©

UPRAVNA ŠKOLA ZAGREB

Učenje i poučavanje učenika s teškoćama u razvoju Nastavni predmet: Kompjutorska daktilografija

Upute i alati za svladavanje zahvata na tipkovnici

Marica Piršlin, nast. kompjutorske daktilografije

Zagreb, siječanj 2017.

2

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................................... 3

2. KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA ........................................................................................................ 3

3. UČENJE I POUČAVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU ................................................................ 5

3.1. ZAKONSKA REGULATIVA ...................................................................................................................... 5 3.2. INTEGRACIJA UČENIKA S OŠTEĆENJEM VIDA ....................................................................................... 5 3.3. INTEGRACIJA UČENIKA S OŠTEĆENJA SLUHA ....................................................................................... 6 3.4. INTEGRACIJA UČENIKA S OŠTEĆENJIMA JEZIČNO-GOVORNE GLASOVNE KOMUNIKACIJE I

SPECIFIČNE TEŠKOĆE U UČENJU .......................................................................................................... 7 3.5. OŠTEĆENJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA ................................................................................... 11 3.6. INTELEKTUALNE TEŠKOĆE.................................................................................................................. 12 3.7. POREMEĆAJI U PONAŠANJU I OŠTEĆENJA MENTALNOG ZDRAVLJA .................................................. 12

4. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................................... 13

5. PRILOZI ................................................................................................................................................ 14

5.1. FONT - PREPORUČENI OBLICI ............................................................................................................. 14 5.2. PRIMJER PISANJA KROZ DVA PROZORA ZA OFFICE 2010 ................................................................... 15 5.3. PRIMJER – PISANJA - WEB-IZGLED ........................................................................................................ 16 5.4. PRIMJERI OBOJENE TIPKOVNICE ........................................................................................................ 17 5.5. KORACI ZA POSTAVLJANJE BROJEVA REDAKA .................................................................................... 19

6. KORIŠTENI IZVORI................................................................................................................................ 20

3

1. UVOD

Uzimajući u obzir utjecaj koji informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) ima na

današnje radno okružje jasno je da su informacijska i kompjutorska pismenost danas nužne

koliko i opća pismenost1 te posebno poticanje primjene programa i projekata koji

informacijsko-komunikacijsku tehnologiju stavljaju u funkciju očuvanja nacionalne

baštine i jezika.2

Za rad na računalu koristimo tipkovnicu koja omogućuje unos podataka (informacija) koje

se zatim različitim programima obraĎuju (bilježenje teksta, brojčanih podataka te

oblikovanje već napisanog teksta).

2. KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA

Ovladavanje vještinom deseteroprstnog slijepog pisanja na tipkovnici nužnost je svakog

kompjutorskog korisnika. Pravilan, točan i brz unos podataka višestruko olakšava i

ubrzava vlastiti i profesionalni rad na računalu.

Vještina pisanja na tipkovnici psiho-fizički je proces koji uključuje više elemenata:

uočavanje, stvaranje predodžbe, asocijaciju i reprodukciju.

Svaki pojedini prst tipka nekoliko tipaka (slova/znakova) i pritom izvodi različite pokrete.

Prsti planski savladaju udaljenost (duljinu zahvata) za svaku pojedinu tipku za slovo ili

znak u odnosu na tipke za osnovni položaj.

Izgovorena ili napisana riječ kod daktilografa stvara predodžbu glasova (slova – tipaka).

Npr. kada = k+a+d+a. Predodžba slova na papiru daje predodžbu slova na tipkovnici što

se postiže dvosložnim i višesložnim zahvatima. U sljedećoj fazi stapanjem slova ili glasova

u logičnu cjelinu nastaje – riječ.

Primjer:

Od predodžbe slova k+a+d+a

asocijacijom nastaje riječ kada.

Središta živčanog sustava psihički su pokretači iz kojih dolaze impulsi koji pomoću

motornih živaca pokreću prste.

Proces reprodukcije (tipkanja) olakšava se dugotrajnim vježbanjem (ponavljanjem

zahvata od jednostavnijih (kraćih) prema složenijim duljim riječima i rečenicama.

