utjecaj Ženskog poduzetniŠtva na razvoj malih i …oliver.efri.hr/zavrsni/899.b.pdf ·...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Valentina Benčina
UTJECAJ ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA NA RAZVOJ
MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U EU
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, svibanj 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Valentina Benčina
UTJECAJ ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA NA RAZVOJ
MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U EU
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Mikrosustav EU
Mentor: dr.sc Vinko Kandžija
Student, JMBAG: Valentina Benčina, 0081122626
Smjer: Međunarodno poslovanje
1
SADRŽAJ: 1. UVOD ................................................................................................................................................................. 2
1.1 Problem i predmet istraživanja .................................................................................................................... 3
1.2 Hipoteza istraživanja .................................................................................................................................... 3
1.3.Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................................................. 3
1.4 Metode istraživanja ...................................................................................................................................... 4
1.5 Struktura rada................................................................................................................................................ 5
2. ZAKONODAVNO-POVIJESNA UTEMELJENOST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EUROPSKOJ UNIJI ............................................................................................................................................... 6
2.1 Povijesni razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Europskoj uniji ............................................................. 6
2.2 Zakonodavni okviri poticanja poduzetništva u Europskoj uniji .................................................................... 7
2.3 Akti Europske unije u funkciji razvoja malog i srednjeg poduzetništva ..................................................... 14
2.4. Važnost malog i srednjeg poduzetništva u gospodarstvu eu-a ................................................................... 19
3. PARTICIPACIJA ŽENA U MALOM I SREDNJEM PODUZETNIŠTVU EUROPSKE UNIJE ................... 25
3.1 STRUKTURNA ANALIZA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA U MSP-U ................................................. 25
3.2 Dobna analiza žena poduzetnica u MSP-u .................................................................................................. 31
3.3 Analiza obrazovanja žena poduzetnica u MSP-u ........................................................................................ 35
4. SEKTORSKA ANALIZA I PERFORMANSE PODUZEĆA ŽENA U MSP-u EUROPSKE UNIJE ............. 37
4.1 Zastupljenost žena u MSP-u po sektorima .................................................................................................. 37
4.2 Žene poduzetnice koje zapošljavaju po sektorima u MSP-u...................................................................... 42
4.3 Učinkovitost poduzeća kojima upravljaju žene poduzetnice u MSP-u ....................................................... 44
5. UČINCI POTICANJA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA NA GOSPODARSTVO EU ................................... 49
6. MJERE UNAPREĐENJA SUDJEOLOVANJA ŽENA U MALOM I SREDNJEM PODUZETNIŠTVU ..... 52
6.1 Mreže koje promiču žensko poduzetništvo ................................................................................................. 52
6.2 Mreža ambasadorica ženskog poduzetništva ............................................................................................. 56
6.3 COSME program ....................................................................................................................................... 57
6.4. Strategija za promicanje ravnopravnosti između muškaraca i žena 2010.-2015. ....................................... 59
7. IZAZOVI I PERSPEKTIVE RAZVOJA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA .............................................. 61
8. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................. 64
POPIS TABLICA: ............................................................................................................................................ 69
POPIS GRAFIKONA: ...................................................................................................................................... 69
2
1. UVOD
Poduzetništvo u Europskoj uniji pokretač je cjelokupnog gospodarstva, te je ključni element
za povećanje konkurentnosti društva kroz generiranje rasta i razvoja. Važnost poduzetništva u
Europskoj uniji očituje se s mikro perspektive, odnosno pojedine zemlje članice EU, ali i
makro perspektive, odnosno Europske unije kao svjetske gospodarske sile. Iz tog razloga
poduzetništvo treba biti uključeno u gospodarski i cjelokupni društveni sustav s ciljem
njegova nesmetanog razvoja, kao pretpostavke održivog rasta i razvoja te društvenog
blagostanja. Malo i srednje poduzetništvo ključni je čimbenik socijalne i ekonomske
stabilnosti. Mala i srednja poduzeća zbog dinamičnog, neizvjesnog i konkurentnog okruženja
u kojem djeluju pokretači su inovacija, stvaraju kvalitetnija dobra i usluge te su izvor novih
radnih mjesta. Europska unija prepoznaje ulogu i značaj MSP-ova te različitim politikama i
instrumentima potiče njihov razvoj kako bi se mogla suprotstaviti jakim rastućim
gospodarstvima na globalnoj sceni. Cilj Europske unije stvaranje je najkonkurentnijeg i
najdinamičnijeg gospodarstva na svijetu temeljnog na znanju, održivom rastu i razvoju te
socijalnoj integraciji. Kompleksnost poduzetništva definirano je različitim čimbenicima koji
utječu na njega od kojih su najznačajniji ekonomski, tehnološki, društveni i socijalni. Upravo
je iz ovih razloga i žensko poduzetništvo bitno za Europsku uniju kako zbog ravnopravnosti
spolova, tako i zbog gospodarskog rasta. Ženska kreativnost i poduzetnički potencijal su
nedovoljno iskorišteni izvor gospodarskog rasta i novih radnih mjesta te se nameće nužnost
njegova daljnjeg razvijanja. Poticanje žena da ulaze u poduzetničke vode ne samo da će
donijeti svježe i kreativne ideje, nego će i ojačati ulogu žena u društvu i stvoriti nove izvore
blagostanja i radnih mjesta.
