26.1.2018.

1

UPRAVLJANJE JAVNIM I NEPROFTINIM ORGANIZACIJAMA

DEFINICIJE I SPECIFIČNOSTI

Doc dr.sc. Julia Perić 28.11.2017.

Što je organizacija?

Skupina ljudi koji rade zajedno na ostvarivanju određenog cilja.

Za ostvarenje cilja poslovanja organizaciji su potrebni:

resursi

tehnologija

vodstvo

strategija

strukture i procesi

poticaji

Karakteristike okoline

u kojoj djeluju:

Kompleksnost

Dinamičnosti

Heterogenost

neizvjesnost

Strukture i procesi dijele ciljeve organizacije na komponente na koje se pojedinci ili skupine ljudi mogu fokusirati, a koje dovode do ostvarivanja vizije poduzeća.

Organizacija – sinonim za različite organe (strukture i procese) koji čine cjelinu

Funkcioniranje organizacije

ANALITIČKI vs. SISTEMSKI PRISTUP

Sistemski (holistički) pristup: predmet ili pojavu promatramo kao sistem, odnosno cjelinu koja se ne može rastaviti na svoje elemente, a da se pri tome ne izgube njena osnovna svojstva

Osnovna obilježja sistemskog pristupa

□ Problem se definira kao cjelina (sistem)

□ Povezanost sistema s okruženjem

□ Nelinearnost vs. linearnost

□ Poboljšanje funkcioniranja sistema (efikasnost i efektivnost)

Izdvajanje iz cjeline pojedinih dijelova i njihovo izučavanje neovisno o drugim elementima cjeline

Osnovna obilježja analitičkog pristupa:

□ svi se elementi i pojave promatraju kao skup neovisnih elemenata

□ odnosi između elemenata objašnjavaju se uzročno-posljedičnim vezama i

□ predmeti i pojave opisuju se krutim statičkim

Ciljevi sistema

EFEKTIVNOST

Imenovaniciljevi

Stvarniciljevi

Cilj: stanje kojemu sistem teži

Imenovani vs. stvarni ciljevi

Presjek imenovanih i stvarnih ciljeva = efektivnost

Funkcioniranja sistema (efikasnost i efektivnost)

Djelovanje organizacije

EFIKASNOST – način korištenja resura (KAKO?)

EFEKTIVNOSTI – jesu li ciljevi u skladu s prilikama (ŠTO?)

Sinonim za: birokracija Neovisnost i utjecaj Nestručnost

Što bi trebale biti?

Svaka služba koju obavlja javnopravna osoba

Svaka skužba koja ima posebnu važnost za ostvarenje OPĆEG INTERESA (interesa društvene zajednice)

JAVNE ORGANIZACIJE (1)

26.1.2018.

2

JAVNE ORGANIZACIJE

Sve jedinice s primarnom zadaćom izvršavanja državnih funkcija (izvršne, predstavničke i sudske) te provođenje javnih politika

pružanjem netržišnih usluga i preraspodjelom dohotka i imovine koje se financiraju fiskalnim i parafiskalnim nametima poput poreza

i naknada

Fiskalne aktivnosti izvan sektora opće države koje izvršavaju agencije monetarnog ili komercijalnog, a

ne fiskalnog tipa

Definicija (Međunarodno monetarni fond):

Javni sektor= opća država i kvazijavna poduzeća

(2) Struktura javnog sektoraPreuzeto s: Žmegač, D., Ostojić, A. Značajke organizacije javnih i privatnih poslovnih sustava u Republici Hrvatskojhttps://bib.irb.hr/datoteka/803073.Znaajke_organizacije_javnih_i_privatnih_poslovnih_sustava_u_RH_FINAL.pdf

Javni sektor

Regionalna vlast

Nefinancijska javna

društva

Javna društva

Financijska javna

društvaSredišnja država

Lokalna vlast

Opća država

Monetarna javna

društva (i središnja

banka)

Nemonetarna

financijska javna

društva

Tipologija javnog sektora

0 1 2 3 4 5

Ministarstva i druga tijela središnje uprave na državnoj razini

Poluautonomneorganizacijebez pravne osobnosti,ali s određenom mjerom upravljačke autonomije

Autonomne organizacije (statuti) s upravljačkom autonomijom utemeljenena javnom ili privatnom pravu

Privatne ili na privatnom pravu utemeljene organizacije(npr. zaklade, trgovačka društva) u kojima država ima većinski udio

Obavljanjeposlova središnje države kroz teritorijalnu samoupravu (lokalnu, regionalnu)

Ostali oblici obavljanja javnih poslova(vanjsko ugovaranje:outsourcing,privatizacija)

Verhoest, et. al, 2012. Zašto postoje javne organizacije?