Pravilnim vježbanjem zahvati se sve više automatiziraju čime se skraćuje vrijeme

izvoĎenja radnje. Smanjuje se broj pogrešaka, izostaju suvišni pokreti, a time se smanjuje

1www.strategija.hr, Vlada RH, kolovoz, 2006. „Strateški okvir za razvoj 2006.-2013.“, Poglavlje „Ljudi i znanje“, str. 22. 2 Ibid, Poglavlje „Znanost, tehnologija i informacijsko-komunikacijska tehnologija i društvo znanja“ str. 28.

Slika 1

4

utrošak uložene energije. U ponavljanju vježbi centar sive moždine smanjuje svoju

aktivnost i prenosi ju na niži organ živčanog sustava – mali mozak koji daje nalog prstu.

Pokreti postaju podsvjesni.

Dužim vježbanjem mali mozak svoju aktivnost prenosi na niže centre živčanog sustava, na

ganglijske čvorove koji istim putem preko motornog živca daju nalog istom prstu da učini

zahvat na istu tipku. Pokreti postaju refleksni, a to znači da je svijest potpuno isključena i

da nastupa potpuna automatizacija pokreta.

Slika 2- Shematski prikaz automatiziranja pokreta3

3Preuzeto: Katalinić, D., Mozara, M.,: Metodika u nastavi strojopisa, Školska knjiga, Zagreb, 1976.

5

3. UČENJE I POUČAVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

3.1. ZAKONSKA REGULATIVA

Prema Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s

teškoćama u razvoju definirana je orijentacijska lista vrsta teškoća4i to:

(1.) Oštećenja vida

(2.) Oštećenja sluha

(3.) Oštećenja jezično-govorne-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju

(4.) Oštećenja organa i organskih sustava

(5.) Intelektualne teškoće

(6.) Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja

(7.) Postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom razvoju.

3.2. INTEGRACIJA UČENIKA S OŠTEĆENJEM VIDA5

Slabovidni čitaju crni tisak koji se uvećava prema potrebama pojedinca (veličina slova

Jaeger 5-8, font Times New Roman 22).

Zbog oštećenja vizualne percepcije i diskriminacije slabovidni učenici imaju većih teškoća

u čitanju i potrebno im je osigurati zavisno od dijagnoze optimalne uvjete za čitanje (tip,

razmak i veličina slova, kvaliteta papira, osvjetljenje, nagib klupe, stalak za čitanje i

drugo). Sposobnost čitanja kod slabovidnih učenika oscilira, a ponekad čak i u toku istog

dana. Naročito veliki problem u ovoj vještini predstavlja titranje očiju (nystagmus), što je

često jedna od dijagnoza kod slabovidnih učenika.

3.2.1. POMAGALA

Diktafon

Korisno je da svaki učenik s oštećenjem vida upotrebljava diktafon na nastavnom satu.

Učenik može snimati (uz dozvolu učitelja) dijelove sata. Mogu se snimati diktati, što

učenik može koristiti kod kuće ili na satu za vježbanje.

Povećala

Slabovidni učenici uz stalak ili klupu s nagibom za čitanje te adekvatno osvjetljenje

upotrebljavaju i razna povećala (lupe). Povećala mogu biti fiksirana na klupu ili

samostalna, različitih oblika i mogućnosti uvećanja. Koriste se uglavnom pri čitanju kraćih

tekstova.

Za pripremu, prilagodbu i nabavu nastavnih sredstava i didaktičkog materijala za učenike

s oštećenjem vida zadužen je tiflopedagog, ali tog profila zanimanja ima samo u teoriji, pa

tako vrijedi univerzalno pravilo da se nastavnik obraća stručnom suradniku u školi

najbolje edukacijskom-rehabilitatoru, a ako ga nema pedagogu.

