urbanistički plan uređenja upu 20

republika hrvatska

primorsko-goranska županija

općina omišalj

urbanistički studio rijeka d.o.o.

prostorno i urbanističko planiranje, projektiranje i zaštita okoliša

rijeka, strossmayerova 3/2 tel 051 374 007 tel/fax 051 327 232 e-mail [email protected]

urbanistički plan uređenja upu 20 –

njivice – naselje (dio NA1, LO3-1) - dio

knjiga 2

C. PRILOZI PLANA prijedlog plana

travanj, 2020.

općina omišalj 09/19 urbanistički plan uređenja upu 20 – njivice – naselje (dio NA1, LO3-1) - dio C. PRILOZI PLANA prijedlog plana

urbanistički studio rijeka d.o.o. 2

PROSTORNI PLAN: URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA UPU 20 -

NJIVICE – NASELJE (DIO NA1, LO3-1) - DIO

DIO PROSTORNOG PLANA: C. PRILOZI PLANA

FAZA PLANA: PRIJEDLOG PLANA

BROJ ELABORATA: 09/19

NOSITELJ IZRADE: REPUBLIKA HRVATSKA

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

OPĆINA OMIŠALJ

PROČELNICA: MAJA MAHULJA

ODGOVORNA OSOBA

ZA PRAĆENJE IZRADE

I DONOŠENJA PLANA: mr.sc. MIRELA AHMETOVIĆ

IZRAĐIVAČ: URBANISTIČKI STUDIO RIJEKA d.o.o.

ODGOVORNI VODITELJ: ANA BRUSIĆ BATISTIĆ, mag.inž.arh.

STRUČNI TIM U IZRADI PLANA: ANA BRUSIĆ BATISTIĆ, mag.inž.arh.

TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh.

MARA KUČAN SMEŠNY, dipl.ing.arh.

ZDENKA KRUŠIĆ KATALINIĆ, dipl.ing.građ.

MARIN SLUGA, dipl.ing.el.

SURADNICI: KRISTIJAN MATAŠIĆ, građ.teh.

ŽELJKA MRŠIĆ, upr.ref.

DATUM IZRADE: travanj, 2020. godine.

ODGOVORNA OSOBA

IZRAĐIVAČA: TATJANA RAKOVAC, dipl.ing.arh.



Županija PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Grad OPĆINA OMIŠALJ

Naziv prostornog plana: URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA UPU 20 - NJIVICE – NASELJE (dio NA1, LO3-1) - DIO

Faza plana: PRIJEDLOG PLANA

Odluka predstavničkog tijela o izradi plana (službeno glasilo): “Službene novine Primorsko-goranske županije” broj 39/18 i 03/20

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):

Javna rasprava (datum objave): "Novi list" "www.mgipu.hr" „www.omisalj.hr“

Javni uvid održan: od do

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: mr.sc. Mirela Ahmetović

_______________________ (ime, prezime i potpis)

Suglasnost na plan prema članku 108. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19)

Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:

urbanistički studio rijeka d.o.o. prostorno i urbanističko, planiranje, projektiranje i zaštita okoliša rijeka strossmayerova 3/II tel 051 374 007 tel/fax 051 327 232 e-mail [email protected]

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:

Odgovorna osoba: Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh.

_________________________ (ime, prezime i potpis)

Odgovorni voditelj: Ana Brusić Batistić, mag.inž.arh.

Stručni tim u izradi plana: 1. Ana Brusić Batistić, mag.inž.arh. 2. Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh. 3. Mara Kučan Smešny, dipl.ing.arh.

4. Zdenka Krušić Katalinić, dipl.ing.građ. 5. Marin Sluga, dipl.ing.el.

Pečat predstavničkog tijela:

Predsjednik predstavničkog tijela: Anto Trogrlić

________________________ (ime, prezime i potpis)

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: _____________________ (ime, prezime i potpis)

Pečat nadležnog tijela:



C. PRILOZI PLANA

I. OBRAZLOŽENJE PLANA

II. POPIS SEKTORSKIH STRATEGIJA, PLANOVA, STUDIJA I DRUGIH DOKUMENATA PROPISANIH POSEBNIM

ZAKONIMA U SKLADU S KOJIMA SE UTVRĐUJU ZAHTJEVI ZA IZRADU PLANA

III. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA

IV. ZAHTJEVI JAVNOPRAVNIH TIJELA IZ ČLANKA 90. ZAKONA

V. SAŽETAK ZA JAVNOST

VI. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

VII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA

VIII. SUGLASNOST MINISTARSTVA IZ ČLANKA 108. ZAKONA



I. OBRAZLOŽENJE PLANA

I.A. TEKSTUALNI DIO

0. Uvod

1. POLAZIŠTA .............................................................................................................................................. 7

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI DIJELA UPU 20 – NJIVICE – NASELJE (DIO NA1, LO3-1) ........... 7 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru ................................................................................ 7 1.1.2. Prostorno razvojne značajke ........................................................................................... 7 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost ......................................................................................... 8 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti . 9 1.1.5. Obveze iz planova šireg područja.................................................................................... 9 1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske

podatke te prostorne pokazatelje ................................................................................. 10

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA ......................................................................................................... 10

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ZNAČAJA .......................................................... 10 2.1.1. Demografski razvoj ....................................................................................................... 10 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture .................................................................... 11 2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura........................................................................... 11 2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti područja .................................................................... 12

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA PODRUČJA ............................................................................ 12 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora ........................................................................ 12 2.2.2. Unapređenje uređenja područja i komunalne infrastrukture ....................................... 13

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ............................................................................................................ 13

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA ............................................................................ 13

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA ............................................................................................... 14

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA . 15

3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA ..................................................................................................... 15

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA ................................................................................ 17 3.5.1. Elektroničke komunikacije ............................................................................................ 18 3.5.2. Elektroopskrba .............................................................................................................. 18 3.5.3. Javna rasvjeta................................................................................................................ 19 3.5.4. Vodoopskrba ................................................................................................................. 19 3.5.5. Odvodnja otpadnih voda .............................................................................................. 21

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA ................................................................ 22 3.6.1. Uvjeti i način gradnje .................................................................................................... 23 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih

cjelina ............................................................................................................................ 30

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ ................................................................. 31 3.7.1. Zaštita zraka .................................................................................................................. 31 3.7.2. Zaštita voda ................................................................................................................... 32 3.7.3. Zaštita tla ...................................................................................................................... 32



3.7.4. Zaštita od buke ............................................................................................................. 32 3.7.5. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja ................................................................................ 32 3.7.6. Zaštita od elektromagnetskog polja .............................................................................. 33 3.7.7. Gospodarenje otpadom ................................................................................................ 33

3.8. Mjere posebne zaštite ............................................................................................................... 33 3.8.1. Zaštita od požara .......................................................................................................... 34

B. GRAFIČKI DIO

1. KARTOGRAM 1. – Prometno rješenje



0. UVOD

U skladu s Odlukom o izradi dijela Urbanističkog plana uređenja UPU 20 – Njivice – naselje (dio NA1, LO3-1)

(“Službene novine Primorsko-goranske županije” broj 39/18 i 03/20), pristupilo se izradi dijela Urbanističkog

plana uređenja UPU 20 – Njivice – naselje (dio NA1, LO3-1) (u daljnjem tekstu: plan).

Obveza izrade i donošenja plana utvrđena je člankom 259. Odluke o Prostornog plana uređenja općine Omišalj

(“Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 52/07, 33/09, 14/10, 37/11-ispravak, 15/12-proč.tekst,

19/13, 43/14-proč.tekst, 17/15, 09/17) – u daljnjem tekstu: PPUO.

Nositelj izrade Plana u ime Općine Omišalj je Upravni odjel Općine Omišalj (u daljnjem tekstu: Odjel).

Plan se izrađuje sukladno Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18,

39/19 i 98/19) i Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i

standardu elaborata prostornih planova (N.N. 106/98, 39/04, 45/04-ispr., 163/04) i sukladno odredbama za

provođenje PPUO-a.

Grafički dio Plana se izrađuje na podlozi koju čini topografsko-katastarski plan mjerila 1:2000, kojeg je osigurao

Naručitelj. Podloga za izradu plana je u digitalnom formatu u ACAD- u i sadrži prikaz postojećeg stanja područja

u obuhvatu Plana.

Odlukom o izradi plana su utvrđeni razlozi donošenja plana kako slijedi:

„Razlozi donošenja Plana su:

– potreba detaljnijeg utvrđivanja uvjeta gradnje i uređenja područja u obuhvatu Plana u odnosu na važeći UPU 2 Njivice (NA1) („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 30/10, 36/10-ispravak odluke, 16/11-ispravak odluke i 10/16),

– otvaranje mogućnosti razvoja djelatnosti i sadržaja planiranih unutar područja obuhvata.“.

Za izradu plana su osigurane stručne podloge navedene u točki 2. Priloga plana.

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI DIJELA UPU 20 – NJIVICE – NASELJE (DIO NA1, LO3-1)

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Područje obuhvaćeno planom smješteno je na području južno od Ulice kralja Tomislava, između Ulice Vladimira

Nazora i niza zgrada u Ulici Augusta Šenoe.

Prostorni obuhvat plana je pretežno neizgrađeni i neuređeni prostor površine 1,81 ha, a grafički je određen

kartografskim prikazima plana.

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

Područje obuhvata Plana perspektivno je područje razvoja te se na njemu planiraju novi centralni sadržaji

naselja Njivice.

Na području obuhvata Plana nalazi se ruševina nekadašnjeg hotela Peharček, dio je prekriven obraslom,

neodržavanom vegetacijom, a dio se koristi kao neregulirana parkirališna površina.

Prostori su orijentirani na more što je posebna prostorna vrijednost lokacije.

Uz navedeno, prostor karakterizira dobra prometna povezanost i dostupnost izravno osigurana glavnom

mjesnom ulicom – Ulicom kralja Tomislava kojom je uspostavljen i međumjesni autobusni promet.



Djelomična infrastrukturna opremljenost osigurat će brže i jeftinije opremanje i uređenje prostora.

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

cestovna mreža

Postojeće ceste / ulice na području obuhvata su:

- dio županijske ceste 5084 (D102 – Njivice – Kijac – D102) – u naravi Ulica kralja Tomislava,

- dio Ulice Vladimira Nazora.

Pješački promet uređen je na području županijske ceste 5084 obostranim pješačkim nogostupom te na dijelu

Ulice Vladimira Nazora.

Na području obuhvata plana nema uređenih površina namijenjenih odvijanju biciklističkog prometa.

Na području obuhvata plana nema uređenih javnih površina za parkiranje.

komunalna infrastruktura

vodoopskrba

Na području obuhvata izvedena je mreža javnih cjevovoda.

Cjevovodi su položeni unutar postojećih prometnica smještenih sjeverno i zapadno unutar obuhvata te južno

neposredno uz granicu obuhvata Plana.