Regulacija tržišta i monopola

Nedovoljna količina proizvoda

Previsoke cijene

Povećanje zaposlenosti

Povećanje štednje

Povećanje investicije

Neznanje potrošača

Eksternalije

Koncept društvene vrijednosti

JAVNE ORGANIZACIJE U RH

Tijela državne uprave i lokalne/regionalne samouprave Agencije Javne ustanove Udruge (koje djeluju kao tijela javne vlasti, HAK, HOO, sportski

savezi, itd.) Komore Zaklade i fondacije Trgovačka društva (u javnom vlasništvu)

Razlika između javnih i privatnih organizacija

1. INTERESI

2. PRISTUP INFRASTRUKTURI, RESURSIMA, INFORMACIJAMA

3. DJELOVANJE za opće dobro

(1)

26.1.2018.

3

Razlike između javnih i privatnih organizacija

PRIVATNE ORGANIZACIJE

• Veća nesigurnost

• Motivacija djelatnika kompleksna i ponekad se društvene i osobne potrebe nalaze iznad financijskih

• Ovise o željama, potrebama i zahtjevima dionika

• Promjene u okolini izrazito mogu utjecati na poslovanje

JAVNE

ORGANIZACIJE

• Manja nesigurnost

• Motivacija djelatnika kompleksna i ponekad se društvene i osobne potrebe nalaze iznad financijskih

• Centralizirana kontrola procesa, procedura i djelatnika

(2) JAVNO PODUZEĆE…

Javno poduzeće predstavlja koncept koji objedinjava elementejavnosti i tržišnosti.

Odgovorno za svoje poslovanjecijelom društvu putem saborakao najvišeg predstavničkogtijela u državi koje zastupa javniinteres

Preuzeto s: Žmegač,

D., Ostojić, A. Značajke

organizacije javnih i privatnih poslovnih sustava u RH

Najvažnije poslovne odluke donosi država kao vlasnik kapitala (putem agencije ili upravnih odbora u kojima sjede državni predstavnici)

Kriteriji za donošenje odluka nisuvezani samo za financijsku dobit nego iopću korist i šire društvene interese(socijalna politika, komunalna politika)

Dobit/gubici poslovanja putemdržavnog proračuna pripadaju cijelojzajednici

Financijski zdravo u dugom periodu ibude podvrgnuto stalnoj tržišnojprovjeri

Cijene koje poduzeće naplaćuje trebajubiti zasnovane na troškovimaposlovanja

Dobit/gubici poslovanja putemdržavnog proračuna pripadaju cijelojzajednici

DOBRO UPRAVLJANJE

… određeni proces koji obuhvaća sljedeća svojstva: participativnost, konsenzualnost, odgovornost,transparentnost, osjetljivost, učinkovitost, djelotvornost, pravičnost, obuhvatnost i usmjerenost prema vladaviniprava.

Dobro upravljanje u javnom sektoru: Upravljanje javnim troškovima Reforma državne uprave i javnih poduzeća Povećanje efikasnosti - javne investicije, proračun za projekte Odnosi s javnošću Odgovornost za postupke Borba protiv korupcije Poštivanje zakonodavnog okvira Otvorenost i transparentnost Koordinacija Suradnja sa ostalim sektorima (poglavito civilnim)

3 dimenzije upravljanja

EKONOMSKA – procesi odlučivanja koji se odnose na ekonomske aktivnosti zemlje i odnos s gospodarstvom drugih zemalja

POLITIČKA – procesi vezani za formuliranje javnih politika

ADMINISTRATIVNA – odnosi se na procese policy implementacije

Preuzeto s: Đurman, P.,

mag. pol., Dobro upravljanje (good

governance)

1. međuovisnost između organizacija; 2. stalna interakcija između aktera; pregovaranje3. povjerenje i zajednički dogovorena pravila4. značajna autonomija nedržavnih aktera

ZNAČAJKE UPRAVLJANJA

VRIJEDNOSTI KOJE TREBAJU ZAGOVARATI JAVNE ORGANIZACIJE

DEM

OK

RAT

SKE •odgovornost,

•vidljivost,

•transparentnost,•responsivnost,

•politička decentralizacija,

•otvorenost,

• legitimnost,•fleksibilnost

SOC

IJA

LNE •Socijalna

pravednost,

•solidarnost,

•socijalna osjetljivost,

•milosrđe,•kulturalna

raznolikost,

•poštivanje manjina

PR

AV

NE •Vladavina prava,

•zakonitost,

•pravnaodgovornost,

•zaštita ljudskih prava i sloboda,

• jednakost,

•nepristranost,

•sudski nadzor

Kako vam se sviđa svijet u kojem živite?

