upute za prijavu, izradbu i obranu seminarskog rada
TRANSCRIPT
1
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Zagreb, 2008.
FPZ UPUTE ZA PRIJAVU, IZRADBU I PREDAVANJE SEMINARSKOG RADA
mr. sc. Štefica Mrvelj
Marko Matulin, dipl.ing.
Mirjana Horvat, ing.
Upute za prijavu, izradbu i predavanje seminarskog rada izdaju se s namjerom da
studentima pomognu pri izradi rada. Upute se odnose na sve faze, od prijave do predavanja
seminarskog rada i namijenjene su studentima Fakulteta prometnih znanosti za akademsku godinu
2007/08., za kolegije:
Tehnologija telekomunikacijskog prometa I
Tehnologija telekomunikacijskog prometa II
Tehnologija telekomunikacijskog prometa (prema bolonjskom programu)
Kontrola TK prometa.
U izradi ovog priručnika korištena su iskustva autora stečena izradom znanstvenih i stručnih
radova za razne časopise i konferencije, interni priručnici s drugih fakulteta i knjiga "Metodologija i
tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela" autora Ratka Zelenike.
Autori
SADRŽAJ:
1. Svrha izrade seminarskog rada _________________________________________________ 1
2. Upute za prijavu teme seminarskog rada _________________________________________ 2
3. Bitni elementi seminarskog rada ________________________________________________ 4
4. Elaboriranje bitnih elemenata seminarskog rada i posebne odrednice vezane uz njihovu izradbu ____________________________________________________________________ 4
4.1. Naslov _________________________________________________________________________ 4 4.2. Sadržaj ________________________________________________________________________ 4 4.3. Uvod __________________________________________________________________________ 4 4.4. Izlaganje tematike _______________________________________________________________ 5
4.4.1. Obilježavanje dijelova i poddijelova ___________________________________________ 5 4.4.2. Oznake izvora podataka ____________________________________________________ 6 4.4.3. Tablice, grafikoni i slike _____________________________________________________ 6 4.4.4. Kratice i strane riječi _______________________________________________________ 7
4.5. Zaključak ______________________________________________________________________ 7 4.6. Literatura ______________________________________________________________________ 7
5. Tehničke upute za izradu rada __________________________________________________ 8
1
1. Svrha izrade seminarskog rada
Prilikom izrade seminarskog rada student Fakulteta prometnih znanosti dužan je razraditi
određenu temu primjereno studentu područja tehničkih znanosti. Izrada seminarskog rada počinje
samostalnim pretraživanjem podataka iz dostupnih izvora, vezanih uz temu rada.
Prikupljene podatke i rezultate istraživanja potrebno je zatim, na tehnički prihvatljiv način,
interpretirati kroz razradu tematike seminarskog rada. Naposljetku, student je dužan iznijeti
određene zaključke do kojih je samostalno došao prilikom izrade rada.
Svrha izrade seminarskog rada jest primjena stečenih znanja na predavanjima iz određenih
kolegija, upoznavanje problematike prikupljanja i odabira relevantnih podataka za izradu rada, te
primjena odgovarajudih istraživačkih metoda prometnog inženjerstva.
Izradom seminarskog rada student stječe iskustvo izrađivanja stručnih radova, koje kasnije
primjenjuje prilikom izrade završnog diplomskog rada, te u daljnjem znanstveno-stručnom
usavršavanju.
2
2. Upute za prijavu teme seminarskog rada
Tema seminarskog rada prijavljuje se putem aplikacije e-Student. Nakon potrebne prijave u
samu aplikaciju, studenti odabiru određeni kolegij slijeđenjem veze Kolegiji Odabir kolegija.
Studenti koji prijavljuju teme za kolegije Tehnologija telekomunikacijskog prometa I, II,
Tehnologija telekomunikacijskog prometa (prema bolonjskom programu) i Kontrola TK prometa
pregledavaju popis dostupnih naslova rada slijeđenjem veze Kolegij Vježbe Upute za vježbe
(slika 1).
Slika 1. Prikaz slijeđenja veze do izbornika Upute za vježbe
Nakon slijeđenja prethodno navedene veze, otvara se stranica na kojoj se nalazi dokument
Popis tema seminarskog rada u kojem su dani naslovi seminarskih radova i kratak opis što se pod
kojom temom treba pisati.
Tema seminarskog rada prijavljuje se (nakon odabira određenog kolegija) slijeđenjem veze
Kolegiji StudNET Seminarski radovi Prijava i slanje (slika 2.).