Vodoopskrba je osigurana iz vodospreme "Kokanj" 59,90 mnm koja se puni ovisno o dobu godine ili preko

cjevovoda Krčki most – Brgud iz pravca kopna ili iz pravca izvorišta Ponikve.

U sjevernom dijelu obuhvata, u Ulici kralja Tomislava, u trupu prometnice smješten je vodoopskrbni cjevovod

DN200mm.

Unutar Ulice Vladimira Nazora smješten je vodoopskrbni cjevovod DN 150.

Južno od obuhvata, u Ulici Vladimira Nazora neposredno uz granicu obuhvata, smješten je opskrbni cjevovod

DN100mm.

odvodnja otpadnih voda

Unutar granica obuhvata izgrađena je mreža javne odvodnje otpadne sanitarne i oborinske vode. Sustav je

razdjelnog tipa.

U sjevernom dijelu zone obuhvata smješten je kolektor oborinske odvodnje DN250.

U Ulici Vladimira Nazora nije izgrađena oborinska odvodnja.

Kolektor odvodnje sanitarne otpadne vode DN300 položen je u dijelu Ulice Vladimira Nazora te presijeca Ulicu

kralja Tomislava i nastavlja u smjeru sjevera.

elektroopskrba

Napajanje električnom energijom zone ovog plana osigurano je na 20 kV naponskom nivou iz TS 110/20 kV Krk,

koja je smještena izvan granica plana. Kapacitet navedene TS iznosi 2x20 MVA. Vršno opterećenje TS 110/20

kV Krk iznosi cca 25 MW, što znači da trafostanica ima dovoljno rezervnog kapaciteta za cijelo konzumno

područje koje napaja, a time i za obuhvat Plana.



Napajanje električnom energijom unutar obuhvata plana osigurat će se iz planirane trafostanice 20/0,4 kV.

Postojeća srednjenaponska mreža 20 kV naponskog nivoa izvedena je podzemnim kabelima. Susjedne TS

20/0,4 kV Peharček 1 i Peharček 2 smještene su izvan granica plana i zbog ograničenog kapaciteta ne mogu se

koristiti za napajanje budućih korisnika namjena planiranih Planom.

Unutar zone plana nije izvedena niskonaponska mreža.

Javna rasvjeta postojeće prometnice, s koje će se izvesti cestovni pristupi česticama unutar obuhvata Plana,

izvedena je na zasebnim stupovima, odvojena od niskonaponske mreže i zadovoljava današnje potrebe.

elektroničke komunikacije

Unutar obuhvata dijela UPU 20 – Njivice – naselje (dio NA1, LO3-1), postoji izgrađena EKI - elektronička

komunikacijska infrastruktura, odnosno, postojeća DTK - distributivna telekomunikacijska kanalizacija.

DTK se nalazi u sjevernom rubnom dijelu obuhvata Plana, odnosno u pločniku s jugoistočne strane Ulice kralja

Tomislava i pruža se čitavom dužinom Ulice kralja Tomislava unutar obuhvata Plana, a sastoji se od 2x PEHD

cijevi promjera 110 mm i 5x PEHD cijevi promjera 50 mm.

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

zaštićene prirodne vrijednosti i posebnosti

Unutar obuhvata plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.

zaštićene kulturno-povijesne cjeline

Unutar obuhvata plana ne postoje registrirana kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike

Hrvatske.

ambijentalne vrijednosti i posebnosti

Ambijentalne vrijednosti prostora, izražene su u vidu blage padine s vizurama na more.

Organizacijom planirane gradnje, a naročito uređenjem čestica, potrebno je štititi ambijentalne vrijednosti i

omogućiti uspostavu vizura na okolni prostor, posebno na more.

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

Programsko polazište za izradu Plana predstavlja PPUO, kojim je područje obuhvata Plana planirano unutar

građevinskog područja naselja.

Člankom 259. propisana je izrada UPU-a 20 - Njivice - naselje (dio NA 1, LO3-1).

Budući da je obuhvat Plana već obuhvaćen planom na snazi – UPU 2 – Njivice (NA1), člankom 268. navedeno

je:

„UPU 2 Njivice (NA1) (SN PGŽ 30/10, 36/10, 16/11 i 10/16) ostaje na snazi u važećem obuhvatu do donošenja

Odluka o izradi UPU-a 17, 18, 19, 20 i 21, kojima prestaju važiti odredbe UPU 2 za područja obuhvata pojedinog

UPU-a za koji se donese Odluka o izradi.“



1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne

pokazatelje

Očekuje se da će uređenje ovog područja imati pozitivan utjecaj na razvoj naselja.

Izgradnja vrtića i područne osnovne škole trebala bi imati pozitivne utjecaje na demografske prilike, a izgradnja

ambulante na bolju kvalitetu života i pristup zdravstvenim uslugama.

Planirana podzemna garaža rasteretila bi pritisak na priobalna parkirališta te bi omogućila uređenje obuhvata

s malim brojem parkirališnih površina, odnosno uređenje po mjeri pješaka čime bi „novi centar“ slijedio

svjetske urbanističke trendove.

Uređenjem ove zone doprinosi se, u skladu s postavljenim ciljevima, gospodarskom i prostornom razvoju

naselja Njivice.

Prema dosadašnjim saznanjima o budućim korisnicima koji iskazuju interes za ulaganje u ovu zonu možemo

sagledati okvirne buduće potrebe korisnika te utvrditi da je uz racionalnu organizaciju i korištenje prostora,

moguće osigurati vrlo dobre uvjete za funkcioniranje planiranih centralnih sadržaja. Ovdje se otvaraju

mogućnosti razvoja perspektivnih poslovnih i javnih i društvenih djelatnosti, stvaranjem prostornih i

infrastrukturnih preduvjeta za njihov razvoj.

Moguća je izgradnja sadržaja poslovnih, društvenih i stambenih građevina.

Glavno ograničenje u razvoju može biti nedostatak kapitala za financiranje razvojnih projekata kao i

demografska obilježja, odnosno raspoloživ broj i struktura aktivnog stanovništva. Pored toga, problem u

željenoj dinamici realizacije mogu biti troškovi infrastrukturnog opremanja i inicijalni troškovi izgradnje i

uređenja.

Stvoreni preduvjeti djelomičnog prometnog i komunalnog opremanja u određenoj su mjeri osnova

opravdanosti daljnjeg uređenja područja.

Uređenjem i opremanjem zone stvorit će se osnovni preduvjeti za razvoj javnih i društvenih aktivnosti, u

višeznačnom i zajedničkom interesu stanovnika naselja.

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

U sklopu izrade Plana potrebno je ostvariti sljedeće ciljeve:

- odrediti organizaciju prostora i razgraničenje planiranih namjena u okviru granice obuhvata Plana,

- odrediti uvjete korištenja i gradnje kako bi se pristupilo realizaciji planiranih mješovitih, poslovnih te javnih i

društvenih funkcija u naselju,

- planirati druge uvjete za unapređenje stanja u prostoru i razvoja centralnih sadržaja naselja na području

obuhvata.

2.1.1. Demografski razvoj

U Njivicama je ukupno 2.208 stanova, od toga se 603 stana (27%) koristi za stalno stanovanje 446 kućanstava

odnosno 1.109 stanovnika.



Naselje Njivice nema dostatne javne, društvene, poslovne, centralne kao ni druge zajedničke sadržaje

adekvatne broju stalnih stanovnika, a posebno znatno uvećanom broju osoba koje u ljetnoj sezoni borave u

naselju.

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Polazeći od dostignutog stupnja razvoja, postojeće gospodarske strukture, demografske prognoze i prirodnih

uvjeta, temeljna obilježja prostornog razvitka usmjerena su na:

- razvoj javnih i društvenih djelatnosti koje su u funkciji zadovoljavanja potreba stanovništva, gospodarstva

i turista,

- razvoj trgovine koja će modernizirati i proširivati svoj asortiman roba, povećati kvalitetu svojih usluga,

proširiti lepezu novih usluga, a sve radi podmirenja potreba stanovništva, gospodarstva i turista, naročito

u ljetnoj sezoni;

- podizanje razine komunalne opremljenosti prostora.

Poticajnim mjerama, uređenjem prostora, komunalnim opremanjem, razvojem prometnog sustava potrebno

je omogućiti daljnji razvoj poslovnih i društvenih djelatnosti.

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

prometna infrastruktura

Urbanističkim planom uređenja predviđaju se novi poslovno- stambeni, trgovački te javni i društveni sadržaji.

Postojeće autobusno stajalište na glavnoj mjesnoj ulici (GMU) izmjestit će se na primjerenu lokaciju

sjeveroistočno od sadašnje, na mjestu koje se koristilo kao neregulirani parkirališni prostor.

Priključenje novih zona izgradnje na javnu prometnu mrežu treba ostvariti izgradnjom nove ostale ulice OU2

koja omogućuje kvalitetan pristup na dio budućih građevnih čestica.

Širinu kolnika novih prometnica potrebno je prilagoditi planiranim sadržajima namijenjenim za javnu i

društvenu djelatnost kao i za novu zonu stanogradnje.

Povezivanje planiranog dječjeg vrtića potrebno je osigurati s ostale ulice (OU1), uređenjem prometnice, tj.

izgradnjom pločnika i bankine duž cijele OU1 unutar obuhvata Plana.

Izgradnjom pješačkih nogostupa uz postojeće i uz nove prometnice, postići će se fizičko odvajanje kolnog i

pješačkog prometa i ujedno veća razina sigurnosti prometa.

energetska infrastruktura

Novu distributivnu mrežu naponskog nivoa 0,4 kV i 20 kV potrebno je izvesti na način da se budućim kupcima

osigura kvalitetno i sigurno napajanje.

Nove 20 kV vodove za potrebe napajanja buduće trafostanice unutar obuhvata Plana treba graditi podzemnim

kabelima, a trafostanicu 20/0,4 kV za kabelski priključak na 20 kV i 0,4 kV kabelski rasplet. Novu niskonaponsku

mrežu također treba razvijati podzemno.

Buduću javnu rasvjetu graditi u skladu s novim potrebama osvijetljenosti, izvedenu odvojeno od niskonaponske

mreže.



sustav elektroničkih komunikacija

Planiranom gradnjom poslovno-stambenih, trgovačkih te javnih i društvenih sadržaja ukazuje se potreba za priključivanjem istih na javnu komunikacijsku mrežu, koju je neophodno graditi kao distributivnu kabelsku kanalizaciju u sklopu javnih prometnih površina.

Planirane građevine potrebno je priključiti na komunikacijsku infrastrukturu gradnjom kabelske kanalizacije do svake građevine.

