uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (nn...

8/18/2019 Uredba o Graničnim Vrijednostima Emisija Onečišćujućih Tvari u Zrak Iz Nepokretnih Izvora (NN 117-12, 90-14)

1/175

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE2520

Na temelju članka 39. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 130/ 011!,"lada #e$ublike %rvat&ke je na &jedni'i odr anoj 1). li&to$ada 01 . *odinedonijela

UREDBUO GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI

U ZRAK IZ NEPOKRETNIH IZVORA

+. - #

2lanak 1.

vom &e redbom $ro$i&uju *ranične vrijedno&ti emi&ija onečiš4uju4i5 tvari u zrak iz ne$okretni5 izvora, $ra4enje i vrednovanje emi&ija, u$i& $odataka o ne$okretnimizvorima u kojima &e kori&te or*an&ka ota$ala ili $roizvodi koji &adr e 5la$iveor*an&ke &$ojeve u re*i&tar, način &manjivanja emi&ija onečiš4uju4i5 tvari u zrak,način i rok do&tave izvješ4a o emi&ijama 6*en'iji za zaštitu okoliša, načinobavješ4ivanja javno&ti, način do&tave $odataka nadle nim tijelima uro$&ke unijete do$ušteno $rekoračenje *ranični5 vrijedno&ti emi&ija za odre7eno razdoblje.

2lanak .

(1! va redba &adr i odredbe koje &u u &kladu &a &ljede4im aktima uro$&keunije8

irektiva 010/):/ uro$&ko* $arlamenta i "ije4a o indu&trij&kim emi&ijama(inte*rirano &$rječavanje i kontrola onečiš4enja! (;< < 33=, 1). 1 . 010.!.

( ! vom redbom utvr7uje &e okvir za $rovedbu &ljede4i5 akata uro$&ke unije8

-rovedbena odluka >omi&ije 01 /11:/ o utvr7ivanju $ravila o $rijelaznimna'ionalnim $lanovima iz irektive 010/):/ uro$&ko*a $arlamenta i "ije4a oindu&trij&kim emi&ijama (;< < : , =. . 01 .!,

-rovedbena odluka >omi&ije 01 / =9/ u vezi & odre7ivanjem trajanjarazdoblja uključivanja i i&ključivanja za $otrebe irektive 010/):/ Z (;< < 1 3,9. :. 01 .!.

2lanak 3.


2/175

dredbe ove redbe ne $rimjenjuju &e na i&tra ivačke aktivno&ti, razvojneaktivno&ti ili te&tiranje novi5 $roizvoda i $o&tu$aka te na ot$adne $linove kododla*ališta ot$ada.

2lanak =.

(1! Ne$okretni izvori moraju udovoljavati *raničnim vrijedno&tima emi&ijaonečiš4uju4i5 tvari u ot$adnim $linovima, ?u*itivnim emi&ijama, *raničnimvrijedno&tima uku$ni5 emi&ija te o&talim za5tjevima $ro$i&anim ovom redbom.

( ! @ranična vrijedno&t emi&ije (u daljnjem tek&tu8 @" ! je najve4e do$uštenoi&$uštanje onečiš4uju4i5 tvari u zrak iz ne$okretno* izvora, o&im ako rješenjemizdanom $rema $o&ebnom $ro$i&u na temelju koje* &e utvr7uju objedinjeni uvjetizaštite okoliša ni&u odre7ene &tro e @" .

(3! +&$uštanje onečiš4uju4i5 tvari u zrak iz ne$okretno* izvora utvr7uje &emjerenjem i/ili izračunavanjem emi&ije.

2lanak :.

(1! -ojmovi u$orabljani u ovoj redbi imaju &ljede4e značenje8

6. Ne$okretni izvori o&im aktivno&ti u kojima &e kori&te 5la$ivi or*an&ki &$ojevi

1. biomasa 8a! je $roizvod koji &adr i biljne tvari iz $oljo$rivrede ili šumar&tva, a mo e &ekori&titi kao *orivo u &vr5u o$orabe nje*ova ener*et&ko* &adr aja, odno&no

b! &ljede4e vr&te ot$ada8

biljni ot$ad iz $oljo$rivrede i šumar&tvaA

biljni ot$ad iz $re5rambene indu&trije, ako &e kori&ti za dobivanje to$lin&ke

ener*ijeA vlakna&ti biljni ot$ad iz $roizvodnje $rimarne 'eluloze i $roizvodnje $a$ira iz'eluloze, ako je &u&$aljen na mje&tu $roizvodnje i ako &e kori&ti za dobivanjeto$lin&ke ener*ijeA

ot$ad od $lutaA

drveni ot$ad, o&im drveno* ot$ada koji mo e &adr avati 5alo*enirane or*an&ke&$ojeve ili teške metale kao $o&ljedi'a obrade &red&tvima za zaštitu drveta ili

$remazima, što $o&ebno obu5va4a drveni ot$ad koji je na&tao u $ro'e&u *radnje ilirušenjaA


3/175


4/175

volumni &adr aj (GBtni udio! ki&ika u &u5om ot$adnom $linu, i&kazan kao&tandardni ki&ik, čime &e uzimaju u obzir uvjeti iz*aranja,

1=.ispust je mje&to i&$uštanja onečiš4uju4i5 tvari iz ne$okretno* izvora u zrak,

1:. kruta goriva &u8 u*ljen, briketi u*ljena bez &mole kao veziva i kok&A $iljevina i briketi od $iljevineA $rirodno drvo &vi5 oblika,

1E.lo i!te je dio ure7aja za lo enje u kojem iz*ara *orivo,

1). lo i!te s mije!anim gorivom je lo ište koje mo e i&tovremeno kori&ti dvije iliviše vr&ta *oriva,

1F. lo i!te s dva ili vi!e goriva je lo ište koje kori&ti dvije ili više vr&ta *oriva, aline i&tovremeno,

19. mali izolirani sustav $odrazumijeva mali izolirani &u&tav $rema $o&ebnom $ro$i&u kojim &e ure7uje tr ište električne ener*ije,

0.masena kon"entra"ija oneči!ćujuće tvari u ot$adnom $linu je ma&aonečiš4uju4e tvari $o jedini'i volumena i&$ušteno* ot$adno* $lina &vedena na i&to&tanje ot$adno* $lina na koje je de?inirana i @" bez obzira na koje &e &tanjeot$adno* $lina odno&i izvorno izmjerena kon'entra'ija,

1.minimalno opterećenje pri uključivanju za stabilan rad je minimalnoo$tere4enje koje od*ovara &tabilnom radu ure7aja za lo enje nakon $očetka $okretanja, nakon če*a je ure7aj za lo enje u mo*u4no&ti &i*urno i $ouzdanoi&$oručiti izlaznu ener*iju u na'ionalnu mre u, to$lin&ku &tani'u ili indu&triji,

.minimalno opterećenje pri isključivanju iz stabilnog rada je minimalnoo$tere4enje $ri kojem ure7aj za lo enje ne mo e više &i*urno i $ouzdano i&$oručitiizlaznu ener*iju u na'ionalnu mre u, to$lin&ku &tani'u ili indu&triji i &matra &e da je $re&tao & radom,

3.motor s unutarnjim izgaranjem je ne$okretni ure7aj koji iz*aranjem *oriva u jednom ili više 'ilindara & izmjenično djeluju4im kli$ovima, $retvara to$lin&ku ume5aničku ener*iju i imaju $lin&ki i dizel motor8

»$lin&ki motor« je motor & unutarnjim iz*aranjem koji radi $rema tto 'iklu&u & $aljenjem na i&kru (&vje4i'u!, a u &lučaju motora &a kombiniranim *orivom & $aljenjem na kom$re&iju,

»dizel&ki motor« je motor & unutarnjim iz*aranjem koji radi $rema dizel&kom'iklu&u & kom$re&ij&kim $aljenjem,


5/175


6/175

redovno ili do$un&ko *orivo, ili u kojem &e ot$ad termički obra7uje radi odla*anja.bavlja li &e &u&$aljivanje tako da *lavna &vr5a $o&trojenja nije $roizvodnja

ener*ije ili $redmeta ne*o termička obrada ot$ada, to 4e &e $o&trojenje &matrati&$alioni'om ot$ada,

3:. pro"es termičke obrade otpada je $o&tu$ak u kojem &eok&ida'ijom &$aljujeot$ad, &a ili bez korištenja o&lobo7ene to$line, uključuju4i $o&tu$ak $irolize, $lino?ika'ije, $lazma obrade i o&tale to$lin&ke $o&tu$ke. vdje &$adaju i &va $o&trojenja u kojima &e ot$ad, uobičajeno ili dodatno, &$aljuje $ri bilo kakvom $o&tu$ku,

3E.radni sati je vrijeme, izra eno u &atima, za vrijeme koje* je ure7aj za lo enje, u'ijelo&ti ili djelomično u radu i i&$ušta onečiš4uju4e tvari u zrak i&ključuju4i $eriode uključivanja i i&ključivanja.

3). stopa odsumporavanja je količina &um$ora koja &e izdvoji u nekom $ro'e&u uodre7enom vremenu u odno&u na količinu &um$ora une&eno* & *orivom zaiz*aranje, u i&tom $romatranom vremenu,

3F. te#nolo!ki pro"es je &ku$ $o&tu$aka kod koji5 &e iz odre7eni5 $olazni5 &irovinai aditiva dobiva jedan ili više &lični5 $roizvoda,

39. tekuća goriva &u $lin&ka i lo iva ulja $rema redbi o kvaliteti teku4i5 na?tni5*oriva,

=0.točkasti izvor emisije je izvor kod koje* &e onečiš4uju4e tvari o&loba7aju u zrak iz jedno* i&$u&ta (dimnjak, 'ijevni i&$u&t, itd.! ili iz nekoliko i&$u&ta $ovezani5 nazajednički i&$u&t,

=1.toplinski gubitak ot$adno* $lina je $o&totni udio to$lin&ke &na*e lo išta koji &ekao o&jetna to$lina *ubi i&$uštanjem ot$adni5 $linova u zrak,

= .tvari označavaju bilo koji kemij&ki element i nje*ove &$ojeve u $rirodnomobliku ili indu&trij&ki $roizvedene, u krutom, teku4em ili $linovitom &tanju,

=3.uključivanje i isključivanje je $o&tu$ak kojim &e neka aktivno&t, o$rema ili&$remnik $okre4e ili zau&tavlja odno&no dovodi u &tanje rada ili mirovanja.-romjenljivi uvjeti rada u $ojedinim ?azama rada $o&trojenja ne &matraju &euključivanjem i i&ključivanjem,

==.ukupna ulazna toplinska snaga lo i!ta (HI! je mak&imalna to$lina utrošeno**oriva u jedini'i vremena odre7ena $rema donjoj to$lin&koj vrijedno&ti *oriva, kodtem$erature )3,1: > i tlaka 101,3 k-a,

=:. uobičajeni rad &u &va razdoblja rada $o&trojenja ili obavljanja aktivno&ti o&imuključivanja i i&ključivanja $o&trojenja te odr avanja o$reme,


7/175

=E.ure$aj za lo enje je &vaka te5nička na$rava u kojoj &e obavlja ok&ida'ija *orivakako bi &e kori&tila dobivena to$lina,

=). za"rnjenje je &tu$anj lje&tvi'e od še&t $olja različite 'rnine (#in*elmanovalje&tvi'a!, od 0 do :, $ri čemu je &vaki &ljede4i &tu$anj 0G više 'rn od $ret5odno*.-omo4u lje&tvi'e vizualno &e o'jenjuje 'rnina ot$adni5 $linova iz lo išta na kruta*oriva,

=F. značajna promjena je $romjena koja je vezana uz način ?unk'ioniranja, $roširenje $o&trojenja ili ure7aja za lo enje, $o&trojenja za &$aljivanje ili&u&$aljivanje ot$ada koje mo e imati značajne ne*ativne utje'aje na okoliš iljud&ko zdravlje.