Slika 2. Prikaz slijeđenja veze do izbornika Prijava i slanje
Klikom na izbornik Prijava i slanje otvara se stranica prikazana na slici 3., koja traži od
studenta unos sljededih podataka:
1. Izbor tematske skupine (svaka tematska skupina može biti odabrana određen broj
puta, nakon čega biva potrošena i student je više ne može odabrati);
2. Naslov seminarskog rada (student u ovome polju PREPISUJE naslov odabrane
tematske skupine);
3. Kratak opis seminarskog rada (ukratko navesti glavne točke seminarskog rada);
4. Korištena literatura.
3
Slika 3. Prikaz stranice za prijavu teme i slanje seminarskog rada
Nakon prijave teme seminarskog rada student de na e-mail adresu (koja se nalazi u bazi
podataka o studentima u aplikaciji e-Student) u najkradem mogudem roku dobiti odgovor, od
predmetnog nastavnika, je li tema prihvadena ili su potrebne dodatne izmjene (npr. kratkog opisa
seminarskog rada).
4
3. Bitni elementi seminarskog rada
Kvalitetan seminarski rad mora imati ove elemente: 1) Naslov 2) Sadržaj 3) Uvod 4) Izlaganje tematike (najčešde sadrži četiri do pet analitički strukturiranih dijelova bez uvoda i
zaključka) 5) Zaključak 6) Popis literature.
4. Elaboriranje bitnih elemenata seminarskog rada i posebne odrednice vezane uz njihovu izradbu
4.1. Naslov
Odabirom naslova rada pod tematskom skupinom student je zapravo odabrao naslov svog
seminarskog rada za kolegije: Tehnologija telekomunikacijskog prometa I i II, Tehnologija
telekomunikacijskog prometa (prema bolonjskom programu) i Kontrola TK prometa.
4.2. Sadržaj
Sadržaj je obvezatan. Za čitatelja on predstavlja temeljni putokaz pomodu kojega može vrlo
brzo pronadi sve informacije i spoznaje koje su mu potrebne. Sadržaj zapravo predstavlja brojčano-
tekstualni pregled dijelova i poddijelova seminarskog rada pomodu kojega se tako pronalaze stranice
na kojima su ti dijelovi i poddijelovi napisani. Naslov SADRŽAJ piše se velikim slovima na vrhu stranice
u lijevom kutu. Stranice sadržaja obično se ne numeriraju (pogledati primjer Sadržaja u priloženom
SEMINARSKOM RADU).
4.3. Uvod
Uvod je obvezatan. To je početni i pristupni dio seminarskog rada. Uvod treba čitatelja uvesti
u područje tretirane tematike, upoznati ga s problemom i predmetom istraživanja, svrhom i ciljevima
istraživanja. Treba naznačiti izvore podataka i načine prikupljanja i obrade istih, npr. u izradi teme
korišteni su podaci o prometu prikupljeni na kudnoj centrali ili serveru tijekom listopada 2007. godine,
itd.
Uvod je, dakle, prvi dio teksta, tako da je prva stranica uvoda ujedno i prva stranica rada, tj.
stranica kojom započinje numeriranje (za numeraciju primijeniti arapske brojeve). Uvod se, u pravilu,
piše nakon završetka teksta seminarskog rada, ali to ne znači da se u njemu iznose zaključci. U Uvodu
nema slika, tablica, grafova niti se koristi pozivanje na bilješke. Primjer kako treba izgledati Uvod
pogledati na 1. stranici priloženog SEMINARSKOG RADA.
5
4.4. Izlaganje tematike
Primjereno je da se cjelokupna tematika seminarskog rada sustavno rasporedi, obradi i
prezentira u najmanje četiri međusobno povezanih dijelova (bez uvoda i zaključka).
4.4.1. Obilježavanje dijelova i poddijelova
U obilježavanju dijelova i poddijelova treba dosljedno rabiti decimalni sustav, ali najviše do
četiri decimalne jedinice arapskih brojeva. U nastavku se navodi primjer najčešde upotrebljavanog
sustava označavanja za pojedine dijelove i poddijelove, te primjer kako se to ne može učiniti
(najčešda pogreška koja se pojavljuje pri označavanju).
Dobro Loše
1. 2.
2.1. 2.2.
2.2.1. 2.2.2.
3. 3.1. 3.2.
3.2.1. 3.2.2.
3.2.2.1. 3.2.2.2.
4. .........
1. 2.
2.1. 2.2.
2.2.1. 2.2.2.
3. 3.1.
3.1.1. 3.1.2.
3.1.2.1. 3.1.2.2.
4. .........
Prva znamenka svakog poddijela (npr. potpoglavlja) mora se podudarati s brojem dijela (npr.
poglavlja) kojem pripada, a druga znamenka označava redni broj navedenog poglavlja, itd.
