uskoro otvaranje lidl-a u jagodiniasns.rs/wp-content/uploads/2018/08/28-08-2018.pdf · pula, rijeka...
TRANSCRIPT
28. avgust 2018. godine
Uskoro otvaranje Lidl-a u Jagodini
Radnici "Tehnogradnje" iz Kruševca završili su radove na objektu supermarketu trgovačke kompanije "Lidl"
u Jagodini.
Umesto zidara, keremičara, molera, električara... u zgradi su sada čistačice, koje čiste, peru i "glancaju"
unutrašnjost objekta, koji će vlasniku biti predat 1. septembra, kako je definisano ugovorom.
Završen je, asfaltiran, i obeležen, parking, postavljena rasveta...
U Gradskoj upravi u Jagodin, očekuju da supermarket "Lidl" u Jagodini počne da radi krajem septembra ili
početkom oktobra.
Trgovačka kompanija Lidl iz Namačke, posle pauze od više od godinu dana, nastavila je, u martu, izgradnju
supermarketa u Jagodini.
Grad Jagodina je kompletno infrastrukturno opremio lokaciju na prostoru od 40 ari, kod "Starog Juhora", uz
medjunarodnu železničku prugu Beograd - Niš na "koridoru 10", rečeno je Tanjugu u Gradskoj upravi.
U "Lidlu" u Jagodini je planirano zapošljavanje vise od 40 radnika.
"Lidl" supermarket gradi i u Paraćinu, oko 22 kilometara od Jagodine, veličine 2.550 kvadrata.
Nastavljen štrajk u Uljaniku i 3. maju
PULA, RIJEKA - Nakon jučerašnjeg prosvjeda u Zagrebu, te sastanka u Vladi s kojega su otišli u
nadi da će do kraja tjedna dobiti plaću za srpanj, štrajk u Uljaniku i 3. maju nastavljen je i danas.
Trajat će, kako su i jučer radnici kazali, do isplate plaće.
Drugi zahtjev radnika, smjena uprave, dijelom je riješen jer je Gianni Rossanda, predsjednik Uprave
Uljanika, dao svoj mandat na raspolaganje Nadzornom odboru društva.
"Iako sam u proteklim tjednima iz odgovornosti prema Uljaniku u kojem radim od studentskih dana, javno
najavio svoje povlačenje istog trenutka kad se izabere novi NO i nova Uprava, nisam želio blokirati
funkcioniranje ovog staloženog sustava od kojeg svi radnici s pravom očekuju rješenje aktualnog problema
ali i dugoročno rješenje pitanja brodogradnje.
Proteklih godina, mjeseci i tjedana, danonoćno sam radio i surađivao sa svim ministarstvima, sindikatima,
brodovlasnicima i poslovnim partnerima te posebno na pripremi programa restrukturiranja, hajka na mene
osobno postala je sredstvo da se otkloni pažnja sa bitnih problema brodogradnje u Puli i Rijeci", napisao je,
među ostalim Rossanda.
Autor/izvor: SEEbiz / N1 info
Vozači GSP-a odlaze u inostranstvo, nema ko da
prevozi Beograđane
Snimak vozača GSP-a kojem su putnici pokazivali kako da dođe do Zelenog venca pokrenuo je pitanje ko
vozi Beograđane i da li su putnici bezbedni.
TV Prva je pokušala da dobije odgovor iz GSP-a o tome zašto se zapošljavaju vozači kojima putnici
pokazuju kojim putem bi trebalo da voze, a odgovor koji je dobijen od sindikada vozača je da gradskom
javnom prevozniku nedostaje oko 200 vozača.
Tu priču potvrdio je i Milan Božović, stručnjak za bezbednost saobraćaja, koji je za Vesti TV Prva rekao da
je GSP prinuđen da ponekad zapošljava i vozače koji nisu upoznati s gradskim trasama linija, nadajući se da
će oni vremenom naučiti trase.
"Prinuđeni su jer bi u suprotnom morali da parkiraju vozila. Nema dovoljno vozača jer oni odlaze u zemlje
EU, u kojima su veoma traženi zbog svoje stručnosti i gde su im uslovi rada i plata znatno bolji", kaže on.
Procena je da u Srbiji nedostaje oko 5.000 vozača, odlaze u države Zapadne Evrope, gde im je plata i pet i
šest puta veća nego ovde. Vozači GSP-a su jako cenjeni jer rade u najtežim uslovima i dobri su radnici.
Prema njegovim rečima, procena prevoznika u putničkom saobraćaju je da 37 odsto prihoda od ukupnih
prihoda ostvarenih u tom saobraćaju odlazi u sivu ekonomiju.