4NN 24/2015. - Orijentacijska lista vrsta teškoća – prilog 1 5 Preuzeto: Matok, D., prof. def. -http://www.savez-slijepih.hr/hr/kategorija/strucni-suradnici-295

6

3.2.2. Primjeri pomagala:

Savjet:

Učenik uvijek sjedi za istim računalom, blizu nastavničkog stola s pozornošću na

osvjetljenje (s lijeve strane ili odozgo) i poziciju monitora.

Udžbenik iz daktilografije u 1. i 2. godini učenja samostojeći je i nije nužno potreban

stalak za čitanje iako je koristan jer se može regulirati visina i blizina teksta za čitanje dok

kod udžbenika to nije moguće.

Ovisno o slabovidnosti predložak za vježbu treba povećati na 145 %. Takav predložak

može se pričvrstiti na sam monitor. Učenik ne treba skretati pogled – lijevo s teksta na

monitor. Također je moguće izvoditi vježbe radom kroz 2 prozora. (Slika 9)

Ako je potrebno na učeničkom računalu instalirati font Jaeger, a učenik će sam povećavati

veličinu fonta.

Kako na računalu, osim pisanja postoje i druge radnje koje je potrebno učiniti: priprema

papira za pisanje, spremanje napisanog teksta na određeno mjesto, slanje elektroničkom

poštom napisanog teksta nastavniku, bilo bi poželjno da učenik koristi bežični

miš-povećalo.

3.3. INTEGRACIJA UČENIKA S OŠTEĆENJA SLUHA

Učenici s oštećenjem sluha relativno uspješno savladavaju zadatke na satu Kompjutorske

daktilografije, osim dijela DIKTAT teksta, odnosno AUDIO TRANSKRIPT teksta.

Savjet:

Učenik oštećena sluha treba sjediti u prvoj klupi. Prilikom davanja uputa nastavnik gleda

ravno prema učeniku, govori razgovijetno, ne preglasno, ne prebrzo.

Postoji mogućnost korištenja slušnih aparata i posebnih slušalica pomoću kojih je moguće

slušanje glazbe i teksta. Takvi aparati su skupi kao i njihovo održavanje (baterije).

Na temelju medicinske dokumentacije kojom se dokazuje stupanj gluhoće, učenik može biti

oslobođen dijela svladavanja pisanja diktata teksta.

7

3.4. INTEGRACIJA UČENIKA S OŠTEĆENJIMA JEZIČNO-GOVORNE GLASOVNE KOMUNIKACIJE I SPECIFIČNE TEŠKOĆE U UČENJU

Poremećaji jezično-govorne glasovne komunikacije (glas, govor, jezik) su oni u kojih je

zbog organskih i funkcionalnih oštećenja komunikacija govorom otežana ili izostaje.

3.4.1. Poremećaj čitanja (disleksija, aleksija)

Bitno obilježje poremećaja u čitanju je dostignuta razina čitanja (tj. točnost u čitanju,

brzina i razumijevanje mjereni individualno standardiziranim testovima) koja je znatno

niža od očekivane s obzirom na kronološku dob osobe, izmjerenu inteligenciju i

obrazovanje primjereno dobi. Smetnje u čitanju znatno utječu na dostignutu akademsku

razinu ili svakodnevne aktivnosti u kojima se zahtijeva vještina čitanja.

Savjet:

Za lakše snalaženje u redovima predloška za vježbu dobro je obrojčiti redove.(Slika 12)

Učenici obavezno nose očibran koji im služi da ne spuštaju pogled na tipkovnicu već samo

prate sadržaj teksta na lijevoj strani iz udžbenika.

Markerom (marker-lupa) označiti redak koji se čita. Slovkati slovo po slovo riječi.

Priprema predloška za vježbu – sugerirani tipografski raspored sadržaja6

bijeli papir (ne sjajan), crna slova

font: Arial, Verdana, Tahoma, spominje se i Times New Roman zbog učestalosti

korištenja i time poznate forme veličine 12-14 pt (Slika 8)

tekst predloška lijevo poravnati (dužina retka 60-70 slovnih znakova)

prored (redni razmak) 1,5

izbjegavati:

o velika slova pri kraju retka

o tekst kompletno pisan velikim slovima (VERZAL)

o podcrtavanje teksta i upotrebu kurziva (Italic). Umjesto toga bolje je koristiti

podebljani (bold) tekst

naslove isticati istim oblikom slova, ali većim fontom

za naglašavanje dijelova teksta dobro je koristiti okvir

Vježba kod kuće – sugerirati učeniku da slovka na glas. U početku će biti nešto sporiji, ali

se postiže točnost.