3
1.1 PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA
Žene u poduzetničkom sektoru postaju novi pokretači razvoja nacionalnih gospodarstva
zemalja članica EU ali i razvoja konkurentnosti cjelokupne EU. Žensko poduzetništvo od
iznimne je važnosti za budući razvoj malih i srednjih poduzeća koja dominiraju u
poduzetničkom sektoru Europske unije, i čine okosnicu gospodarskog rasta i razvoja.
Proizlazi kako je problem istraživanja: važnost poticanja žena na ulazak u poslovni sektor te
nužnost intenzivnijeg poticanja poduzetništva među ženama, poglavito u malom i srednjem
poduzetništvu.
Na temelju navedenog problema istraživanja, definiran je i predmet istraživanja. Predmet
istraživanja diplomskog rada je utjecaj ženskog poduzetništva na razvoj malih i srednjih
poduzeća u EU.
1.2 HIPOTEZA ISTRAŽIVANJA
Iz svega navedenog proizlazi i hipoteza istraživanja: Teorijskim i aplikativnim analizama
moguće je dokazati da žene pridonose razvoju malog i srednjeg poduzetništva u Europskoj
uniji. Pojačana svijest o značaju i važnosti žena poduzetnica putem raznih politika i
instrumenata pridonosi razvoju ženskog malog i srednjeg poduzetništva u EU.
1.3.SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Iz definiranog problema i predmeta istraživanja proizlaze svrha i ciljevi istraživanja
diplomskog rada.
Svrha ovog istraživanja jest da se putem detaljne analize dokaže kako žene poduzetnice imaju
sve važniju ulogu u razvoju malog i srednjeg poduzetništva Europske unije.
Ciljevi ovog istraživanja su analizom dokazati značaj i važnost žena u poduzetništvu
Europske unije, proučit teorijske aspekte i zakonodavne postavke unapređenja ženskog
poduzetništva, utvrditi mjere poticanja ženskog poduzetništva te učinke provedenih mjera na
gospodarstvo EU, i definirati perspektive razvoja i unapređenja ženskog malog i srednjeg
poduzetništva u EU.
4
U radu se daju odgovori na sljedeća pitanja:
1) Kakav je zakonodavstveni okvir malog i srednjeg poduzetništva u Europskoj uniji?
2) Kakav značaj ima malo i srednje poduzetništvo na gospodarstvo Europske unije?
3) Koliki je udio žena poduzetnica u aktivnoj radnoj snazi zemalja Europske unije?
4) Koliki je udio žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika Europske unije?
5) Kako se mijenjao udio žena poduzetnica Europske unije tokom vremena?
6) Kakva je dobna struktura žena poduzetnica Europske unije?
7) Kakva je obrazovna struktura žena poduzetnica Europske unije?
8) Kolika je zastupljenost žena poduzetnica po sektorima Europske unije?
9) Koliko je žena poduzetnica koje upravljaju svojim gospodarskim subjektom
samozaposleno, a koliko žena poduzetnica zapošljava?
10) Koliko u prosjeku sati žene poduzetnice rade unutar svojih poduzeća?
11) Koliku neto dobit u prosjeku žene poduzetnice ostvaruju?
12) Kakav je utjecaj žena poduzetnica na gospodarstvo Europske unije?