MIJENJATE LI SVIJET?HTTPS://WWW.YOUTUBE.COM/WATCH?V=3IIKOI3SRLO

JESTE LI IKAD RADILI/VOLONTIRALI U NEKOJ UDRUZI?

KOJU NEPROFITNU ORGANIZACIJU SMATRATE USPJEŠNOM? ZAŠTO?

26.1.2018.

4

Vlada Civilno društvoPoslovna i

akademska zajednica

Društvene organizacije

Kulturna/Religijskaudruženja

Nevladine organizacije

Istraživačkeinstitucije

Sudionici u razvoju ekonomije svake zemljeTRIPLE HELIX

MODEL

Povezanost države, znanosti

(sveučilišta i instituti) i

gospodarstva

Povezanost države, znanosti,

gospodarstva i svih sudionika

civilnog društva

Sve više aktualnih rasprava o civilnom društvu

kao važnom sudioniku razvoja društva

QUADRUPLEHELIX MODEL

QUADRUPLE HELIX MODEL

Ključ za unapređenje inovativnosti na lokalnoj razini, integriranje inovacija,

poduzetništva i internacionalizacije, unapređenje regionalne konkurentnosti

Ključne aktivnosti:

Razvoj održivih odnosa između partnera ovog modela

Suradnja na različitim lokalnim aktivnostima

Razmjenjivanje primjera dobre prakse

Razviti strategiju koja će podržati programe za razvoj civilnog društva

kontinuirano stjecati nova znanja i vještine svih dionika uključenih u civilnii socijalni dijalog

Društveni problemi – osobni utjecaj

neslaganje s postojećom stvarnosti

prepoznavanje određenih problema

djelovati učinkovito - definirati probleme koje mnogo ljudi može razumjeti, dijeliti i pokušati ih riješiti lokalno.

dva načina djelovanja:□ uži pristup - početi od problema, kojeg vi (i možda samo još nekolicina drugih ljudi) držite

najvažnijim.

□ širi pristup (holistički) - pokušati uključiti zajednicu da prepozna različite probleme i da zajednički razmišlja o mogućim rješenjima

□ Najčešće u zajednicama starije dobne skupine i mlađe dobne skupine

PRIMJERI I RJEŠAVANJE PROBLEMA Za Martinu postoji problem u svezi s djetetom. Ona ne može osigurati dječji

vrtić za svoje dijete s posebnim potrebama, pa se stoga ne može ni zaposliti.

Petar je upravo izgubio posao i on gleda na porast nezaposlenosti u regiji kao na glavni problem.

Lenka promatra djecu kako se igraju oko trgovine nakon nastave bez nadzora. Obično tamo ima pijanaca koji bi mogli ugroziti sigurnost djece.

VS.UŽI

PRISTUPŠIRI PRISTUP

Kako biti aktivan?

ŠTO UČINITI? ZAŠTO?

KOJI JE UČINAK?

ZADATAK #1:

10 minuta

26.1.2018.

5

Kako biti aktivan?

Što učiniti? Zašto? Koji je učinak?

Budite volonter u lokalnim udrugama –posvetite dio svog vremena aktivnostima za koje držite da su važne za vašu zajednicu.Premda ste visoko kvalificiranprofesionalac, i premda ste jako zaposleni, pokušajte se uključiti.„Donirajte“ udrugama malo svog vremena, pomognite savjetom ovrlo važnoj temi, jer to im može jako pomoći.

Svatko je u nečemu vješt, ima znanja i iskustva. Podupirući bilokoju aktivnost dobrovoljnim radom,prenosite organizaciji dio svojih vještina. Ako niste stručnjak, dajte im svoje vrijeme radeći jednostavne poslove, što je također jako potrebno. Ako pronađete pravu organizaciju, nećete sežrtvovati nego ćete uživati u radu.