3.4.2. Poremećaj pisanja (disgrafija, agrafija)

Kako prepoznati disgrafiju?7 Djeca s disgrafijom često čine neobične (specifične)

greške, ali isto tako često njihove greške izgledaju dosta uobičajeno. Kada promatrate rad

disgrafičnog djeteta, prvo što će uočiti jest da se odreĎene greške stalno ponavljaju.

OdreĎenost grešaka te njihova stalnost i mnogobrojnost ključni su za prepoznavanje

disgrafične simptomatike u dječjim pismenim radovima. OdreĎene greške u dječjem

pismenom radu ne nastaju bez razloga. Svaki tip greške ukazuje da je u djeteta nedovoljno

formirana odreĎena vještina.

6http://eprints.grf.unizg.hr/1831/1/DB131_Haistor_Romina.pdf 7http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/krivacic/prep_disg.html

8

Greške na razini slova i sloga

Izostavljanje ukazuje da učenik ne uočava sve glasovne komponente u sastavu riječi.

Premještanje je manifestacija poteškoća uočavanja redoslijeda glasova u riječi uz

nedovoljnu razvijenost pažnje i samokontrole. Učenik uspijeva uočiti svaki glas, ali

neispravno bilježi njihov redoslijed.

Dodavanje suvišnih slova dogaĎa se kod neispravnog unutarnjeg izgovaranja riječi

tijekom pisanja.

Izostavljanje, premiještanje i dodavanje tipične sugreške za djecu s nedovoljno formiranom

vještinom glasovne analize. Te greške rezultat su teškoća meĎusobnog razlikovanja

glasova koji se slično izgovaraju i imaju slično zvučenje te nestabilnog povezivanja

fonema (glasa) s grafemom (slovom).

3.4.3. Vizualna disgrafija

Vizualna disgrafija povezana je s teškoćama u vizualno-prostornoj percepciji, analizi i

sintezi vizualno-prostornih podataka i prostornog razlikovanja.

U pisanju se neformiranost vizualno-prostorne percepcije i orijentacije manifestira u

miješanju i deformiranju slova. Većina djece imaju iste teškoće i u ovladavanju čitanjem

(vizualna disleksija). Tako se, na primjer, pisana slova „n“ i „u“ i tiskana „b“ i „d“

razlikuju isključivo položajem u prostoru.

Česte su zamjene fonetski sličnih slova (d-t, g-k, b-p, z-s, drži-trž, brati-prati, grije-krije)

kao i grafički sličnih slova (b-d, b-p, m-n, n-u, a-e, s-z, š-ž, dobar-bodar, nema-mene).

Učenje deseteroprstnog slijepog pisanja na tipkovnici uvelike pomaže učeniku da smanji

svoju poteškoću. Pravilnim ponavljanjem zahvata na slova postiže se sigurnost i točnost u

zahvatu, ali i čitanju.

3.4.4. Motorička disgrafija

Motorička disgrafija povezana je s nedovoljnom razvijenošću suptilnih motoričkih

funkcija, a manifestira se u trajnim i brojnim zamjenama slova prema bliskosti njihova

načina pisanja.

Specifični poremećaj razvoja motoričkih funkcija (dispraksija)

RjeĎi poremećaji djeteta koji takoĎer otežavaju savladavanje školskih zadataka i

prilagodbu na novi kolektiv poremećaji su razvoja motoričkih funkcija (nespretnosti

djeteta, razvojni poremećaj koordinacije, dispraksija– otežano izvođenje pokreta), a koje

se umanjuju kroz rehabilitacijski fizikalni i defektološki tretman.