1.4 METODE ISTRAŽIVANJA
Kako bi se pronašli odgovori na postavljena pitanja te dokazala postavljenja hipoteza provodi
se empirijsko i teorijsko istraživanje. U teorijskom istraživanju koristi se metoda indukcije te
metoda dedukcije kao metode zaključivanja. Koristi se i metoda analize - metoda koja
raščlanjuje cjelinu na dijelove, te metoda sinteze koja podrazumijeva sjedinjenje pojedinačnog
u opće. Koristi se i metoda klasifikacije.
5
1.5 STRUKTURA RADA
U uvodnom dijelu rada definiran je problem istraživanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi,
metode istraživanja te je opisana struktura rada.
U drugom dijelu obrađeni su teorijski i pravni aspekti poduzetništva u Europskoj uniji. Dakle,
obrađena je pravna regulativa i zakonodavni okviri poticanja poduzetništva u Europskoj uniji
te je objašnjena uloga i važnost malog i srednjeg poduzetništva u EU.
Treći dio orijentiran je na strukturnu, dobnu i obrazovnu strukturu žena poduzetnica u malom
i srednjem poduzetništvu Europske unije. Strukturna analiza promatra koliki je postotak
poduzetnika u aktivnoj radnoj snazi, koliki je udio žena u ukupnom broju poduzetnika, koliko
žena poduzetnica radi na nepuno radno vrijeme, te kakve su promjene nastupile u udjelu žena
poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika tijekom vremena. Dobna i obrazovna analiza
promatraju koliko su u prosjeku žene poduzetnice obrazovane, te koliko u prosjeku imaju
godina.
Četvrto poglavlje bavi se sektorskom analizom te performansama poduzeća kojima upravljaju
žene u malom i srednjem poduzetništvu. Analiza se odnosi na sektore u kojima žene posluju,
u kojim su sektorima više a u kojima manje zastupljene. Razmatra se u kojim su sektorima
žene najviše samozaposlene ili zapošljavaju. Analizirajući performanse poduzeća koje vode
žene poduzetnice, razmatra se koliko u prosjeku žene rade unutar svojih poduzeća, te koliku
dobit ostvaraju svojim poslovanjem.
Peto poglavlje razmatra ulogu i doprinos žena poduzetnica u Europskoj uniji. Također
sagledava koliko su i zašto žene važne u gospodarstvu, te zašto žensko poduzetništvo treba
poticati.
U šestom dijelu iznose se najvažnije mjere koje poduzima Europska unija kako bi se poticao
daljnji razvoj ženskog poduzetništva
U sedmom poglavlju sagledavaju se perspektive, izazovi i budućnost razvoja ženskog
poduzetništva.
Osmo poglavlje odnosi se na zaključak u kojem će ukratko biti prezentirani i obrazloženi
rezultati istraživanja.
6
2. ZAKONODAVNO-POVIJESNA UTEMELJENOST MALOG I
SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EUROPSKOJ UNIJI
Poduzetništvo je proces stvaranja vrijednosti ujedinjavanjem jedinstvene kombinacije resursa
u svrhu iskorištavanja prilike. Ono uključuje sve djelatnosti poduzetnika usmjerene na
ulaganja i kombinaciju potrebnih inputa, širenja na nova tržišta, stvaranje novih proizvoda,
novih potrošača i novih tehnologija, a naglašeno je vezano za prijelomna vremena, uvjete
neizvjesnosti, krize i promjene u okolini (Škrtić, 2006.,p.1). Poduzetništvo je snažan pokretač
ekonomskog rasta i razvoja: stvara nova poduzeća, otvara nova tržišta, generira nova znanja i
vještine.
Poduzetništvo u EU predstavlja okosnicu razvoja kako samih europskih zemalja, ali i jača EU
na globalnoj sceni. Današnje poduzetništvo u okviru Europske unije obilježeno je
dominantnošću malih i srednjih poduzeća. Zbog konkurentnosti pojedinih svjetskih tržišta
države Europe zaključile su da je integriranje u Europsku uniju, kao jedinstvenu političko-
gospodarsku instituciju nužna potreba i jedina realna mogućnost kako bi se države Europe
mogle suprotstaviti, preuzeti gospodarsku inicijativu i osigurati perspektivu u doglednoj
budućnosti. Okosnica takve orijentacije je u malim i srednjim poslovnim subjektima koji su
generator novih radnih mjesta, inovacija, gospodarske dinamičnosti i jačega društvenog
uključivanja u Europsku uniju (Kutnjak, 2010., p.88).
