ustav · 2019-10-04 · rađen ili otet od lopova i tajkuna, a tko nema može po dogovoru pla-titi...

1
I. IZVORIŠNE OSNOVE HAJDUČKE REPUBLIKE Izražavajući višestoljetnu nacionalnu samobitnost, povijesna zbivanja, što se posebno očitovalo u junačkom hajdučkom otporu Mijata Tomića u obrani od turske najezde i otomanske imperije, u očuvanju neovisnosti , slobode i svete vjere svoje hrvatske nacije, - u novije vrijeme,ne pri- majući strane protektorate, - u činjenici da jurisdikciju nad ovim teritorijem ne prihvaćaju sve tri hercegovačke županije: zapadna, neretvanska i bosanska; Poštujući volju svojih građana, a u cilju napretka, blagostanja, opće slobode i izlaska iz izolacije ovim ustavnim odredbama utemeljuje se hajdučka, demokratska i neovisna HAJDUČKA REPUBLIKA MIJATA TOMIĆA. II. Temeljne odredbe Članak 1. Hajdučka Republika Mijata Tomi- ća je demokratska i djeljiva država svojih građana i pripada svima dobronamjernima koji u njoj bo- rave. Demokratska je jer svemu umjesto naroda odlučuje vladar- predsjednik Republike, u interesu naroda, a djeljiva je jer osim nje- nih građana ovoj državi pripadaju svi ljudi koji je poštuju i priznaju. Članak 2. Hajdučka Republika Mijata To- mića obuhvaća suverenitet na području njezinih granica koje se prostiru od crte najvećeg vrha Vran planine do kapelice sv.An- te sve do crte raskrižja Risovac- Kedžara. Članak 3. U Hajdučkoj Republici Mijata Tomića zabranjeno je osnivanje političkih stranaka i svako bavlje- nje politikom jer se time ugrožava pravni poredak i zdravlje ljudi. Gra- đani za to nemaju ni potrebe jer za njih odlučuje vladar -predsjednik, bilo sam ili preko svojih ministara. Članak 4. U Hajdučkoj Republici Mijata To- mića nema pisanih zakona već se primjenjuje običajno pravo,a onaj tko se tomu ne pokorava bit će ek- stradiran u susjedne države. Članak 5. Pravni poredak čuva i štiti elitna hajdučka garda. Članak 6. Državni blagdani i praznici u Re- publici Mijata Tomića su: Dan dr- žavnosti 5.lipnja blagdan Dive Grabovčeve (prva nedjelja iza sv. Petra) sv.Ante 13. lipnja sv.Ili- ja 20. srpnja Snježna Gospa 5. kolovoza. Za državne blagdane ne radi se 7 dana. Članak 7. Himna Republike Mijata Tomića je ganga „Sv. Ante platit ću ti mi- su,samo kaži koji naši nisu” . Članak 8. U Republici Mijata Tomića u služ- benoj uporabi je ikavica i latinično pismo, a građani se mogu služiti jezikom koji najbolje znaju,ali pri tome moraju misliti što govore. III. Temeljna prava građana Članak 9. Građani mogu raditi ako hoće, a ono što zarade najbolje je da po- troše u Hajdučkim Vrletima. Članak 10. Građani su oslobođeni od plaćanja svih poreza i nameta državi. Članak 11. Građani ne moraju biti obrazova- ni, ali moraju imati potvrdu da su završili neku školu. Članak 12. Hajdučka Republika Mijata Tomi- ća uvest će o svom trošku elek- tričnu energiju svojim građanima i postaviti asfalt na glavnoj držav- noj cesti. Članak 13. Građani su dužni čuvati i očuvati prirodne ljepote i okoliš u kojem žive,te barem jednom na godinu posjetiti pećinu Mijata Tomića i odati počast svom velikanu. Članak 14. U Hajdučkoj Republici Mijata To- mića kao sredstvo plaćanja koristi se svaki novac koji je pošteno za- rađen ili otet od lopova i tajkuna, a tko nema može po dogovoru pla- titi u naturi. Članak 15. U Republici Mijata Tomića spolovi nisu ravnopravni, ali su različiti. IV. Ustrojstvo državne vlasti Članak 16. Vladar-predsjednik Republike Mijata Tomića je gospodin Vinko Vukoja - Lastvić, prvi utemeljitelj Republike koji se zbog svojih za- sluga u stvaranju države donoše- njem ustava,proglašava doživot- nim predsjednikom. Članak 17. Vladar-predsjednik imenuje sebi vladu koju čine ovi ministri: 1. Ministar obrane — Mijo Filipović 