Osim toga, potrebno je voditi računa i o tome da veličina slova u naslovima i podnaslovima
odražava njihovu važnost odnosno kojoj razini dio pripada.
Sve decimalne jedinice s pripadajudim naslovima upisuju se u sadržaj seminarskog rada.
Svaka cjelina, ako se dijeli
u podcjeline, mora imati barem dvije podcjeline
6
4.4.2. Oznake izvora podataka
Student obvezno i na uobičajen način citira tuđe spoznaje i formulacije, odnosno navodi
korištenu literaturu:
u pozivnim bilješkama fusnotama (u podnožju stranice) kako to prikazuje sljededi
primjer
ili u uglatoj zagradi (na kraju pasusa ili uz sliku (graf)). U zagradi se označava redni
broj korištenog rada iz popisa literature (npr. [5]), (vidjeti priloženi SEMINARSKI
RAD stranice 2 i 10).
Pozivne bilješke koriste se:
za svako cjelovito navođenje tuđih riječi u tekstu (citiranje), uz uporabu pravopisnih
znakova navođenja;
u slučaju kada se duži tekst sažima i oblikuje svojim riječima;
za navođenje svake činjenice ili podatka koji opdenito nije poznat, ali je poznato tko
je autor.
Dakle, za svaki iznesen dio tuđeg teksta, kao i za interpretaciju nečijeg rada, mora se navesti
izvor. Izostanak citiranja dijelova tuđih radova smatra se nezakonitim prisvajanjem (krađom) tuđeg
rada.
Fusnote je potrebno voditi kronološki, a pri pisanju rada na računalu u programu postoje
posebne naredbe za njihovo automatsko uređenje.
Fusnote se, osim kao pozivne bilješke, mogu koristiti i za dodatna objašnjenja pojedinog
dijela teksta, kako je to učinjeno u priloženom SEMINARSKOM RADU na stranicama 2, 3, i 5).
4.4.3. Tablice, grafikoni i slike
Autori seminarskog rada trebaju koristiti grafičke ilustracije, sheme i prikaze koje se
upotrebljavaju radi ilustriranja teksta nekog dijela kako bi se opširne deskripcije i brojne složene
pojave zornije predočile čitatelju. Uz preuzete grafičke ilustracije u seminarskom radu vrlo se često
upotrebljavaju sljedede ilustracije:
tablice,
grafikoni,
slike.
7
Numeriranje slika i tablica može se izvesti na dva načina: počevši od broja 1 pa do n (ako je u
radu do 20 slika), ili ako je vedi broj ilustracija u radu, tako da prvi broj ilustracije označava cjelinu
(poglavlje) kojoj ta ilustracija pripada, a drugi - redni broj ilustracije u toj cjelini.
Naslov slike piše se ispod slike, a naslov tablice iznad tablice, (vidjeti strance 3-9 priloženog
SEMINARSKOG RADA).
Važno je napomenuti da tablice, grafikoni i slike ne predstavljaju samo dodatak tekstu, nego
su oni važan dio rada i obvezno se u tekstu treba pozivati na prethodnu ili sljededu ilustraciju, (vidjeti
strance 3-9 priloženog SEMINARSKOG RADA).
4.4.4. Kratice i strane riječi
S obzirom na specifičnost problematike radova koji se izrađuju na ovoj katedri, autori
seminarskih radova de često koristiti kratice koje su najčešde izvedene iz engleskih naziva. Kada se
prvi put u tekstu uvodi neka kratica, potrebno ju je objasniti na domadem jeziku i ispisati puni naziv.
U nastavku se navodi primjer kako bi to trebalo činiti:
........................................................................................................................................................kod
permanentne virtualne veze (PVC-Permanent Virtual Circuit) nema…...
........................................................................................................................................
Dalje u tekstu može se koristiti samo kratica. Nerijetko de autor seminarskog rada koristiti i
strane riječi za koje ne postoji adekvatan domadi izraz ili su se uvriježile u hrvatskom jeziku kao
domade riječi. Takve riječi potrebno je u tekstu napisati kosim slovima (italic). U nastavku je dan
primjer kako bi to trebalo izgledati:
................................................................................................................................................ugovor.
Roaming se među operatorima………………………….............................
........................................................................................................................................
