO ZVIJEŽĐA-CIRKUMPOLARNA ZVIJEŽĐA

Zbog vrtnje Zemlje oko svoje osi sve zvijezde prividno naprave za 1 dan jedan krug na nebeskoj kugli . Vidljivo je samo njihovo prividno gibanje na noćnom nebu ( od zalaska do izlaska Sunca).

Zbog Zemljinih gibanja vidimo drugačije zvjezdano nebo tijekom jedne noći i vidimo njegove promjene iz mjeseca u mjesec …

Ujutro vidimo zvijezde koje se navečer vide u naredno godišnje doba .

Izgled zvjezdanog neba

• GRANICA VIDLJIVOSTI PROSTIM OKOM ~5,5m

• PROSTIM JE OKOM NA SJEVERNOM I JUŽNOM NEBU VIDLJIVO OKO 6000 ZVIJEZDA

• MILIJUNE ZVIJEZDA VIDIMO TELESKOPIMA

obzor

putanjacirkum polarnih

zvijezdaputanja

ekvatorskihzvijezda

granična zvjezdana magnituda

ZVIJEŽĐA KONSTELACIJE, GRUPE ZVIJEZDA, DIJELOVI ZVJEZDANOG NEBA

ZNAČAJNE, UOČLJIVE, ZAMJETLJIVE SKUPINE ZVIJEZDA, KOJE ZBOG SVOJEGA NEZNATNA POMICANJA TVORE POSTOJANE VIDLJIVE LIKOVE NAZIVANE RAZLIČITIM, UGLAVNOM MITOLOGIJSKIM IMENIMA, ALI I IMENA (PREMA SLIČNOSTI) PREDMETA, ŽIVOTINJA, OSOBA

UKUPNO 88 ZVIJEŽĐA, 27 ZVIJEŽĐA NA SJ. NEBU, 12(13) U ZODIJAKU, 48 NA JUŽ. NEBU32 ZVIJEŽĐA VIDLJIVA SA SJ. ZEMLJINE POLUKUGLE, A 56 SA JUŽNE

• 48 ZVIJEŽĐA NAVODI PTOLOMEJ (ALMAGEST, JEDNA OD 13 KNJIGA NAPISANIH IZMEĐU 140.-149.),

• PREOSTALIH ČETRDESETAK ZVIJEŽĐA IMENOVANO OD XVI. DO XVIII. STOLJEĆAVelika Kola

(srednjovjeka Europa)

Veliki Medvjed(stari Grci i starosjedioci Amerike)

Velika zaimača, Grabilica(Sj. Amerika)Tava, Tiganj(Francuska)

Plug(Engleska)

Nebeski činovnik(Kina)

• CIRKUMPOLARNA ZVIJEŽĐA (Veliki i Mali medvjed, Kasiopeja, Cefej, Zmaj, Ris, Žirafa),

• ZVIJEZDE ZODIJAKA – ŽIVOTINJSKOG POJASA (starogr. zodiakos kyklos – životinjski krug, Suncopas) (Djevica, Vaga, Škorpion, Zmijonosac, Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe,Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav)

• ZVJEŽĐA JESENSKOG, ZIMSKOG, PROLJETNOG I LJETNOG NEBA• PORIJEKLO IMENA ZVIJEZDA

grčka: Sirius, Pollux, Procyonlatinska: Regulus, Stella Polarisbabilonska: Nunkiarapska (golema većina): Dubhe (Thahr al Dubb al

Akbar), Merak (Al Marakk), Megrez (Al

Maghrez)• raspored zvijezda prikazuje se na zvjezdanim kartama i u atlasima a položaj se zapisuje u katalozima

Slika lijevo – izgled neba 15. listopada oko 22 h ( SEV + 1 h ) i 15. studenoga oko 19 h (SEV)Slika desno – izgled neba 1. siječnja oko 22 h (SEV) i 15. veljače oko 19 h (SEV)

Siječanj oko 22 h

Travanj oko 22 h

Srpanj oko 22 h

Listopad oko 22 h

ZVJEZDANE KARTE Na zvjezdanoj karti ucrtava se

zvijezde s njihovim deklinacijama i rektascenzijama . Deklinacija se mjeri od nebeskog ekvatora i ide od 00 do 900 – prema sjevernom nebeskom polu , a od 00 do -900 – prema južnom nebeskom polu . Rektascenziju se umjesto u stupnjevima izražava u satima- od o do 24 h ( h , min , s ) . Rektascenzija je 00 za kružnicu koja prolazi kroz proljetnu točku i nebeske polove , a raste u smjeru istoka .