Povijesno gledajući, mala i srednja poduzeća u Europskoj uniji nisu oduvijek imala primarnu
ulogu u jačanju gospodarstva EU. Vremenom je Europska unija prepoznala važnost i značaj
malih i srednjih poduzeća te u skladu s time donosi različite zakonodavne okvire, politike i
instrumente za poticanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva kao okosnice europskog
gospodarstva.
2.1 POVIJESNI RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U
EUROPSKOJ UNIJI
Povijesno gledajući, nakon II.svjetskog rata, posebice tijekom 1960-ih i 1970-ih godina EU je
tendirala razvoju multinacionalnih kompanija. Primarni cilj je bio angažiranje velikog broja
radnika iz primarnog sektora, jer se smatralo da multinacionalne kompanije mogu efikasno
7
iskoristiti prednosti velikog unutarnjeg tržišta- kroz ekonomiju obujma, novu i sofisticiranu
tehnologiju, inovativne proizvode, te općenito poboljšanu efikasnost i efektivnost.
Tako su Europljani svjesno privlačili uglavnom američke kompanije na europsko tržište kako
bi omogućili stvaranje novih radnih mjesta i brži gospodarski razvoj. No, 1980.-ih godina EU
je prestala podržavati poslovanje multinacionalnih kompanija radi sprečavanja
monopolizacije tržišta. S obzirom na novu regulativu koja je tendirala jačanju socijalnih i
radničkih uvjeta, te ujedno smanjivala profite, multinacionalne kompanije su prestale
investirati u europsko tržište, te počinju seliti svoje poslovanje u manje razvijene zemlje sa
jeftinom radnom snagom.
Ovakav pristup dovodi do brojnih promjena na europskom tržištu, te se EU sve više okreće
razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Mali i srednji poduzetnici se sve više uključuju u
zakonodavne i administrativne okvire Unutarnjeg tržišta, stvaraju se ekonomski preduvjeti za
razvoj poduzeća na Unutarnjem tržištu te se sve više prepoznaje njihov značaj i doprinos
europskom gospodarstvu.
Između 2002.-2007.godine broj MSP-a povećao se za više od dva milijuna, a broj velikih
poduzeća za samo 2000 (Kandžija i Cvečić, 2011. p.768). Razvoj Unutarnjeg tržišta povećao
je konkurenciju što je rezultiralo brojnim inovacijama, zapošljavanjem radnika iz drugih
zemalja članica, većim ulaganjem u oglašavanje, što se na koncu odrazilo na stvaranje boljih
i kvalitetnijih proizvoda i usluga.
Također, razvija se europska poduzetnička politika, čije temelje pokriva članak 173. UFEU.
Sam se članak odnosi na osiguranje uvjeta za konkurentniju europsku industriju, ali i
poticanje poduzetništva i suradnje kroz ubrzanje strukturalnih prilagodbi i konkretnu primjenu
praktičnih istraživačkih i tehnoloških dostignuća. Članak poziva i na razvoj stimulativne
poduzetničke klime i novih inicijativa s naglaskom na mala i srednja poduzeća.
2.2 ZAKONODAVNI OKVIRI POTICANJA PODUZETNIŠTVA U
EUROPSKOJ UNIJI
Za pravno okruženje poduzeća u Uniji ključna je politika tržišnog natjecanja EU te proces
harmonizacije i koordinacije prava trgovačkih društava, računovodstvenih procedura i
oporezivanja među članicama, a mobilnost poduzeća na Unutarnjem tržištu omogućena je
slobodom poslovnog nastana (Kandžija i Cvečić, 2011. p. 770).
8
Kao središnji elementi za postizanje Unutarnjeg tržišta, trgovačko pravo i računovodstvo su
bili među prvim područjima zakonodavstva koji su usklađeni na europskoj razini. Također,
harmonizacija oporezivanja je važan segment usklađivanja zakonodavstva na europskoj
razini.
Ciljevi koje Europska unija kroz harmonizaciju zakonodavstva želi ostvariti su: veća
mobilnost tvrtki kako bi im se omogućilo da iskoriste prednosti Unutarnjeg tržišta, jednaka
pravila tržišnog natjecanja za tvrtke osnovane u različitim zemljama članicama EU,
promicanje poslovnih veza između država članica, sloboda poslovnog nastana, poticanje
prekogranične suradnje i olakšavanje prekograničnih spajanja i akvizicija.