4.5. Zaključak
Završni dio rada je zaključak. To je zapravo na sustavan, koncizan i jezgrovit način izložena
sinteza svih relevantnih spoznaja, informacija, stavova, znanstvenih činjenica, teorija i zakona koji su
opširnije elaborirani u analitičkom dijelu seminarskog rada. U zaključku se ne navode tuđi citati i ne
pišu fusnote. Dijelovi, odnosno pasusi zaključka ne označavaju se brojevima, nego se formuliraju
kronološki prema strukturi seminarskog rada. Ne bi trebao biti ni prekratak, a ni preopširan (vidjeti
Zaključak u priloženom SEMINARSKOM RADU, str. 11).
4.6. Literatura
Popis korištene literature, odnosno bibliografskih jedinica treba klasificirati sukladno važedim
standardima (kako je učinjeno u priloženom SEMINARSKOM RADU na stranici 12):
1) Knjige
2) Članci, referati, studije i rasprave
3) Stranice na Internetu.
8
5. Tehničke upute za izradu rada
Uredno i pregledno pripremljen rad olakšava čitanje i daje uvid u sustavnost izlaganja. Stoga
je tehničkom oblikovanju rada potrebno posvetiti veliku pozornost. Seminarski rad piše se na
računalu. Uz zadovoljavajudi vanjski izgled, rad mora biti korektan u gramatičkom, pravopisnom i
stilskom smislu, što znači da treba koristiti znanstveni stil, a u njemu nema intimnosti, individualnosti,
osjedajnosti, nema cinizma i ironije. Stil je u pravilu strog, suh i namijenjen specijalistima.
Student je dužan savjesno kontrolirati i ispraviti tekst, jer za točnost odgovara isključivo autor
(čak i u slučaju da tekst piše daktilograf).
Kako bi rad bio pregledan i sustavno oblikovan, preporučuje se:
odabrati veličinu slova 12 i prored 1.5
za fusnote odabrati veličinu slova 10
koristiti standardne margine (gore, dolje, lijevo, desno po 2.54 cm)
pisati u odlomcima (najčešde se koristi uvučeni prvi red novog odlomka)
svako poglavlje počinje na novoj stranici. (vidjeti priloženi SEMINARSKI RAD)
Kada je rad gotov, potrebno ga je poslati nastavniku-mentoru na pregled putem aplikacije e-
Student.
Nakon što nastavnik-mentor pregleda i ispravi rad, student je dužan unijeti ispravke mentora.
U prilogu se nalazi primjer seminarskog rada koji je svojom strukturom i tehničkim
karakteristikama u potpunosti usklađen s Uputama za prijavu, izradbu i predavanje seminarskog
rada. Kroz navedeni prilog prikazan je ogledni primjerak uspješno predanog seminarskog rada, tj.
prikazana je njegova struktura, način pravilnog označavanja poglavlja i podpoglavlja, pravilna
numeracija slika, tablica i grafova, pravilno pozivanje na literaturu, te ostale odrednice vezane uz
izradbu seminarskog rada.
UVJET
•Seminarski rad je uvjet za pristupanje pismenom dijelu ispita
•Seminarski rad treba biti predan najkasnije 8 prije datuma pismenog ispita.
•Seminarski radovi predani nakon tog roka nede biti pregledani i student nede modi pristupitipismenom ispitu.
PRIHVADANJE RADA
•Rad de biti prihvaden samo ako u potpunosti ispunjava kriterije definirane ovim UPUTAMA
•Potpis za prihvadeni seminarski rad de se dobivati na konzultacijama nastavnika (poželjno je sasobom imati isprintanu potvrdu o prihvadanju rada)
NEPRIHVADANJE RADA
•Odbijeni radovi bez popratnih komentara (razlog zašto je odbijen) de značiti ne slaganje rada sadefiniranim pravilima.
•Komentari zbog kojih rad nije prihvaden odnosit de se samo na sadržaj rada.
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
PROMETNI ODJEL
Seminarski rad za kolegij:
KONTROLA TK PROMETA
Tema:
PRIMJENA PARETO ANALIZE ZA UPRAVLJANJE
KVALITETOM USLUGE
Mentor:
Mr.sc. Štefica Mrvelj
Student
Ivan Horvat
2401 012 901/TV
Zagreb, 2007.
Sadržaj
1. Uvod .................................................................................................................................... 1
2. Osnovne značajke Paretove analize ................................................................................... 2
3. Pareto analiza - “nemogudnost formiranja godišnjeg IP obrasca“ ..................................... 3
3.1. Prikupljanje podataka .............................................................................................. 3
3.2. Analiza učestalosti pojavljivanja .............................................................................. 4
3.3. Analiza troškova ....................................................................................................... 6
4. Usporedba rezultata po učestalosti i trošku ...................................................................... 8
5. Izrada programskog rješenja ............................................................................................ 10
6. Zaključak ........................................................................................................................... 11
Literatura…………………………………………………………………………………………………………………………….12
1
1. Uvod
Pareto analiza (engl. Pareto analysis, njem. Pareto-Analyse) je tehnika za klasificiranje
problema, odnosno problemskih područja prema stupnju njihove važnosti, a potom i
usmjeravanje korektivnih aktivnosti na one najvažnije.
