upute za izradu rada
TRANSCRIPT
-
UPUTE ZA IZRADBU
SEMINARSKOGA, ZAVRNOG, DIPLOMSKOG,
MAGISTARSKOG I DOKTORSKOG RADA
-
Naslovna stranica seminarskoga rada
SVEUILITE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ FILOZOFIJE
Marko Markovi
POJAM LIJEPOGA U PLATONA
Seminarski rad
Mentor: prof. dr. sc. Ante Anti
Mostar, 2008.
-
Naslovna stranica zavrnoga rada
SVEUILITE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ FILOZOFIJE
Marko Markovi
S. KIERKEGAARD I ISTINA KAO SUBJEKTIVNOST
Zavrni rad
Mostar, 2008.
-
Potkorice (prvi unutarnji list) zavrnoga rada
FILOZOFSKI FAKULTET U MOSTARU STUDIJ FILOZOFIJE
S. KIERKEGAARD I ISTINA KAO SUBJEKTIVNOST
Zavrni rad
Kolegij: Suvremena filozofija Mentor: prof. dr. sc. Ante Anti Student: Marko Markovi
Mostar, svibnja 2008.
-
Naslovna stranica diplomskoga (magistarskog) rada
SVEUILITE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ FILOZOFIJE
Marko Markovi
VREMENITOST U FILOZOFIJI MARTINA HEIDEGGERA
Diplomski rad
Mostar, 2008.
-
Potkorice (prvi unutarnji list) diplomskoga (magistarskog) rada
FILOZOFSKI FAKULTET U MOSTARU STUDIJ FILOZOFIJE
VREMENITOST U FILOZOFIJI MARTINA HEIDEGGERA
Diplomski rad
Kolegij: Suvremena filozofija Mentor: prof. dr. sc. Ante Anti Student: Marko Markovi
Mostar, svibnja 2008.
-
Naslovna stranica doktorskoga rada
SVEUILITE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ FILOZOFIJE
MR. SC. MARKO MARKOVI
KOZMOLOKI DOKAZ U PROSUDBI HRVATSKIH NEOSKOLASTIKA
DOKTORSKA DISERTACIJA
Mostar, 2008.
-
Potkorice ili prvi unutarnji list sadri potpuno iste elemente (tj. identini tekst) kao i korice samo to se umjesto godine predaje rada pie mjesec i godina. Iza prvoga unutarnjega lista potrebno je umetnuti i poseban list s informacijama o mentoru, povjerenstvu i datumu obrane disertacije.
Primjer:
Mentor: dr. sc. Ivan Ivanovi
Doktorski rad obranjen je (datum) u Mostaru pred povjerenstvom:
_______________________
1. dr. sc. Ivan Ivanovi
_______________________
2. dr. sc. Antun Antunovi
_______________________
3. dr. sc. Josip Josipovi
-
PISANJE PODRUBNIH BILJEAKA
Za knjige: 1 Ratko ZELENIKA, Metodika i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 42000., str. 487. 2 Branko BONJAK, Povijest filozofije, sv. 1, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1993., str.
323. 3 Immanuel KANT, Kritika istoga uma, prev. Viktor D. Sonnenfeld, Nakladni zavod Matice
hrvatske, Zagreb, 1984., str. 85.
Svaki sljedei put informacije o istom djelu donose se u skraenom obliku!
a) ako je citirano samo jedno djelo nekoga autora, onda se moe pisati ovako: 4 R. ZELENIKA, n. dj., str. 65.
4 R. ZELENIKA, nav. dj., str. 65. ili
4 R. ZELENIKA, o. c., p. 65. 4 R. ZELENIKA, op. cit., p. 65.
b) ako se citira iz dvaju ili vie djela nekoga autora, u skraenom obliku pisanja podrubnih biljeaka treba napisati ime i prezime autora (za ime je dovoljan inicijal) te barem prvu rije djela (ako je naslov dui) iz kojega se citira te broj stranice: 5 R. ZELENIKA, Metodologija, str. 488.
ili 5 R. ZELENIKA, Metodologija, n. dj., str. 488.
c) ako se neka biljeka odnosi na djelo koje je navedeno u prethodnoj biljeci, onda se pie ovako: 6 Isto, str. 90.
ili 6 Ibidem, p. 90.
-
ili 6 Ibid., p. 90. ili 6 Ib., p. 90.
d) ako se neka biljeka odnosi na isto djelo i na istu stranicu kao prethodna, dovoljno je napisati kraticu: N. mj. (Nav. mj.) ili L. c. (Loc. cit.)
e) ako se od jednoga autora citiraju dva ili vie djela jedno za drugim, drugi i svaki sljedei put, umjesto da se ponovno piu ime i prezime, moe se napisati kratica: ISTI, IDEM (Id.).
f) Klasine autore redovito treba navesti u skraenom obliku, pa i prvi put. Treba navesti ime autora (moe i skraeno), naslov djela (kurziv i obino skraen), broj knjige, poglavlja, paragrafa, eventualno redaka, tako da bude jasno gdje tekst zapoinje i gdje zavrava. Slijede prezime ureivaa izvora (kritikoga izdanja) ili zbirke u kojoj je izvor objavljen, broj sveska ako je potreban, zatim stranica poetka i zavretka teksta. Primjerice: 7 ARIST., Metaph. IV 12, 1019a,15 1020a,6; Jaeger, str. 103-106.