Potrebne su odgovarajuće europske mjere za formiranje i osiguranje pravne strukture koja
olakšava prekogranično osnivanje i ulaganje, ali i izjednačava razlike između nacionalnih
sustava trgovačkih društva kojima se destimuliraju ili potiču poduzetničke aktivnosti
(Europedia, 2011.).
Na temelju slobodne osnivanja poduzeća utvrđenim u poglavlju 2. UFEU poduzetnici koji
osnivaju tvrtku u skladu sa zakonom jedne zemlje članice ne bi smjele naići na
administrativne prepreke na teritoriju druge države članice. Unatoč tome u praksi i dalje
postoje gospodarski i pravni problemi prilikom osnivanja koji se ne mogu riješiti jednim
poglavljem Ugovora.
No kako Unutarnje tržište raste, tvrtke uočavaju porast transnacionalnih odnosa s trećim
osobama, neovisno je li riječ o zaposlenicima, dioničarima, vjerovnicima ili nekim drugim.
Ovaj razvoj povećava opasnost od sukoba između različitih nacionalnih mjera koje jamče
prava tih ljudi.
Upravo zato su prvi pokušaji Europske zajednice u okviru strukturne politike koja se tiče
koordinacije prava trgovačkih društva država članica EU uređeni člankom 50. UFEU, koji
propisuje koordinaciju i mjere zaštite koje su potrebne od strane država članica Europskih
društva za zaštitu interesa članova i drugih. Na temelju ovog članka, Europska unija je
donijela niz direktivi kojima se harmoniziraju pojedini aspekti trgovačkog prava u zemljama
članicama EU. Donesene direktive su (Europedia, 2011.) :
Prva direktiva 68/151/EEC (današnja direktiva 2009/101/EC) propisuje sustav otkrivanja, te
se primjenjuje na sva poduzeća s ciljem koordinacije zaštitnih mjera radi zaštite interesa
članova i drugih, ali i propisuje javni pristup informacijama o tvrtki. Direktiva obvezuje sve
9
države članice da vode registar tvrtki, koje svatko može ispitati i da se određene informacije o
tvrtkama objavljuju u nacionalnom glasilu.
Druga direktiva 77/91/EEC (današnja direktiva 2012/30/EC) predviđa usklađivanje standarda
i procedura koje se odnose na formiranje javnih društva sa ograničenom odgovornošću te
održavanje i promjenu njihova kapitala.
Treća direktiva 78/855/EEC (današnja direktiva 2011/35/EC) uvodi u pravne sustave svih
zemalja članica postupak spajanja javnih društava s ograničenom odgovornošću, te definira
postupke kod prijenosa imovine i obveza pripojenog društva na društvo preuzimatelja. Šesta
direktiva 82/891/EEC regulira proces podijele/razdvajanja postojeće tvrtke u nekoliko
entiteta.
Direktiva 89/667/EEC regulira privatna poduzeća s ograničenom odgovornošću koje se sastoji
od 1 djelatnika. Direktiva 2007/36/EEC utvrđuje zahtjeve u vezi s ostvarenjem određenih
prava dioničara koji posjeduju dionice s pravom glasa u odnosu na skupštinu tvrtke koje svoje
sjedište imaju registrirano u nekoj od država članica.
Četvrta i sedma direktiva su 2013. godine zamijenjene jednom direktivnom 2013/34/EEC
koja koordinira i konsolidira godišnja financijska izvješća, i izvješća vezana za određene
skupine poduzetnika, definirane prema njihovoj ukupnoj bilanci, neto prometu i prosječnog
broja zaposlenika tijekom financijske godine (10 za mikro poduzeća, 50 za male poduzetnike,
te 250 za srednje poduzetnike).
Koordinacija nacionalnih odredbi koja se odnose na financijska izvješća i izvješća uprave
pojedinih tipova poduzeća s ograničenom odgovornošću od posebnog je značaja za zaštitu
dioničara, članova i trećih osoba. Koordinacija je u ovakvim slučajevima potrebna za takve
vrste subjekta jer s jedne strane neki poduzetnici djeluju u više od jedne države članice, a s
druge strane ta poduzeća ne nude zaštitu trećim osobama osim njihove neto imovine. Osma
direktiva 2006/43/EEC (izmijenjena i dopunjena direktivom 2013/34/EEC) definira potrebne
kvalifikacije osoba odgovornih za obavljanje zakonom propisane revizije računovodstvenih
dokumenata. Ovi pojedinci moraju biti na adekvatnoj teorijskoj i praktičnoj razini, položiti
ispit o stručnoj osposobljenosti te biti odobreni od strane nadležnog tijela u državi članici u
kojoj obavljaju svoju dužnost.