Konačni cilj je omogućiti korisniku širokopojasne usluge velikih brzina.

vodoopskrba

Rješenjem vodoopskrbe treba osigurati redovitu opskrbu vodom za potrebe planiranih sadržaja, odnosno za

potrebe stanovnika, zaposlenika, korisnika i posjetilaca zone, kao i za protupožarnu zaštitu.

Vodoopskrba je osigurana iz vodospreme "Kokanj" koja se puni ovisno o dobu godine ili preko cjevovoda Krčki

most – Brgud iz pravca kopna ili iz pravca izvorišta Ponikve.

Iz istog vodoopskrbnog sustava je potrebno osigurati i protupožarnu zaštitu poslovne zone izgradnjom

nadzemnih hidranata.

Postojeće cjevovode na području obuhvata plana preložiti u planirane prometnice.

sustav odvodnje

Za čitavo obalno područje Primorsko-goranske županije usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, što znači da se

posebno odvode otpadne komunalne vode, a posebno oborinske vode.

Posebno je značajna realizacija sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda te odvodnje oborinskih voda

zatvorenim sustavom s prometnica i parkirališta.

Rješenjem odvodnje sanitarne otpadne vode treba osigurati spoj svih planiranih sadržaja na javni sustav

odvodnje kojim će se prikupljena sanitarna otpadna voda odvesti na pročišćavanje na Uređaj za pročišćavanje

naselja Malinske i Njivica „Ćuf“.

Rješavanje odvodnje oborinske vode planirati na građevnim česticama građevina unutar plana upuštanjem

oborinskih voda u tlo, na način da se spriječi plavljenje susjednih čestica.

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti područja

Kompleksnim pristupom, moguće je ostvariti kvalitetno korištenje, unapređivanje i zaštitu prostora s ciljem

povećanja kvalitete života stanovništva.

Očuvanje prostornih posebnosti dijela naselja posebno uključuje:

- osigurati prožimanje planiranih poslovnih i društvenih sadržaja s pješačkim i zelenim prostorima,

- planirati nove drvorede između glavne mjesne ulice i granice nove izgradnje,

- sačuvati i bolje opremiti postojeće i nastaviti djelomično izgrađene pješačke površine.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA PODRUČJA

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Racionalno korištenje i zaštita prostora se sagledava u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću

stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i

ambijentalnih cjelina.



Glavni su ciljevi gospodarskog razvoja uključuju povećanje prodaje roba i usluga, podizanje razine proizvodnosti

intelektualnog i izvršnog rada, povećanje profitabilnosti i porast životnog standarda, a pravce razvoja definiraju

glavne djelatnosti koje čine okosnicu razvoja i daju veći udio domaćeg bruto proizvoda, zaposlenosti i

investicija. Razvojni ciljevi koji mogu svoj prostorni okvir ostvariti na dijelu naselja Njivice su:

- racionalno korištenje prostora te potpunije reguliranje imovinsko-pravnih, zemljišnih, prostornih i

lokacijskih uvjeta;

- uređenje prostora koji će omogućiti izgradnju centralnih sadržaja naselja;

- planiranje građevnih struktura treba provesti na način da se organizacijom i namjenom površina racionalno

koristi prostor, ali i da se oblikuje nova izgrađena struktura koja će, u kombinaciji s uređenjem čestica, biti

perceptivno prihvatljiva i neagresivna u prostoru,

- prije svega se naglašava potreba da se kroz uvjete gradnje, korištena i uređenja prostora osigura sklad u

prostoru,

- pripremom i uređenjem područja ispuniti osnovni preduvjet za realizaciju planiranih programa,

- osiguranje uvjeta kojima će se podići razina pokrivanja društvenih potreba,

- održavanje ekološke stabilnosti i unapređenje stanja okoliša i životnih uvjeta.

2.2.2. Unapređenje uređenja područja i komunalne infrastrukture

Uređenjem područja potrebno je osigurati prostorne, prometne, infrastrukturne, ekološke i druge uvjete za

usklađeni razvoj i organizaciju planiranih djelatnosti.

Organizacija područja i planirane površine za građenje trebaju udovoljiti kriterijima očuvanja prostora i okoliša

te istovremeno kriterijima organizacije planiranih sadržaja.

Potrebno je planirati nove drvorede između glavne mjesne ulice i gradivog dijela čestice.

Gradnju na obuhvaćenom području je potrebno planirati u skladu sa Zakonom, na uređenom građevinskom

zemljištu je područje potrebno opremiti pristupnim prometnicama, vodovodnom mrežom, elektroopskrbnom

mrežom, TK mrežom i mrežom odvodnje otpadnih voda.

Priključenja treba planirati na način da se u najvećoj mjeri koriste postojeće prometne površine i postojeća

mreža komunalne infrastrukture naselja.

U sklopu obuhvaćenog područja je potrebno racionalno odrediti minimalne, nužno potrebne prometne

površine i komunalne mreže.

Rješenjem vodoopskrbe treba osigurati redovitu opskrbu vodom za potrebe planiranih poslovnih i društvenih

djelatnosti, za potrebe zaposlenika, posjetilaca i stanovnika, kao i za protupožarnu zaštitu.

Sve otpadne vode (sanitarne, tehnološke i oborinske) koje će se pojaviti na obuhvaćenom području treba

zbrinuti sukladno posebnim propisima.

Rješenjem elektroopskrbe je potrebno osigurati sigurnu dobavu i opskrbu i dovoljne količine električne energije

za planirane potrošače u zoni.

Prometnice u zoni je potrebno opremiti ekološkom javnom rasvjetom.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA

Programski elementi za gradnju i uređenje prostora su utvrđeni sukladno ciljevima prostornog uređenja i

Programa centralnih i javnih sadržaja naselja Njivice.



Prostorna organizacija, izgradnja i uređenje područja u cijelosti će se planirati na način da se ostvari skladna

cjelina graditeljske strukture novog centra naselja.

Program izgradnje i uređenja prostora uključuje cjelovito uređenje danas neuređenog i neizrađenog prostora

obuhvata.

Uređenjem područja potrebno je osigurati prostorne i druge preduvjete za razvoj planiranih poslovnih te javnih

i društvenih djelatnosti te pratećih i komplementarnih sadržaja i time osigurati povećanje zaposlenosti i

prihoda. To ujedno znači da je u obuhvatu plana potrebno planirati arhitektonski kvalitetne zahvate nove

gradnje i uređenja prostora.

Za ovaj je prostor od posebne važnosti kvalitetno oblikovanje građevina. Osnovne tehnike i materijali koji će

biti korišteni pri građenju i uređenju će biti suvremeni, kvalitetni i estetski primjereni.

Svi zahvati u prostoru će biti izvedeni na način da se u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na okoliš te da se štite

vrijednosti krajobraza. To se jednako odnosi na elemente prometne i komunalne infrastrukture kao i na

planirane građevine i uređene površine.

Potrebno je ostvariti kvalitetno korištenje, unapređenje i zaštitu prostora i ujedno povećanja kvalitete života

stanovništva.

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

Namjena površina na području obuhvata plana određena je u kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i

namjena površina i određuje se kako slijedi:

- Mješovita namjena - pretežito poslovna (M2)

- Javna i društvena namjena – zdravstvena (D3)

- Javna i društvena namjena –predškolska (D4)

- Javna i društvena namjena – školska (D5)

- Poslovna namjena - pretežito trgovačka (K2)

- Prometne površine:

a) glavna mjesna ulica (GMU)

b) ostala ulica (OU1 i OU2)

Namjena površina razgraničena je na površine za javne namjene te na površine za druge namjene.

Površine za javne namjene, čije je korištenje namijenjeno svima pod jednakim uvjetima su prometne površine.

Na površini Mješovite namjene-pretežito poslovne (M2) planirana je gradnja višestambenih građevina

stambene i stambeno-poslovne namjene s podzemnom garažom.

Na površini Javne i društvene namjene - zdravstvene (D3) planirana je gradnja građevine ambulante opće

medicine i kompatibilnih javnih i društvenih sadržaja.

Na površini Javne i društvene namjene - predškolske (D4) planirana je gradnja građevine predškolske ustanove

(dječjeg vrtića i jaslica) zajedno s pomoćnim sadržajima u funkciji osnovne namjene.

Na površini Javne i društvene namjene - školske (D5) planirana je gradnja građevine područne osnovne škole

zajedno s pomoćnim sadržajima u funkciji osnovne namjene.

Na površinama koje uključuju površine mješovite namjene – pretežito poslovne (M2) te javne i društvene

namjene – zdravstvene (D3) i školske (D5), planira se organizacija novog centra naselja.



Na površini Poslovne namjene – pretežito trgovačke (K2) planirana je gradnja građevine za trgovačku djelatnost

s pomoćnim sadržajima u funkciji osnovne namjene.

Na području Prometne površine planirana je gradnja i rekonstrukcija prometnih površina i građevina u funkciji

osiguranja prilaza i priključivanja građevnih čestica u zoni na javnu prometnu površinu te povezivanja novog

centra naselja s ostatkom naselja Njivice.

Površina glavne mjesne ulice GMU obuhvaća dio Ulice kralja Tomislava - kolnik, obostrani nogostup i autobusno

stajalište (BUS), uključujući i vodove komunalne i elektroničke komunikacijske infrastrukture.

Površina ostale ulice OU1 namijenjena je uređenju dijela ulice Vladimira Nazora, uključujući i vodove

komunalne i elektroničke komunikacijske infrastrukture.

Površina ostale ulice oznake OU2 namijenjena je izgradnji pristupne ulice od Ulice kralja Tomislava do

planiranih namjena oznaka M2, D3, K2 i zajedničkoj podzemnoj garaži, uključujući i vodove komunalne i

elektroničke komunikacijske infrastrukture.

Na površinama svih namjena dozvoljeno je graditi i rekonstruirati prometnu, elektroničku i komunalnu mrežu

s pripadajućim građevinama i površinama te uređivati pješačke i zelene površine.

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA

Urbanističkim planom uređenja obuhvaćeno je ukupno 1,81 ha zemljišta. Osnovna struktura namjene površina

je prikazana u slijedećoj tablici.

Tablica 1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

br. oznaka

namjene namjena i način korištenja površina m2 ha %

1. M2 mješovita – pretežito poslovna 6.925 0,69 38,19

2. D3 javna i društvena - zdravstvena 880 0,09 4,85

3. D4 javna i društvena - predškolska 2.320 0,23 12,80

4. D5 javna i društvena - školska 3.034 0,30 16,73

5. K2 poslovna – pretežito trgovačka 1.449 0,15 7,99

6. GMU, OU1, OU2

prometne površine 3.524 0,35 19,44

1.-6. ukupno u obuhvatu plana 18.132 3,22 100

3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

Zemljište planirano za građenje treba biti opremljeno prometnom i komunalnom infrastrukturom. Pri izradi

projekta prometnica preporuča se objedinjena izrada projekata komunalne infrastrukture i elektroničke

komunikacijske mreže.