Paretov koncept, kao osnova za Pareto analizu, dobio je naziv po talijanskom
ekonomistu V. Paretu, koji je u 19. stoljedu postavio tvrdnju da vrlo često mali broj uzroka
proizvodi najvedi dio učinka. S tim u vezi poznato je pravilo 80/20, koje kaže da 20% uzroka
čini oko 80% sveukupnog učinka/posljedica.
Kako se pokazuje da je samo relativno malo faktora od presudnog značenja za veliki
postotak od ukupnih problema (reklamacija, defekata, itd.), ta se iskustva mogu upotrijebiti
za određivanje prioriteta korekcijskih i preventivnih mjera.
Ideja je da se klasificiraju slučajevi prema stupnju važnosti (udjela), kako bi se potom
usmjerilo na rješavanje najvažnijih, ne ulazedi pri tome u manje važne.
U radu de biti prezentirana Pareto analiza na podacima prikupljenim u informatičkoj
tvrtci za proizvodnju softvera koja ima 400 tvrtki korisnika. Podaci se odnose na
greške/probleme koje prijavljuju korisnici službi korisničke podrške.
Analiza grešaka/problema bit de provedena na osnovu učestalosti pojavljivanja i na
osnovu troškova koje uzrokuje. Obzirom da se radi o softverskim proizvodima mjera troška
de biti vrijeme potrebno za rješavanje problema.
2
2. Osnovne značajke Pareto analize
Paretovo načelo navodi da je nekoliko čimbenika odgovorno za vedinu problema i
troškova. Ovo načelo primjenjuje se kod analize troškova loše kvalitete. Stoga se kao zadatak
u procesu poboljšanja kvalitete usluga i proizvoda namede potreba prepoznavanja i
uočavanja tih bitnih čimbenika, kako bi se moglo koncentrirati u tim područjima, *2+, [7].
Osim uočavanja bitnih čimbenika koji utječu na lošu kvalitetu proizvoda i usluga
potrebno je analizirati i odgovarajude pridružene troškove. Takva analiza je od pomodi pri
predlaganju projekta za smanjenje troškova *2+.
Početak analize je tzv. dijagnoza uzroka1, a početak dijagnoze započinje prikupljanjem
podataka o simptomima2. Učestalost i intenzitet simptoma od velikog su značenja u
određivanju smjera analize.
Pareto načelo primjenjuje se na nekoliko razina dijagnoze:
Pronalaženje nekoliko vitalnih nedostataka
Pronalaženje nekoliko vitalnih simptoma nedostataka
Pronalaženje nekoliko vitalnih uzroka jednog simptoma.
Za izradu Pareto dijagrama prvo se prikupe svi zapaženi fenomeni odnosno uzroci
istraživanog problema. Kao slijedede mora se utvrditi, koji de kriterij (učinka) odlučivati s
obzirom na istraživani problem – učestalost pojavljivanja, troškovi koje uzrokuju, vrijeme
potrebno za otklanjanje problema itd. To znači mjeriti uzroke koristedi istu jedinicu mjerenja.
Koraci analize su prema [5], [9] :
Za svaki uzrok se određuje udio u sveukupnom učinku i izračunava postotni udio;
Utvrđuje se redoslijed uzroka prema pripadajudim učincima/mjerama;
Izračunava se udio svakog uzroka u cjelini i izražava ga se postotkom
Izračunavaju se kumulativne vrijednosti od vrha prema dnu
Kreira se graf na kome stupci predstavljaju postotak, a linija kumulativne vrijednosti
Djeluje se na uzroke koji su najvažniji, odnosno koji se pojavljuju prvi na grafu.
1 Uzrok je dokazani razlog za postojanje nedostatka, [2].
2 Simptom je vidljiv fenomen koji proizlazi iz nedostataka i koji ga prati. Ponekad se za opis simptoma i
nedostataka može koristiti istu ista riječ, ali mnogo češde jedan nedostatak može imati nekoliko simptoma, *2+.