8 PLATON, Resp. VI 18,506b; Chambry, str. 134.
9 TOMA AKV., Sum. theol. II, q. 64, a. 7, ad 3.
g) Knjige Svetoga pisma Staroga i Novoga zavjeta citiraju se tako to se naslov knjige pie opevaeim kraticama s poetnim velikim slovom, a zatim broj poglavlja i retka, navedeni arapskim brojevima i meusobno odvojeni zarezom (Mk 3, 5-7; Job 2, 12).
Za lanke:
Za razliku od naslova knjige koji dolazi u kurzivu, naslov lanka, bilo da se nalazi u nekoj knjizi, asopisu ili novinama, pie se u navodnim znakovima, a naziv knjige, asopisa ili novina pie se u kurzivu.
a) iz knjige:
-
10 Ivan SUPII, Humanizam i politika, u: Stjepan BALABAN (ur.), Kranstvo, Crkva i politika,
CPSNC, Zagreb, 1999., str. 17.
b) iz asopisa: 11
Ivan KEINA, Evolucionizam u prosudbi Antuna Bauera, Obnovljeni ivot, Zagreb, god. LIV (1999.), br. 2, str. 193. 12
Bonifac BADROV, Teistiki egzistencijalizam Karla Jaspersa, Dobri pastir, Sarajevo, god. XI-XII (1962.), sv. 1-4, str. 25.
Za enciklopedije i leksikone: 13
Dalmacija, Hrvatska enciklopedija, sv. 1., Zagreb, 32005., str. 580. 14
Bratoljub KLAI, Tehnika, Rjenik stranih rijei, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2002., str. 1332.
Za zbornike: 15
Radomir VIDENOVI, Filozofije i svjetovi Pavla Vuk-Pavlovia u Spinozinom kljuu, Pavao Vuk-Pavlovi: ivot i djelo, zbornik radova, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za drutvene znanosti, Institut za filozofiju, Zagreb, 2003., str. 240.
Za arhive: 16
Dravni arhiv u Dubrovniku (dalje: DAD), Sjednice Vijea umoljenih, sv. IV., f. 32rv. (sv. = svezak; f = foglio - list; r = recto - prednji; v = verso - stranji)
Za Internet: 14 Zvonko PANDI, Odlazak nestora hrvatske filozofije,
(22. XI. 2008.)
-
IZVORI I LITERATURA
Izvori i literatura na kraju rada trebaju biti sloeni po abecednom redu, punim prezimenom pa imenom autora, odvojenim zarezom. Broj ispred godine izdanja oznaava izdanje.
Izvori - Dravni arhiv u Dubrovniku (dalje: DAD), Sjednice Vijea umoljenih, sv. IV., f. 32rv.
Literatura - BONJAK, Branko, Povijest filozofije, sv. 1, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb,
1993. - KANT, Immanuel, Kritika istoga uma, prev. Viktor D. Sonnenfeld, Nakladni zavod
Matice hrvatske, Zagreb, 1984. - ZELENIKA, Ratko, Metodika i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski
fakultet u Rijeci, Rijeka, 42000.
-
RAZNE UPUTE
- Margine trebaju biti: gore i lijevo 3,5 cm, dolje i desno najmanje 2,5 cm. - Seminarski, zavrni, diplomski i magistarski rad treba biti pisani: normalnim fontom
Times New Roman , veliina slova 12, prored 1,5. - I osnovni tekst i biljeke trebaju biti poravnani s obje strane. - Sadraj neka bude na poetku; mora biti vidljiva razlika izmeu veih i manjih naslova. - Biljeke na dnu stranice trebaju biti: veliina slova 10, prored 1. - Na kraju rada treba navesti popis manje poznatih kratica. Poznate kratice ne treba
navoditi. - Seminarski rad treba imati 10-15 stranica istoga teksta, ne raunajui uvodne stranice,
popis literature i sadraj. - Zavrni (preddiplomski) rad treba imati 20-30 stranice istoga teksta. - Diplomski rad treba imati 40-50 stranica istoga teksta. - Magistarski rad treba imati 50-60 stranica istoga teksta. - Zavrne (preddiplomske), diplomski i magistarski rad prije uvezivanja trebaju odobriti svi
lanovi povjerenstva.
-
NAJEE POGRJEKE KOJE TREBA IZBJEGAVATI
* ( 1999.-2005. ) ne treba razmak od zagrade do broja. * (1999. - 2005.) ne treba razmak izmeu crtice i brojeva. * (1999-2005) ne mogu biti redni brojevi godina bez toaka. * str.15-20 nedostaje razmak iza str. * str. 15.-20. iza stranica ne treba toka, osim ako je na kraju reenice. * str. 15 - 20 ne treba razmak izmeu brojeva stranica. *
13Ante ANTI izmeu broja fusnote i imena treba staviti razmak.
* Svaka biljeka na dnu stranice jest reenica pa treba zavriti tokom. * Interpunkcijski znak vezan je za prethodnu rije, a poslije njega ide razmak. * ... srednjovjekovna Humska zemlja ... u oba sluaja tri su toke vezane za rije. * Naa povijest... srednjovjekovna Humska zemlja tri toke su vezane za jednu od rijei, ovisi o
tome gdje se nastavlja reenica. * Aleksandar III iza svakog rednog broja mora doi toka. * Zagreb-Mostar izmeu crtice i gradova treba biti razmak. * Kada je cijela reenica u navodu, navodnici idu iza toke, a kada je samo dio reenice u
navodu, navodnici idu prije toke. * Izmeu rijei treba izbjegavati duple razmake. * Svaki novi odlomak zapoinje jednim tabulatorom, a izmeu odlomaka ne treba razmak. * Odlomak zaokruuje jednu cijelu misao, a ne svaka reenica novi odlomak.