Odlukom koga ćete poduprijeti i kojim akcijama ćete se priključiti vi „glasujete“ za određeni problem koji bi trebao biti riješen što hitnije. Rad dobrovoljaca dopušta udrugama da rade djelotvornije i brže dostižu svoje ciljeve koji su važni za vas, za njih, za vašu zajednicu.

Poduprite školu vaše djece – budite uključeni u život škole. To može biti aktivnost u školskomvijeću (ako ne postoji osnujtega), suradnja s ravnateljem škole iliučiteljima. Ako je zgrada stara i ružna, nemojte čekati. Možete ju„osvježiti“. To je za vašu djecu.

Škole su previše važne da bi se upravljanje prepustilo samo vlasti iučiteljima. Roditelji su najzainteresiranija skupina za obrazovanje. Trebate znati što setamo događa. Možete poduprijeti aktivnosti koje držite prikladnima ipokušati utjecati na školu kada ne radi ispravno. Imate pravo i obvezu to učiniti.

Dobrovoljni rad u školama jednak je radu u udrugama. Pomažete im da dostignu cilj na što djelotvorniji način. Dodatna prednost je dastječete uvid u to kako obrazovne institucije rade i utječu na vašudjecu. Vaša uključenost je također važna za vašu djecu. Ona osjećaju da vam je stalo i ponosna su na vas.

Donirajte za provođenje aktivnostiudruga –to ne trebate činiti svaki tjedan. Vaša odluka ovisi o vašim mogućnostima. Donesite svjesnu odluku koga ćete poduprijeti. Dajtenovac organizaciji koja radi nešto važno, i samokada ste uvjereni da će se novac primjereno koristiti.

Udruge su vrlo važne za društvo. One stvaraju neovisan sektor, civilno društvo. One provode aktivnosti koje su važne i hitne za ljude. U svom radu trebaju potporu. To može biti dobrovoljnirad, materijalne stvari ili samo gotovina. Sve je podjednako potrebno iorganizacije ne moguopstati bez toga.

Davanjem donacija podupirite ih novcem (što je vrlo važno). Istodobno, pokazujete ovim ljudima da cijenite njihov rad. Ovdje, također, postoji učinak tržišta. Dobre organizacije to dokazujusvojim rado i dobit će više novca i razvit će se. One koje su manjekvalitetne, izgubit će.

(1) Kako biti aktivan?

Što učiniti? Zašto? Koji je učinak?

Vodite brigu o zelenim površinama – vjerojatno postoje zelene površine oko vaše kuće. Nemojte biti samoživi, vodite brigu o njima. Premda to nije prioritet za vas,učinite to sami ili poduprite ljude koji to čine.

Primarni razlog je da okoliš bude lijep. Vodeći brigu o zelenim površinama, pokazujete svoj stav prema susjedstvu kao zajedničkom dobru, kao vrijednosti..

Pokazujući interes za travu ili biljke, ne pokazujete samo da ih volite. Potičete ljude da razmišljaju, ne samo o svojim stanovima ili kućama, nego također i jedni o drugima..

Dajte staru odjeću ili namještajdobrotvornim ustanovama –čišćenjem vaše kuće pronaći ćete različite stvari koje vam više nisukorisne. Umjesto da ih bacite –razvrstajte ih, očistite, spakirajte iodnesite u organizaciju koja će ih dati onima kojima su potrebne.

Postoji jako puno ljudi koji teško žive radi teških ekonomskih uvjeta.Mnoge udruge, skupine, nastoje im pomoći. Nešto što je za vas beskorisno i bez vrijednosti, može biti potrebno nekom drugom. To se odnosi i na odrasle (podijelite snjima) i na djecu (naučite ih da dijele).

Trenutačna razlika između bogatih isiromašnih je u porastu. Podupirućinajsiromašnije, dajete im darove koji su korisni, ali pokazujete isuosjećanje s njima. Pokazujete im da nisu zaboravljeni, da su dioiste zajednice.

Budite ekološki svjesni– ne trebate biti fanatik. Štedite električnu energiju, bacajte baterijeu posebne kontejnere, reciklirajte papir, limenke i boce, koristite manje plastičnih vrećica itd.Dalekosežno gledano, to će dati rezultate.