Sjevernjača se nalazi tik do sjevernog nebeskog pola .

Nebesku sferu gledamo iznutra . Zvjezdanu kartu valja zato promatrati iznad glave .

Manji dijelovi neba se mogu prikazati na pravokutnim kartama .

ZODIJAKNa zvjezdanim kartama se

ucrtava kružnicu koju se zove ekliptika ( prividni put Sunca među zvijezdama ).

Zodijak ili životinjski pojas -pojas neba koji se nalazi u području ekliptike . Tu su zviježđa : Ovan , Bik , Blizanci , Rak , Lav , Djevica , Vaga , Škorpion , Zmijonosac , Strijelac , Jarac , Vodenjak i Ribe .

S manjim otklonima u području zodijaka se zapaža Mjesec i planete .

Zviježđa zodijaka

OZNAČAVANJE ZVIJEZDA I ZVIJEŽĐA

Zvijezde i zviježđa imaju vlastita imena . Koriste se i slova alfabeta : α ,β , γ, δ ,… , ali i latinična slova .

Za početna upoznavanja zvjezdanog neba dovoljni su dalekozori s povećanjima manjim od 25 puta .

Zvijezda ( hrv.) Hrvatski Latinski Pokrata

Sjevernjača α Malog medvjeda

α Ursa Minoris α UMi

Aldeberan α Bika α Taurus α Tau

RR Lira RRLyrae RR Lyr

Sjajniji su od većine zvijezda . Mirnog su sjaja bez treptanja ( ili samo s malo treptanja) . Od dana na dan mijenjaju mjesto među zvijezdama . Sjaj planeta se mijenja .

Najsjajniji su Venera i Jupiter . Venera postiže najveći sjaj magnitude -4 , a Jupiter magnitude -2 .

Merkur - se teško zapaža jer je jako blizu Suncu . Vidi ga se uvečer poslije zalaska Sunca ili jutrom pred izlazak Sunca ( m < -2) .

Venera – se kroz duži vremenski interval vidi ili kao „večernju zvijezdu“ ( na zapadu) ili kao „jutarnju zvijezdu“ ( na istoku) .

Mars je crvenkast , m = 1 . Jupiter je bjelkast , m < -2 .Saturn je svijetlo-žućkast , m = 1 .Uran i Neptun se mogu vidjeti samo dalekozorom .

KAKO SE PLANETI VIDE

Retrogradno gibanje planeta

Iz tjedna u tjedan zapaža se promjena položaja planeta u

odnosu na zvijezde na nebeskoj kugli . Osim gibanja u

jednom smjeru pojavljuje se i gibanje prema natrag .

CIRKUMPOLARNA ZVIJEŽĐA

Vidimo ih cijelu vedru noć . Kroz noć nisu jednako položena jer prividno obilaze oko sjevernog nebeskog pola .

U Hrvatskoj ( od 42,50 do 46,50 geografske širine ) cirkumpolarna zviježđa su : Mali medvjed , Veliki medvjed , Kasiopeja , Cefej , Zmaj , Žirafa i djelomice Ris .

Veliki medvjed ( Ursa Major )Zvijezde u

Velikom medvjedu : Dubhe , Merak , Phegda , Megrez , Alioth , Mizar , Benetnaš

( Alkaid) , …Uz Mizar je

Alkor .

Mali medvjed ( Ursa Minor )U Malom medvjedu

sjajnije zvijezde su : Sjevernjača i Kochaba .

Sjevernjača ( Polara) – div u odnosu na Sunce , udaljena 680 g.s. , dvojna zvijezda

Kochaba – crveni div .