Savjet:

Važno je napomenuti da je prilikom izradi vježbi u Wordu potrebno isključiti provjeru

pravopisa pri unosu teksta. Ako je pravopis uključen, pojaviti će se valovita crvena crta

ispod pogrešno napisanih riječi, ali i riječi koje nisu pohranjene u bazu ili ih pravopis ne

prepoznaje što će učenika dodatno dekoncentrirati.

Isključivanje pravopisa: u Office 2007 – pozicionirati miša na Vrpci (Ribbon) iza zadnje

kartice – desni klik miša – Prilagodba alatne trake za brzi pristup – Provjera – ukloniti

kvačicu ispred Provjeravaj pravopis pri unosu – U redu. (Slika 3)

9

Isključivanje pravopisa:Office 2010

Izbornik Datoteka

Mogućnosti,

Jezična provjera

Prilikom ispravljanja pravopisa i

gramatike u programu Word

ukloniti kvačicu ispred Provjeravaj

pravopis tijekom upisivanja

U redu

Vježba može trajati najdulje 10 minuta, a najmanje 5 minuta. Po isteku vremena potrebno

je prekinuti pisanje bez obzira do kuda je učenik stigao u izradi zadatka. Svakako upozoriti

učenika da nasnimi (Ctrl+S) napisano.

Budući da početnike pisanje na tipkovnici umara (oči, ruke, sjedenje) – potrebno je učiniti

primjerene gimnastičke vježbe za prste, ručne zglobove, ramena, oči. Za vrijeme

gimnastičkih vježbi treba upozoriti na pravilno disanje i svakako provjetriti kabinet.

Duljina vježbe traje do 5 minuta.

Po završetku svake vježbe svakako zahtijevati da učenik ispravi pogreške. U početku

ispravak mora biti pod nadzorom nastavnika. Kako bi ispravak pogrešaka bio vidljiv, treba

na kartici Pregled odabrati Evidentiraj promjene; Balončići – Prikaži sve revizije u istoj

razini (Slika 4).

Slika 4

Slika 3

10

Crveno obojene riječi prikazuju pogrešku i kako treba pisati pravilno - pogrešna riječ

ispisana je u kurzivu, ispravna riječ je podcrtana. Oznaka može biti i drukčija ovisno o

zadanim obilježjima na računalu. Kartica Pregled – Evidentiraj promjene – Promjene

mogućnosti evidentiranja.(Slika 5)

Slika 5

Nakon označavanja pogrešaka slijedi dogovoreni ispravak, npr. ponovno prepisati samo

pogrešne redove ili zbog previše pogrešaka ponoviti vježbu ispočetka.

Vježba kod kuće – ponoviti vježbu uz slovkanje slova riječi na glas.

Učenici koji se za pisanje na tipkovnici koriste samo jednom rukom imaju pomaknuti

osnovni položaj u drugom redu. Ako koriste desnu ruku mogući osnovni položaj je: 2. prst

(kažiprst) na slovu F-GHJ. Ako koriste lijevu ruku mogući osnovni položaj je: 2. prst

(kažiprst) na slovu J-HGF. Učenicima je dozvoljeno gledanje u tipkovnicu.

Učenici koji imaju više vrsta poremećaja i koriste samo jednu ruku mogu pisati na tzv.

dodirnoj tipkovnici.

Za postavljanje vidljive tipkovnice potrebno je pozicionirati miša na programsku traku u

dnu radne površine – desnim klikom miša odaberite – Pokaži gumb dodirne tipkovnice.

(Windows 10)(Slika 6)

Tipkovnicu možete pozicionirati na vrhu papira ili je usidriti na dnu radne površine. Ako je

pozicija tipkovnice na dnu radne površine tekst koji pišete biti će u ravnini očiju što je

prihvatljivije za praćenje napisanog. (Slika 7)

Prethodno je potrebna uobičajena priprema papira za pisanje, imenovanje i spremanje

dokumenta na odgovarajuće mjesto, odabir slova i sl.