Vrlo često niste ni svjesni posljedica svog ponašanja. Koliko izgubite električne energije (koja je skupa),koliko otrova iz baterija onečišćuju zemlju, posredno našu hranu ilikoliko lokalna uprava plaća (iz vaših poreza) za odlaganje smeća..

Uštedom električne energije ili papira uštedjet ćete novac. Ali, društveni učinak će se vidjeti tek kada se poduzmu masovne akcije. Lokalna vlast će utrošiti manje novca za zbrinjavanje smeća, vašgrad će izgledati čišći, više životinja će živjeti u okolnim šumama. Vašadjeca i unuci će biti u prigodi doživjeti prirodu.

(Upo)znajte svoje susjede –To nije vrlo zahtjevno, ali niti uobičajeno. Vrlo često nemamo kontakte ili uopće ne poznajemoljude koji žive oko nas. Na početku pokušajte s njih nekoliko.

Život na istom mjestu je važna veza. Poznavajući se međusobno, možemo pomoći jedni drugima.To je, također, vrlo snažno sredstvo u stvaranju sigurnosti u vašoj okolini. Odmah primijetite kada se pojavi stranac.

Možete pitati za pomoć i potporu jedni druge u malim, svakodnevnimstvarima. Ovo uključuje osobne stvari, ali i šire aktivnosti. Podijelit ćete probleme i lakše poduzeti zajedničke akcije da bi ih riješili.

(2)

ŠTO JE CIVILNO DRUŠTVO?

Različite organizacije koje se nazivaju dobrovoljnim, neovisnim,neprofitnim, nevladinim i trećim sektorom. Slobodno se udružuju idjeluju u ostvarivanju općeg dobra.

ZAJEDNICA

osjećaj zajedničke pripadnosti i zajednički identitet

SOCIJALIZACIJA

učenje kako biti aktivan član društva

Ako nema borbe, nema napretka. Oni koji se prave da podupiruslobodu, a sada izbjegavaju suočavanje s ljudima različitog

mišljenja, ljudi su koji žele plodove bez da uzoru zemlju. Oni žele kišu bez gromova i munja; oni žele ocean bez šuma

njegove vode.“(Frederick Douglass)

Uloga civilnog društva u razvoju zemlje

Razvijanje svijesti o važnosti uključivanja građana u donošenje odluka

Stvaranje mreže interesnih skupina

Širenje primjera dobre prakse

NAČELO SUPSIDIJARNOSTI

Ako ja nisam u mogućnosti riješiti svoj problem, moja bi me obitelj trebala poduprijeti.Ima problema koje obitelj ne može prevladati, tada bi trebalo pripomoći susjedstvo – toznači: susjedi, župa, lokalne udruge. Ponekad su pitanja za njih previše ozbiljna i tada setrebaju uključiti lokalne vlasti. Postoje okolnosti kada ni lokalne vlasti ne mogu pomoći,a u takvom slučaju trebala bi reagirati sljedeća razina lokalne vlasti ili središnja vlast

Načelo supsidijarnosti treba ispuniti tri funkcije:

1. Obrana – braniti manje entitete od intervencije većih organizacija. Organizacijama "više razine" nije dopušteno da rješavaju pitanja koja mogu riješiti organizacije lokalne razine.

2. Promocija – načelo supsidijarnosti obvezuje višu razinu – državnu administraciju - na podupiranje i poticanje ljudi u samo oblikovanju njihovih života. Prema tomu, država treba potpomagati lokalne vlasti, udruge i ostale lokalne entitete u njihovu radu.

3. Izgradnja lokalne svijesti – načelo supsidijarnosti izgrađuje svijest lokalnih organizacija da preuzmu sve zadatke koji mogu biti riješeni na lokalnoj razini, daje im ulogu najvažnijih subjekata koji bi trebali poduprijeti pojedince u rješavanju njihovih problema

AKTIVNO GRAĐANSTVO

1960tih – POBUNA NARODA PROTIV AUTORITETA neprijatelji konzervativnih vlada

obračunavanje s ”anarhistima”

frustracije, ljutnja, nasilje

Preuzeto: http://www.jciireland.ie/programs/national-programs/active-citizens-week/

1980tih – ZNAČAJNIJA ULOGA U OBRAZOVANJU, ZDRAVSTVU I SOCIJALNOJ SKRBI suradnja u ispunjenju obveza države u području socijalne skrbi.

građanski pokreti su bili snaga koja je koristeći slabosti komunističke ekonomije, preuzela inicijativu i promijenila sustav

2000tih – NAČELO SUPSIDIJARNOSTI NORMA U SUVREMENIM DRŽAVAMA razvijen je koncept civilnog društva

Faza modela suradnje između udruga i države

Sve snažniji položaj u društvu

26.1.2018.