. 6ktivno&ti u kojima &e kori&te 5la$ivi or*an&ki &$ojevi

=9. fugitivne (difuzne% nepostojane& emi&ije &u emi&ije 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva uzrak, tlo i vodu, kao i ota$ala &adr ana u bilo kojem $roizvodu, ili na&taju kod $roizvodnje koje uključuju ota$ala, a koje &e ne o&loba7aju u okoliš kroz i&$u&t,ve4 kroz $rozore, vrata, odzračne i &lične otvore, ako nije drukčije odre7eno u-rilo*u . ove redbe,

:0. #alogenirani #lapivi organski spojevi &u or*an&ki &$ojevi koji &adr e najmanje jedan atom broma, klora, ?luora ili joda $o molekuli,

:1. #lapivi organski spojevi &u or*an&ki &$ojevi, uključuju4i ?rak'ije kreozota, čijitlak $are izno&i 0,01 k-a ili više kod tem$erature od 93,1: >, ili &$ojevi koji imaod*ovaraju4u 5la$ivo&t $od odre7enim uvjetima u$otrebe,

: . kontrolirani uvjeti označavaju uvjete u kojima $o&trojenje radi tako da &e5la$ivi or*an&ki &$ojevi, koji &e o&loba7aju u&lijed aktivno&ti, &ku$ljaju $riji&$uštanja i i&$uštaju na kontroliran način kroz dimnjak ili o$remu za &manjivanjeemi&ija, $a &to*a ni&u u $ot$uno&ti ?u*itivni,

' 3. lak je $rozirni $remaz,

:=. ljepilo (ad#eziv& je bilo koji $ri$ravak, uključuju4i &va or*an&ka ota$ala ili $ri$ravke koji &adr e or*an&ka ota$ala $otrebna za nje*ovo $ravilno nanošenje, a&lu i za &$ajanje $ojedini5 dijelova $roizvoda,

::. organski spojevi &u &$ojevi koji u &ebi &adr e najmanje u*ljik i jedan ili više&ljede4i5 elemenata8 vodik, 5alo*en, ki&ik, &um$or, ?o&?or, &ili'ij ili dušik, &izuzetkom u*ljikovi5 ok&ida i anor*an&ki5 karbonata i bikarbonata,

:E. organsko otapalo je bilo koji 5la$ivi or*an&ki &$oj koji &e kori&ti &am ilizajedno & dru*im tvarima bez kemij&ki5 $romjena, a &lu i za ota$anje &irovina, $roizvoda ili ot$adni5 materijala, čiš4enje kojim &e ota$aju onečiš4enja,


8/175

ra&$ršivanje, re*ula'iju vi&kozno&ti ili $ovršin&ke na$eto&ti, ili kao $la&ti?ikator ilkonzervan&,

:). otpadni plinovi označavaju konačno $linovito i&$uštanje koje &adr i 5la$iveor*an&ke &$ojeve ili dru*e onečiš4uju4e tvari iz dimnjaka ili o$reme za &manjivanjeemi&ije u zrak,

:F. ponovna uporaba označava u$orabu or*an&ki5 ota$ala o$orabljeni5 iz $o&trojenja za bilo koju te5ničku ili komer'ijalnu namjenu, uključuju4i i korištenjekao *orivo, ali i&ključuju4i krajnje odla*anje tako o$orabljeno* or*an&ko* ota$alakao ot$ada,

:9. postojeće postrojenje u kojem se koriste #lapivi organski spojevi označava $o&trojenje $ušteno u rad najka&nije 1. travnja 00 . *odine,

E0. potro!nja otapala je uku$ni uno& or*an&ki5 ota$ala u $o&trojenje ukalendar&koj *odini, ili bilo kojem dru*om 1 Bmje&ečnom razdoblju, od koje*a &eoduzimaju oni 5la$ivi or*an&ki &$ojevi koji &e re*eneriraju za $onovnu u$orabu,

E1. premaz je bilo koji $ri$ravak, uključuju4i &va or*an&ka ota$ala ili $ri$ravkekoji &adr e or*an&ka ota$ala $otrebna za nje*ovo $ravilno nanošenje, koji &e nano&ina $ovršinu u dekorativne, zaštitne ili dru*e ?unk'ionalne &vr5e,

E . pripravak označava $ri$ravak iz $ro$i&a kojim &e de?iniraju re*i&triranje,

o'jenjivanje, odobravanje i o*raničavanje kemikalija (# 6C%! i o&nivanjuuro$&ke a*en'ije za kemikalije,

E3.registra"ija je $rijava $ravni5 i ?izički5 o&oba koje unutar &voje djelatno&tikori&te or*an&ka ota$ala ili $roizvode koji &adr e 5la$ive or*an&ke &$ojeve u#e*i&tar $o&trojenja,

E=.rekonstruk"ija postrojenja je $romjena mak&imalno* uno&a ma&e or*an&ko*ota$ala u $o&toje4em $o&trojenju izra eni5 kao dnevni $ro&jek, ako $o&trojenje radi $rojektiranim ka$a'itetom, i&ključuju4i uključivanje i i&ključivanje i odr avanjeo$reme, ako dovodi do $ove4anja emi&ija 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva za više od8 :G za $o&trojenja koja obavljaju aktivno&ti iz članka )E. i -rilo*a . ove redbe(ti&kanje (o&im roto*ravura u izdavaštvu!, $ovršin&ko čiš4enje, $ro'e&i $remazivanja (o&im $remazivanja vozila!, nanošenje lje$ila (ad5eziva! ili $roizvodnja $remaza, lakova, boja i lje$ila za ni u $otrošnju ota$ala!, ili aktivno&tiiz članka )E. i -rilo*a . ove redbe u kojima je $otrošnje ota$ala manja od 10tona/*odinu,

10G za &va o&tala $o&trojenja.


9/175

E:. tiskarska boja (tinta& je $ri$ravak, uključuju4i &va or*an&ka ota$ala ili $ri$ravke koji &adr e or*an&ka ota$ala $otrebna za nje*ovo $ravilno nanošenje,koji &e kori&ti u ti&kar&koj indu&triji za $re&likavanje tek&ta ili &lika na $ovršinu,

EE.ukupne emisije označavaju zbroj ?u*itivni5 emi&ija i emi&ija u ot$adnim $linovima,

E). unos označava količinu or*an&ki5 ota$ala i nji5ovu količinu u $ri$rav'ima koji&e kori&te $rilikom obavljanja aktivno&ti, uključuju4i i ota$ala koja &u re'ikliranaunutar i izvan $o&trojenja, i koja &e broje &vaki $uta kad &e kori&te radi obavljanjaaktivno&tiA

EF.uključivanje i isključivanje označava radnje, o&im ?aza u kojima aktivno&tredovno o&'ilira, kojima &e neka aktivno&t, o$rema ili &$remnik dovodi u &tanje

rada ili mirovanja.( ! &im $ojmova iz &tavka 1. ovo*a članka, $ojedini $ojmovi koji &e kori&te uovoj redbi &ukladni &u $ojmovima utvr7enim u Zakonu o zaštiti zraka.

++. -#6 NJ H+;+J6

2lanak E.

(1! Hjerenje emi&ije onečiš4uju4i5 tvari u ot$adnom $linu iz ne$okretni5 izvora

$rovodi &e $rema odredbama ove redbe i $o&ebnom $ro$i&u kojim &e ure7uje $ra4enje emi&ija onečiš4uju4i5 tvari u zrak iz ne$okretni5 izvora.

( ! Hjerenje emi&ije onečiš4uju4i5 tvari $rovodi &e $rvim, $ovremenim,kontinuiranim i $o&ebnim mjerenjem na i&$u&tu/dimnjaku ne$okretno* izvora.

(3! #ezultati mjerenja &miju &e u&$ore7ivati & @" na način odre7en ovomredbom &amo kada &u mjerenja $rovedena i rezultati i&kazani &ukladno ovojredbi i $o&ebnom $ro$i&u kojim &e ure7uje $ra4enje emi&ija onečiš4uju4i5 tvari u

zrak iz ne$okretni5 izvora.

(=! -o&ebni uvjeti $ra4enja i vrednovanja emi&ija, u zavi&no&ti od karakteri&tika $ro'e&a, mo*u &e odrediti u rješenju izdanom $rema $o&ebnom $ro$i&u na temeljukoje* &e utvr7uju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša.

2lanak ).

(1! "rijedno&ti ma&ene kon'entra'ije onečiš4uju4i5 tvari dobivene mjerenjem ( m!i $ri izmjerenom volumnom udjelu ki&ika (V m!, $reračunavaju &e na ma&enukon'entra'iju ( z! za $ro$i&ani volumni udio ki&ika (V z! za odre7eni ne$okretniizvor $rema jednad bi8


10/175

*dje &u8

z ma&ena kon'entra'ija & obzirom na volumni udio odre7uju4e* ki&ika (V z!,

m izmjerena ma&ena kon'entra'ija $ri izmjerenom volumnom udjelu ki&ika(V m!,

V m izmjereni volumni udio ki&ika u G volumena &u5o* ot$adno* $lina,

V z volumni udio odre7uju4e* ki&ika u G za odre7eni ne$okretni izvor.( ! 6ko volumni udio ki&ika u ot$adnom $linu na koji &e &vodi ma&enakon'entra'ija onečiš4uju4i5 tvari nije zadan, uzima &e za $ro'e&e iz*aranja itermičke te5nološke $ro'e&e zadani volumni udio ki&ika :G, a za dru*e te5nološke $ro'e&e uzima &e volumni udio ki&ika koji je uobičajen $ri odvijanju to*a $ro'e&a.

(3! 6ko &e ot$adni $lin razrje7uje zbo* te5nološki5 ili dru*i5 razlo*a dovedenakoličina $lina za razrje7ivanje ne uzima &e u obzir $ri u&$oredbi & @" .

(=! Ko$lin&ki *ubitak izračunava &e $rema jednoj od &ljede4i5 jednad bi8 u odno&u na GBtni volumni udio ki&ika (! u &u5om ot$adnom $linu8

6Ld$ M (td$ tz! (BBBBBBBBBBBBB !, 1

u odno&u na GBtni volumni udio u*ljikovo* diok&ida (C ! u &u5om ot$adnom $linu8

61Ld$ M (td$ tz! (BBBBBBBBBBBBB 1 C

*dje &u8

Ld$ to$lin&ki *ubi'i & ot$adnim $linovima u G,

td$ tem$eratura ot$adno* $lina u OC,

tz tem$eratura zraka u okolini lo išta u OC


11/175

izmjereni volumni udio ki&ika u &u5om ot$adnom $linu u G,

C izmjereni volumni udio u*ljikovo* diok&ida (C! u &u5om ot$adnom $linuu G.

"rijedno&ti kon&tanti 61, 6 i &u8

drvo lo ivo ulje $rirodni

$lin

*rad&ki

$lin

kok&ni

$linteku4i $lin, mješavina $lina izraka

61 0,: 0,: 0,3) 0,3: 0, 9 0,=

6 0,E: 0,EF 0,EE 0,E3 0,E0 0,E3

0,00F 0,00) 0,009 0,011 0,011 0,00F

2lanak F.

(1! če&talo&t mjerenja emi&ije za i&$u&t ne$okretno* izvora, ako nije drukčije $ro$i&ano ovom redbom ili rješenjem izdanom $rema $o&ebnom $ro$i&u natemelju koje* &e utvr7uju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša, odre7uje &e na temeljuomjera izme7u emitirano* ma&eno* $rotoka (Lemitirani! i *ranično* ma&eno* $rotoka(L*ranični &8

Lemitirani/L*ranični če&talo&t mjerenja emi&ije

0,: do P1 $ovremena mjerenja, najmanje jedan$ut u $et *odina

Q1 do $ovremena mjerenja, najmanje jedan$ut u tri *odine

Q do : $ovremena mjerenja, najmanje jedan$ut *odišnje

Q: kontinuirano mjerenje


12/175

( ! če&talo&t mjerenja emi&ije za $o&toje4i ne$okretni izvor, ako nije drukčije $ro$i&ano ovom redbom ili rješenjem izdanom $rema $o&ebnom $ro$i&u natemelju koje* &e utvr7uju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša, odre7uje &e na temeljurezultata $o&ljednje* mjerenja.

2lanak 9.