11

Slika 6

Korištenje zaslonske tipkovnice8 (OSK) za tipkanje

Odaberite Start–Postavke - Olakšani pristup - Tipkovnica - odaberite mogućnost

Zaslonska tipkovnica. Na zaslonu će se pojaviti tipkovnica koju možete koristiti za kretanje

po zaslonu i unos teksta. Tipkovnica će se prikazivati na zaslonu sve dok je ne zatvorite.

3.5. OŠTEĆENJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA

Oštećenjem organa i organskih sustava smatraju se priroĎena ili stečena oštećenja,

deformacije ili poremećaji funkcije pojedinoga organa ili organskih sustava koje dovodi do

smanjenja ili gubitka sposobnosti u izvršavanju pojedinih aktivnosti.

Podskupine:

Oštećenja mišićno-koštanoga sustava,

Oštećenja središnjega živčanog sustava,

Oštećenja perifernoga živčanog sustava,

Oštećenja drugih sustava (dišni, srčanožilni, probavni, endokrini, koža i potkožna

tkiva, mokraćni, spolni).

8https://support.microsoft.com/hr-hr/help/10762/windows-use-on-screen-keyboard

Slika 7

12

3.6. INTELEKTUALNE TEŠKOĆE

Intelektualne teškoće su stanja u kojima je značajno otežano uključivanje u društveni život,

a povezano je sa zaustavljenim ili nedovršenim razvojem intelektualnog funkcioniranja, što

je utvrĎeno na osnovi medicinske, psihologijske, edukacijsko-rehabilitacijske i socijalne

ekspertize. Intelektualna razina ispitana mjernim instrumentima približna je kvocijentu

inteligencije Wechslerova tipa od 0 do 69, ako nije utvrĎena izrazita emocionalna labilnost.

3.7. POREMEĆAJI U PONAŠANJU I OŠTEĆENJA MENTALNOG ZDRAVLJA

Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja su stanja za koje je na temelju

medicinske, psihologijske, pedagoške, edukacijsko-rehabilitacijske i socijalne ekspertize

utvrĎeno da su uvjetovani organskim čimbenikom ili progredirajućim psihopatološkim

stanjem, a očituju se oštećenim intelektualnim, emocionalnim i socijalnim

funkcioniranjem.

Podskupine:

Organski, uključujući simptomatski mentalni poremećaj,

Poremećaji raspoloženja,

Neurotski poremećaji, poremećaji vezani uz stres i somatoformni,

Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji,

Poremećaji iz autističnoga spektra,

Poremećaji aktivnosti i pažnje,

Poremećaji u ponašanju i osjećanju.

Postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkome razvoju

Postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkome razvoju uključuje teškoće iz

dvije ili više skupina koje su predviĎene u Orijentacijskoj listi vrsta teškoća.

Savjet:

Ovisno o stupnju teškoća,treba primijeniti neke od već spomenutih mogućnosti prilagodbi

teksta za pisanje kao i korištenje dostupnih alata za pomoć pri radu na računalu.

Provjeriti je li učenik zapisao sve upute vezane uz zadatak. Po potrebi dati učeniku pisane

bilješke koje treba zalijepiti u teku ili uvezati u fascikl.

Uputiti učenika na to gdje može preuzeti dodatne vježbe, npr. na školskoj web stranici.

Nastavnik može učeniku proslijediti vježbu i elektroničkom poštom.

Osobni asistenti učenika s teškoćama trebaju imati elementarna informatička znanja, a

nastavnik će ih dodatno upoznati sa specifičnostima na koje treba obratiti pozornost

prilikom svladavanja vještine pisanja na tipkovnici.

Obavezno zadati domaću zadaću i pritom svakako naglasiti da vježbu (zadatak) izrađuje

sam učenik prema uputama koje je dobio na satu. Domaća zadaća ne vrednuje se ocjenom

već se uspješnost provjerava na satu. Ako je učenik vježbao prema uputama, rezultat će

biti vidljiv i na satu.

13

4. ZAKLJUČAK

Za primjenu individualiziranih postupaka karakteristično je da nema univerzalnog

„recepta“ koji vrijedi za svakog učenika s istom teškoćom/dijagnozom već bi trebalo

stalno probati razne metode i pristupe.