3
3. Pareto analiza - “nemogućnost formiranja godišnjeg IP obrasca“
3.1. Prikupljanje podataka
Za potrebe ove analize napravljen je jednostavan program s kojim su prikupljani
podaci o osnovnim problemima koji su se događali unutar razdoblja od tjedan dana. Važno je
napomenuti da bi se dobili kvalitetniji podaci da je prikupljanje podataka trajalo dulji
vremenski period. Na temelju prikupljenih podataka izdvojen je problem s formiranjem
godišnjeg IP obrasca. Analiza je provedena kroz uzroke koji su uočeni kao razlog tog
nedostatka nemogudnost formiranja IP obrasca.
Rezultati prikupljenih podataka o učestalosti pojavljivanja uzroka i troškovima3 koje ti
uzroci generiraju prikazani su u tablici 1.
Tablica 1. Uzroci simptoma: „nemogućnost formiranja IP obrasca“
Red.
broj
Uzroci Broj
pojavljivanja
Vrijeme za
rješavanje (min)
1 Neispravni ulazni podaci o opdini rada 6 380
2 Stara verzija programa 3 60
3 Neispravan medij 1 30
4 Veličina izlazne datoteke prelazi 500k 1 15
5 Nije puštena priprema podataka 2 60
6 Neispravno upisani e-mail adresa i broj telefona kontakt osobe 17 85
7 Greška u programu (nisu pokriveni posebni slučajevi) 1 90
8 Korisnik ne zna koristiti taj dio programa 2 60
9 Kriva dojava (korisnik ne pozna zakon vezan za tu problematiku) 3 30
10 Problem dekodiranja UTF-8 i specijalnih znakova (koji nisu dio
Hrvatske abecede)
1 960
Izvor: Informatička tvrtka xy za proizvodnju softvera
3 Troškovi su izraženi vremenom potrebnim za otklanjanje problema „nemogudnost formiranja IP obrasca“
uzrokovanog i-tim uzrokom.
4
3.2. Analiza učestalosti pojavljivanja
Prikupljeni podaci prvo su obrađeni na temelju učestalosti pojavljivanja određene
vrste uzroka. Dobiveni rezultati su složeni silazno prema učestalosti pojavljivanja, te je
određen je postotak učestalosti kao i kumulativne vrijednosti kako je to prikazano u tablici 2,
[1].
Tablica 2. Pareto analiza prema učestalosti pojavljivanja
Red.broj
uzroka
Broj
pojavljivanja
Postotak Kumulativne
vrijednosti
6 17 45,95% 45,95%
1 6 16,22% 62,16%
2 3 8,11% 70,27%
9 3 8,11% 78,38%
5 2 5,41% 83,78%
8 2 5,41% 89,19%
3 1 2,70% 91,89%
4 1 2,70% 94,59%
7 1 2,70% 97,30%
10 1 2,70% 100,00%
ukupno 37
Na temelju dobivenih podataka formiran je pareto dijagram prikazan slikom 1.
0,00%
20,00%
40,00%
60,00%
80,00%
100,00%
6 1 2 9 5 8 3 4 7 10
po
sto
tak
uzrok problema
postotak
kumulativne vrijednosti
Slika 1. Pareto dijagram-prema učestalosti pojavljivanja
5
Kako je prethodno spomenuto iz skupa uzroka (zabilježeno ih je 10) potrebno je
prepoznati bitne kako bi se procesi poboljšanja kvalitete mogli koncentrirati na ta područja.
Dobiveni rezultati pokazuju da samo nekoliko vrsta uzroka čini najvedi broj razloga pojave
simptoma „nemogudnost formiranja IP obrasca“.
Iz podataka u tablici 2 i grafičkog prikaza na slici 1 može se uočiti sljedede:
Da 20% (2 od 10) uzroka je razlogom pojave simptoma u 62% slučajeva4
Najučestaliji uzrok nemogudnosti formiranja IP obrasca je uzrok 6, neispravno upisani
e-mail adresa i broj telefona kontakt osobe
Samo četiri vrste uzroka su razlogom 78,38% problema.
Poznavajudi ovu činjenicu kod prijave problema djelatnik službe podrška korisniku,
jednostavnije pronalazi koji je problem kod korisnika. Za otklanjanje ove pojave
nemogudnost formiranja IP obrasca najvjerojatnije nede odluku donositi najučestaliji uzrok,
ved uzrok zbog kojega proizlaze najvedi troškovi. Stoga de u sljededem poglavlju pareto
analiza biti provedena po tom „ključu“.
4 Pareto načelo spominje omjer 80 prema 20 (80% određenog problema proizlazi iz 20% uzroka(faktora)).
Razlog u razlici može biti malen uzorak.
6
3.3. Analiza troškova
Prema istim uzrocima kao u prethodnom poglavlju, načinjena je analiza za troškove
koji odgovaraju uloženom vremenu za otklanjanje navedenog problema. Dobiveni su sljededi
rezultati prikazani tablicom 3 i slikom 2.