"To je gubitak za njih oko 600 miliona evra, za državu gubitak oko 100 miliona evra. Ukoliko bi se to rešilo
plate vozača bi mogle da budu duplo veće a prevoznici bi svake godine mogli da kupuju 20 odsto novih
vozila i da zanavljaju celu flotu za pet godina, a ne sada samo jedan odsto godišnje zamene", kaže Božović.
Na pitanje da li je nedostatak kvalifikovanih vozača razlog da se ugrožava bezbednost putnika
zapošljavanjem onoih koji ne poznaju ni trase linija, ili tako što privatni prevoznici zapošljavaju penzionere,
o čemu su pisali neki mediji, Božović ponavlja da vozača nema dovoljno i da bi, ukoliko se ne zaposle novi,
GSP morao da redukuje broj linija i vozila, da se obustavi 20 do 30 odsto saobraćaja.
"Ukoliko smo spremni da obustavimo određeni deo saobraćaja, možemo ići na to da se traže samo dobri
vozači. Međutim, takva obustava saobraćaja uticaće na sve. Prinuđeni smo da radimo sa onim što imamo",
zaključio je Božović.
Društvenim mrežama kruži snimak na kojem se vidi kako putnici gradskog autobusa vozaču u Beogradu
pokazuju kuda i kako će da stigne do Zelenog venca.
Inženjeri sa Koridora 10: Naš projekat menjan bez
naše saglasnosti
Dvojica od 16 inženjera okrivljenih za obrušavanje potpornog zida kod Predejena tvrde da oni stoje
iza prvobitnog projekta, koji je kasnije menjan, što oni, kako tvrde, nisu potpisali
Dvojica od 16 inženjera okrivljenih za obrušavanje potpornog zida kod Predejena tvrde da oni stoje iza
prvobitnog projekta, koji je kasnije menjan, što oni, kako tvrde, nisu potpisali.
Inženjer Branko Jelisavac, iz Instituta za puteve koji je radio reviziju glavnog projekta na Kosini 2 na
Koridoru 10 čiji se potporni zid srušio 19. avgusta, kaže da se nije srušio glavni projekat Saobraćajnog
instituta CIP - koji su ti inženjeri odobrili - "već neki tuđi projekat, koji su radili neki drugi ljudi, a njih nema
na spisku za oduzimanje licence".
Jelisavac, čije se ime našlo na spisku 16 inženjera za koje je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i
infrastrukture od Inženjerske komore zatražilo oduzimanje licenci za rad, izjavio je za "Kurir" da razmišlja
koga da tuži što mu se kalja profesionalni ugled bez, kako kaže, utvrđivanja stvarnog uzroka rušenja
potpornog zida.
"Niko ne beži od odgovornosti, ali ne može ministarstvo da stavi za odstrel ljude kad grešaka može biti
raznoraznih. Možda je izvođač radova imao lošu marku betona, možda su nešto loše uradili", navodi
Jelisavac, koji tvrdi da je glavni projekat menjan 11 puta.
I Milan Popović, inženjer koji je jedan od projektanata glavnog projekta CIP za Kosinu 2 kod Predejana,
smatra da je stavljanje 16 inženjera na spisak za oduzimanje licenci - neprimerena reakcija Ministarstva
građevinarstva na izjavu direktora CIP Milutina Ignjatovića da rušenje potpornog zida nema veze sa
osnovnim projektom.
"Naši projekti su menjani bez naše saglasnosti. Ja nisam stavio svoj potpis na to što se srušilo, ja sam stavio
svoj potpis na nešto što nije izvođeno", kaže Popović, koji napominje da se za 39 godina njegovog rada
nijedan od više od 80 izvedenih objekata nije srušio.
Penali dele radnike na podobne i nepodobne
Predlog da se kazne za prevremeni odlazak u penziju, pre 65. godine života, ukidaju samo za one s
beneficiranim radnim stažom dovodi do diskriminacije među zaposlenima, što je nedopustivo, kažu sindikati
i traže da se greška što pre ispravi
Najava Zorana Đorđevića, ministra rada, da bi do kraja godine penali za prevremeno penzionisanje mogli da
budu ukinuti samo za zaposlene s beneficiranim radnim stažom, izazvalo je juče negodovanje kod
predstavnika sindikata, jer smatraju da je ovakva vrsta diskriminacije među radnicima nedopustiva.
Resorni ministar je juče za „Novosti” objasnio da će se radnicima s beneficijama smanjivati potrebne godine
života srazmerno godinama staža, te da ovo prvo neće važiti za radnike preduzeća u restrukturiranju, niti za
bilo koje druge, već samo za one koji su imali beneficije.