6

Civilno društvo u vrijeme ekonomske krize -karakteristike

PROAKTIVNOST

Upravljanje pozitivnim

promjenama

Istraživanje

Uočavanje prilika

Inovativnost

Tri utjecaja civilnog sektora

Osnaživanje pojedinca – podizanje kapaciteta pojedinaca i osnaživanje za (samo)zapošljavanje

Raznovrsnost mišljenja – civilno društvo predstavlja platformu za razmjenu različitih mišljenja istavova o određenim društveno važnim pitanjima

Pitanje uključenosti – zagovaranje principa uključenosti široke javnosti u rasprave o aktualnimproblemima jer je kolektivna pamet veća nego individualna, a tako donesene odluke imaju većilegitimitet

JAVNO ZAGOVARANJE

LOBIRANJE

BRIGA ZA DRUŠTVO

P - politički – razvoj demokratskog društva, tolerancije, tržišnog gospodarstva

E – ekonomski - loša gospodarska situacija, nezaposlenost, privatizacija gospodarstva

S – društveni – nove društvene kategorije (branitelji), poboljšanje uvjeta rada za zaposlene (npr. ”Zatvorimo trgovine nedjeljom”), poboljšanje kvalitete života u zajednici, volontiranje

T – tehnološki – novi oblici komunikacije, jednostavno prikupljanje informacija

UTJECAJ NA RAZVOJ CIVILNOG SEKTORA -ZAŠTO POSTOJE NEPROFITNE ORGANIZACIJE?

”Prazni prostori”

Društvene nesavršenosti

Ljudska solidarnost

Institucije koje nisu ni državne ni poslovne

Imaju specifičnu misiju

Postoje kako bi utjecali na donošenje politika, zakona i regulativa vezanih za unapređenje kvalitete života u zajednici

Postoje kako bi služili drugima, a ne profitu

ŠTO SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE?

Vođeni misijom

Ograničeni resursima

Veliki broj dionika

Značajnu povezanost s drugim neprofitnim organizacijama

PODRUČJA DJELOVANJA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Socijalne usluge kultura i rekreacija obrazovanje i istraživanje zdravstvo okoliš razvoj i stanovanje pravo, zagovaranje i politika religija međunarodne aktivnosti filantropsko posredovanje i promoviranje volonterstva poslovne i strukovne udruge, sindikati

ZADATAK #2:

PRIMJER UDRUGE ZA SVAKO PODRUČJE DJELOVANJA

ZADATAK #2:

5 minuta

Ciljna usmjerenost

Iskaz društvenosti

Sloboda udruživanja/djelovanja

Prostor između obitelji, države i društva

Volonterski angažman (dijela) članstva ili upravljačke strukture

TEMELJNE ODREDNICE DJELOVANJA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

26.1.2018.

7

• NEPROFITNOST• Zadovoljavanju potreba/interesa šire društvene skupine

(članovi, korisnici)• Zabrana raspodjele viška prihoda nad rashodima njezinim

osnivačima, odnosno pojedincima koji kontroliraju njezino djelovanje

• Zabrana raspodjele viška prihoda povoljnim poreznim i zakonskim tretmanom

STATUS NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Mogu obavljati gospodarske djelatnosti izravno povezane s ostvarenjem svrhenjihovog postojanja (misije)

Smith, Bucklin & Ass.: “Za neprofitne je organizacije prošlo vrijeme ležernog stila menadžmenta koji se bazirao na idealizmu, a ne na

profesionalizmu.”