@ranični ma&eni $roto'i za $ojedine onečiš4uju4e tvari navedene u ovoj redbi &u8

nečiš4uju4a tvar ;ku$inaštetno&ti L*ranični */5

ku$ne $raška&te tvari 1000

-raška&te anor*an&ke tvari

+ 0,:

++ :,0

+++ :

6nor*an&ke tvari u obliku $are ili $lina

+ 10

++ :0

+++ 300

+" :000


13/175

r*an&ke tvari i&kazane kao uku$ni u*ljik + 100

++ 000

r*an&ke $raška&te tvari+ 100

++ :00

>ar'ino*ene tvari

+ 0,:

++ :,0

+++ :

*ljikov monok&id (C !8

u $ro'e&u iz*aranja

u o&talim &lučajevima

:000

100000

)rvo mjerenje

2lanak 10.

(1! -rvo mjerenje onečiš4uju4i5 tvari obavlja &e tijekom $oku&no* radane$okretno* izvora, a $rije i&5o7enja akta za u$orabu $rema $o&ebnom $ro$i&ukojim &e ure7uje *radnja za taj ne$okretni izvor, ali najka&nije dvanae&t mje&e'i oddana $uštanja u $oku&ni rad.


14/175

( ! Za $ojedini ne$okretni izvor iz članka F. &tavka 1. ove redbe uče&talo&tmjerenja emi&ija onečiš4uju4i5 tvari u ot$adnom $linu iz ne$okretno* izvoraodre7uje &e na temelju rezultata mjerenja tijekom $oku&no* rada.

)ovremena mjerenja

2lanak 11.

(1! >od ne$okretno* izvora & $rete no ne$romjenljivim uvjetima rada obavlja &enajmanje tri $ojedinačna mjerenja $ri neometanom ne$rekidnom radu i najmanje još jedno mjerenje $ri radnim uvjetima koji &e redovno $onavljaju, a & $romjenljivom emi&ijom (na $rimjer tijekom izmjene *oriva te tijekom čiš4enja ire*enera'ije!.

( ! >od ne$okretno* izvora & $rete no $romjenljivim uvjetima rada obavlja &enajmanje še&t $ojedinačni5 mjerenja $ri radnim uvjetima koji, $rema i&ku&tvu,mo*u izazvati najve4e emi&ije.

(3! Krajanje $ojedinačno* mjerenja emi&ije odre7eno je metodom mjerenja&ukladno $o&ebnom $ro$i&u kojim &e ure7uje $ra4enje emi&ija onečiš4uju4i5 tvari uzrak iz ne$okretni5 izvora, a rezultat $ojedinačno* mjerenja izra ava &e uvijek kao $olu&atni $ro&jek ako nije drukčije $ro$i&ano ovom redbom.

*ontinuirana mjerenja

2lanak 1 .

>od kontinuirano* mjerenja emi&ije iz mjereni5 $odataka &vaki5 $ola &ata izra7uje&e $olu&atni $ro&jek. +z vrijedno&ti $olu&atni5 $ro&jeka izra7uje &e dnevni $ro&jeobzirom na dnevno radno vrijeme ako drukčije nije $ro$i&ano ovom redbom.

2lanak 13.

(1! 6ko je za ne$okretni izvor odre7eno kontinuirano mjerenje, o$erater o&i*urava

zvučni &i*nal za obavješ4ivanje o $rekoračenju @" ili automat&ki i&$i& $rekoračenja @" .

( ! Hjerni ure7aji koji $rate kontinuirano emi&iju ot$adni5 $linova moraju bitizašti4eni od $ri&tu$a neovlašteni5 o&oba.

2lanak 1=.

(1! $rvim, $ovremenim, $o&ebnim i kontinuiranim mjerenjima izra7uje &eizvješ4e o $ra4enju emi&ija $rema $o&ebnom $ro$i&u kojim &e ure7uje $ra4enje

emi&ija onečiš4uju4i5 tvari u zrak iz ne$okretno* izvora.


15/175

( ! izvješ4e iz &tavka 1. ovo*a članka uno&e &e i $oda'i o vr&ti u$otrijebljeno**oriva i &irovine.

2lanak 1:.

$erater je du an o&i*urati i ?inan'irati $rvo, $ovremeno i kontinuirano mjerenje.

Vrednovanje emisija

2lanak 1E.

(1! ;matra &e da &u udovoljene @" ako &u na temelju kontinuirani5 mjerenja ukalendar&koj *odini i ako nije drukčije odre7eno ovom redbom i rješenjemizdanim $rema $o&ebnom $ro$i&u na temelju koje* &e utvr7uju objedinjeni uvjetizaštite okoliša8

&ve &rednje =B&atne $rovjerene vrijedno&ti manje od @" ,

9)G $olu&atni5 $rovjereni5 &rednji5 vrijedno&ti manje od 1, @" ,

&ve $olu&atne $rovjerene &rednje vrijedno&ti manje od dvo&truke @" .

( ! -ri izračunu &rednji5 vrijedno&ti iz &tavka 1. ovo*a članka izuzimaju &e mjerenevrijedno&ti dobivene uključivanjem ne$okretno* izvora u rad i i&ključivanjemne$okretno* izvora.

(3! ;matra &e da ne$okretni izvor udovoljava $o&tavljenim uvjetima ako &rednjavrijedno&t temeljena na od*ovaraju4em broju mjerenja u uobičajenim uvjetima ne $relazi @" kod $rvo* i $ovremeno* mjerenja.

+++. - @#6N+2N "#+J N ;K+ H+;+J6 Z6 N - ># KN +Z" #

2lanak 1).

(1! $4e @" $ro$i&ane odredbama ove *lave $rimjenjuju &e ako ovom redbomili rješenjem izdanom $rema $o&ebnom $ro$i&u na temelju koje* &e utvr7ujuobjedinjeni uvjeti zaštite okoliša nije za $ojedini ne$okretni izvor, odno&no $ojedinu onečiš4uju4u tvar u ot$adnom $linu iz ne$okretno* izvora, $ro$i&anadrukčija @" .

( ! -ra4enje emi&ija onečiš4uju4i5 tvari iz &tavka 1. ovo*a članka obavlja &e&ukladno odredbama *lave ++. ove redbe.

Granične vrijednosti emisija za ukupne pra!kaste tvari

2lanak 1F.


16/175

@" za uku$ne $raška&te tvari u ot$adnom $linu &u8

$ri ma&enom $rotoku iznad 00 */5 :0 m*/m3

$ri ma&enom $rotoku do uključivo 00 */5 1:0 m*/m3.

Granične vrijednosti emisija za pra!kaste anorganske tvari

2lanak 19.

(1! @" za $raška&te anor*an&ke tvari u ot$adnom $linu, razvr&tani5 u razrede

štetno&ti +. do +++., &u8+. razred štetno&ti

iva i njeni &$ojevi izra eni kao %*,

talij i nje*ovi &$ojevi izra eni kao Kl,

$ri ma&enom $rotoku od 0, : */5 ili više 0,0: m*/m3

++. razred štetno&ti olovo i nje*ovi &$ojevi, izra eni kao -b

kobalt i nje*ovi &$ojevi, izra eni kao Co

nikal i nje*ovi &$ojevi, izra eni kao Ni

&elen i nje*ovi &$ojevi, izra eni kao ;e

telur i nje*ovi &$ojevi, izra eni kao Ke $ri ma&enom $rotoku od ,: */5 ili više 0,: m*/m3

+++. razred štetno&ti

antimon i nje*ovi &$ojevi, izra eni kao ;b

krom i nje*ovi &$ojevi, izra eni kao Cr

'ijanidi lako to$ljivi (n$r. NaCN!, izra eni kao CN


17/175

?luoridi lako to$ljivi (n$r. NaD!, izra eni kao D

bakar i nje*ovi &$ojevi, izra eni kao Cu

man*an i nje*ovi &$ojevi izra eni kao Hn

vanadij i nje*ovi &$ojevi, izra eni kao "

ko&itar i nje*ovi &$ojevi, izra eni kao ;n

$ri ma&enom $rotoku od : */5 ili više 1 m*/m3.

( ! @" $ro$i&ane u &tavku 1. ovo*a članka $rimjenjuju &e i u &lučaju ako &enavedene tvari, uz $o&ebne ?izikalne uvjete (tem$eraturu i tlak!, nalaze u ot$adnom $linu u obliku $are ili $lina.

2lanak 0.

(1! 6ko &e u ot$adnom $linu nalazi više tvari i&to*a razreda štetno&ti, @" izčlanka 19. ove redbe $rimjenjuje &e na zbroj ti5 tvari.

( ! 6ko &e u ot$adnom $linu nalazi više $raška&ti5 anor*an&ki5 tvari iz različiti5razreda štetno&ti, za &vaku &e tvar $rimjenjuje @" $ro$i&ana u članku 19. ove

redbe, a emi&ija ne &mije $rekoračiti &ljede4e vrijedno&ti8

za tvari iz razreda štetno&ti +. i ++., uku$no 0,: m*/m3

za tvari iz razreda +. i +++., uku$no 1 m*/m3

za tvari iz razreda štetno&ti ++. i +++., uku$no 1 m*/m3.

Granične vrijednosti emisije za anorganske tvari u obliku pare ili plina

2lanak 1.

(1! @" za anor*an&ke tvari u obliku $are ili $lina u ot$adnom $linu, razvr&tani5 urazrede štetno&ti od +. do +"., &u8

+. razred štetno&ti

ar&in

klorov'ijanid (klor'ian!

?oz*en

?o&?orov5idrid (?o&?in!


18/175

$ri ma&enom $rotoku od ,: */5 ili više 0,: m*/m3

++. razred štetno&ti

brom i nje*ovi $linoviti &$ojevi, izra eni kao % r

klor

'ianovodik

?luor i nje*ovi $linoviti &$ojevi, izra eni kao %D

vodikov &ul?id

$ri ma&enom $rotoku od 1: */5 ili više 3 m*/m3


amonijak

anor*an&ki &$ojevi klora koji ni&u uključeni u +. i ++. razred štetno&ti, izra eni ka%Cl

$ri ma&enom $rotoku od 1:0 */5 ili više 30 m*/m3

+". razred štetno&ti

ok&idi &um$ora8 &um$orov(+"! ok&id i &um$orov("+! ok&id, izra eni ka&um$orov diok&id (; !,

ok&idi dušika8 dušikov(++! ok&id i dušikov(+"! ok&id, izra eni kao dušikov diok&i(N !

$ri ma&enom $rotoku od 1F00 */5 ili više 3:0 m*/m3.

( ! 6ko &e u ot$adnom $linu nalazi više tvari i&to*a razreda štetno&ti ili više tvari izrazličiti5 razreda štetno&ti, @" iz &tavka 1. ovo*a članka $rimjenjuju &e za &vakutvar $ojedinačno.

Granične vrijednosti emisija za organske tvari

2lanak .

(1! @" uku$ni5 or*an&ki5 tvari u ot$adnom $linu, o&im $raška&ti5 or*an&ki5tvari, izra ena kao uku$ni u*ljik, &u :0 m*/m3 $ri ma&enom $rotoku od :00 */5 iliviše.


19/175

( ! @" or*an&ki5 tvari u ot$adnom $linu, razvr&tani5 u +. razred štetno&tiodre7eni5 u -rilo*u 1. ove redbe, &u 0 m*/m3 $ri ma&enom $rotoku od 100 */5ili više.

(3! @" or*an&ki5 tvari u ot$adnom $linu, razvr&tani5 u ++. razred štetno&ti, &u8

1BbromB3Bkloro$ro$an

1,1Bdikloroetan

1, Bdikloroetilen, 'i& i tran&

o'tena ki&elina

metilB?ormiat

nitroetan

nitrometan

oktametil'iklotetra&ilok&an

1,1,1Btrikloroetan

1,3,:Btriok&an

$ri ma&enom $rotoku od :00 */5 i više 100 m*/m3.

2lanak 3.

(1! 6ko &e u ot$adnom $linu nalazi više or*an&ki5 tvari i&to*a razreda štetno&ti,@" iz članka . &tavaka . i 3. ove redbe $rimjenjuju &e na zbroj ti5 tvari iu&$ore7uje & @" za taj razred štetno&ti.