To znači, naveo je ministar, da ako se zaposlenom na godinu dana računa 18 meseci staža, za 12 godina rada
na takvom mestu on će imati 18 godina staža, tako će mu se za tih šest beneficiranih godina umanjiti broj
godina života neophodnih za penziju. Ovakvi uslovi, prema njegovim rečima, važiće za vatrogasce, policiju,
vojsku, rudare...
Ljubomir Orbović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, bio je „u čudu” kada je pročitao
najnoviju izjavu ministra, tim pre što je isti ministar 1. maja ove godine za praznik rada izjavio „da očekuje
da će kazneni poeni za one koji odu u penziju pre 65. godine, biti ukinuti već ove godine”.
Autor: Jasna Petrović-Stojanović
„Zanat je zlata vredan“ polako gubi na značaju?
Ili ipak ne?
Piše: Srđan Mrđa, ekonomista
Da li sa razvojem industrije i modernih tehnologija izreka „zanat je zlata vredan“ polako gubi na značaju?
Odavno kupujemo ono što je u izlogu, za prepravke obuće, odeće nemamo ni vremena ni živaca, nameštaj
kupujemo u salonima, a nekad nam je prosto lakše da kupimo nešto novo nego da popravljamo. Ipak i pored
svega zanati nikada neće biti prevaziđeni.
Krojači i obućari uvek će imati posla pa samim tim i zaradu. Sama korekcija odeće i obuće nije nešto od
čega se može zaraditi više od prosečne plate za mesec dana. Ipak, za krojenje odela po meri za proslave ili
neke druge prilike, potrebno je izdvojiti oko 300-400 evra, dok za pravljenje cipela po meri oko 200 evra. 3-
4 odela ili para cipela i eto lepe zarade na mesečnom nivou.
Pored navedenih stolarski poslovi su jedni od najisplatljivijih zanata. Pravljenje jednog „američkog plakara“
prosečne veličine koštaće vas oko 500, od čega je materijal oko 300 evra, dok je zarada stolara oko 200 evra.
I to samo za jedan. Za ugradne kuhinje stolari mogu imati čistu zaradu i do 1000 evra. O molerima, zidarima
i da ne govorimo. Pristojna zarada ih je i održala živim i do dan danas.
Sa druge strane, poslednjih godina kao da se „bude“ i neki stari zanati. Šeširdžije, opančari, tkanje,
ćilimarstvo,… Ukoliko se odlučite da kupite šešir po svojoj meri i dizajnu, to će vas koštati od 50 do 100
evra. Neke šeširdžije su napravili dobar posao pa se povezali sa modnim kućama te izrađuju ručno pravljene
šešire raznih oblika. Nećete ih naći na svakom koraku jer ih nema mnogo pa samim tim imaju i pristojnu
zaradu. Etno motivi ponovo su interesantni pa tako narodna nošnja nije baš jeftina, a može koštati i do 100
evra, opanci do 50 evra. Nošnja nije nešto što se nosi svakodnevno ali za posebne prilike kao što su slava,
posebno na selu, dobro dođe. Etno sela su ekspanziji pa samim tim je i veća tražnja za nošnjom i etno
motivima. Ručno izrađeni ćilim nije ispod 200 do 300 evra. Ukoliko imate neke posebne želje to će vas u
svakom slučaju više koštati. Grnčarstvo iako pomalo zaboravljen zanat može biti isplativ. Ručno rađeni
ćupovi, vazne, saksije ili sudovi danas su ponovo na ceni.
Čuvena Balkanska ulica u centru Beograda uvek je bila stecište mnogih zanatlija. Od bombondžija, frizera,
preko šeširdžija, sajdžija pa do opančara i kožara. Danas, kao da se malo izgubio taj duh zanatlija ali neki
zanati odolevaju vremenu. Ostalo je svega nekoliko lokala. Gradska administracija najavila je da će
Balkansku ulicu zvanično proglasiti ulicom starih zanata i na taj način sačuvati zanatski duh ove ulice.
Zanimljivo je da je ove godine Ministarstvo trgovine i turizma raspisalo konkurs za subvencionisanje starih
zanata kojim se pomaže zanatlijama u iznosima od 300 hiljada do 600 hiljada dinara bespovratne pomoći za
opremanje zanatskih radnji i nabavku novih alata. Subvencije su namenjene zanatlijama koji se bave
tkanjem, ćilimarstvom, ikonopisom, izradom starih muzičkih instrumenata, kožuharstvom i tako dalje.
Ukoliko razmišljate o pokretanju neke vrste biznisa kroz zanatsku delatnost treba da znate da od nekih
zanata možete imati i te kako lepu zaradu, posebno ukoliko se radi o retkim zanatima koji su praktično
izumrli, a ponovo su postali interesannti ljudima. Ipak ne očekujte astronomsku zaradu. Ako imate želje i
vremena možete početi sa učenjem nekog od zanata. Još samo da nađete dobrog zanatliju i da budete dobar
šegrt.