Planirana prometna mreža i prometno rješenje prikazano je kartografskim prikazom broj 2.1. Prometna i ulična

mreža.

Prometni sustav obuhvaćenog područja čine kolne prometne površine.

Cestovni prometni sustav čine postojeće i planirane ceste (ulice) razvrstane prema važnosti, odnosno prema

funkciji koju imaju unutar planiranog prometnog sustava.



Organizacija cestovnog prometa unutar obuhvaćenog područja planira se tako da se svim planiranim zonama

osigura izravan kolni i pješački pristup s postojeće ili planirane ceste te da se zone povezuju međusobno na

odgovarajući način.

Unutar građevne čestice građevina osnovne infrastrukture - prometne namjene moraju biti smješteni svi

sastavni dijelovi građevine uključujući potporne zidove s temeljima te objektima za odvodnju oborinskih voda

kao i ostala komunalna infrastrukturna mreža. Dozvoljava se usklađenje granice građevne čestice prema

optimalnom tehničkom rješenju.

Planom su unutar obuhvaćenog područja osigurane površine i predviđeni osnovni pravci prometnog sustava

koji čine:

- glavna mjesna ulica GMU (nogostup i autobusno stajalište) – županijska cesta 5084 – Ulica kralja Tomislava,

- ostala ulica OU1 –Ulica Vladimira Nazora,

- ostala ulica OU2 – planirana prometnica.

Postojeće ulice

Ulica kralja Tomislava dio je županijske ceste 5084. Na dijelu koje se nalazi unutar obuhvata plana prometnica

ima dvije prometne trake, a planira se dodatni lijevi skretač iz smjera sjeveroistoka kako bi pristup OU2 bio

moguć, a ostatak prometa protočan. Uz južni kolni trak formirano je autobusno ugibalište koje će se izmjestiti

na primjerenu lokaciju unutar obuhvata, sjeveroistočno od sadašnje lokacije. Prometnica ima obostrani

pješački nogostup. Prometno rješenje prikazano je u Kartogramu 1. koji je sastavni dio ovog Obrazloženja.

Postojeća Ulica Vladimira Nazora, kojom se ulazi u obuhvaćeno područje sa zapadne strane, polazi od spoja sa

županijskom cestom 5084 i nastavlja se dvosmjerno, izvan obuhvata Plana. Planira se koristiti kao dio ostale

ulice OU1 koja vodi prema dijelu planiranih sadržaja. Prometnica ima pješački nogostup samo uz raskrižje s

Ulicom kralja Tomislava te se planira nogostup i bankina punom dužinom prometnice u obuhvatu kako bi se

ostvario zadovoljavajući prometni i pješački standard.

Planirana ulica

Planirana ostala ulica OU2 čini osnovni prometni pristup dijelu sadržaja unutar obuhvata plana, kako za kolni

tako i za pješački promet. Polazi od postojeće županijske ceste 5084 do površine M2 u duljini od cca 45 m te

je planirana kao slijepa ulica s okretištem za osobna vozila.

S nogostupa ostale ulice OU2 planira se ostvariti pješačko povezivanje na površinu M2, a s nje i na D5.

Tehnički elementi za gradnju i uređenje ulica u obuhvatu plana

Tehnički elementi za gradnju i rekonstrukciju prometne mreže utvrđuju se kako slijedi:

- za rekonstrukciju glavne mjesne ulice oznake GMU:

a) najmanja širina pješačkog nogostupa iznosi ukupno 1,50 m, a uz zonu K2 najmanje 4 m,

b) zadržava se postojeći uzdužni nagib prometnice,

c) visina slobodnog prometnog profila iznosi 4,50 m.

- za uređenje ostale ulice oznake OU1:

a) najmanja širina prometnog traka iznosi 3,00 m,



b) pješački nogostup se izvodi obostrano, širina lijevog nogostupa i desnog nogostupa na potezu

nakon raskrižja s kolnim odvojkom (odvojak Ulice kralja Tomislava) iznosi najmanje 1,50 m,

c) najveći uzdužni nagib iznosi 12%,

d) visina slobodnog prometnog profila iznosi 4,50 m.

- za uređenje ostale ulice oznake OU2:

a) najmanja širina prometnog traka iznosi 2,75 m,

b) pješački nogostupi se izvode obostrano, a najmanja širina istočnog nogostupa iznosi 1,50 m,

c) najveći uzdužni nagib iznosi 12%,

d) visina slobodnog prometnog profila iznosi 4,50 m.

Smještaj vozila na građevnoj čestici

Parkirališna/garažna mjesta moraju se osigurati u sklopu svake građevne čestice, a njihov broj se određuje na

sljedeći način:

- s obzirom na veličinu stana:

a) za jedan stan do 50 m2 potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

b) za jedan stan veći od 50 m2 potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta.

- s obzirom na vrstu djelatnosti:

a) za poslovne prostore (uredi, ordinacije, agencije i dr.), na 50 m2 bruto površine potrebno je

osigurati jedno parkirališno mjesto,

b) za trgovačku namjenu, na 50 m2 radne površine potrebno je osigurati jedno parkirališno

mjesto,

c) za zdravstvenu namjenu, na 50 m2 bruto površine potrebno je osigurati jedno parkirališno

mjesto,

d) za uslužnu namjenu, na 20 m2 bruto površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

e) za ugostiteljske prostore, na 5 sjedala potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

f) za društvenu, kulturnu i sakralnu namjenu, na 10 sjedala potrebno je osigurati jedno

parkirališno mjesto,

g) za školsku namjenu, na 1 učionicu potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta,

h) za predškolsku namjenu, na 10 djece prema normativnom kapacitetu ustanove vrtića

potrebno je osigurati 1 parkirališno mjesto.

Iznimno, ako potreban broj parkirališta nije moguće osigurati na građevinskoj čestici može se osigurati na

javnom parkiralištu ili u garaži u dijelu za javno korištenje, udaljenima najviše 200 m.

Otvoreno parkiralište potrebno je ozeleniti sadnjom stablašica na način da se zasadi najmanje jedno stablo na

četiri parkirališna mjesta.

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

Zemljište u obuhvatu, planirano za građenje treba biti opremljeno prometnom i komunalnom infrastrukturom.

Preporuča se objedinjena izrada projekata komunalne infrastrukture i distribucijske telekomunikacijske

kanalizacije i to pri izradi projekta prometnica.

Gradnju instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima i

kartografskim prikazima plana, br. 2.2. - 2.4.



Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim

propisima.

Trase mreža treba, gdje god je moguće, voditi javnim površinama. U projektiranju i realizaciji instalacija,

objekata i uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja, ukoliko ne narušavaju uvjete

korištenja javnih prometnih površina i građevnih čestica.

3.5.1. Elektroničke komunikacije

U obuhvatu Plana postoji izgrađena podzemna elektronička komunikacijska infrastruktura, građena dijelom

kao distributivna kabelska kanalizacija, u nju su uvučeni telekomunikacijski kabeli, dijelom kao kabeli koji su

položeni samostalno u zemlju.

U pločniku planiranog raskrižja GMU i ostale ulice OU2, planira se postavljanje DTK zdenca D2, a postojeću DTK

potrebno je provesti kroz planirani zdenac kako bi se telekomunikacijska infrastruktura dijelom mogla

preusmjeriti prema planiranim površinama, a dijelom zadržati postojeći pravac.

Također, u pločniku postojećeg raskrižja između dvaju odvojaka Ulice kralja Tomislava na zapadnoj strani

obuhvata Plana, potrebno je postaviti DTK zdenac D1, a postojeću DTK potrebno je provesti kroz planirani

zdenac kako bi se telekomunikacijska infrastruktura dijelom mogla preusmjeriti prema planiranim površinama,

a dijelom zadržati postojeći pravac.

Planirani DTK sastoji se od DTK zdenaca D2 i D1 te PEHD cijevi promjera 50 mm.

DTK koja se prostire rubnim dijelovima obuhvata prostora, kako je gore navedeno, potrebno je zaštiti, a po

potrebi i izmaknuti.

3.5.2. Elektroopskrba

Procjena konzuma

Napajanje električnom energijom zone ovog plana osigurano je na 20 kV naponskom nivou iz TS 110/20 kV Krk,

koja je smještena izvan granica plana. Kapacitet navedene TS iznosi 2x20 MVA. Vršno opterećenje TS 110/20

kV Krk iznosi cca 25 MW što znači da trafostanica ima dovoljno rezervnog kapaciteta za cijelo konzumno

područje koje napaja.

Procjena opterećenja unutar zone plana izvršena je na temelju iskazanih površina, njihove namjene i odabranih

specifičnih opterećenja. Očekivano opterećenje po površinama iznosi:

Namjena površine snaga (kW)

K2 - trgovina 100

D3 - ambulanta 50

D4 – dječji vrtić 100

D5 – osnovna škola 100

M2 - poslovno stambeni sklop 150

UKUPNO 500

Očekivano neistovremeno vršno opterećenje zone plana procjenjuje se na 500 kW, dok se istovremeno vršno

opterećenje, uz odabir faktora istovremenog opterećenja od 0,6, očekuje na nivou 300 kW.



Unutar granica obuhvata ovog plana planirana je nova trafostanica 20/0,4 kV Peharček 3. Lokacija ove

trafostanice s priključnim 20 kV kabelima ucrtana je načelno, u kartografskom prikazu broj 2.2. Komunalna i

infrastrukturna mreža . elektroenergetika.

Planirana trafostanica gradit će se kao slobodnostojeća građevina. Kapacitet trafostanice odredit će se u toku

izrade projektne dokumentacije.

Buduća trafostanica mora imati osiguran trajni pješački pristup i pristup vozilom za slučaj zamjene - popravka

opreme.

Za trafostanicu je potrebno formirati novu građevnu česticu. Trafostanica mora biti minimalno udaljena 1 m

od granice čestice i 2 m od pristupnog kolnika.

Planirana trafostanica 20/0,4 kV interpolirat će se u srednjenaponsku mrežu s 20 kV podzemnim kabelima.

Prilikom izrade projektne dokumentacije moguća su eventualna odstupanja od predviđene trase, što će kroz

projekte biti obrazloženo. Točna trasa odredit će se po određivanju mikrolokacije trafostanice.

Nova niskonaponska mreža unutar granica plana izvodit će se podzemnim kabelima.

3.5.3. Javna rasvjeta

Javna rasvjeta pristupnih cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješit će se zasebnim projektima. Isti će

definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te

traženi nivo osvijetljenosti. Javna rasvjeta će se razvijati kao samostalna na zasebnim metalnim stupovima

povezanim podzemnim kabelima.

3.5.4. Vodoopskrba

Na području obuhvata izvedena je mreža javnih cjevovoda.

Planirano je da se na dijelu planirane prometnice (OU2) te na dijelu Ulice Vladimira Nazora, gdje nije izvedena

vodoopskrbna mreža, polože cjevovodi od ductil cijevi minimalnog promjera DN100.