( ! 6ko &e u ot$adnom $linu nalazi više or*an&ki5 tvari iz +. i ++. razreda štetno&ti,za &vaku &e tvar $rimjenjuje @" $ro$i&ana u članku . &tav'ima . i 3. ove

redbe, a emi&ija ne &mije $rekoračiti @" $ro$i&anu za ++. razred štetno&ti.

(3! Za $raška&te or*an&ke tvari koje &u &vr&tane u ++. razred štetno&ti $rimjenjuju @" iz članka 1F. ove redbe.

Granične vrijednosti emisija za kar"inogene tvari

2lanak =.

@" kar'ino*eni5 tvari u ot$adnom $linu, razvr&tani5 u razrede štetno&ti od +. do+++., &u8


20/175

+. razred štetno&ti

ar&en i nje*ovi &$ojevi o&im ar&ina, izra eni kao 6&

benzo(a!$iren

kadmij i nje*ovi &$ojevi, izra eni kao Cd

kobalt to$ljiv u vodi, izra eni kao Co

&$ojevi kroma("+! o&im barijevo* i olovno* kromata, izra eni kao Cr

$ri ma&enom $rotoku od 0,1: */5 ili više 0,0: m*/m3

++. razred štetno&ti

akrilamid

akrilonitril

dinitrotoluen

etilen ok&id

nikal i nje*ovi &$ojevi u obliku re&$irabilne $rašine/aero&oli niklovo* &ul?ida i&ul?idni5 ruda, niklovo* karbonata i niklovo* tetrakarbonila, izra eni kao Ni

=BvinilB1, B'iklo5ek&anBdie$ok&id

$ri ma&enom $rotoku od 1,: */5 ili više 0,: m*/m3


benzen

bromoetan

1,3Bbutadien

1, dikloroetan

$ro$ilenok&id (1, Be$ok&i$ro$an!

&tirenok&id

oBtoluidin


21/175

trikloreten

vinilBklorid (kloroetilen!

$ri ma&enom $rotoku od ,: */5 ili više 1 m*/m3.

2lanak :.

(1! 6ko &e u ot$adnom $linu nalazi više tvari i&to*a razreda štetno&ti, @" izčlanka =. ove redbe $rimjenjuju &e na zbroj ti5 tvari.

( ! 6ko &e u ot$adnom $linu nalazi više kar'ino*eni5 tvari iz različiti5 razredaštetno&ti, za &vaku &e tvar $rimjenjuje @" $ro$i&ana u članku =. ove redbe, aemi&ija ne &mije $rekoračiti &ljede4e vrijedno&ti8

za tvari iz razreda štetno&ti +. i ++., uku$no 0,: m*/m3

za tvari iz razreda štetno&ti +. i +++., uku$no 1,0 m*/m3

za tvari iz razreda štetno&ti ++. i +++., uku$no 1,0 m*/m3.

Granične vrijednosti vlaknasti# tvari

2lanak E.

@ranične vrijedno&ti vlakna&ti5 tvari u ot$adnom $linu &u8

za azbe&t kao naj&itnije $rašine (vlakna&ti &ilikati8 aktinolit, amozitB&me7i azbe&anto?ilit, krizotilBbijeli azbe&t, kro'idolitB$lavi azbe&t, tremolit!, @" u ot$adnom $linu je 0,10 m*/m3, odno&no 1R10B= vlakana/m3,

za biološko neraz*radljive vlakna&te tvari, koje &adr e aluminijev &ilikat,aluminijev ok&id, &ili'ijev karbid ili kalijev titanat je 1,:R10= vlakana/m3,

za biološko neraz*radljiva mineralna vlakna :R10= vlakana/m3

Granične vrijednosti postojani# tvari% koje imaju karakteristike biolo!ke akumula"ije

2lanak ).

@" diok&ina i ?urana u ot$adnom $linu ne$okretno* izvora, izmjereni5 urazdoblju uzimanja uzoraka ne manjem od E &ati i ne ve4em od F &ati, je 0,1 n*/m3 $ri ma&enom $rotoku od 0, : S*/5 i više. Za odre7ivanje uku$ne vrijedno&tiemi&ija diok&ina i ?urana moraju &e kon'entra'ije diok&ina i ?urana $omno iti &ekvivalentnim ?aktorima $rije nji5ovo* zbrajanja, $rema ?aktoru ekvivalentnetok&ično&ti izra ene u članku 130. &tavku ). ove redbe.


22/175

+". @#6N+2N "#+J N ;K+ H+;+J6 Z6 -# +Z" NJ N H K6


23/175

kroma i nje*ovi5 &$ojeva u $raška&tom obliku

izra eni5 kao Cr, $ri $ečenju kromitne rude 10 m*/m3

ok&ida dušika izra eni5 kao N iz o&tali5 $e4i 1:00 m*/m3

ok&ida dušika izra eni5 kao N kod arenja

va$nen'a u rota'ij&kim $e4ima 1F00 m*/mv

?luora i nje*ovi5 anor*an&ki5 &$ojeva u obliku

$lina izra eni5 kao %D, kod $e4i za $ečenje

kvar'ita 10 m*/m3

ok&ida &um$ora izra eni5 kao ; kod $e4i

za $ečenje ma*nezita =00 m*/m3.

( ! @" i&kazane kao ma&ene kon'entra'ije onečiš4uju4i5 tvari iz &tavka 1. ovo*ačlanka $rimjenjuju &e za vla ni ot$adni $lin.

2lanak 31.

(1! @" kod te5nološko* $ro'e&a tretiranja $erlita, škrilja'a ili *line za ok&ide&um$ora izra ene kao ; , $ri ma&enom $rotoku od 10 k*/5i više, &u 1000 m*/m3.

( ! @" i&kazane kao ma&ena kon'entra'ija onečiš4uju4e tvari iz &tavka 1. ovo*ačlanka $rimjenjuju &e za vla ni ot$adni $lin i zadani volumni udio ki&ika od 1=G.

2lanak 3 .

(1! @" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja &takla i &takleni5 vlakana &u8

$raška&te tvari :0 m*/m3

klora $ri ma&enom $rotoku od 300 */5 ili više 30 m*/m3

?luora $ri ma&enom $rotoku od :0 */5 ili više : m*/m3

zbroj ma&eni5 kon'entra'ija Cd, 6&, Co, Ni, ;e,

$ri ma&enom $rotoku od :*/5 ili više 1 m*/m3


24/175


;b, -b, Cr, Cu i Hn

$ri ma&enom $rotoku od : */5 ili više : m*/m3

kadmija 0,1 m*/m3

ar&ena8

(a! kod $roizvodnje kri&talno* &takla 0,: m*/m3

(b! kod o&tali5 $o&trojenja za $roizvodnju &takla 0,1 m*/m3

ok&ida &um$ora izra eni5 kao ;,

$ri ma&enom $rotoku od 10 k*/5 i više :00 m*/m3

ok&ida dušika izra eni5 kao N8

(a! kod $e4i & B$lamenom & re*enerativnim ili

keramičkim reku$erativnim $red*rijavanjem zraka F00 m*/m3

(b! kod $e4i & L ($o$rečnim! $lamenom &

re*enerativnim ili reku$erativnim

$red*rijavanjem zraka 1:00 m*/m3

('! kod $e4i & o&talim reku$erativnim

$red*rijavanjem zraka 900 m*/m3

(d! kod kadni5 i dnevni5 $e4i F00 m*/m3

(e! kod $o&trojenja za taljenje &takla koje

ne $ri$adaju $od a!, b!, '! i d! $ri ma&enom

$rotoku od 10 k*/5 i više F00 m*/m3.

( ! @" i&kazane kao ma&ene kon'entra'ije onečiš4uju4i5 tvari u ot$adnom $linukod $e4i za taljenje &takla za*rijavane $lamenom $rimjenjuju &e za zadani volumni

udio ki&ika FG, a za kadne i dnevne $e4i je 13G.


25/175

(3! @" i&kazane kao ma&ene kon'entra'ije onečiš4uju4i5 tvari u ot$adnom $linukod $e4i za taljenje &takla za*rijavane električnom ener*ijom, za kontinuirani idi&kontinuirani rad $rimjenjuju &e za izmjereni volumni udio ki&ika.

(=! @" i&kazane kao ma&ene kon'entra'ije onečiš4uju4i5 tvari u ot$adnom $linukod $e4i kojima &e $ridodaje či&ti ki&ik $rimjenjuju &e za volumni udio ki&ika koji je uobičajen $ri odvijanju to* $ro'e&a.

2lanak 33.

(1! @" kod te5nološko* $ro'e&a $roizvodnje mineralne vune (kamene vune i&taklene vune! i keramički5 vlakana &u8

$raška&ti5 tvari :0 m*/m3

?ormalde5ida 10 m*/m3

?enola 1: m*/m3

5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva izra eni5

kao uku$ni or*an&ki u*ljik :0 m*/m3

amonijaka 100 m*/m3

vodikovo* klorida 30 m*/m3

vodikovo* ?luorida : m*/m3

vodikovo* &ul?ida : m*/m3

u*ljikovo* monok&ida (C ! 00 m*/m3

zbroj ma&eni5 kon'entra'ija

Cd, 6&, Co, Ni, ;e, Cr ("+! 1 m*/m3


Cr ("+!, ;b, -b, Cr (+++!, ", Cu, Hn, " i ;n : m*/m3

kadmija 0, m*/m3

ok&ida &um$ora izra eni5 kao ; 1F00 m*/m3

ok&ida dušika izra eni5 kao N :00 m*/m3.


26/175

( ! @" i&kazane kao ma&ene kon'entra'ije onečiš4uju4i5 tvari kod $e4i zataljenje, za kontinuirani $ro'e& $rimjenjuju &e za zadani volumni udio ki&ika FG uot$adnom $linu, a za di&kontinuirani $ro'e& $rimjenjuju &e za zadani udio ki&ika13G u ot$adnom $linu.

(3! @" i&kazane kao ma&ene kon'entra'ije onečiš4uju4i5 tvari kod o&tali5 $ro'e&a $rimjenjuju &e za izmjereni volumni udio ki&ika u ot$adnom $linu.

2lanak 3=.

(1! @" kod te5nološko* $ro'e&a $ečenja keramički5 $roizvoda na bazi *line &u8

ok&ida &um$ora izra eni5 kao ; , $ri udjelu

&um$ora u &irovini do 0,1 G i ma&enom $rotokuod 10 k*/5 ili više :00 m*/m3

ok&ida &um$ora izra eni5 kao ; , $ri udjelu

&um$ora u &irovini od 0,1 G i više i ma&enom

$rotoku od 10 k*/5 ili više 1:00 m*/m3

benzena $ri ma&enom $rotoku od : */5 ili više : m*/m3

.( ! @" i&kazane kao ma&ene kon'entra'ije onečiš4uju4i5 tvari u ot$adnom $linuiz &tavka 1. ovo*a članka $rimjenjuju &e za zadani volumni udio ki&ika 1FG.

2lanak 3:.

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja lijevano* eljeza &u8


$raška&ti5 tvari za ku$olne $e4i ka$a'iteta

taljenja do 10 t/5 100 m*/m3

$raška&ti5 tvari za ku$olne $e4i ka$a'iteta

taljenja 10 t/5 i više ): m*/m3

$raška&ti5 tvari kod tran&$orta i obrade šar e 100 m*/m3.

2lanak 3E.


27/175

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja čelika &u8

1. kod konvertora & ki&ikom


. kod induk'ij&ki5 i elektrolučni5 $e4i i vakuum

$o&trojenja za $roizvodnju do 0 t/šar i

$raška&ti5 tvari ): m*/m3


ok&ida dušika izra eni5 kao N =00 m*/m3

3. kod induk'ij&ki5 i elektrolučni5 $e4i i vakuum

$o&trojenja za $roizvodnju od 0 t/šar i i više

$raška&ti5 tvari 0 m*/m3



=. kod tran&$orta i obrade šar e

$raška&ti5 tvari 100 m*/m3.

2lanak 3).