Puno bi pomoglo kad bi učenici dolazili sa svojim mapama postignuća i bilješkama o

načinu rada i napredovanju iz osnovne škole.9

Vrlo je važna suradnja nastavnika, roditelja, stručnih suradnika (pedagoga) kako bi se

učeniku pomoglo da samostalno obavlja zadatke iz kompjutorske daktilografije.

9MišljenjeSuzana Hitrec, prof. pedagogije

14

5. PRILOZI

5.1. FONT - PREPORUČENI OBLICI

Slika 8

15

5.2. PRIMJER PISANJA KROZ DVA PROZORA ZA OFFICE 2010

Koraci:

otvoriti predložak za vježbu koji odredi nastavnik

postaviti miša na kraju Vrpce s karticama – desnim klikom miša – Minimiziraj vrpcu

kako bi se dobila veća preglednost teksta za pisanje (Slika 10)

zatim otvoriti novi Wordov dokument i prema uputama nastavnika imenovati

dokument, podesiti margine, izgled stranice, font, redni razmak

u novo imenovanom dokumentu takoĎer – Minimizirati vrpcu

važno: tekst koji se prepisuje mora biti u gornjem prozoru. Ako prilikom postavljanja

stranica nije tako, onda treba postaviti kursor u prozor koji želite zamijeniti u

redoslijedu i ponoviti radnju Prikaz – Razmještaj sve

gornji prozor u kojem se nalazi predložak za prijepis može se prema potrebi i proširiti

(dovoljno je pozicionirati miša u donji desni kut dokumenta tako da pokazivač dobije

izgled kojim se može proširiti/smanjiti prozor).

Slika 10

Slika 9

5.3. PRIMJER – PISANJA - Web-izgled

Koraci kao i kod pisanja kroz

2 prozora samo podesti prikaz

dokumenta:

kartica Prikaz – Web-izgled

Slika 11 - Web-izgled

17

5.4. PRIMJERI OBOJENE TIPKOVNICE

ljubičasta – 2. prsti

plava – 3. prsti

zelena – 4. prsti

crvena – 5. prsti

18

19

5.5. KORACI ZA POSTAVLJANJE BROJEVA REDAKA

Slika 12

Koraci:

(1) Izgled stranice

(2) Brojevi redaka

(3) Mogućnosti numeriranja redaka

(4) Brojevi redaka

(5) Dodaj brojeve redaka

(6) U redu

(7) U redu

20

6. KORIŠTENI IZVORI

1) Katalinić, D., Mozara, M. Metodika u nastavi strojopisa [Knjiga].- Zagreb: Školska

knjiga, 1976.

2) Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. [Mrežno]// www.strategija.hr. - kolovoz 2006.

3) Doc. dr. sc. Buljubašić-Kuzmanović Vesna i Kelić Maja Ocjenjivanje djece s

teškoćama u čitanju i pisanju: Vrednujemo li znanja ili sposobnosti? [Mrežno] //

http://hrcak.srce.hr. - siječanj 2017.

4) HAISTOR, ROMINA http://eprints.grf.unizg.hr [Mrežno] //

http://eprints.grf.unizg.hr/1831/1/DB131_Haistor_Romina.pdf. - siječanj 2017.

5) http://www.monokl.hr/centar-za-slabovidne/aumed-xy-stolic/3821/ [Mrežno]. - siječanj

2017.

6) https://support.microsoft.com/hr-hr [Mrežno] // https://support.microsoft.com/hr-

hr/help/10762/windows-use-on-screen-keyboard.- siječanj 2017.

7) Krivačić, Vlatka http://web.zpr.fer.hr [Mrežno] //

http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/krivacic/prep_disg.html. - siječanj 2017.

8) Matok, D., prof. def. http://www.savez-slijepih.hr/hr [Mrežno] // http://www.savez-

slijepih.hr/hr/kategorija/strucni-suradnici-295.- siječanj 2017.

9) MZOS, Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju

učenika s teškoćama u razvoju http://narodne-novine.nn.hr [Mrežno] // http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_03_24_510.html. - ožujak 2015. - siječanj 2017.