Tablica 3. Pareto analiza - prema troškovima
Redni broj uzoraka
Trošak po uzorku
Postotak Kumulativne vrijednosti
10 960 54,24% 54,24%
1 380 21,47% 75,71%
7 90 5,08% 80,79%
6 85 4,80% 85,59%
2 60 3,39% 88,98%
5 60 3,39% 92,37%
8 60 3,39% 95,76%
3 30 1,69% 97,46%
9 30 1,69% 99,15%
4 15 0,85% 100,00%
ukupno 1770
Slika 2. Pareto dijagram - prema troškovima
0,00%
20,00%
40,00%
60,00%
80,00%
100,00%
10 1 7 6 2 5 8 3 9 4
po
sto
tak
uzorak
postotak
kumulativne vrijednosti
7
Analizom rezultata prema vremenu potrebnom za otklanjanje problema uočeno je
također ponašanje prema Paretovom zakonu, nekoliko vrsta grešaka čine vedinu troškova. Iz
podataka u tablici 3. i grafikona na slici 2. može se uočiti sljedede:
Da 20% (2 od 10 uzroka) uzroka koji su razlog pojave simptoma generira 76%
troškova
Najvede troškove generira uzrok 10 problem dekodiranja UTF-8 i specijalnih
znakova (koji nisu dio Hrvatske abecede)
Samo tri vrste uzroka su razlogom 80 % troškova.
8
4. Usporedba rezultata po učestalosti i trošku
Iz prethodnih analiza može se vidjeti da u oba slučaja vrijedi Paretov zakon, no vidi se
da iako su neke greške učestalije ne daje za posljedicu da one najviše koštaju kompaniju.
Uzrok tome mogude je objasniti na način da su to poznati uzroci problema, te osobe koje ih
otklanjaju ne trebaju dugo vremena da riješe taj problem, jer je problem bio ved prije uočen i
očekivan.
No pokazalo se da su određeni specifični problemi koji se rijetko događaju, svega
jedan puta za vrijeme promatranog perioda, prouzročili najvede troškove, 54,23% svih
troškova. U ovom slučaju to je bio problem s dekodiranjem UTF-8 za koji je bilo potrebno da
se pronađe i programski riješi cijela 2 dana.
Može se također uočiti da isti uzrok „neispravni podaci o opdini rada“ u analizi po oba
ključa učestalosti i troškovima zauzimaju 2. mjesto u poretku (21% im je učestalost, a sa 16%
sudjeluju u troškovima). Obzirom da je analiza prema troškovima provedena na osnovu
vremena potrebnog za otklanjanje pojedinog uzroka ona ne daje pravi uvid u troškove koje
su prouzročili svi uzroci. Stoga je tablicom 4. i slikom 3 prikazana analiza troškova obzirom na
učestalost pojavljivanja grešaka.
Tablica 4. Pareto analiza - prema ukupnim troškovima
Redni broj uzroka Postotak ukupnih troškova Kumulativne vrijednosti
1 42,78% 42,78%
6 27,11% 69,89%
10 18,01% 87,90%
2 3,38% 91,28%
5 2,25% 93,53%
8 2,25% 95,78%
7 1,69% 97,47%
9 1,69% 99,16%
3 0,56% 99,72%
4 0,28% 100,00%
9
Slika 3. Pareto dijagram- prema ukupnim troškovima
Iz tablice 4. je vidljivo da je najvede troškove prouzročio uzrok „neispravni ulazni
podaci o opdini rada“, 42,78%. Uzrok koji uzrokuje najvede troškove „Problem dekodiranja
UTF-8 i specijalnih znakova (koji nisu dio Hrvatske abecede)“ u ovoj tablici pojavljuje se na 3.
mjestu i predstavlja 18% svih troškova uzrokovanih ovim problemom nemogudnost
formiranja godišnjeg IP obrasca.
Uočeno je da bi u slučaju postojanja ovakve analize za sve vrste problema koji
korisnici javljaju bilo znatno ušteđeno vrijeme i to na taj način da se kod prijave problema
pogleda prema Paretovoj analizi koje su najučestalije greške koje uzrokuju taj problem, te na
taj način smanji vrijeme dijagnosticiranja uzroka greške, a samim time i otklanjanje greške.
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1 6 10 2 5 8 7 9 3 4
po
sto
tak
uzorak
postotak
kumulativne vrijednosti
10
5. Izrada programskog rješenja
Cilj svake tvrtke je ekonomična proizvodnja koja odgovara zahtjevima za kvalitetom
proizvoda. Iz tog razloga proizvodni procesi moraju biti tako koncipirani, pradeni i upravljani
da sve jedinice tvrtke ispunjavaju zahtjeve postavljene u specifikacijama.