2. Ministar vanjskih poslova — Slavko Rezo Orić, 3. Ministar unu- tarnjih poslova — Ivan Nenadić Nidža, 4. Glavna državna tajnica Ivana Šarić, 5. Ministar gospodar- stva — Ljubo Ćesić Rojs, 6. Ministar nancija — Jozo Ivanković Lijanović, 7. Ministar prometnica — Tomo Marić KTM Brina, 8. Ministar pre- vozništva — Ivan Polić, 9. Ministar graditeljstva — Zdenko Katura, 10. Ministar športa i kulture — Zdenko Marić, 11. Ministar prosvjete — Stipe Kopilaš, 12. Ministrica informira- nja — Nada Jukić Begić, 13. Ministar turizma — Stanislav Kraljević Ma- tijević, 14. Ministar zdravstva — Dr. Radišić 15. Ministar stočarstva Ante Pavković Šišović, 16. Ministar poljoprivrede — Stipe Čolak Kur- delić, 17. Ministar veze brzoglasa — Vinko Gudelj Sivra, 18. Čuvar državnog pečata — Mate Perko, 19. Župan — Martin Zelenika, 20. Ministrica ugostiteljstva — Ivanka Drmić, 21. Konzul u državi Colora- do — Petar Brekalo, 22. Ministar privrednika — Franjo Širić, 23. Ministar pravde — Boro Hrkač, 24. Ministar nježnijeg spola Jure Bošnjak Buvač, 25. Ministar propalih prijevoznika — Mirko Matić Piran, 26. Ministar ener- getike — Boća Božić, 27. Ministar šumarstva — Nedo Pokrajčić, 28. Ministar za nejasnoće — Dinko Ti- purić, 29. Glasnogovornik Repu- blike — Petar Buljan, 30. Ministar svih carinskih ispostava — Dražen Petričušić Zloćo, 31. Ministar me- snih prerađevina — Igor Kovačević Gim, 32. Ministar hajdučije — Mali Marijan, 33. Ministar žetalica Ivanka Bartulić, 34. Veleposlanik za Švicarsku — Ante Kolobarić, 35. Ministar bankarstva i hoteli- jerstva— Stipe Marić, 36. Ministar ekologije i kvalitete — Zvonko Brkić, 37. Ministar za nerješene slučajeve — Veko Pavković, 38. Ministar za neženje — Ivan Radoš Kum, 39. Ministrica motociklizma — Dragica Đokić, 40. Ministrica za osmijeh — Antonija Barać 41. Ministar za zaštitu muškaraca od nasilnih žena — Josip Galić 42. Ministar za provokacije — Stan- ko Ivanković Ćato, 43. Konzul H.R.M.T. za Sloveniju — Đurđa Strsoglavec, 44. Ministar za inter- net i komp. probleme — Andreas Wilk 45. Konzul H.R.M.T. za Švi- carsku — Marijana Wilk, 46. Mi- nistrica za zaštitu od zlostavljanja žena — Željka Sabljić, 47. Ministar za europsku integraciju — Vinko Sabljo, 48. Republički kult — fra Franjo Mabić 49. Ministrica za MANGO — Mila Kovačević, 50. Ministar za vjerska pitanja — Ivan Madunić, 51. Ministrica za mir i multietničku suradnju — Zulija Jurilj Tatarka, 52. Ministar zrako- plovstva — Amadeo Mandić, 53. Ministrica za odnose s javnošću — Slavica Galić, 54. Ministrica za umjetne plavuše — Angela Cvi- tanović, 55. Ministrica za zabavu i razonudu — Danijela Vučina, 56. Ministrica za medije i radio H.R.M.T. — Tamara Jazv, 57. Mini- strica za management H.R.M.T. Marija Vukoja Lastvić 58. Ministar za TV u razvoju H.R.M.T. — Hozo Behudin, 59. Ministrica za TV program H.R.M.T. — Martina Kri- što, 60. Ministar za odnose sa EU TV — Haris Žugor, 61. Ministrica za češku televiziju — Ivana Miloševi- ćeva, 62. Ministrica za humanost — Željka Ostojić, 63. Ministar za paž nosač vina — Andrija - mali Šimić, 64. Ministrica za obitelji branitelja i međugeneracijske sukobe — Ana-Marija Dedić, 65. Ministrica za dezinformacije i unutarnje besposlice — Milkica Milojević, 66. Ministar za alkoho- liziranje i lake žene — Dragan Bla- gojević, 67. Ministar za vino pršut i dokolicu — Goran Popović, 68. Ministar istovara robe — Vlado Kordić, 69. Ministar mo- leraja — Robert Kordić Ministri svoju dužnost obavljaju bez plaće, volonterski, u općem interesu svojih građana. Članak 18. Glavni grad Republike Mijata To- mića, centar moći i sjedište vlasti je u Hajdučkim Vrletima. Članak 19. Državnu zastavu čini bijela pod- loga na kojoj se crvenom bojom u lijevom gornjem kutu