U kartografskom prikazu broj 2.4. Komunalna i infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja prikazane su

planirane trase cjevovoda, uz napomenu da je iste moguće usklađivati prema terenskim prilikama, faznosti

gradnje, imovinsko pravnim uvjetima te ostalim uvjetima gradnje.

Planirane trase cjevovoda gradit će se za potrebe vodoopskrbe i za protupožarne potrebe. Za protupožarne

potrebe treba ugraditi hidrante prema „Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara“ (NN br.8/06).

Norma potrošnje stanovnika unutar područja mješovite namjene može se usvojiti 250 l/stan/dan, dok se norma

za zaposlene predviđa od 50-80l/stan/dan. Kod dimenzioniranja vodovoda treba uzeti u obzir protupožarnu

količinu vode u vrijednosti od minimalno 10l/s.

Cijevi se polažu u iskopani kanal dubine 100-150 cm na za to pripremljenu posteljicu debljine 10 cm. Cijevi se

u debljini od 30 cm iznad tjemena zatrpavaju pijeskom, a ostatak rova nabijenim materijalom iz iskopa (max.

zrno 10 cm).

Sva čvorna mjesta, zasuni, odzračni ventili, muljni ispusti smještaju se u okna. Okna moraju imati poklopac

veličine 600x600 mm i moraju biti odgovarajuće nosivosti ovisno o mjestu ugradnje.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja trebaju se poštivati

tehnički uvjeti o međusobnoj udaljenosti pojedinih instalacija te načinu izvedbe i zaštiti križanja.



Izrađivači projekata gradnje cjevovoda dužni su hidrauličkim proračunom dokazati potrebne količine sanitarne

– potrošne i protupožarne vode postojećih i novih sadržaja te na osnovu toga dimenzionirati cjevovode.

HIDRAULIČKI RAČUN

POTROŠNJA VODE

Predviđene količine su okvirne te se tijekom izvođenja planiranih sadržaja određuju prema stvarnom

programu, sukladno uvjetima iz UPU-a.

POTROŠAČI BROJ Osoba

DNEVNA POTROŠNJA

l / dan

UKUPNA DNEVNA POTROŠNJA

l / dan

K2 - TRGOVINA 10 (zaposleni) 70 700,00

K2 - TRGOVINA 30 (posjetitelji) 15 450,00

D3 - AMBULANTA 10 (zaposleni) 70 700,00

D3 - AMBULANTA 30 (posjetitelji) 15 450,00

D4 – DJEČJI VRTIĆ 16 (zaposleni) 70 1.120,00

D4 – DJEČJI VRTIĆ 70 (djeca) 120 8.400,00

D5 – PODRUČNA ŠKOLA 10 (zaposleni) 70 4.900,00

M2 – POSLOVNO-STAMBENI SKLOP 144 (stanari) 250 36.000,00

M2 – POSLOVNO-STAMBENI SKLOP 40 (zaposleni) 50 2.000,00

UKUPNO: 55.420,00

Qmax,h= (Qdn * Kh) / (T * 3600)

Qmax,h maksimalna satna potrošnja

Qdn dnevna protoka

Kh koeficijent satne neravnomjernosti

T broj sati rada

Qmax,h = (36.000,00 * 1,80*2,30) / (24 * 3600) + (19.420 * 1,80*2,30) / (8 * 3600)

= 1,73 +2,79

= 4,52 l/s

Potreba za protupožarnom vodom iznosi:

Qpožar = 10,0 l/s

UKUPNO:

sanitarna potrošna + požar

Qmax,h = 4,52+10,00 = 14,52 l/s

DOVODNI CJEVOVOD:

ODABRANI PROFIL DN 100

v= 1,85m/s

ʎ = 0,0191



I=332,9%

Minimalni dovodni profil: DN100mm

3.5.5. Odvodnja otpadnih voda

sanitarne i oborinske otpadne vode

Unutar granica obuhvata izgrađena je mreža javne odvodnje otpadne sanitarne i oborinske vode. Sustav je

razdjelnog tipa.

Planirana odvodnja je razdjelnog tipa kako je prikazano u kartografskom prilogu broj 2.4. Komunalna i

infrastrukturna mreža – vodoopskrba i odvodnja.

Planirane trase se mogu usklađivati s terenskim prilikama, faznosti gradnje, imovinsko pravnim uvjetima, kao i

ostalim uvjetima gradnje nakon izrade projekata novih cesta te geodetskog snimka postojećih cesta. Mrežu

odvodnje otpadnih voda potrebno je voditi javnim površinama, a samo izuzetno, gdje to uvjetuje konfiguracija

terena voditi i drugim površinama, kako bi se izbjeglo prepumpavanje, odnosno gradnja crpnih stanica.

Sukladno Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (Službene novine PGŽ broj

17/2007) obuhvat Plana nalazi se izvan zone sanitarne zaštite, a prema podacima iz Informativnog sustava

Hrvatskih voda na području obuhvata Plana nema registriranih vodotoka koji su u sustavu upravljanja Hrvatskih

voda.

sanitarna otpadna voda

Unutar obuhvata plana predviđena je izgradnja razdjelne kanalizacijske mreže.

U planiranoj ulici OU2 postavit će se kolektor sanitarne otpadne vode koji će se spojiti na postojeći kolektor u

Ulici kralja Tomislava DN300.

U Ulici Vladimira Nazora dograditi će se postojeći kolektor.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvesti nepropusnim cijevima najmanjeg profila 250mm. Na svim mjestima

promjene nivelete u horizontalnom ili vertikalnom smislu, na mjestima priključaka te na svakih 40-80 m

predvidjeti revizijsko okno.

Rješenje javne kanalizacije planirano je gravitacijski.

Ako neki od objekata ne može ostvariti gravitacijski priključak na sustav javne kanalizacije, potrebno je izgraditi

internu crpnu stanicu koja je u vlasništvu vlasnika građevine i isti je dužan izgraditi je i održavati.

Prilikom izrade projektne dokumentacije potrebno je pridržavati se važećih odluka i propisa iz C priloga plana,

točke 3. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana i iz točke 4. Zahtjevi

javnopravnih tijela iz članka 90. Zakona.

Sve otpadne vode prije ispusta u sustav javne odvodnje pročistiti do potrebne kvalitete.

Kanalizaciju izvesti od PEHD rebrastih cijevi ili drugih odgovarajućih materijala minimalnog promjera 250 mm.

PRORAČUN:

Predviđene količine su okvirne te se tijekom izvođenja planiranih sadržaja određuju prema stvarnom

programu, sukladno uvjetima iz UPU-a.

Maksimalna satna opterećenje mreže Qmax,h

Sanitarna otpadna voda:



Qmax,h = 4,52 l/s

Količina se povećava za 30% tuđih voda. Tako da glavni odvodni cjevovod treba dimenzionirati na Q = 5,88 l/s.

Minimalni promjer za glavni odvodni cjevovod predviđa se 250.

oborinska otpadna voda

U sjevernom dijelu obuhvata u Ulici kralja Tomislava izgrađen je oborinski kolekor DN250.

Planira se izgradnja novih kolektora odvodnje oborinske vode po trasama novih prometnica (OU2) te u trupu

postojeće prometnice - Ulica Vladimira Nazora.

Oborinske otpadne vode s prometnih površina potrebno je rješavati lokalno, upuštanjem voda u teren putem

retencijskih i upojnih građevina.

Oborinska voda s građevnih čestica građevina treba se zbrinjavati lokalno na samim česticama preko upojnih

građevina.

Oborinske vode s parkirališnih površina iznad 1000 m2 prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko

separatora-taložnika, odnosno odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja i ispuštati

neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

Predviđene cijevi sanitarne i oborinske otpadne vode postavljaju se u iskopani kanal na pješčanu posteljicu

debljine 10cm. Nakon postave cijevi iste se zatrpavaju pijeskom u debljini od 30 cm. Preostali dio rova do

kolničke konstrukcije zatrpava se materijalom iz iskopa (max. zrno 10 cm). Na svim mjestima promjene nivelete

u horizontalnom ili vertikalnom smislu te na svakih 40 m predvidjeti reviziono okno.

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

Unutar obuhvata plana osnovna namjena prostora određuje i uvjete korištenja, uređenja i zaštite pojedinih

površina i cjelina.

Građevne čestice se uređuju i koriste u skladu s odredbama za provođenje ovog plana a u osnovi su definirane

slijedeći načela oblikovanja kvalitetnog urbanog prostora.

Točan smještaj i oblik površina i građevina/uređaja potrebno je utvrditi projektnom dokumentacijom.

Planiranjem organizacije, uređenja i izgradnje područja u obuhvatu plana želi se postići kvalitetno oblikovanje

novog centra naselja.

U sklopu javnih prometnih površina i površina infrastrukturnih sustava uređuje se i gradi prometna i komunalna

infrastruktura potrebna za funkcioniranje planiranih sadržaja. Projektna dokumentacija i dinamika realizacije

pojedinih elemenata prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukture moraju biti

međusobno usklađeni.

Parkiranje vozila u zoni se planira na površini svake pojedine građevne čestice te u podzemnoj garaži, dovoljno

za potrebe planiranih sadržaja na čestici.

Općina Omišalj osigurava provedbu plana komunalnim opremanjem područja.

U provedbi plana potrebno je koristiti stručne podloge plana uključujući idejna rješenja prometnica i

komunalne infrastrukture te javnih zelenih površina radi sagledavanja cjeline područja i optimalnog uklapanja

pojedinačnog zahvata u prostor.

Nove građevine se mogu graditi na uređenom zemljištu. Građevna čestica mora imati osiguran kolni i pješački

pristup na javnu prometnu površinu - ulicu, propisan broj parkirnih/garažnih mjesta, priključak na propisani



sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, priključak na sustav vodoopskrbe i priključak na elektroenergetski

sustav kako je planirano ovim odredbama.

U sklopu građevnih čestica potrebno je sačuvati – zaštititi postojeće infrastrukturne koridore sve do osiguranja

zamjenskih vodova, kad se postojeći planiraju za ukidanje.

Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne

osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i

uređenja pojedine građevne čestice.

Ako je projektnom dokumentacijom i/ili parcelacijom građevnih čestica utvrđena građevna čestica površine

infrastrukturnog sustava, dozvoljeno je u istu uključiti dijelove površina infrastrukturnog sustava koji nisu u

obuhvatu planirane građevne čestice infrastrukturnog sustava te je tu površinu potrebno urediti kao površinu

zaštitnog zelenila, bukobran, pješačku i/ili biciklističku stazu, površinu za postavu reklama i oglasnih površina,

pješački i kolni nathodnik i pothodnik te površinu za vođenje komunalne infrastrukture.