Kasiopeja ( Cassiopeia )Kasiopeja ( Cassopeia)

zviježđe oblika slova W . Na suprotnoj strani je od Velikog medvjeda u odnosu na Sjevernjaču . Usred je Kumovske slame . Sjajnije zvijezde su : Šedir , Kaf i Cih .

Cih – promjenljiva zvijezda

η Cas – dvostruka zvijezda

Cefej ( Cepheus )Cefej ( Cepheus ) –

susjedno zviježđe Kasiopeji . Najsjajnija zvijezda je Alderamin (2 < m <3 ).

δ Cep - promjenljiva zvijezda s periodom 5,37 dana .

Magnituda : 4,1<m <5,2 . Služi kao mjerač udaljenosti .

Zmaj (Draco)Zmaj ( Draco) –

vijugavo zviježđe koje se uočava u mrkloj noći .

Thuban - m = 4 ; na potezu Benetnaš ( UMa) i Kochaba ( Umi ) . Sjeverni nebeski pol će za 21000 godina biti na tom mjestu ( precesija Zemlje ! ) .

Altanib - m = 2

Žirafa ( Camelopardalis)

Slabo vidljiva zviježđa

Ris ( Lynx)

Charles Messier i Messierov katalog Charles Messier, francuski astronom iz 18. stoljeća, prvi je sastavio katalog nebeskih maglica, kako su tada zajedničkim imenom zvali sve nezvjezdane objekte noćnog neba. Messier je, zapravo, tražio komete, a razne maglice bile su mu samo smetnja u obavljanju njegovog primarnog zadatka. Originalni Messierov katalog sadržavao je tek 30-ak objekata, dok su ostali objekti nadodani kasnije. Posljednji objekt u Messierovom katalogu nosi naziv Messier 110.Iako star preko 2 stoljeća, Messierov se katalog i danas koristi i to iz razloga što sadrži veliku većinu difuznih objekata vidljivih sa umjerenih zemljopisnih širina (dakle oko 45°) sjeverne polutke. Gotovo svaki astronom amater započinje upoznavanje s noćnim nebom preko Messierovog kataloga. Svih 110 objakata mogu se vidjeti uz pomoć teleskopa s promjerom objektiva od 6 inča (oko 15 cm), pa i uz određeno svjetlosno zagađenje. Neki iskusniji astronomi amateri uspjeli su pronaći sve objekte iz Messierovog kataloga i uz pomoć 2.4 inčnog (oko 6 cm) refraktora, a u idealnim uvjetima, daleko od svih izvora svjetlosnog zagađenja, te uz dobar vid, isti pothvat je izvediv i uz pomoć dvogleda 8 x 50.Krajem ožujka i početkom travnja moguće je u jednoj noći vidjeti sve Messierove objekte, pa se u to doba godine organiziraju natjecanja, tzv. Messierovi maratoni. Počevši od 1995. godine, održava se u Višnjanu u Istri i Messierov Maraton Višnjan - Rušnjak, a organizator je Višnjanska zvjezdarnica, najpoznatija zvjezdarnica u ovom dijelu svijeta.

Opći katalozi: NGC i IC

Pored Messierovog kataloga, danas je najčešće u upotrebi New General Catalogue (NGC) koji je 1888. sastavio John L. E. Dreyer. NGC sadrži 7840 objeketa svih vrsta poredanih po rektascenziji (prema koordinatama iz 1860. godine).Otkriće novih objekata natjerala su Dreyera da proširi svoj katalog, pa 1895. objavljuje Index Catalogues (IC) sa još 1529 objekata. Drugo izdanje ovog kataloga izišlo je 1905. godine i sadržavalo je 5386 objekata. Tri Dreyerova kataloga sadrže sveukupno 13 226 objekata.

Znati na karti neba :imena prikazanih glavnih zviježđaImenovati ( pokazati na karti) Sjevernjaču i Mizarime velikog nebeskog kruga koji prelazi preko cijele

karteime zvjezdanog skupa označenog strelicom