nalazi dr- žavni grb - šahovnica, a u sredini je plavom bojom označen lik Mi- jata Tomića. V. Međunarodni odnosi Članak 20. Međunarodne ugovore zaključuje i sklapa Vladar, koji predstavlja i zastupa Republiku u međunarod- nim odnosima. Članak 21. Zabranjeno je svako udruživanje s balkanskim državama i sklapanje bilo kakvih državnih sveza s tim državama. Članak 22. Udruživanje je dozvoljeno samo s najrazvijenijim zemljama koje imaju sličan državni ustroj kao Hajdučka Republika Mijata To- mića. Članak 23. Zbog nesumnjivih nacionalnih i državnih svekolikih interesa Re- publika Mijata Tomića priznaje Republiku Peščenica kao suve- renu i prijateljsku državu te iska- zuje spremnost sa istom potpisati međudržavni sporazum o udruži- vanju. VI Prijelazne i završne odredbe Članak 24. Ovaj Ustav nepromjenljiv je za ži- vota Vladara - predsjednika,a do- nosi se većinom glasova nazočnih izaslanika. Članak 25. Ovaj Ustav stupa na snagu i pri- mjenjuje se danom donošenja. Hajdučke Vrleti 5. lipnja 2002. godine USTAV Poštovani! „L’ etat, c’est moi” - Država, to sam ja. Tako je uzviknuo jedan veliki monarh. Tko pravi državu? Onaj tko je hrabar i onaj koji ima znanja. Ja sam hrabar, a znanja ću imati. Gdje su granice moje države? Glavni grad je ovdje,a granice su tamo odakle vi dolazite. Kako viš dolazili, to će moja država biti veća. Sve vas pozivam da dođete. Pozovite i vi jer povećavamo našu državu. Svi državljani imaju jednaka prava ne pred zakonom,jer ih nećemo imati puno izuzev statuta. Jednaka prava podrazumijevaju da svi imamo jesti i piti do mile volje, da se osjećamo kao u svojoj zemlji, da šetamo, odmaramo, razgovaramo i sami uređujemo naša prava. Hoće- mo li imati ministarstvo i vladu? Naravno da hoćemo i natječaj je već otvoren. Prvi ministar će biti onaj koji najviše dana provede na ovim prostorima i onaj koji najviše potroši u ovom lijepom objektu. Drugi mini- star će biti zadužen za promidžbu države i osiguranje dolaska što više gostiju. Ministarstvo trezora držim ja. Policija ? Sto je to, treba li nam? U carstvu slobode,mira i blagostanja policija nije potrebna. Svi smo poli- cija. Jer ako ima službena policija, moramo se i službeno prijavljivati. A što ako netko dođe s tuđom ženom? Ovdje će uvijek biti njegova i nikoga nećemo pitati čija je, izuzev ako se ne pojavi pravi. To su vanredne situaci- je, njih nećemo predviđati. Kako ćemo se raspoznavati u bijelom svijetu? Neka nam lozinka bude Hajdučka Vrlet, a knjiga državlja- na će biti u ovom restoranu. Tko želi neka se upiše,a tko ne želi; ipak ostaje državljanin sa svim pravima. Obaveze državljana se svode samo na jedno; da se slobodno izjašnjavaju da su državljani ove države. Izbori? Neka ovo budu vanredni, a redovite ćemo držati kad se svi izjasne da ih trebamo. Stoga Vladar predlaže da uoči izbora svi pređemo za naše sto- love te se ugodno okrijepimo, dobro popijemo i nazdravimo predsjedniku države i njegovim ministrima. Za- stavu i himnu ćemo usvojiti na prvoj sjednici Vlade. Nećemo dopustiti da nam Paddy Ashdown utvrđuje zastavu i himnu! Mi smo složni i znamo što hoćemo. Nek naši političa- ri uče od nas pa možda nam prepu- ste i čitavu Bosnu i Hercegovinu na upravljanje. Dan državnosti će biti 5. lipnja, i tada ćemo svake godine rezimirati naša postignuća i utvrditi dokle smo stigli sa granicama. O danu državnosti proglasit ćemo najboljeg građanina i najboljeg ministra. Oni će dobiti i nagradu za svoj rad u državi koja će se sastojati od besplatnog boravka u prijestolnici. Sve prijedloge dostaviti na ministarstvo informacija koje se nalazi na recepciji državnih dvora. Pošto smo formirali državu i udarili temelje najšire demokracije, ŽIVJELI! REPUBLIKA MIJATA TOMIĆA, lipanj 2002. godine