Pored zahvata predviđenih grafičkim dijelom ovoga Plana, u funkciji razvoja i uređenja građevinskog područja

naselja, dozvoljavaju se zahvati gradnje i rekonstrukcije građevina/uređaja prometne, elektroničke

komunikacijske i komunalne mreže te uređenja javne i zaštitne zelene površine, koji nisu prikazani grafičkim

dijelom ovoga Plana.

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

opći uvjeti gradnje

Građevine se grade na način da površinom građevne čestice, veličinom građevine, smještajem i osiguranjem

osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih i drugih

planiranih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i na način da ne narušavaju uvjete života i stanovanja na

obuhvaćenom i kontaktnom području.

Građevine trebaju biti statički proračunate i dimenzionirane prema pravilima struke i kad je to propisano na

bazi geotehničkih istražnih radova te moraju zadovoljavati tehničke propise za građenje u seizmičkim

područjima.

Uvjeti smještaja i način gradnje građevina prikazani su u kartografskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje

gdje su prikazani regulacijski pravci i priključci na javnu prometnicu i komunalnu infrastrukturu.

Na prostoru u obuhvatu plana se mogu graditi višestambene stambene i stambeno-poslovne građevine s

podzemnom garažom, ambulanta opće medicine, dječji vrtić i jaslice, područna osnovna škola, građevina

trgovačke djelatnosti te prometne i građevine komunalne infrastrukture.

Grade se prema ovom planu i posebnim uvjetima tijela s javnim ovlastima.

Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne

osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na konkretni program izgradnje

i uređenja pojedine građevne čestice.

Sadržaji za obavljanje javne i društvene djelatnosti planiraju se unutar područja javne i društvene namjene, i

to: zdravstvene (D3), predškolske (D4) i školske (D5).

oblik i veličina građevnih čestica

U okviru površine pojedine namjene može se formirati jedna ili više građevnih čestica. Oblik i veličina građevne

čestice moraju biti dovoljni da osiguraju organiziranje svih potrebnih sadržaja: građevine, prometne i



manipulativne površine i parkirališta, pomoćni i glavni kolni i pješački ulaz, građevine individualne komunalne

infrastrukture, zelene površine, ograđivanje i drugo potrebno.

Površine koje ostaju izvan površina građevnih čestica, a površinom ili oblikom nisu pogodne za formiranje građevne čestice, mogu se koristiti za izgradnju prometne i komunalne infrastrukture, parkirališta ili za uređenje zelenila.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice se određuje za područje pojedine namjene.

Najveća dopuštena površina građevne čestice se određuje unutar površine određene namjene.

namjena građevina

Namjena građevina se određuje sukladno namjeni površina na području obuhvata plana.

veličina i površina građevina

Građevinom se smatra i složena građevina, odnosno više građevina - volumena na istoj građevnoj čestici

međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih.

Građevine se veličinom i površinom usklađuju s površinom i oblikom građevnom čestice.

Visina građevina se određuje od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom

najnižem dijelu do gornjeg ruba krovne konstrukcije, odnosno do gornjeg ruba krovnog vijenca, atike ili druge

završne konstrukcije krova.

smještaj građevina na građevnoj čestici

Građevine se grade u okviru površine planirane za građenje.

Smještaj građevine na građevnoj čestici mora, ovisno o namjeni građevine, omogućiti racionalnu organizaciju

poslovnog procesa, odnosno stanovanja, neometan kolni i pješački pristup i organizaciju protupožarnih

pristupa.

Građevina se smješta na građevnom pravcu koji se određuje najmanjom dozvoljenom udaljenošću od

regulacijskog pravca.

Gradivi dio građevne čestice utvrđuje se određivanjem građevnog pravca i udaljenosti od ostalih granica

građevne čestice.

Kad je udaljenost gradivog dijela građevne čestice od granice građevne čestice manja od polovice visine

građevine, obveza je tehničkom dokumentacijom dokazati da je konstrukcija građevine otporna na rušenje od

elementarnih nepogoda, da u slučaju ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote

ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Izvan gradivog dijela građevne čestice, na udaljenosti najmanje 3,0 m od granice građevne čestice mogu se

graditi nadstrešnica, pergola, konstrukcija i kolektori sunčane energije, terase, rekreacijska igrališta i površine,

dječja igrališta, otvoreni bazeni, vanjski roštilj i sl.

Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi ogradni i potporni zidovi, prometne kolne i pješačke

površine, prostori za manipulaciju, parkirališta, infrastruktura i sl.

oblikovanje građevina

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa

(osnovne i ostale građevine) primijeniti ista ili usklađena načela oblikovanja, boje i materijale završne obrade.



Mogu se izvoditi balkon, loggie i terase s providnom ili punom ogradom ili koritom za zelenilo.

Oblikovanje krova se određuje ovisno o tipologiji građevine. Na krovište je moguće ugraditi elemente za

prirodno osvjetljavanje, kolektore sunčane energije i fotonaponske paneli.

Primijeniti unificirani način isticanja natpisa, opreme prostora i sličnih detalja kao i unificirani način popločenja

neizgrađenih površina, koje se ne zadržavaju kao zelene površine i drugo.

uređenje građevnih čestica

Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih građevnih čestica i javnih prometnih

površina.

priključenje građevne čestice na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Građevna čestica mora biti priključena na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu; elektroopskrbu,

vodoopskrbu i na javnu kanalizaciju.

Priključci na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, označeni su u kartografskom prikazu broj 4.

Način i uvjeti gradnje, određuju se prema poglavlju 3.4. Prometna i ulična mreža, a na komunalnu infrastrukturu

prema poglavlju 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža, prema odgovarajućim odredbama za provođenje,

kartografskim prilozima br. 2.1. – 2.4. i 4. te posebnim uvjetima.

Građevna čestica se priključuje na prometnu površinu tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.

Kotu priključka građevne čestice na prometnu površinu potrebno je prilagoditi niveleti prilazne prometne

površine.

Svaka građevna čestica mora imati izravan kolni i pješački priključak na prometnu površinu, preporuča se širine

prilaza, najmanje 3,0 m odnosno 6,0 m. Jedna građevna čestica može imati više priključaka na prometnu

površinu.

Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar građevne čestice treba osigurati neometano odvijanje

prometa obzirom na vrstu djelatnosti kao i propisan prilaz vatrogasnih vozila.

osiguranje parkirnih ili garažnih mjesta

Na površini građevne čestice je potrebno osigurati dovoljan broj parkirnih ili garažnih mjesta prema poglavlju

3.4. Prometna i ulična mreža.

Gradnja građevina gospodarskih djelatnosti

Građevine gospodarskih djelatnosti se na području obuhvata plana smještaju na području površine poslovne

namjene – pretežito trgovačke (K2).

Gradnja građevina gospodarskih djelatnosti na površini poslovne namjene – pretežito trgovačke (K2) planirana

se prema slijedećim uvjetima.

- najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi 1200 m2,

- najveća dozvoljena površina građevne čestice odgovara veličini površine K2,

- planira se građevina trgovačke djelatnosti, namijenjene maloprodaji te uslužnim, uredskim, ugostiteljskim

i drugim pomoćnim sadržajima u funkciji osnovne namjene,

- aktivni sadržaji (prodajni prostori, ugostiteljski sadržaji, komunikacije i slično) obvezni su duž ukupnog

pročelja na građevnom pravcu prema glavnoj mjesnoj ulici (GMU), približno u razini njenog nogostupa,

- prostor za obavljanje skladišne, servisne i druge slične djelatnosti kao i odlaganje otpada organizira se

unutar dijela građevine koji je orijentiran na južni dio građevne čestice (gospodarsko dvorište) i koji prema



javnoj površini treba biti zatvoren (zidom, ostakljenim fasadnim elementima, rolo rešetkastim vratima i

slično),

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6,

- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 0,6,

- najveća dozvoljena katnost građevine iznosi jednu nadzemnu etažu, odnosno P,

- najveća dozvoljena visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi 5 m,

- ispred građevnog pravca, prema glavnoj mjesnoj ulici (GMU), obvezno je izgraditi nadstrešnicu visine do

3,5 m, duž najmanje 50% pripadajućeg pročelja,

- najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca iznosi 6 m,

- najmanja udaljenost građevine od ostalih granica građevne čestice iznosi 6 m, iznimno od južne granice 4

m,

- najmanja udaljenost nadstrešnice od ruba građevne čestice iznosi 2,5 m,

- planira se kvalitetno suvremeno oblikovanje građevine koja je gabaritima, strukturom, materijalom i

bojom primjerena mjerilu naselja u cilju ostvarenja skladne cjeline graditeljske strukture novog centra

naselja,

- na pročeljima zgrade i na pogodnom dijelu krova dozvoljeno je, prema tehničkim zahtjevima, postavljanje

sunčanih kolektora, fotonaponskih panela, konstrukcija za zaštitu od sunca te rasvjetne i slične

konstrukcije, a na dvorišnom pročelju i dimne, ventilacijske i slične konstrukcije,

- postavljanje antena, klima uređaja i drugih sličnih naprava i uređaja nije dozvoljeno, osim na krovu

građevine ili za to predviđenom i posebno oblikovanom dijelu pročelja na način da uređaji budu maskirani

transparentnom konstrukcijom,

- površinu građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca potrebno je urediti kao pješačku,

najmanje širine 6 m i u razini nogostupa glavne mjesne ulice (GMU),

- na pješačkoj površini građevne čestice uz nogostup glavne mjesne ulice (GMU) obvezno je posaditi

drvored visokih stablašica,

- stabla u drvoredu je potrebno saditi na međurazmaku od najviše 6 m, unutar površine čija širina iznosi

najmanje 1,0 m,

- izbor biljnih vrsta potrebno je odrediti unutar autohtonih vrsta stablašica,

- prilikom utvrđivanja smještaja drvoreda, potrebno je osigurati sigurnosni razmak između korijenja drveća

i podzemnih vodova javne, komunalne i druge infrastrukture

- raspored stabala u drvoredu prikazan je shematski u kartografskom prikazu br 3.1. Uvjeti korištenja,

uređenja i zaštite površina te će se detaljnije odrediti projektima uređenja okoliša građevina sukladno

potrebama za osiguranjem pješačkog, servisnog, vatrogasnog i sličnog pristupa građevinama,

- najmanje 20 % površine građevne čestice potrebno je urediti kao zelenu površinu, u što se uključuje

površina drvoreda,

- ogradu je dozvoljeno postaviti duž južne granice građevne čestice te na najmanjoj udaljenosti 6 m od

ostalih ulica (OU1 i OU2), a ograđivanje prema glavnoj mjesnoj ulici (GMU) nije dozvoljeno,

- najveća dozvoljena visina potpornog zida mjeri se od kote konačno uređenog terena i iznosi do 3,0 m uz

uvjet da se zid visine veće od 1,50 m obvezno izvodi terasasto, s terasom najmanje širine zelenila 1,0 m,

- na površini građevne čestice potrebno je osigurati parkirališna mjesta,

- građevna čestica mora biti priključena na prometnu površinu javne namjene i elektroničku komunikacijsku

i komunalnu infrastrukturu; elektroopskrbnu i vodoopskrbnu mrežu te na mrežu odvodnje sanitarnih

otpadnih voda,

- priključci na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu usklađuju se s visinskim elementima

prometnica i mogu se odrediti na drugoj odgovarajućoj poziciji duž granica građevne čestice, uz uvjet

kolnog priključka isključivo s ostale ulice (OU2),



- tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka)

sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima

utjecaj.