(1! @" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja obojeni5 metala i nji5ovi5 le*ura i?erole*ura &u8


ok&ida &um$ora izra eni5 kao ;,

$ri ma&enom $rotoku od : k*/5 ili više F00 m*/m3.

( ! @" kod te5nološko* $ro'e&a taljenja i ra?ina'ije obojeni5 metala i nji5ovi5le*ura &u8

$raška&ti5 tvari, $ri ma&enom $rotoku

od 0, k*/5 i više 0 m*/m3


28/175

or*an&ki5 &$ojeva izra eni5 kao uku$ni u*ljik :0 m*/m3.

(3! @" ok&ida dušika izra eni5 kao N kod te5nološko* $ro'e&a valjanjametala, kod $e4i za zavarivanje i termičku obradu, uzi volumni udio ki&ika :G, uovi&no&ti o tem$eraturi, &u8

Kem$eratura,0C 00 300 =00 :00 E00 E:0

N , m*/m3 =00 :1: E00 F00 1100 1300

(=! @" kod te5nološko* $ro'e&a to$lo*a $o'inčavanja &u8


$linoviti5 anor*an&ki5 &$ojeva klora izra eni5

kao %Cl 0 m*/m3.

2lanak 3F.

@" $raška&ti5 tvari kod te5nološko* $ro'e&a $roizvodnje, taljenja i le*iranja bakra i 'inka &u 0 m*/m3, a @" $raška&ti5 tvari kod te5nološko* $ro'e&a $roizvodnje olova &u 10 m*/m3.

2lanak 39.

@" $raška&ti5 tvari kod te5nološko* $ro'e&a $roizvodnje &ačme za obradu $ovršine &ačmarenjem &u8

za $o&tu$ak mljevenja, &ušenja : m*/m3

za oblikovanje ku*li'a : m*/m3

ili je @" uku$ni5 $raška&ti5 tvari =0 */t $roizvedeni5 ku*li'a.

2lanak =0.

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja aluminij ok&ida i u*ljikovi5 materijala &u8

$raška&ti5 tvari kod rota'ij&ke $e4i & 'iklon&kim

$red*rijačem i $ovratom to$line :0 m*/m3


29/175

ok&ida dušika izra eni5 kao N, kod rota'ij&ke

$e4i & 'iklon&kim $red*rijačem i $ovratom to$line 1300 m*/m3

ok&ida dušika izra eni5 kao N, kod rota'ij&ke

$e4i & 'iklon&kim $red*rijačem bez $ovrata

to$line 1F00 m*/m3

ok&ida &um$ora izra eni5 kao ;, kod rota'ij&ke

$e4i & 'iklon&kim $red*rijačem bez $ovrata

to$line =00 m*/m3

.2lanak =1.

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja aluminija u $e4i za elektrolizu &u8


od : k*/5 i više 30 m*/m3

$linoviti5 ?luorida izra eni5 kao D , m*/m3

a emi&ij&ki ?aktor je 0,: k*/t $roizvedeno*a aluminija u dnevnom $ro&jeku.

2lanak = .

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja titanBdiok&ida (Ki! &u8

za $raška&te tvari, $ri ma&enom $rotoku od :0 m*/m3 za velike izvore i 1:0m*/m3 kao &atni $ro&jek iz bilo koje* dru*o* izvora,

za $linoviti &um$orov diok&id i triok&id i&$ušten iz $ro'e&a di*e&tije iova$njivanja uključuju4i ka$lji'e ki&eline izra ene ekvivalent kao ;8

(a! E k*/t $roizvedeno* Ki kao *odišnji $ro&jek,

(b! :00 m*/m3 kao &atni $ro&jekza $o&trojenja za kon'entra'iju ot$adne ki&eline

za klor kada &e radi o $o&trojenjima koja kori&te kloridni $o&tu$ak8

(a! : m*/m3

kao dnevni $ro&jek,


30/175

(b! =0 m*/m3 u bilo kojem razdoblju.

2lanak =3.

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja akumulatora &u8


od : k*/5 i više 0,: m*/m3

&um$orne ki&eline (i&$arenja! 1 m*/m3.

2lanak ==.

@" kod te5nološko* $ro'e&a $ovršin&ke obrade metala dušičnom ki&elinom zaok&ide dušika izra ene kao N, $ri kontinuiranom na*rizanju dušičnom ki&elinom,&u 1:00 m*/m3.

)raćenje emisija

2lanak =:.

(1! >ada &e $rovodi kontinuirano mjerenje emi&ije onečiš4uju4i5 tvari u ot$adnom $linu, kod te5nološki5 $ro'e&a odre7eni5 ovom *lavom, kontinuirano &e mjeri8

emitirani ma&eni $rotok ot$adni5 $linova,

volumni udio ki&ika, ako &e ma&ena kon'entra'ija onečiš4uju4i5 tvari i&kazuje nanje*ov udio,

tlak i tem$eratura.

( ! >od $rovo7enja kontinuirano* mjerenja emi&ije onečiš4uju4i5 tvari iz članka= . ove redbe uz mjerenja $ro$i&ana &tavkom 1. ovo*a članka kontinuirano &e $rati emi&ija $linovito* &um$orov diok&ida i triok&ida i&$ušteni5 iz $ro'e&adi*e&tije i ova$njivanja iz $o&trojenja za kon'entra'iju ot$adne ki&eline u $o&trojenjima koja kori&te &ul?atni $o&tu$ak, klora iz veliki5 izvora unutar $o&trojenja koja kori&te kloridni $o&tu$ak i $raška&ti5 tvari iz veliki5 izvora.

". @#6N+2N "#+J N ;K+ H+;+J6 Z6 > H+J;> + -# %#6H N+N ;K#+J

2lanak =E.

dredbe ove *lave $ro$i&uju @" onečiš4uju4i5 tvari u ot$adnom $linu kodte5nološki5 $ro'e&a razvr&tani5 u &ku$ine8 kemij&ka i $re5rambena indu&trija, o&im


31/175

ako rješenjem izdanom $rema $o&ebnom $ro$i&u na temelju koje* &e utvr7ujuobjedinjeni uvjeti zaštite okoliša ni&u odre7ene &tro e @" .

2lanak =).

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja dušične ki&eline za ok&ide dušika izra enekao N &u =:0 m*/m3.

2lanak =F.

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja &um$orne ki&eline &u8

&um$orovo* diok&ida (; !

za emi&ij&ki ?aktor 3 k*/t 100G &um$orne ki&eline 1=00 m*/m3

&um$orovo* triok&ida (; 3!

za emi&ij&ki ?aktor 0,1: k*/t 100G &um$orne ki&eline F0 m*/m3.

2lanak =9.

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja klora &u8

klora 1 m*/m3

klora u $o&trojenju za $roizvodnju klora &

$ot$unim uka$ljivanjem E m*/m3

ive 1,: */t

$roizvedeno* klora *odišnje, kod elektrolize alkalni5 klorida amal*am&kim $o&tu$kom.

2lanak :0.

(1! @" vodikovo* klorida je : m*/m3 kod te5nološko* $ro'e&a dobivanjaklorovodične ki&eline, a emi&ij&ki ?aktor je 0,0: k*/t %Cl 3EG (mje&ečni $ro&jek!.

( ! @" uku$ne ive kod novi5 $o&trojenja za $roizvodnju klorovi5 lu inaelektrolizom $omo4u ivino* članka je 0,01 %*/t $roizvedeno* Cl (*odišnji $ro&jek!.

2lanak :1.

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja ?o&?orne ki&eline &u8


32/175

$raška&ti5 tvari 1:0 m*/m3

$linoviti5 ?luorida izra eni5 kao D , 30 m*/m3

a emi&ij&ki ?aktor je 0,0= k*/t $roizvedene ?o&?orne ki&eline.

2lanak : .

(1! @" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja &um$ora (Clau&ovo $o&trojenje! &u8

1. &um$ora8

ka$a'itet $o&trojenja &tu$anj emitiranja&um$ora

do uključivo 0 t &um$ora $o danu 3G

od 0 do uključivo :0 t &um$ora $o danu G

od :0 t &um$ora $o danu 0,:G

. vodikovo* &ul?ida 10 m*/m3.

( ! t$adni $lin koji &adr i vodikov &ul?id odvodi &e na naknadno &$aljivanje.

(3! Clau&ovo $o&trojenje ne &mije biti izvan rada više od = &ata ne$rekidno,odno&no 1 0 &ati & $rekidima u kalendar&koj *odini.

(=! -rekid rada Clau&ovo* $o&trojenja du i od = &ata ne$rekidno o$erater $o&trojenja du an je $rijaviti u roku =F &ati izvršnom tijelu jedini'e lokalne&amou$rave koje o tome obavještava nadle no u$ravno tijelo i Hini&tar&tvo.

2lanak :3.

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja amonijaka za ok&ide dušika izra ene kao N &u :00 m*/m3, za emi&ij&ki ?aktor 1,: k*/t $roizvedeno*a amonijaka, zavolumni udio ki&ika 3G.

2lanak :=.


33/175

(1! @" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja mineralni5 *nojiva &u8

$raška&ti5 tvari, za emi&ij&ki ?aktor 1,: k*/t

$roizvedeno* mineralno* *nojiva 1:0 m*/m3

amonijaka, za emi&ij&ki ?aktor 1,): k*/t

$roizvedeno* mineralno* *nojiva 00 m*/m3

ok&ida dušika izra eni5 kao N , za emi&ij&ki

?aktor 0,= k*/t $roizvedeno* mineralno* *nojiva :0 m*/m3

$linoviti5 ?luorida izra eni5 kao D , za emi&ij&ki?aktor 0,0 k*/t $roizvedeno* mineralno* *nojiva : m*/m3.

( ! @" i&kazane kao ma&ene kon'entra'ije onečiš4uju4i5 tvari iz &tavaka 1. i .ovo*a članka $rimjenjuju &e za vla ni ot$adni $lin.

2lanak ::.

@" 1, Bdikloroetana ili vinilBklorida kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja 1, B

dikloroetana i vinilBklorida &u : m*/m3.2lanak :E.

(1! @" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja $olivinilBklorida (-"C! &u8

1. vinilBklorida u ot$adnom $linu od re*enera'ije : m*/m3

. na mje&tu $rijelaza iz zatvoreno* u otvoreni

&u&tav (obrada i &ušenje!8 vinilBklorida kod konačno*a $roizvoda 10 m*/k* -"C

vinilBklorida kod &u&$enzije mono$olimera 100 m*/k* -"C

vinilBklorida kod &u&$enzije ko$olimera =00 m*/k* -"C

vinilBklorida kod mikro&u&$enzije -"C i

emulzije -"C 1:00 m*/k* -"C.


34/175

( ! >od te5nološko* $ro'e&a iz &tavka 1. ovo*a članka ot$adni $linovi &e &$aljuju.

2lanak :).

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja akrilonitrila &u8

akrilonitrila kod $o&trojenja za iz*aranje 0, m*/m3

akrilonitrila kod $raoni'e ot$adno* $lina : m*/m3.

2lanak :F.

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja i $rerade $oliakrilonitrila u vlakna &u8

1. akrilonitrila u ot$adnom $linu &ušioni'e 0 m*/m3

. akrilonitrila u ot$adnom $linu ad&orbera 10 m*/m3

3. akrilonitrila u ot$adnom $linu iz $raoni'e8

$ri $o&tu$ku mokro*a izvlačenja 10 m*/m3

$ri $o&tu$ku &u5o*a izvlačenja 3: m*/m3.

2lanak :9.

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja akrilonitrilBbutadien&tiren $olimera(6 ;! &u8

1. kod $olimeriza'ije emulzije8

akrilonitrilau ot$adnom $linu &ušioni'e, $olimeriza'ije,

izlučivanja i čiš4enja reaktora (mje&ečni $ro&jek! : m*/m3

. kod kombinirane $olimeriza'ije oto$ine i emulzije8

akrilonitrila koji na&taje u okolini reaktora, me7uo$era'ij&ki5

&kladišta, izlučivanja, odvajanja vode, re'ikliranja ota$ala

i mješača (mje&ečni $ro&jek! 10 m*/m3.