Upload: others

Post on 22-Jan-2020

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: USTAV · 2019-10-04 · rađen ili otet od lopova i tajkuna, a tko nema može po dogovoru pla-titi u naturi. Članak 15. U Republici Mijata Tomića spolovi nisu ravnopravni, ali su

I. IZVORIŠNE OSNOVE HAJDUČKE REPUBLIKE

Izražavajući višestoljetnu nacionalnu samobitnost, povijesna zbivanja, što se posebno očitovalo u junačkom hajdučkom otporu Mijata Tomića u obrani od turske najezde i otomanske imperije, u očuvanju neovisnosti , slobode i svete vjere svoje hrvatske nacije, - u novije vrijeme,ne pri-majući strane protektorate, - u činjenici da jurisdikciju nad ovim teritorijem ne prihvaćaju sve tri hercegovačke županije: zapadna, neretvanska i bosanska; Poštujući volju svojih građana, a u cilju napretka, blagostanja, opće slobode i izlaska iz izolacije ovim ustavnim odredbama utemeljuje

se hajdučka, demokratska i neovisna

HAJDUČKA REPUBLIKA MIJATA TOMIĆA.

II. Temeljne odredbe

Članak 1. Hajdučka Republika Mijata Tomi-ća je demokratska i djeljiva država svojih građana i pripada svima dobronamjernima koji u njoj bo-rave. Demokratska je jer svemu umjesto naroda odlučuje vladar-predsjednik Republike, u interesu naroda, a djeljiva je jer osim nje-nih građana ovoj državi pripadaju svi ljudi koji je poštuju i priznaju.

Članak 2.Hajdučka Republika Mijata To-mića obuhvaća suverenitet na području njezinih granica koje se prostiru od crte najvećeg vrha Vran planine do kapelice sv.An-te sve do crte raskrižja Risovac-Kedžara.

Članak 3.U Hajdučkoj Republici Mijata Tomića zabranjeno je osnivanje političkih stranaka i svako bavlje-nje politikom jer se time ugrožava pravni poredak i zdravlje ljudi. Gra-đani za to nemaju ni potrebe jer za njih odlučuje vladar -predsjednik, bilo sam ili preko svojih ministara.