Alati za upravljanje kvalitetom posebno su važno sredstvo za pradenje i postizanje
stabilnosti procesa, te osiguranja definirane kvalitete proizvoda/usluge. To se u pravilu
postiže zapisom podataka o kvaliteti kao i dokumentiranom sprječavanju grešaka i
rješavanjem problema, [3], [8].
Na temelju pokazane koristi Pareto analize tvrtka može krenuti u izradu programskog
rješenja u kojem se bilježi učestalost prijave određenih problema i pronalazak uzroka tih
problema. Osim toga može se bilježiti i vrijeme trajanja određenog kvara. Na taj način se
može dobiti baza podataka, odnosno baza znanja, tako da se u slučaju prijave problema
može lakše dijagnosticirati uzrok.
Korištenjem programa u narednom razdoblju baza podataka problema i vrsta kvarova
koje uzrokuju te probleme bit de upotpunjena i samim time korisnija. Brzina detekcije i
rješavanja konkretnog problema za korisnika bit de povedana na zadovoljstvo korisnika koji
de u kradem vremenu biti uslužen i biti doveden u radno stanje. Za davatelja usluge,
prednost se očituje u bržoj detekciji kvara i u mogudnosti da u kradem vremenskom intervalu
riješi više različitih problema i na taj način uštedi znatna sredstva.
11
6. Zaključak
Analizom prikupljenih i obrađenih podataka može se uočiti važnost i korisnost Pareto
analize kao i načelo Paretovog zakona kako 80 posto problema čini nekoliko vrsta pogrešaka
(20%). Iako je u ovom seminarskom radu fokus bio samo na jednoj vrsti problema,
nemogudnost formiranja godišnjeg IP obrasca, odgovarajuda analiza se može provesti i za
ostale probleme koje korisnici prijavljuju službi za korisnike. Za kvalitetno pradenje procesa
potrebno je na kraju radnog dana s korisnikom, da djelatnici korisničke podrške ispune
elektronski obrazac s elementima:
- koji korisnik je prijavio problem
- koji je problem korisnik prijavio
- koja je greška bila uzrok tog problema
- koliko je vremena bilo utrošeno na rješavanje problema.
Rezultati dobiveni ovakvim istraživanjem mogu se praktično iskoristiti kako bi se
unaprijedila kvaliteta proizvoda ove softverske tvrtke, ne samo u korisničkoj podršci ved i
unapređenjem aplikacija u kojima se problem pojavljivao. Kako je ustanovljeno da korisnici
imaju probleme s upisom broja telefona i e-mail adrese kontakt osobe (iako je na ekranu
napisana uputa i primjer kako treba biti upisano) upuduje na zaključak da treba nešto
promijeniti, npr. napraviti dodatne kontrolne ekrane koji nakon upisa, prijave korisniku što je
neispravno upisano i sugeriraju kako ispraviti pogrešku.
Uvidjevši kakve prednosti donosi samo korištenje jednog alata u analizi i težnji
unaprjeđenja kvalitete unutar tvrtke, upuduje na razmatranje korištenja i drugih alata kako
bi unaprijedili sve elemente poslovanja tvrtke.
12
Literatura
1. Bošnjak, I.: Kontrola TK prometa, (skripta), FPZ, Zagreb, 2005.
2. Juran, J.M.,F.M., Gryna: Planiranje i analiza kvalitete; „MATE“ d.o.o. Zagreb, 1999.
3. Abbass, H. A. , R. Sarker, C. Newton, “PDE: A Pareto-frontier Differential Evolution
Approach for Multi-objective Optimization Problems,” Proc. IEEE Con. on
Evolutionary Computation, pp. 971-978, 2001.
4. Rapson, M.: Pareto Analysis of Controller Design Methodologies for Integrator plus
Dead Time Processes, EUROCON 2007 The International Conference on “Computer as
a Tool” Warsaw, September 9-12
5. http://thequalityportal.com/q_know03.htm (studeni 2006.)
6. http://www.cimcollege.co.yu/softver/pareto.htm (studeni 2006.)
7. http://www.limun.hr/main.aspx?id=13781&Page (studeni 2006.)
8. http://www.mindtools.com/ (studeni 2006.)
9. http://www.projectsmart.co.uk (studeni 2006.)
10. http://www.publichealth-zagreb.hr/djelatnosti/nastava/Upravljanje_kvalitetom.pdf
(studeni 2006.)