2lanak E0.

@" akrilonitrila kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja nitrilkaučuka u ot$adnom $linu iz &ušioni'e &u 1,: m*/m3.


35/175

2lanak E1.

@" akrilonitrila kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja di&$erzije iz emulzij&ko* $oliakrilonitrila u ot$adnom $linu iz rezervoara monomera, reaktora i kondenzatora&u : m*/m3.

2lanak E .

(1! @" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja i $rerade vi&koze &u8

1. kod $roizvodnje i naknadne obrade (ot$adni $lin iz re*eneratora!8

vodikovo* &ul?ida : m*/m3 (dnevni $ro&jek!

u*ljikovo* di&ul?ida 100 m*/m3 (dnevni $ro&jek!

. kod $roizvodnje 'elulozne vune, 'elulozno* &takla i tek&tilne vi&koze8

vodikovo* &ul?ida : m*/m3 (dnevni $ro&jek!

u*ljikovo* di&ul?ida 100 m*/m3 (dnevni $ro&jek!

3. kod $roizvodnje umjetni5 'rijeva i &$u va&ti5 kr$a8

vodikovo* &ul?ida 10 m*/m3 (dnevni $ro&jek!

u*ljikovo* di&ul?ida 1:0 m*/m3 (dnevni $ro&jek!

=. kod $roizvodnje te5ničke vi&koze8

vodikovo* &ul?ida 10 m*/m3 (dnevni $ro&jek!

u*ljikovo* di&ul?ida 1:0 m*/m3 (dnevni $ro&jek!.

( ! >od te5nološko* $ro'e&a iz &tavka 1. ovo*a članka ot$adni $linovi odvode &e uure7aj za $ročiš4avanje ot$adni5 $linova.

2lanak E3.

(1! @" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja 'eluloze &ul?itnim $o&tu$kom &u8


ok&ida &um$ora izra eni5 kao ; )00 m*/m3



36/175

vodikovo* &ul?ida 10 m*/m3.

( ! @" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja 'eluloze &ul?atnim $o&tu$kom &u8


ok&ida &um$ora izra eni5 kao ; =:0 m*/m3

ok&ida dušika izra eni5 kao N 300 m*/m3

vodikovo* &ul?ida 10 m*/m3.

2lanak E=.

@" $raška&ti5 tvari, $ri ma&enom $rotoku od : */5 ili više, je : m*/m3 kodte5nološko* $ro'e&a dobivanja, mljevenja i $akiranja &red&tava za zaštitu bilja,&red&tava za borbu $rotiv štetočina ili nji5ovi5 aditiva.

2lanak E:.

(1! @" kod te5nološko* $ro'e&a katalitičke raz*radnje u*ljikovodika (DCCB $ro'e&i u ra?ineriji na?te! &u8


ok&ida dušika izra eni5 kao N )00 m*/m3

ok&ida &um$ora izra eni5 kao ; 1)00 m*/m3.

( ! t$adni $linovi koji &e odvode na baklju ne &miju $rekoračiti &tu$anj emitiranjaod 1G za or*an&ke &$ojeve izra ene kao uku$ni u*ljik.

(3! t$adni $linovi iz ure7aja za od&um$oravanje i/ili iz dru*i5 ra?inerij&ki5 $ro'e&a & volumnim udjelom vodikovo* &ul?ida više od 0,=G i & ma&enim $rotokom vodikovo* &ul?ida ve4im od t/dan &e obra7uju. t$adni $linovi koji &ene obra7uju &e &$aljuju, a emi&ija vodikovo* &ul?ida u ot$adnom $linu ne &mije $rekoračiti @" od 10 m*/m3.

(=! -ro'e&ne i ot$adne vode koje &adr e vodikov &ul?id uvode &e nakon ot$aravanjau $e4 na &$aljivanje.

2lanak EE.

@" kod te5nološko* $ro'e&a $roizvodnje na?te i $lina &u8


37/175

vodikovo* &ul?ida (% ;! $ri ma&enom $rotoku

od 300 */5 ili više 30 m*/m3

merka$tana (tioalko5ola! $ri ma&enom $rotoku

od 000 */5 ili više 100 m*/m3.

2lanak E).

@" $raška&ti5 tvari &u 0 m*/m3 kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja i miješanja bitumena i katrana uz zadani volumni udio ki&ika 1)G.

2lanak EF.

@" $raška&ti5 tvari &u :0 m*/m3 kod te5nološko* $ro'e&a $ri$remanja bitumenizirani5 materijala za iz*radnju $utova (a&?altne baze! uz zadani volumniudio ki&ika 1)G.

2lanak E9.

(1! @" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja ča7e &u8


vodikovo* &ul?ida 0 m*/m3

ok&ida dušika izra eni5 kao N :00 m*/m3

ok&ida &um$ora izra eni5 kao ; 1)00 m*/m3.

( ! >od te5nološko* $ro'e&a iz &tavka 1. ovo*a članka ot$adni $linovi koji &adr e&um$orovodik i u*ljikov monok&id &$aljuju &e.

2lanak )0.

@" kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja u*ljika i elektro*ra?ita &u8

1. kod miješanja i oblikovanja8

$linoviti5 or*an&ki5 &$ojeva izra eni5 kao

uku$ni u*ljik 100 m*/m3

. kod arenja u komornim i tunel&kim $e4ima8


38/175


uku$ni u*ljik :0 m*/m3

3. kod arenja u kru nim $e4ima (za *ra?itne

elektrode, u*ljene elektrode i u*ljeni kamen!8


uku$ni u*ljik 00 m*/m3

=. kod im$re*na'ije8

$linoviti5 or*an&ki5 &$ojeva izra eni5 kaouku$ni u*ljik :0 m*/m3.

2lanak )1.

@" $raška&ti5 tvari &u ): m*/m3 u $o&tu$ku &ušenja rezana'a kod te5nološko* $ro'e&a $rerade še4erne re$e i ra?ina'ije še4era.

2lanak ) .

@" $raška&ti5 tvari &u 1:0 m*/m3 kod te5nološko* $ro'e&a &ušenja trave.

2lanak )3.

@" $linoviti5 or*an&ki5 tvari izra eni5 kao uku$ni u*ljik &u :0 m*/m3 kodte5nološko* $ro'e&a $r enja kave, nadomje&taka za kavu, ita i kakaa.

2lanak )=.

Za lo išta &ušara kod koji5 &e $rodukti iz*aranja kori&te izravno u $roizvodnom $ro'e&u, odno&no &a čijim &e dimnim $linovima ili $lamenom u ne$o&rednomdodiru za*rijavaju, &uše ili obra7uju $roizvodi, vrijedno&ti ma&ene kon'entra'ijeonečiš4uju4i5 tvari dobivene mjerenjem i&kazuju &e za volumni udio ki&ika 1)G.

)raćenje emisija

2lanak ):.

>ada &e $rovodi kontinuirano mjerenje emi&ije onečiš4uju4i5 tvari u ot$adnom

$linu, kod te5nološki5 $ro'e&a odre7eni5 ovom *lavom, kontinuirano &e mjeri8


39/175


volumni udio ki&ika, ako &e ma&ena kon'entra'ija onečiš4uju4i5 tvari i&kazuje nanje*ov udio,

tlak i tem$eratura.

2lanak )E.

+znimno, kod te5nološko* $ro'e&a dobivanja dušične ki&eline iz članka =).,?o&?orne ki&eline iz članka :1. i te5nološko* $ro'e&a dobivanja mineralni5 *nojivaiz članka :=. ove redbe, kada je omjer Lemiitirano/L*raničnoQ:, uče&talo&t mjerenjaemi&ije je najmanje četiri $uta *odišnje.

"+. @#6N+2N "#+J N ;K+ H+;+J6 %K+"N ;K+

2lanak )).

(1! dredbe ove *lave $rimjenjuju &e na $o&trojenja i radne $ovršine *dje &eobavljaju &ljede4e aktivno&ti8

1. »nanošenje lje$ila (ad5eziva!« znači $ro'e& nanošenja lje$ila (ad5eziva! na neku $ovršinu, & izuzetkom nanošenja $rianjaju4i5 $remaza i $roizvodnje laminata

vezani5 uz $ro'e&e ti&kanjaA. »$roizvodnja drveni5 i $la&tični5 laminata« znači bilo koji $ro'e& me7u&obno*

$rianjanja drveta i/ili $la&tike u &lojevima. koliko u tijeku $roizvodnje $la&tični5 $roizvoda (n$r. brodi'a! dolazi do kemij&ke $romjene or*an&ko* ota$ala i or*an&kaota$ala o&taju u $ot$uno&ti vezana u $roizvodu, a ne dolazi do o&loba7anja i&ti5 uzrak, tada ta aktivno&t ne $odlije e obvezama iz ove *laveA

3. »$ro'e&i $remazivanja« znače &vaku aktivno&t u kojoj &e jednokratno ilivišekratno nano&e &lojevi $remaza na8

a! neko od &ljede4i5 vozila8

nova vozila, iz kate*orije H1 te kate*orije N1, ukoliko &e $remazuju u i&tom $o&trojenju kao i vozila kate*orije H1A

kamion&ke kabine za &mještaj vozača, kao i 'jeloviti &mještajni $ro&tor zate5ničku o$remu vozila kate*orija N i N3A

kamione u kate*orijama vozila N1, N i N3, ali ne i kamion&ke kabineA

autobu&e u kate*oriji vozila H i H3A


40/175

$rikoli'e kate*orije 1, , 3 i =A

b! tek&til, tkaninu, ?ilm, $a$irne $ovršine, metalne i $la&tične $ovršine, uključuju4izrako$love, brodove, vlakove i dru*o,

'! drvene $ovršine,

d! ko u.

-ro'e& $remazivanja ne odno&i &e na $remazivanje metalni5 $odlo*a metodomelektro?oreze i kemij&ko* ra&$ršivanja. 6ko je $ro'e& $remazivanja $o&tu$ak ukojem &e na i&ti $redmet bilo kojom te5nikom nano&i ti&ak, taj $o&tu$ak &e &matdijelom aktivno&ti $ro'e&a $remazivanjaA

=. »$remazivanje zavojni'a« znači &vaki $ro'e& u kojem &e zavojni'e čelika,ne5r7aju4e* čelika, oblo eno* čelika, bakreni5 le*ura ili aluminij&ki5 trakane$rekidno $remazuju o$na&tim ili &lojevitim $remazomA

:. »kemij&ko čiš4enje« znači &vaki indu&trij&ki ili komer'ijalni $ro'e& u kojem &e% ;Bevi rabe u $o&trojenju za čiš4enje odjevni5 $redmeta, namještaja i &lični5 $otrošni5 roba, & izuzetkom ručno* uklanjanja mrlja u tek&tilnoj i indu&triji odje4eA

E. »$roizvodnja obu4e« znači bilo koju aktivno&t vezana uz $roizvodnju kom$letneobu4e ili njezini5 dijelovaA

). »$roizvodnja $remaza, lakova, boja i lje$ila« znači $roizvodnju *otovi5 $roizvoda, kao i $olu$roizvoda ako &e $roizvode u i&tom $o&trojenju miješanjem $i*menata, *uma i $rianjaju4i5 materijala & or*an&kim ota$alima ili dru*im $rijeno&ni'ima. va kate*orija uključuje i ra&$ršivanje, $redra&$ršivanje, dobivanjeodre7ene *u&to4e ili boje i $akovanje konačni5 $roizvoda u &$remnikeA

F. »$roizvodnja ?arma'eut&ki5 $roizvoda« znači kemij&ku &intezu, ?ermenta'iju,ek&trak'iju, ?ormula'iju i dovršavanje ?arma'eut&ki5 $roizvoda i, tamo *dje &e $rovodi na i&toj loka'iji, $roizvodnju $olu$roizvodaA

9. »ti&kanje« znači &vaki $ro'e& re$roduk'ije tek&ta i/ili &lika u kojem &e, $utem $rijeno&nika &like, tinta $reno&i na neku $ovršinu. bu5va4a lakiranje, $remazivanje i $roizvodnju laminata. dno&i &e na &ljede4e $ro'e&e8