Članak 4.U Hajdučkoj Republici Mijata To-mića nema pisanih zakona već se primjenjuje običajno pravo,a onaj tko se tomu ne pokorava bit će ek-stradiran u susjedne države.

Članak 5.Pravni poredak čuva i štiti elitna hajdučka garda.

Članak 6.Državni blagdani i praznici u Re-publici Mijata Tomića su: Dan dr-žavnosti 5.lipnja • blagdan Dive Grabovčeve (prva nedjelja iza sv. Petra) • sv.Ante 13. lipnja • sv.Ili-ja 20. srpnja • Snježna Gospa 5. kolovoza. Za državne blagdane ne radi se 7 dana.

Članak 7.Himna Republike Mijata Tomića je ganga „Sv. Ante platit ću ti mi-su,samo kaži koji naši nisu” .

Članak 8.U Republici Mijata Tomića u služ-benoj uporabi je ikavica i latinično pismo, a građani se mogu služiti jezikom koji najbolje znaju,ali pri tome moraju misliti što govore.

III. Temeljna prava građana

Članak 9.Građani mogu raditi ako hoće, a ono što zarade najbolje je da po-troše u Hajdučkim Vrletima.

Članak 10.Građani su oslobođeni od plaćanja svih poreza i nameta državi.

Članak 11.Građani ne moraju biti obrazova-ni, ali moraju imati potvrdu da su završili neku školu.

Članak 12.Hajdučka Republika Mijata Tomi-ća uvest će o svom trošku elek-tričnu energiju svojim građanima i postaviti asfalt na glavnoj držav-noj cesti.

Članak 13.Građani su dužni čuvati i očuvati prirodne ljepote i okoliš u kojem žive,te barem jednom na godinu posjetiti pećinu Mijata Tomića i odati počast svom velikanu.

Članak 14.U Hajdučkoj Republici Mijata To-mića kao sredstvo plaćanja koristi se svaki novac koji je pošteno za-rađen ili otet od lopova i tajkuna, a tko nema može po dogovoru pla-titi u naturi.

Članak 15.U Republici Mijata Tomića spolovi nisu ravnopravni, ali su različiti.

IV. Ustrojstvo državne vlasti

Članak 16.Vladar-predsjednik Republike Mijata Tomića je gospodin Vinko Vukoja - Lastvić, prvi utemeljitelj Republike koji se zbog svojih za-sluga u stvaranju države donoše-njem ustava,proglašava doživot-nim predsjednikom.

Članak 17.Vladar-predsjednik imenuje sebi vladu koju čine ovi ministri:1. Ministar obrane — Mijo Filipović2. Ministar vanjskih poslova —Slavko Rezo Orić, 3. Ministar unu-tarnjih poslova — Ivan Nenadić Nidža, 4. Glavna državna tajnica — Ivana Šarić, 5. Ministar gospodar-stva — Ljubo Ćesić Rojs, 6. Ministar nancija — Jozo Ivanković Lijanović, 7. Ministar prometnica — Tomo Marić KTM Brina, 8. Ministar pre-vozništva — Ivan Polić, 9. Ministar graditeljstva — Zdenko Katura, 10. Ministar športa i kulture — Zdenko Marić, 11. Ministar prosvjete — Stipe Kopilaš, 12. Ministrica informira-nja — Nada Jukić Begić, 13. Ministar turizma — Stanislav Kraljević Ma-tijević, 14. Ministar zdravstva — Dr. Radišić 15. Ministar stočarstva — Ante Pavković Šišović, 16. Ministar poljoprivrede — Stipe Čolak Kur-delić, 17. Ministar veze brzoglasa — Vinko Gudelj Sivra, 18. Čuvar