Gradnja zdravstvene građevine na površini javne i društvene - zdravstvene (D3) planira se prema slijedećim

uvjetima:


- najveća dozvoljena površina građevne čestice odgovara površini javne i društvene namjene – zdravstvene

(D3),

- planira se građevina ambulante opće medicine te turističke ambulante, ljekarne i drugih javnih i

društvenih sadržaja kompatibilnih osnovnoj namjeni,


- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,

- najveća dozvoljena katnost građevine iznosi dvije nadzemne etaže, odnosno P+1,



- najmanja udaljenost građevine od ostalih granica građevne čestice iznosi 6 m,


bojom primjerena mjerilu naselja u cilju ostvarenja skladne cjeline graditeljske strukture novog centra

naselja,

- na pročeljima zgrade i na pogodnom dijelu krova dozvoljeno je, prema tehničkim zahtjevima, postavljanje

sunčanih kolektora, fotonaponskih panela, konstrukcija za zaštitu od sunca te rasvjetne i slične

konstrukcije,




- prostor građevne čestice potrebno je urediti kao pješačku i zelenu površinu javnog korištenja koja je

približno u razini ostale ulice (OU2),

- najmanje 30 % površine građevne čestice urediti kao zelenu površinu, u što se uključuje površina

drvoreda,



- građevna čestica se ne ograđuje,

- na površini građevne čestice, odnosno u podzemnoj garaži, potrebno je osigurati parkirališna mjesta,



otpadnih voda,

- priključci na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu broj 4.

Način i uvjeti gradnje, određeni su načelno, usklađuju se s visinskim elementima prometnica i mogu se

odrediti na drugoj odgovarajućoj poziciji duž granica građevne čestice, uz uvjet kolnog priključka isključivo

s ostale ulice (OU2),



utjecaj.

Gradnja predškolske građevine na površini javne i društvene - predškolske (D4) planira se prema slijedećim

uvjetima:




- najveća dozvoljena površina građevne čestice odgovara površini javne i društvene namjene – predškolske

(D4),

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za zgradu, prostor za igru i aktivnosti u vanjskom

prostoru sve u skladu s važećim pedagoškim standardom, zelene površine, gospodarsko dvorište i dr,

- građevina mora biti namijenjena isključivo smještaju djece predškolskog odgoja,



- najveća dozvoljena katnost građevine iznosi dvije nadzemne etaže, odnosno S+1 ili P+1,





bojom primjerena mjerilu naselja u cilju ostvarenja skladne cjeline nove graditeljske strukture,




- hortikulturno je potrebno urediti najmanje 40% površine građevne čestice, u što se uključuje površina

drvoreda,

- visina ograde iznosi do 120 cm te se izvodi u kamenu ili kao zelena ograda (živica),






otpadnih voda,



odrediti na drugoj odgovarajućoj poziciji duž regulacijskog pravca i drugih granica građevne čestice,



utjecaj.

Gradnja građevine osnovne škole na površini javne i društvene - školske (D5) planira se prema slijedećim

uvjetima:


- najveća dozvoljena površina građevne čestice odgovara površini javne i društvene namjene – školske (D5),

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za zgradu, školski vrt i dvorište za odmor i rekreaciju,

igrališta, pješački pristup i školski trg sve u skladu s važećim pedagoškim standardom, zelene površine,

gospodarsko dvorište i dr,

- građevina mora biti namijenjena isključivo smještaju osnovnoškolske namjene,



- najveća dozvoljena katnost građevine iznosi dvije nadzemne etaže, odnosno P(S)+1,



- najmanja udaljenost građevine od granica građevne čestice iznosi 6 m,



- najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi 12 m,

- planira se kvalitetno suvremeno oblikovanje građevine koje je gabaritima, strukturom, materijalom i

bojom primjerena mjerilu naselja u cilju ostvarenja skladne cjeline nove graditeljske strukture,




- hortikulturno je potrebno urediti najmanje 30 % površine građevne čestice, u što se uključuje površina

drvoreda,

- visina ograde iznosi do 120 cm te se izvodi u kamenu ili kao zelena ograda (živica),

- najveća dozvoljena visina potpornog zida mjeri se od kote konačno uređenog terena i iznosi do 3,0 m, uz





otpadnih voda,






utjecaj.

Gradnja stambenih građevina na površini mješovite – pretežito poslovne (M2) planira se prema slijedećim

uvjetima:

- grade se kao sklop novog centra naselja sa zajedničkom podzemnom garažom i uređenim zelenim i

pješačkim površinama javnog korištenja na krovu garaže,


- najveća dozvoljena površina građevne čestice odgovara površini mješovite namjene – pretežito poslovne

(M2),

- prizemlje stambene i stambeno-poslovne građevine je obvezno poslovne namjene kompatibilne

stanovanju ili javne i društvene namjene,

- stambeno-poslovna višestambena građevina ima stambene prostore na više od 50 % ukupne građevinske

bruto površine,

- pojedina građevina može imati 7 do 12 stambenih jedinica,



- dio građevine iznad etaže prizemlja dozvoljeno je graditi kao jedan ili više volumena najveće tlocrtne

izgrađenosti 200 m2 u svakoj etaži,

- najveća dozvoljena katnost građevine iznosi tri nadzemne etaže, odnosno P+2 kata,

- drugi kat se dozvoljava isključivo kao uvučen u odnosu na pročelje prema moru, za najmanje 2,5 m gdje

se dozvoljava izvedba terase s pergolom,

- najveća dozvoljena visina nadzemnih etaža građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena, najniže

kote krova garaže, iznosi 10 m,





- planira se kvalitetno suvremeno oblikovanje građevina koje su gabaritima, strukturom, materijalom i

bojom primjerene mjerilu naselja u cilju ostvarenja skladne cjeline graditeljske strukture novog centra

naselja,

- na krovu građevine dozvoljava se postava sunčanih kolektora, uređaja za ventilaciju i klimatizaciju ali pod

uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine,

- prostor na krovu garaže, između granice građevne čestice i nadzemnog dijela građevine potrebno je

urediti kao pješačku površinu s trgom najmanje površine 1000 m2 i zelenu površinu javnog korištenja,

- na površini građevne čestice uz nogostup glavne mjesne ulice (GMU) obvezno je posaditi drvored visokih

stablašica,

- stabla u drvoredu je potrebno saditi unutar površine čija širina iznosi najmanje 1,0 m,

- izbor biljnih vrsta potrebno je odrediti unutar autohtonih vrsta stablašica,

- prilikom utvrđivanja smještaja drvoreda, potrebno je osigurati sigurnosni razmak između korijenja drveća

i podzemnih vodova javne, komunalne i druge infrastrukture

- raspored stabala u drvoredu prikazan je shematski u kartografskom prikazu broj 3.1. Uvjeti korištenja,

uređenja i zaštite površina te će se detaljnije odrediti projektima uređenja okoliša građevina sukladno

potrebama za osiguranjem pješačkog, servisnog, vatrogasnog i sličnog pristupa građevinama,

- pješačke površine potrebno je izvesti s primjerenom završnom obradom hodne površine te s javnom

rasvjetom,

- najveća dozvoljena visina potpornog zida mjeri se od kote konačno uređenog terena i iznad razine krova

garaže iznosi do 3,0 m, uz uvjet da se zid visine veće od 1,50 m obvezno izvodi terasasto, s terasom

najmanje širine zelenila 1,0 m,

- parkirališna mjesta potrebno je osigurati u zajedničkoj podzemnoj garaži,



otpadnih voda,






utjecaj.

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Ambijentalne vrijednosti prostora, izražene su u vidu blage padine s vizurama na more, što je kroz izgradnju i

uređenje prostora potrebno valorizirati sukladno kartografskom prikazu broj 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i

zaštite površina.

Na točkama vrijednih vizura nije dozvoljena gradnja koja ih umanjuje ili zaklanja.

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

U obuhvatu plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.

Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

U obuhvatu plana ne postoje registrirana kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike

Hrvatske.



3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Zaštita okoliša na području obuhvata plana provodi se sukladno važećim zakonima koji se odnose na područje

zaštite te provedbenim propisima donesenim temeljem Zakona.

Uvjetima za gradnju građevina i uređenje površina definiraju se parametri izgrađenosti koji svojim

vrijednostima ne predstavljaju opterećenje prostora preko vrijednosti koje bi mogle narušiti stanje u prostoru.

Planske mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš uključuju skup aktivnosti usmjerenih na zaštitu

sastavnica okoliša i zaštitu od utjecaja opterećenja na okoliš i uključuju zaštitu tla, zaštitu zraka, zaštitu voda,

zaštitu od buke i zaštitu od svjetlosnog onečišćenja, zaštitu od elektromagnetskog zračenja, a provode se

sukladno propisima kojima se uređuju područje zaštite okoliša i odgovarajućim provedbenim propisima.

Prilikom projektiranja i odabira pojedinih sadržaja nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od

buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja tla, voda i sl.) te isključiti one

djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili za koje se ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i

kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

U svrhu očuvanja ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša, obvezno je postići i očuvati planiranu kakvoću

okoliša i to kako slijedi:

- I. kategoriju kakvoće zraka,

- dopuštenu razinu buke s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

Prilikom izdavanja dozvola za gradnju, kao i prilikom gradnje, a potom i korištenja građevina, neophodno je

uvažavati sve elemente okoliša i primjenjivati mjere kojima se neće ugroziti njegovo zatečeno stanje.

Na području obuhvata Plana, pod izvorima onečišćenja okoliša razumijevaju se: prometne površine,

gospodarske djelatnosti, domaćinstva, skupne garaže, elektroničke komunikacijske građevine i uređaji te

vanjska rasvjeta.

Prilikom izdavanja akta kojim se utvrđuju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju građevina moraju se utvrditi uvjeti

zaštite okoliša.

Nadležnom upravnom tijelu koje izdaje navedene akte potrebno je dostaviti vjerodostojne relevantne podatke

izrađene od strane osobe ovlaštene za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, i to: informacije o stanju

okoliša, predložene mjere kojima će se postići uvjeti zdravog okoliša i procjenu troškova provedbe predloženih

mjera, u protivnom nadležno upravno tijelo ne smije izdati akt kojim se dozvoljava zahvat u prostoru.