Odgovornost voditelja usmjerena na sve sudionike u društvu

Tipični dionici neprofitnih organizacija: Upravni odbor

Korisnici usluga

Članovi organizacije

Zaposlenici

Volonteri

Zajednica/opća javnost

Individualni donatori

Korporacije i drugi institucionalni donatori

Fondacije koje podupiru organizaciju

Upravna i politička tijela koja reguliraju rad neprofitnih organizacija

Državna tijela i organi lokalne uprave i samouprave koji financiraju projekte i/ili djelovanje neprofitnih organizacija

Mediji

Dobavljači proizvoda i usluga

Drugi važni društveni akteri

USMJERENJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA NA DIONIKE

Neprofitna udruga umjetnika

Volonterski centar

Crveni križ

Osijek Software City

ZADATAK #3: MAPA DIONIKA 10 MINUTA

NAČELA UPRAVLJANJA UTEMELJEN NA ORIJENTACIJI PREMA DIONICIMA

1. NAČELO Priznati i aktivno pratiti interese dionika te ih uzeti u obzir prilikomodlučivanja i djelovanja

2. NAČELO Slušati i otvoreno komunicirati s dionicima i njihovim pojedinačniminteresima i doprinosima te o rizicima s kojima se suočavaju ili bi semogli suočiti zbog povezanosti s organizacijom.

3. NAČELO Usvojiti procese i načine ponašanja osjetljive na interese i sposobnosti,mogućnosti svakog pojedinačnog dionika.

4. NAČELO Prepoznati međusobnu ovisnost i pošteno raspodijeliti povlastice/koristi.

5. NAČELO Surađivati s drugim tijelima (javnim ili privatnim) kako bi se osiguralo dase rizici i štete svedu na minimum te da ih se odgovarajuće nadoknadiondje gdje se ne mogu izbjeći.

6. NAČELO Izbjegavati aktivnosti koje bi mogle ugroziti neotuđiva ljudska prava(pravo na život) ili bi poticali na rizike neprihvatljive važnim dionicima.

7. NAČELO Priznati moguće sukobe između: vlastite uloge kao dionika i svojezakonske i moralne odgovornosti prema interesnim dionicima tepristupiti takvim sukobima otvorenom komunikacijom, odgovarajućimizvještavanjem i poticajnim sustavima.

POVJERENJE, UGLED,

REZULTATI

ŠTO PODUZEĆA MOGU NAUČITI OD NEPROFITINIH ORGANIZACIJA? Jasna misija

Lojalniji zaposlenici

Strategija

Učinkovitost

Organizacijska kultura

Zajedničko slavljenje uspjeha

ZADATAK #4:

10 minuta

NEDOSTATAK U DJELOVANJU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

MJERENJE REZULTATA

OVISNOST

NEDOSTATAK PODUZETNIČKIH VJEŠTINA

26.1.2018.

8

KAKO SE MJERI UČINKOVITOST U NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA?

UČINKOVITOST PRIKUPLJANJA SREDSTAVA

Sposobnost organizacije da prikupi sredstva iz različitih fondova

FINANCIJSKA TRANSPARENTNOST

Izvještavanje o poslovanju

FINANCIJSKA UČINKOVITOST PROJEKATA/PROGRAMA

Iskorištenost fondova ili financijskih izvora kako bi se ostvarili planirani (željeni) ciljevi (odnos između financijskih inputa i outputa)

NEFINANCIJSKA UČINKOVITOST PROJEKATA/PROGRAMA

Iskorištenost nefinancijskih resursa kako bi se ostvarili planirani (željeni) ciljevi (odnos između nefinancijskih inputa (vrijeme, ljudi, stručnjaci) i rezultata projekta/programa)

REZULTATI Jesu li postignuti postavljeni (željeni) ciljevi projekta/programa

UTJECAJ Dugoročni pozitivni i negativni utjecaji projekta/programa

PARTNERSTVO Razina umrežavanja s partnerima, njihov utjecaj i zadovoljstvo

KVALITETA Razina kvalitete usluge

Preuzeto s: http://www.iosrjournals.org/iosr-

jbm/papers/Vol17-issue2/Version-3/H017237076.pdf

(1)KAKO SE MJERI UČINKOVITOST U NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA?

INPUT

resursi (novac, materijali, oprema), ljudi (zaposlenici, volonteri)

PROCES

iskorištavanje inputa u svrhu ispunjavanja misije, ciljeva projekta/programa (pomoć, obrazovanje, savjetovanje, mentorstvo…)

OUTPUT

direktni rezultati usluge mjereni jedinicama (npr. broj sati proveden na svakoj aktivnosti, broj volontera uključenih u aktivnost, broj krajnjih korisnika usluge, broj promotivnih materijala…)

REZULTATI

utjecaj ili promjena za pojedince ili zajednice koje su sudjelovali u projektima/programima organizacije (npr. nova znanja za krajnje korisnike, sagrađeni objekt, promjena stavova, poboljšani uvjeti života…)

(2)