Izvor: BIZLife
Foto: BIZLife
Mihajlović: Kina investirala pet milijardi evra u
infrastrukturu Srbije, ima prostora za još veća
ulaganja
Povodom pet godina od pokretanja inicijative "Jedan pojas, jedan put", ministarka Zorana Mihajlović
izjavila je da je vrednost kineskih investicija u infrastrukturi blizu pet milijardi evra i da postoji veliki
prostor i za nove investicije.
- Jedan pojas, jedan put više nije samo inicijativa, već najveći globalni projekat koji povezuje civilizacije i
daje nam mogućnost da razmenjujemo ideje, znanja i kulturu. Najvažniji rezultat ovog projekta, a trenutno
nema većeg globalnog projekta od ovog, jeste povezivanje i verujem da će se ti rezultati sve više videti -
naglasila je Zorana Mihajlović u intervjuu za kinesku nacionalnu televiziju, prenosi RTS.
Intervju je snimljen istog dana kad povodom pet godina pokretanja inicijative "Jedan pojas, jedan put"
kineskoj javnosti treba da se obrati i predsednik NR Kine, Si Đinping, saopšteno je iz Kabineta
potpredsednice Vlade.
Prva brza pruga
Ona je podsetila da je Srbija među prvima, pre svih drugih država u regionu, potpisala Sporazum o
strateškoj saradnji i memorandum sa NR Kinom o razvoju inicijative "Jedan pojas, jedan put", čiji je danas
deo i projekat modernizacije pruge između Beograda i Budimpešte.
- Kad govorimo o projektu Beograd-Budimpešta, pored same investicije, ovde je od velikog značaja
razmena znanja, jer je to prva brza pruga kojom ćemo ići 200 kilometara na sat - rekla je Mihajlovićeva, i
podsetila da je trenutno potrebno više od osam sati da biste došli iz Beograda do Budimpešte.
Kako je dodala, Srbija puno toga radi u saradnji sa Kinom, ne samo u infrastrukturi, uključujući ulaganja u
Železaru Smederevo, razvoj industrijskih zona, Luke Smederevo, a postoje mogućnosti i za nove projekte
razvoja Luke Beograd, kao i u oblasti poljoprivrede, kao i svuda gde su prisutne nove tehnologije.
Čelično prijateljstvo dve zemlje
- NR Kina i Srbija imaju pre svega dug prijateljski odnos i sve bolje ekonomske odnose, a Srbija sebe vidi
kao odanog strateškog partnera i most između Kine i Evrope. Nije slučajno prvi veliki projekat koji su
kineske kompanije radile u Srbiji bila izgradnja mosta preko Dunava - rekla je Mihajlovićeva, prenosi RTS.
- Zahvalni smo i na našim političkim odnosima i stavu Kine o Kosovu i i Metohiji, kao što Srbija podržava
politiku jedne Kine. I kad se setimo vremena pre 20, 30 i više godina, kad smo bili bombardovani i prolazili
kroz teške periode, Kina je uvek bila naš prijatelj. To čelično prijateljstvo koje postoji između Srbije, koja je
mala, ali je na važnom mestu, i Kine, nije samo prijateljstvo dva predsednika, već se oseća i kod građana -
naglasila je Mihajlovićeva.
Potpredsednica Vlade je naglasila da je, otkako su ukinute vize za građane Kine i uveden direktan let između
Beograda i Pekinga, u Srbiji sve više kineskih turista i da Srbija ima mnogo toga što može da pokaže
građanima Kine.
Vanredno zasedanje Sabora SPC, potreban stav o
Kosovu
Beograd -- Vanredno jesenje zasedanje Svetog arhijerejskog Sabora Srpske pravoslavne crkve počeće
6. novembra u Patrijaršiji u Beogradu. Jedna od tema Kosovo.
Kako "Večernje novosti" pišu, odluka o održavanju Sabora doneta je tokom prolećnog zasedanja.
Neimenovan izvor rekao je za taj list da su glavni razlog održavanja Sabora problemi u crkvenom školstvu,
ali da će svaki arhijerej moći da predloži proširenje dnevnog reda.
"U vrhu SPC navode i da situacija u pokrajini zavređuje raspravu na najvišem nivou Crkve i navode da je
među vladikama snažna struja onih koji žele da otvore i ovo pitanje, kako bi SPC još jednom zauzela stav o
njemu. Crkva će morati što pre da zauzme konačan i jasan stav o ovom pitanju", rekao je sagovornik
"Novosti".
List podseća da je više visokih crkvenih velikodostojnika od patrijarha Irineja tražilo prošle godine posebnu
saborsku sednicu posvećenu KiM.
IZVOR: B92, OK Radio