?lek&o*ra?ija8 $ro'e& ti&kanja u kojem &e kori&ti *umeni ili ?oto$olimerni ela&tič $rijeno&nik &like na kojem &e tinta (ti&kar&ka boja! za ti&kanje nalazi iznad $odručjkoja o&taju $razna, $omo4u tinta koje &e &uše i&$aravanjemA

to$lin&ki $odešeni oti&ak8 $ro'e& ti&kanja u kojem $rijeno&nik &like &tavlj $odručje namijenjeno ti&kanju i $odručje koje o&taje $razno u i&tu ravninu, $ričemu &e materijal na koji 4e &e ti&kati u &troj uba'uje $utem $a$irno* valjka, a ne u


41/175

$ojedinačnim li&tovima. -odručje koje o&taje $razno obra7eno je tako da $rivlačivodu i time odbija tintu. -odručje namijenjeno ti&kanju obra7eno je tako da $rima i $reno&i tintu na $ovršinu namijenjenu ti&kanju. +&$aravanje &e odvija u $e4i $omo4u vru4e* zraka kojim &e za*rijava materijal & oti&komA

roto*ravura u izdavaštvu8 roto*ravura koja &e kori&ti u ti&kanju $a$ira zača&o$i&e, brošure, katalo*e ili &lične $roizvode, $omo4u tinta na bazi toluenaA

roto*ravura8 $ro'e& ti&kanja $omo4u 'ilindričko* $rijeno&nika &like u kojem je $odručje namijenjeno ti&kanju i&$od $odručja koje o&taje $razno, $omo4u teku4i5tinti koje &e &uše i&$aravanjem. dubljenja &e i&$unjavaju tintom a &uvišak &e či&t $odručja koje o&taje $razno $rije ne*o $ovršina namijenjena ti&kanju dotakne'ilindar i $oku$i tintu iz udubljenjaA

ti&kanje rota'ij&kim za&lonom8 $ro'e& ti&kanja u kojem &e tinta $reno&i na $ovršinu $roti&kivanjem kroz šu$ljikavi $rijeno&nik &like, $ri čemu je $odručjenamijenjeno ti&kanju otvoreno, a $odručje koje o&taje $razno odvojeno je $o&ebnim&lojem, $omo4u teku4i5 tinti koje &e &uše &amo i&$aravanjem. Haterijal na koji 4e&e ti&kati u &troj uba'uje &e $utem $a$irno* valjka, a ne u $ojedinačnim li&tovimaA

$roizvodnja laminata vezana uz $ro'e& ti&kanja8 $rianjanje dvaju ili više&avitljivi5 materijala u &lojevimaA i

lakiranje8 $ro'e& kojim &e lak ili $rianjaju4i $remaz nano&i na &avitljivi materijal

u &vr5u naknadno* zatvaranja ambala no* materijalaA10. »$roizvodnja *umeni5 &mje&a i $roizvoda od *ume« znači &vaki $ro'e&miješanja, *nječenja, &$ajanja, valjanja, $roti&kivanja i vulkaniza'ije $rirodne ili&intetičke *ume te dodatno $ro'e&e obrade $rirodne ili &intetičke *ume radidobivanja krajnje* $roizvodaA

11. »$ovršin&ko čiš4enje« znači &vaki $ro'e& o&im kemij&ko* čiš4enja u kojem &ekori&te or*an&ka ota$ala za uklanjanje onečiš4enja & $ovršine materijala,uključuju4i odmaš4ivanjeA $ro'e&om čiš4enja &matra &e &vaki $ro'e& čiš4enja koji&e &a&toji od više koraka $rije ili nakon bilo koje* dru*o* koraka obrade. -ro'e& &eodno&i na čiš4enje $ovršine $roizvoda a ne na čiš4enje $ro'e&ne o$remeA

1 . »ek&trak'ija biljno* ulja i ivotinj&ke ma&ti i ra?ina'ija biljno* ulja« značiek&trak'iju biljno* ulja iz &jemenki i dru*i5 biljni5 tvari, obradu &u5i5 o&tataka zadobivanje ivotinj&ke krme, $ročiš4avanje ma&ti i biljni5 ulja dobiveni5 iz&jemenki, bilje i/ili ivotinj&ke tvariA

13. »završna obrada vozila (lakiranje!« znači &vako indu&trij&ko ili komer'ijalno $remazivanje i &rodni $o&lovi odmaš4ivanja kroz koju &e obavlja8


42/175

ori*inalno, odno&no $rvobitno $remazivanje 'e&tovni5 vozila de?inirani5 u-ravilniku o 5omolo*a'iji ili u točki 3. ovo*a članka i dijela navedeni5 vozila, kada&e taj $o&tu$ak obavlja izvan $rvobitne $roizvodne linije unutar $roizvodno* $o*onaA ili

$remazivanje $rikoli'a (uključuju4i $olu$rikoli'e!A

1=. »im$re*na'ija drveni5 $ovršina« znači &vaki $ro'e& zaštite drveta zaštitnim&red&tvimaA

1:. »$ovršin&ka zaštita ($remazivanje! ičani5 navoja« znači bilo koju aktivno&t $ovršin&ke zaštite $rovodnika koji &e kori&te za namotavanje tran&?ormatora imotora i dru*o.

( ! 6ktivno&ti odre7ene u &tavku 1. ovo*a članka uključuju čiš4enje o$reme, ali nei čiš4enje $roizvoda, o&im kada je to $o&ebno $ro$i&ano u $ojedinoj aktivno&ti.

2lanak )F.

(1! @" 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva i donja vrijedno&t $otrošnje ota$ala $ro$i&ani&u u -rilo*u . ove redbe.

( ! onja vrijedno&t $otrošnje ota$ala odno&i &e na uku$nu $otrošnju &vi5 ota$ala u $ojedinoj aktivno&ti.

(3! -ra* $otrošnje ota$ala odre7en u -rilo*u . ove redbe odno&i &e na najmanju*odišnju $otrošnju ota$ala iznad koje je o$erater $o&trojenja obveznik odredbi ove

redbe.

2lanak )9.

(1! &lučaju kada &e $o&toje4e $o&trojenje iz -rilo*a . ove redbe rekon&truira, ili&e odredbe ove redbe $rvi $ut $rimjenjuju na $o&trojenje nakon nje*overekon&truk'ije, rekon&truirani dio $o&trojenja &matra &e novim $o&trojenjem.

( ! #ekon&truirano $o&trojenje &e mo e &matrati $o&toje4im $o&trojenjem, $oduvjetom da uku$ne emi&ije iz 'ijelo* $o&trojenja ne $rekorače vrijedno&ti emi&ijakoje bi &e $o&ti*le kada bi &e taj znatno izmijenjeni dio $o&trojenja &matrao kaonovo $o&trojenje.

2lanak F0.

Kvari i $ri$rav'i ovi&no o &adr aju 5la$ivo* or*an&ko* &$oja dijele &e na &ku$ine8


43/175

tvari i $ri$rav'i koji &adr e 5alo*enirane 5la$ive or*an&ke &$ojeve & oznakomu$ozorenja %3=1 ili %3:1 i $red&tavljaju mo*u4i rizik ili izazivaju ne$rolazneučinke na ljud&ko zdravljeA

tvari i $ri$rav'i koji zbo* &adr aja 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva &vr&tani5 ukar'ino*ene, muta*ene ili tok&ične za re$roduk'iju, no&e oznaku u$ozorenja %3=0,%3:0, %3:0i, %3E0 ili %3E0D,

5la$ivi or*an&ki &$ojevi koji ni&u obu5va4eni $od&tav'ima 1. i . ovo*a članka.

2lanak F1.

(1! $erateri $o&trojenja u kojima &e kori&te tvari i $ri$rav'i iz članka F0. $od&tavka . ove redbe moraju i5 zamijeniti u najve4oj mjeri i što je mo*u4e $rije

& manje štetnim tvarima ili $ri$rav'ima.( ! -rilikom odabira zamjen&ke tvari ili $ri$ravka $otrebno je voditi računa o $rimjereno&ti za u$orabu, mo*u4im $o&ljedi'ama za ljud&ko zdravlje, $o&ebi'e kod $ro?e&ionalne izlo eno&ti, mo*u4im $o&ljedi'ama za okoliš, ekonom&kim $o&ljedi'ama, a $o&ebno troškovima i kori&tima od ra&$olo ivi5 rješenja.

(3! Na označivanje tvari i $ri$ravaka i rokove za uklanjanje oznaka rizika (# oznaka! $rimjenjuje &e $o&eban $ro$i& kojim &e ure7uje razvr&tavanje, označavanje,obilje avanje i $akiranje o$a&ni5 kemikalija.

2lanak F .

(1! @" 5alo*enirani5 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva iz članka F0. $od&tavka 1. overedbe, ako je ma&eni $rotok zbroja &$ojeva & oznakama u$ozorenja %3=1 ili

%3:1, ve4i ili jednak 100 */5, u ot$adnom $linu za tvari i $ri$ravke je 0 m*tvari/m3. @" odno&i &e na ma&eni zbroj $ojedinačni5 kom$onenti.

( ! @" 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva u ot$adnom $linu za tvari i $ri$ravke iz člankaF0. $od&tavka . ove redbe je m*/m3 (izra eno kao ma&eni zbroj $ojedinačni5

&$ojeva!, *dje je ma&eni $rotok &vi5 $romatrani5 &$ojeva 10 */5 ili ve4i.(3! @" 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva za tvari i $ri$ravke iz članka F0. $od&tavka 3.ove redbe odre7ene &u u -rilo*u . ove redbe.

2lanak F3.

Za aktivno&ti $remazivanja koja &e odvijaju u nekontroliranim uvjetima u brodo*radilištima i ne mo*u &e $rimijeniti $ro$i&ane @" $rimjenjuju &e najboljera&$olo ive te5nike (N#K! ili ;5ema &manjivanja emi&ija 5la$ivi5 or*an&ki5&$ojeva iz -rilo*a 3. ove redbe.


44/175

+jerenje emisija #lapivi# organski# spojeva

2lanak F=.

(1! Hjerenje emi&ija 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva $rovodi &e kontinuiranimmjerenjem ako &u emi&ije u ot$adnim $linovima iz i&$u&ta ve4e od 10 k* uku$no*or*an&ko* u*ljika (C! $o &atu. Hjerenje emi&ija 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva obavlja&e u i&$ušnom kanalu iza o$reme za &manjivanje emi&ija.

( ! >ada &e $rovodi kontinuirano mjerenje emi&ije onečiš4uju4i5 tvari u ot$adnom $linu, kod aktivno&ti i $o&trojenja odre7eni5 u ovoj *lavi, kontinuirano &e mjeri8


volumni udio ki&ika, ako &e ma&ena kon'entra'ija 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojevai&kazuje na nje*ov udio,

tem$eratura i tlak.

(3! 6ko &u emi&ije manje od 10 k* uku$no*a or*an&ko* u*ljika (C! $o &atumjerenje emi&ija $rovodi &e $ovremenim mjerenjem emi&ije % ;Beva.

(=! $erater $o&trojenja u kojem &e kori&te % ;Bevi, a $o&jeduje točka&tine$okretni izvor i nije obveznik i&5o7enja rješenja izdano* $rema $o&ebnom

$ro$i&u na temelju koje* &e utvr7uju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša, $ovremenomjerenje emi&ija na i&$u&tu točka&to* izvora obavlja &e najmanje jedan$ut *odišnje.

(:! $erater $o&trojenja u kojem &e kori&te % ;Bevi, a $o&jeduje točka&tine$okretni izvor i obveznik je i&5o7enja rješenja $rema $o&ebnom $ro$i&u natemelju koje* &e utvr7uju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša, dinamiku mjerenjaemi&ija na i&$u&tu točka&to* izvora obavlja &ukladno tom rješenju.

(E! >od aktivno&ti $remazivanja u brodo*radilištima o$erateri $o&trojenja ni&u uobvezi mjerenja emi&ija % ;Beva na i&$u&tima.

()! >od $ro'e&a kemij&ko* čiš4enja koji ima ure7aj zatvoreno* ti$a kod koje* nedolazi do i&$uštanja % ;Beva u zrak ne mjere &e emi&ije u zrak.