3.7.1. Zaštita zraka

Ne planiraju se značajniji izvori onečišćavanja zraka, to jest tehnološki procesi s emisijama onečišćujućih tvari.

Nije dozvoljena djelatnost koja bi mogla uzrokovati zamjetna povećanja emisije onečišćujućih tvari u zrak.

Osnovni izvor onečišćenja zraka unutar područja obuhvata su promet, procesi poslovnih sadržaja i skupne

garaže.

Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza očuvanja I. kategorije kakvoće zraka - čist ili neznatno onečišćen

zrak, akako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja preporučenih vrijednosti (PV),

planiraju se mjere sprečavanja onečišćenja zraka kako slijedi:

- mogućnost postavljanja fotonaponskih i solarnih panela u cilju korištenja obnovljivih izvora energije,

- uređenje zelenih površina i drvoreda uz prometnice,

- očuvanje i uređenje zelenih površina na neizgrađenim površinama.



3.7.2. Zaštita voda

Zaštita voda će se provodit u skladu s odredbama Zakona o vodama i drugih važećih propisa. Određuje se u

funkciji zaštite podzemnih voda u koje bi se podzemnim tokovima eventualno moglo unositi onečišćenje.

Temeljem Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (Službene novine PGŽ broj

17/2007), područje obuhvata Plana nalazi se izvan zone sanitarne zaštite izvora vode za piće.

Zaštita voda se na području obuhvata plana provodi sprječavanjem, ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i

ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenje voda. Planom nije predviđena gradnja građevina i odvijanje

djelatnosti kojima se značajno ugrožava stanje voda, tj. koje ispuštaju za vodu opasne tvari, niti skladištenje

opasnih tvari.

Unutar obuhvata plana propisuju se mjere kojima se sprječava unos štetnih tvari u vode, izravno ili putem

dispozicije otpadnih voda, a obuhvaćaju uređenje sustava gospodarenja otpadom i planirano priključivanje na

sustav odvodnje uz prethodno pročišćavanje prije ispuštanja u sustav odvodnje .

3.7.3. Zaštita tla

Unutar obuhvata plana u svrhu očuvanja zdravlja i funkcija tla i sprječavanja oštećenja tla, propisuju se mjere

kojima se sprječava unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, a obuhvaćaju uređenje

sustava gospodarenja otpadom i izgradnju sustava odvodnje prema uvjetima propisanih planom te zaštitu

neizgrađenih površina sadnjom zelenila.

U cilju očuvanja tla potrebno je:

- tijekom gradnje provoditi iskop i uklanjanje tla na način da se sačuva gornji, biološko aktivni sloj tla i iskoristi

za hortikulturno uređenje površina,

- materijal građevinskog iskopa na području obuhvata Plana potrebno je koristiti za radove nasipavanja na

obuhvaćenom području i to posebno u okviru pripremnih i zemljanih radova uređenja javnih i zaštitnih zelenih

površina.

3.7.4. Zaštita od buke

Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se

donose temeljem zakona.

U cilju zaštite od buke utvrđuju se ograničenja u provođenju zahvata, i to kako slijedi:

- uređenje zelenih površina u sklopu građevnih čestica potrebno je provoditi pretežno sadnjom visokog

zelenila,

- prilikom projektiranja građevina stambene namjene potrebno je primjenjivati materijale kojima se

osigurava zvučna izolacija od pojačane buke iz vanjskih izvora (prometnice).

3.7.5. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja

Na području obuhvata plana se predviđa ekološka rasvjeta, tj. sustav uređaja projektiranih na propisani način

tako da omogućavaju najviše standarde zaštite okoliša i najviše sigurnosne standarde, uz upotrebu ekološki

prihvatljivih i zasjenjenih svjetiljki s ciljem zaštite vrsta biljnog i životinjskog svijeta i njihovih staništa. Mjere

zaštite u upotrebi rasvjete uključuju obavezno ograničenja i zabrane vezano za razdoblja rasvjetljavanja tijekom

dnevnih ciklusa ovisno o sezonskim uvjetima s obzirom na ekološke i gospodarske čimbenike.



Mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih i/ili štetnih emisija svjetla u prostor u zoni i izvan zone koju je

potrebno rasvijetliti te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog rasvjetljenja provode se sukladno

odredbama zakona koji uređuju područje zaštite od svjetlosnog onečišćenja i odgovarajućih provedbenih

propisa.

Na javnim površinama se planira izvedba javne rasvjete, a u okolišu građevina izvedba vanjske rasvjete, pri

čemu se planira koristiti ekološka rasvjetna tijela sa zaštitom od svjetlosnog zagađenja koja je potrebno

postaviti na način da ne dolazi do štetnih isijavanja svjetlosti prema susjednim građevinama i površinama

U sustavu javne i vanjske rasvjete moraju se primjenjivati svjetiljke koje daju isti svjetlosni učinak uz manju

potrošnju energije, uzimajući u obzir najučinkovitije raspoložive tehnike i tehnologije.

3.7.6. Zaštita od elektromagnetskog polja

U cilju provedbe zaštite od elektromagnetskog zračenja, može se dozvoliti postava osnovne postaje pokretne

elektroničke komunikacijske mreže (antenski sustav) na udaljenosti najmanje 100 m od područja povećane

osjetljivosti za elektromagnetska polja.

3.7.7. Gospodarenje otpadom

Planira se gospodarenje svim vrstama i količinama otpada koje nastaju na području obuhvatu Plana,

proizvodnim, komunalnim i posebnim kategorijama otpada kojima se postupa sukladno nacionalnim i

općinskim planovima gospodarenja otpadom u okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

S ostalim kategorijama otpada (npr. radioaktivni otpad, otpadne vode, otpad životinjskog porijekla i drugi) se

postupa sukladno posebnim propisima.

Na području obuhvata plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba

sanirati.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su redovito zbrinjavati otpad na propisan, što

uključuje i mjere redovitog održavanja čestice.

Otpad koji nastaje u sklopu gospodarskog sadržaja se obvezno razvrstava, odvojeno skuplja i privremeno

skladištiti unutar zatvorenog dijela vlastitog poslovnog prostora te predaje ovlaštenom skupljaču ili

prijevozniku.

3.8. Mjere posebne zaštite

Za područje obuhvata plana se određuju (urbanističke) mjere posebne zaštite odnosno smjernice za uređenje

prostora i gradnju u svrhu smanjenja na najmanju moguću mjeru broja, opsega i posljedica mogućih katastrofa

i većih nesreća kao što su rušenje i mehaničko oštećenje, poplava i požar.

Mjere posebne zaštite obuhvaćaju mjere posebne zaštite od prirodnih opasnosti koje uključuju: mjere zaštite

od potresa, mjere zaštite od štetnog djelovanja voda i mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih

koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki

vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica) te mjere posebne zaštite od tehničko-tehnoloških opasnosti

koje uključuju mjere zaštite od požara, mjere zaštite u gospodarskim objektima, mjere zaštite u prometu pri

prijevozu opasnih tvari i mjere zaštite od epidemiološke i sanitarne opasnosti.

Na području obuhvata plana mogu se očekivati sljedeći izvanredni događaji s mogućim većim posljedicama:

- potres > od 7° MCS,

- požar,



- ratna djelovanja i terorizam.

Zaštita od potresa

Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem i građenjem građevina. Sve građevine moraju biti

statički proračunate i dimenzionirane prema pravilima struke i na osnovi geotehničkih analiza te moraju

zadovoljavati tehničke propise za građenje u seizmičkim područjima.

Građenje građevina se planira provesti temeljem rezultata geološkog ispitivanja tla, kao i za građenje ostale

ulice OU2.

Infrastrukturne građevine, a osobito hidrotehničke, energetske, elektroničke komunikacijske i cestovne

građevine potrebno je projektirati, graditi i rekonstruirati na način da izdrže i najveći stupanj potresa.

Slobodan neizgrađen prostor namijenjen za okupljanje i evakuaciju ljudi određen je u sklopu površina D3 i D5

označen je kartografskim prikazom broj 3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina – zaštita i spašavanje

i mjere posebne zaštite.

Pri projektiranju građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi potrebno je predvidjeti slobodan neizgrađen

prostor namijenjen za okupljanje i evakuaciju.

Lokacija privremenog odlagališta materijala od urušavanja građevina na području obuhvata se određuje na

površinama M2 i D4, izvan zona građenja kako je označeno na kartografskom prikazu br. 3.2. Uvjeti korištenja,

uređenja i zaštite površina – zaštita i spašavanje i mjere posebne zaštite.

Sklanjanje ljudi

Na području obuhvata nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite. U trenutku neposredne

opasnosti po ljude planira se provođenje mjera sklanjanja premještanjem ljudi.

Kod gradnje podzemnih dijelova građevina poželjno je voditi računa o mogućnosti brze prilagodbe za potrebe

sklanjanja ljudi.

Omogućavanje zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije tla, klizišta

Planske mjere zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta: suše, toplinskog vala, olujnog ili orkanskog nevremena

i jakog vjetra, tuče, snježnih oborina te poledice su:

- mjere zaštite od suše uključuju izvedbu vodoopskrbnog sustav,

- mjere zaštite od toplinskog vala uključuju projektiranje konstrukcija s adekvatnom toplinskom zaštitom prema

važećim propisima,

- područje obuhvata nije ugroženo od tuče, snježnih oborina i poledice pa nije potrebno predvidjeti posebne

mjere zaštite, osim primjene protukliznih materijala pri oblaganju vanjskih hodnih površina.

Prema dostupnim podacima područje obuhvata plana nije ugroženo od erozije, nastanka klizišta.

Zaštita od epidemija i epizotija

Planske mjere zaštite od epidemija i epizotija uključuju planiranje obveznih priključaka na sustave vodoopskrbe

i razdjelne odvodnje propisanog standarda te zbrinjavanje otpada na propisani način.

3.8.1. Zaštita od požara

Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno važećim propisima koji reguliraju područje zaštite od požara

i odgovarajućim provedbenim propisima.



Na području obuhvata plana potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite od požara:

1. Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata,

intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova,

meteorološkim uvjetima i drugom. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova

međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara.

Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg

objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima, potrebno je

predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara sukladna sukladno važećim propisima.

2. Kod projektiranja građevina, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara

kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati odredbe Pravilnika o otpornosti

na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara. Kod projektiranja

građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je

primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 iii neku drugu opće priznatu metodu.

3. Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obvezno je planiranje

vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja

sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe.

4. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže

sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara.

5. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se

poštivati odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, kao i propisa donesenih na temelju tog

zakona.

6. Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara

i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Omišalj.

7. Sukladno Zakonu o zaštiti od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine

(građevine skupine 2).

urbanistički plan uređenja upu 20

Documents