državnog pečata — Mate Perko, 19. Župan — Martin Zelenika, 20. Ministrica ugostiteljstva — Ivanka Drmić, 21. Konzul u državi Colora-do — Petar Brekalo, 22. Ministar privrednika — Franjo Širić, 23. Ministar pravde — Boro Hrkač, 24. Ministar nježnijeg spola — Jure Bošnjak Buvač, 25. Ministar propalih prijevoznika — Mirko Matić Piran, 26. Ministar ener-getike — Boća Božić, 27. Ministar šumarstva — Nedo Pokrajčić, 28. Ministar za nejasnoće — Dinko Ti-purić, 29. Glasnogovornik Repu-blike — Petar Buljan, 30. Ministar svih carinskih ispostava — Dražen Petričušić Zloćo, 31. Ministar me-snih prerađevina — Igor Kovačević Gim, 32. Ministar hajdučije — Mali Marijan, 33. Ministar žetalica — Ivanka Bartulić, 34. Veleposlanik za Švicarsku — Ante Kolobarić, 35. Ministar bankarstva i hoteli-jerstva— Stipe Marić, 36. Ministar ekologije i kvalitete — Zvonko Brkić, 37. Ministar za nerješene slučajeve — Veko Pavković, 38. Ministar za neženje — Ivan Radoš Kum, 39. Ministrica motociklizma — Dragica Đokić, 40. Ministrica za osmijeh — Antonija Barać 41. Ministar za zaštitu muškaraca od nasilnih žena — Josip Galić 42. Ministar za provokacije — Stan-ko Ivanković Ćato, 43. Konzul H.R.M.T. za Sloveniju — Đurđa Strsoglavec, 44. Ministar za inter-net i komp. probleme — Andreas Wilk 45. Konzul H.R.M.T. za Švi-carsku — Marijana Wilk, 46. Mi-nistrica za zaštitu od zlostavljanja žena — Željka Sabljić, 47. Ministar za europsku integraciju — Vinko Sabljo, 48. Republički kult — fra Franjo Mabić 49. Ministrica za MANGO — Mila Kovačević, 50. Ministar za vjerska pitanja — Ivan Madunić, 51. Ministrica za mir i multietničku suradnju — Zulija Jurilj Tatarka, 52. Ministar zrako-plovstva — Amadeo Mandić, 53. Ministrica za odnose s javnošću — Slavica Galić, 54. Ministrica za umjetne plavuše — Angela Cvi-tanović, 55. Ministrica za zabavu i razonudu — Danijela Vučina, 56. Ministrica za medije i radio H.R.M.T. — Tamara Jazv, 57. Mini-strica za management H.R.M.T. — Marija Vukoja Lastvić 58. Ministar za TV u razvoju H.R.M.T. — Hozo Behudin, 59. Ministrica za TV program H.R.M.T. — Martina Kri-što, 60. Ministar za odnose sa EU TV — Haris Žugor, 61. Ministrica za češku televiziju — Ivana Miloševi-ćeva, 62. Ministrica za humanost — Željka Ostojić, 63. Ministar za paž nosač vina — Andrija - mali Šimić, 64. Ministrica za obitelji branitelja i međugeneracijske sukobe — Ana-Marija Dedić, 65. Ministrica za dezinformacije i

unutarnje besposlice — Milkica Milojević, 66. Ministar za alkoho-liziranje i lake žene — Dragan Bla-gojević, 67. Ministar za vino pršut i dokolicu — Goran Popović, 68. Ministar istovara robe— Vlado Kordić, 69. Ministar mo-leraja — Robert Kordić

Ministri svoju dužnost obavljaju bez plaće, volonterski, u općem interesu svojih građana.

Članak 18.Glavni grad Republike Mijata To-mića, centar moći i sjedište vlasti je u Hajdučkim Vrletima.

Članak 19.Državnu zastavu čini bijela pod-loga na kojoj se crvenom bojom u lijevom gornjem kutu nalazi dr-žavni grb - šahovnica, a u sredini je plavom bojom označen lik Mi-jata Tomića.

V. Međunarodni odnosi

Članak 20.Međunarodne ugovore zaključuje i sklapa Vladar, koji predstavlja i zastupa Republiku u međunarod-nim odnosima.

Članak 21.Zabranjeno je svako udruživanje s balkanskim državama i sklapanje bilo kakvih državnih sveza s tim državama.

Članak 22.Udruživanje je dozvoljeno samo s najrazvijenijim zemljama koje imaju sličan državni ustroj kao Hajdučka Republika Mijata To-mića.