(F! Hjerenje emi&ija ne $rovodi &e ako za udovoljavanje *raničnim vrijedno&tima $ro$i&anim ovom *lavom nije neo$5odna o$rema za &manjivanje emi&ija 5la$ivi5or*an&ki5 &$ojeva u ot$adnom $linu na kraju $ro'e&a.

Vrednovanje emisija #lapivi# organski# spojeva

2lanak F:.


45/175

(1! ;matra &e da &u udovoljene @" 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva ako na temeljukontinuirani5 mjerenja &ve izračunate &rednje dnevne vrijedno&ti ne $relaze*raničnu vrijedno&t u uobičajenim radnim uvjetima te ako niti jedna &rednja &atnavrijedno&t nije ve4a od 1,: @" .

( ! ;matra &e da &u udovoljene @" 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva ako na temelju $ovremeni5 mjerenja &rednja vrijedno&t &vi5 izmjereni5 vrijedno&ti ne $relaze*raničnu vrijedno&t te ako niti jedna &rednja &atna vrijedno&t nije ve4a od 1,: @" .

(3! -ri izračunu &rednji5 vrijedno&ti iz &tavaka 1. i . ovo*a članka izuzimaju &emjerene vrijedno&ti dobivene tijekom uključivanja i i&ključivanja $o&trojenja te u&lučaju otklona od uobičajeni5 radni5 uvjeta. -ri uključivanju i i&ključivanju $o&trojenja o$erater je du an $oduzeti &ve neo$5odne mjere kako bi &e emi&ije&vele na najmanju mjeru.

(=! "olumeni $linova mo*u &e dodati ot$adnom $linu koji &lu i za 5la7enje ilirazrje7ivanje ako je to te5nički o$ravdano, ali &e ne uzima u obzir $ri utvr7ivanjuma&ene kon'entra'ije onečiš4ivača u ot$adnom $linu.

(:! -oštivanje za5tjeva iz &tavka =. ovo*a članka $rovjerava &e na temelju zbrojama&eni5 kon'entra'ija $ojedinačni5 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva. &vim dru*im&lučajevima, $oštivanje za5tjeva $rovjerava &e na temelju uku$ne i&$uštene ma&eor*an&ko* u*ljika, ako nije drukčije $ro$i&ano u &tavku . ovo*a članka.

,bveze operatera postrojenja

2lanak FE.

(1! -o&trojenja u kojima &e obavljaju aktivno&ti iz članka )). &tavka 1. ove redbeo$erater je du an $rijaviti u #e*i&tar $o&trojenja u kojima &e kori&te or*an&kaota$ala ili $roizvodi koji &adr e 5la$ive or*an&ke &$ojeve (u daljnjem tek&tu8#e*i&tar! iz -rilo*a =. ove redbe.

( ! #e*i&tar, do u&$o&tave elektroničke do&tave obraza'a 6*en'iji za zaštitu okoliša

(u daljnjem tek&tu8 6*en'ija! &ukladno članku 9=. &tavku 3. ove redbe, vodiHini&tar&tvo.

(3! #e*i&tar je javna knji*a koja &adr i $odatke o8

o$erateru,

vr&ti $o&trojenja odno&no aktivno&ti,

*odini iz*radnje $o&trojenja i $očetku rada,

obavljenoj rekon&truk'iji,


46/175

ure7aju za &manjivanje emi&ija 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva te

uku$noj *odišnjoj količini &vi5 or*an&ki5 ota$ala koja &e kori&te u $o&trojenju,odno&no aktivno&ti te

vr&tama or*an&ki5 ota$ala i oznakama u$ozorenja.

(=! -rijava za u$i& u #e*i&tar $odno&i &e na obra&'u # @" C.

(:! $erater novo* ili rekon&truirano* $o&trojenja du an je do&taviti obraza'# @" C u roku 30 dana $o $uštanju u rad.

(E! -re&tanak rada $o&trojenja odno&no obavljanja aktivno&ti o$erater je du an $rijaviti u #e*i&tar u roku od 30 dana.

()! Nakon $rijave u #e*i&tar, ukoliko ne dolazi do $romjena iz &tavka :. i E. ovo*ačlanka, nije $otrebna nova $rijava u #e*i&tar.

2lanak F).

(1! $erater $o&trojenja du an je dokazati da udovoljava za5tjevima iz ove *lavekoji &e odno&e na @" u ot$adnim $linovima na i&$u&tu i vrijedno&tima ?u*itivni5emi&ija ili uku$nim @" za one aktivno&ti za koje je $ro$i&ana obveza $o&tizanja.

( ! Za aktivno&ti $ro'e&a $remazivanja brodova u brodo*radnji koja &e ne mo*uobavljati u kontroliranim uvjetima o$erater $o&trojenja dokazuje udovoljavanjeza5tjevima iz &tavka 1. ovo*a članka kroz uku$ne emi&ije i do&tizanje 'iljne emi&ije&ukladno do&tavljenom i odobrenom -ro*ramu &manjivanja emi&ija.

(3! Za aktivno&ti $ro'e&a $remazivanja (iz*radnja brodova, $remazivanjezrako$lova itd.! iz -rilo*a . ove redbe koja &e ne mo*u obavljati u kontroliranimuvjetima te u &lučajevima $rekoračenja $ro$i&ani5 @" za $o&toje4a $o&trojenjaodre7ena u dijelu . -rilo*a . ove redbe o$erater $o&trojenja je du an $o&ti4i $ro$i&ane @" u rokovima koje je #e$ublika %rvat&ka i&5odila kao $rijelazno

razdoblje $rila*odbe.(=! Za $o&trojenja u kojima &e $rovode dvije ili više aktivno&ti, od koji5 &vaka $relazi $ra* $otrošnje ota$ala iz -rilo*a . ove redbe o$erater $o&trojenja jedu an $o&ti4i $ro$i&ane @" 8

(a! za tvari koje &adr e oznake u$ozorenja iz članka F0. &tavka 1. ove redbe za&vaku $ojedinačnu aktivno&t,

(b! za &ve o&tale tvari ili je $otrebno $o&ti4i za5tjeve iz &tavka 1. ovo*a članka za

&vaku $ojedinačnu tvar ili da uku$ne emi&ije 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva ne $relaze


47/175

emi&ije koje bi bile $o&ti*nute da je $rimijenjeno i&$unjavanje za5tjeva za &vaku $ojedinačnu aktivno&t.

2lanak FF.

dovoljavanje za5tjevima iz članka F). ove redbe koji &e odno&e na izračun?u*itivni5 i/ili uku$ni5 emi&ija koje &e izra avaju u G uno&a ota$ala (aktivno&ti iz-rilo*a . ove redbe! o$erater $o&trojenja dokazuje *odišnjom bilan'omor*an&ki5 ota$ala iz članka F9. ove redbe i, $o $otrebi, *odišnjim izvješ4em oemi&ijama 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva na obra&'u % ; iz -rilo*a :. ove redbe.

2lanak F9.

(1! $erater $o&trojenja du an je izraditi *odišnju bilan'u or*an&ki5 ota$ala do 31.

&iječnja teku4e *odine za $roteklu kalendar&ku *odinu.( ! -o&tu$ak za izradu *odišnje bilan'e or*an&ki5 ota$ala iz &tavka 1. ovo*a članka $ro$i&an je u -rilo*u E. ove redbe.

2lanak 90.

(1! $erater $o&trojenja za aktivno&ti iz članka )). &tavka 1. ove redbe du an jeizraditi *odišnje izvješ4e o emi&ijama 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva koje do&tavlja6*en'iji na obra&'u % ; iz -rilo*a :. ove redbe.

( ! koliko $o&trojenje ima *odišnju $otrošnju ota$ala manju od $ro$i&ane iz-rilo*a . ove redbe, o$erater $o&trojenja nije du an obavljati mjerenja $rema*lavi ++. ove redbe, niti izra7ivati bilan'u or*an&ki5 ota$ala.

(3! $erater $o&trojenja du an je čuvati *odišnje izvješ4e o emi&ijama 5la$ivi5or*an&ki5 &$ojeva dvije *odine.

2lanak 91.

(1! $erater $o&trojenja za $otrebe izrade *odišnje bilan'e or*an&ki5 ota$ala i*odišnje* izvješ4a o emi&ijama 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva du an je voditiočevidnik u koji &e uno&e mje&ečni $oda'i o $otrošnji ota$ala.

( ! očevidnik iz &tavka 1. ovo*a članka za $o&tu$ak kemij&ko* čiš4enja tek&tilauno&i &e i $odatak o te ini očiš4eno* $redmeta.

(3! čevidnik iz &tavka 1. ovo*a članka du an je voditi i o$erater $o&trojenja koji $rema članku 90. &tavku . ove redbe nije obvezan izra7ivati daljnja *odišnjaizvješ4a o emi&ijama 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva.


48/175

(=! $erater $o&trojenja iz &tavka 3. ovo*a članka du an je, $o za5tjevuHini&tar&tva, do&taviti zatra ene $odatke iz očevidnika.

(:! čevidnik i izvješ4e o emi&ijama 5la$ivi5 or*an&ki5 &$ojeva čuva &e dvije*odine.

2lanak 9 .

(1! 6ko $ri obavljanju aktivno&ti iz članka )). &tavka 1. ove redbe do7e doznatno* $rekoračenja @" $ro$i&ani5 ovom *lavom, koje mo*u uzrokovatine$o&rednu o$a&no&t za ljud&ko zdravlje, o$erater $o&trojenja du an je $rivremenoobu&taviti obavljanje te aktivno&ti dok &e ne $o&ti*nu $ro$i&ane @" .

( ! &lučaju iz &tavka 1. ovo*a članka, o$erater $o&trojenja du an je, bez

odla*anja, obavije&titi izvršno tijelo jedini'e lokalne &amou$rave koje o tomeobavještava nadle no u$ravno tijelo i Hini&tar&tvo.

ostavljanje podataka

2lanak 93.

(1! Za $ri&tu$ i vo7enje # @" C i % ; kori&ti &e elektronička $ro*ram&kao$rema (Ueb a$lika'ija! koja omo*u4ava mre ni uno&, obradu i $rikaz $odataka $o5ranjeni5 u # @" C i % ; bazi $odataka.

( ! lektronička $ro*ram&ka o$rema iz &tavka 1. ovo*a članka omo*u4ava $ri&tu$Ueb a$lika'iji u$orabom kori&ničko* imena i za$orke koje dodjeljuje 6*en'ija.

2lanak 9=.

(1! bra&'i iz -rilo*a =. i -rilo*a :. ove redbe do&tavljaju &e u elektroničkomobliku i/ili ti&kanim obra&'ima.

( ! -oda'i koje obveznik do&tavlja 6*en'iji moraju biti $ot$uni, do&ljedni i

vjerodo&tojni.(3! no& $odataka iz ti&kani5 obraza'a iz &tavka 1. ovo*a članka u $ro*ram&kuo$remu obavlja 6*en'ija.

2lanak 9:.

$erater $o&trojenja du an je do&taviti % ; obraza' 6*en'iji, do 31. o ujkateku4e *odine za $roteklu kalendar&ku *odinu.

"++. @#6N+2N "#+J N ;K+ H+;+J6 Z6 # T6J Z6 < V NJ +- K # +N


49/175

2lanak 9E.

(1! dredbe ove *lave $ro$i&uju @" onečiš4uju4i5 tvari u ot$adnom $linu izure7aja za lo enje, uključuju4i i $lin&ke turbine, koji &e kori&te za $roizvodnjuener*ije te iz ure7aja za lo enje $ro'e&ni5 $e4i.

( ! @" $ro$i&ane u ovoj *lavi ne $rimjenjuju &e na8

dizel&ke, benzin&ke i $lin&ke motore,

ure7aje u kojima &e $rodukti iz*aranja kori&te za izravno *rijanje, &ušenje ili nekidru*i način obrade $redmeta ili materijala, na $rimjer $e4i za $onovnoza*rijavanje, $e4i za to$lin&ku obradu,

ure7aje za naknadno &

uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (nn...

Documents