Članak 23.Zbog nesumnjivih nacionalnih i državnih svekolikih interesa Re-publika Mijata Tomića priznaje Republiku Peščenica kao suve-renu i prijateljsku državu te iska-zuje spremnost sa istom potpisati međudržavni sporazum o udruži-vanju.

VI Prijelazne i završne odredbe

Članak 24.Ovaj Ustav nepromjenljiv je za ži-vota Vladara - predsjednika,a do-nosi se većinom glasova nazočnih izaslanika.

Članak 25.Ovaj Ustav stupa na snagu i pri-mjenjuje se danom donošenja. Hajdučke Vrleti 5. lipnja 2002. godine

USTAV

Poštovani!

„L’ etat, c’est moi” - Država, to sam ja. Tako je uzviknuo jedan veliki

monarh. Tko pravi državu? Onaj tko je hrabar i onaj koji ima znanja. Ja sam hrabar, a znanja ću imati. Gdje

su granice moje države? Glavni grad je ovdje,a granice su tamo odakle vi dolazite. Kako viš dolazili, to će moja

država biti veća. Sve vas pozivam da dođete. Pozovite i vi jer povećavamo našu državu. Svi državljani imaju

jednaka prava ne pred zakonom,jer ih nećemo imati puno izuzev statuta. Jednaka prava podrazumijevaju da svi imamo jesti i piti do mile volje, da

se osjećamo kao u svojoj zemlji, da šetamo, odmaramo, razgovaramo i sami uređujemo naša prava. Hoće-mo li imati ministarstvo i vladu?

Naravno da hoćemo i natječaj je već otvoren. Prvi ministar će biti onaj koji najviše dana provede na ovim

prostorima i onaj koji najviše potroši u ovom lijepom objektu. Drugi mini-star će biti zadužen za promidžbu

države i osiguranje dolaska što više gostiju. Ministarstvo trezora držim ja. Policija ? Sto je to, treba li nam? U carstvu slobode,mira i blagostanja policija nije potrebna. Svi smo poli-cija. Jer ako ima službena policija,

moramo se i službeno prijavljivati. A što ako netko dođe s tuđom ženom? Ovdje će uvijek biti njegova i nikoga nećemo pitati čija je, izuzev ako se ne pojavi pravi. To su vanredne situaci-

je, njih nećemo predviđati.

Kako ćemo se raspoznavati u bijelom svijetu? Neka nam lozinka bude

Hajdučka Vrlet, a knjiga državlja-na će biti u ovom restoranu. Tko

želi neka se upiše,a tko ne želi; ipak ostaje državljanin sa svim pravima. Obaveze državljana se svode samo

na jedno; da se slobodno izjašnjavaju da su državljani ove države. Izbori? Neka ovo budu vanredni, a redovite ćemo držati kad se svi izjasne da ih trebamo. Stoga Vladar predlaže da

uoči izbora svi pređemo za naše sto-love te se ugodno okrijepimo, dobro

popijemo i nazdravimo predsjedniku države i njegovim ministrima. Za-

stavu i himnu ćemo usvojiti na prvoj sjednici Vlade. Nećemo dopustiti

da nam Paddy Ashdown utvrđuje zastavu i himnu! Mi smo složni i

znamo što hoćemo. Nek naši političa-ri uče od nas pa možda nam prepu-ste i čitavu Bosnu i Hercegovinu na

upravljanje.

Dan državnosti će biti 5. lipnja, i tada ćemo svake godine rezimirati naša

postignuća i utvrditi dokle smo stigli sa granicama. O danu državnosti

proglasit ćemo najboljeg građanina i najboljeg ministra. Oni će dobiti i

nagradu za svoj rad u državi koja će se sastojati od besplatnog boravka u prijestolnici. Sve prijedloge dostaviti na ministarstvo informacija koje se nalazi na recepciji državnih dvora.Pošto smo formirali državu i udarili temelje najšire demokracije, ŽIVJELI!

REPUBLIKA MIJATA TOMIĆA, lipanj 2002. godine