Također, EU propisuje uključujući banke i osiguravajuća društva da pri izradi konsolidiranih
financijskih izvješća koriste međunarodni računovodstveni standardi MRS (Uredba
10
1606/2002/EEC i Uredba 1126/2008/EEC, posljednji put izmijenjena i dopunjena Uredbom
1374/2013). Taj propis za cilj ima poboljšanje pouzdanosti, transparentnosti i usporedivost
računa tvrtki u cijeloj EU, ali i ukloniti prepreke za prekograničnu trgovinu, smanjiti troškove
kapitala za tvrtke i konačno ojačati njihovu konkurentnost.
Nakon gotovo 31 godine od prijedloga Komisije o stvaranju Europskog društva, Vijeće je
konačno usvojilo 2 zakonska instrumenta za njegovo stvaranje : Odredba o Statutu Europskog
društva (Odredba 2157/2001/EC), te direktiva koja nadopunjuje Statut s obzirom na
suodlučivanje zaposlenika (Direktiva 2001/86/EC). Ove zakonske odredbe omogućuju da
poduzeće na teritoriju EU bude osnovano u obliku javnog poduzeća s ograničenom
odgovornošću s latinskim nazivom Societas Europaea (SE). Svako registrirano SE poduzeće
se objavljuje u Službenom listu Europske unije. SE je oblik društva čiji najmanji početni
kapital iznosi 120 000 eura. Poduzeće mora biti registrirano i imati sjedište u istoj zemlji.
Prestanak rada, likvidacija ili insolventnost poduzeća reguliraju se pravom te zemlje.
Statut omogućuje Europskom društvu da prekogranično upravljanje bude fleksibilnije i manje
birokratsko, što pridonosi povećanju konkurentnosti europskih poduzeća. SE omogućuje
poslovanje na razini cijele Europe, u sklopu europskog zakonodavstva koje se primjenjuje u
svim državama članicama.
Nekoliko opcija stoji na raspolaganju poduzećima iz najmanje 2 zemlje članice koje žele
formirati SE: spajanje, holding- za javna i privatna poduzeća koja imaju registrirana sjedišta u
različitim zemljama EU ili koje imaju podružnice u različitim zemljama EU od zemlje u
kojoj su registrirana barem 2 godine (Europska unija, n.d.,) zatim zajednička filijala, za koju
vrijede isti uvjeti kao za holding ili pretvaranje javnog poduzeća s ograničenom odgovornošću
u SE - ako je registrirano na području jedne zemlje EU, a ima podružnicu u drugoj zemlji
barem 2 godine. Statut omogućava javnim društvima s ograničenom odgovornošću koja imaju
registrirano sjedište unutar EU, da se transformiraju u SE bez sa odu u likvidaciju. Sjedište
SE-a može biti pod određenim uvjetima transferirano na teritorij druge države članice, ali bez
likvidacije SE-a, ili stvaranja nove pravne osobe. U skladu s uredbom o Statutu Europskog
društva, SE se treba tretirati u svakom državi članici kao javno poduzeće sa ograničenom
odgovornošću, u skladu s pravom države članice u kojoj ima registrirano sjedište.
Uvođenje Statuta predstavlja ujedno i politički čin jer pokazuje da se uredbe EU-a mogu
primjenjivati u svim zemljama članicama Unije te da nije nužna primjena isključivo
postojećih nacionalnih pravila. Također Statut pridonosi stvaranju nadnacionalnog i
11
europskog identiteta jer poduzeće gubi vlastitu nacionalnost. Ako je poduzeće registrirano kao
SE mora sklopiti ugovor sa zaposlenicima na koji će način oni kao zaposlenici biti uključeni u
kontrolu aktivnosti poduzeća. Uključenost zaposlenika se može ostvariti kroz više načina:
zaposlenici mogu biti uključeni u odboru kompanije, mogu predstavljati odvojeno tijelo, ili se
poduzeće sa zaposlenicima dogovara neki drugi model. (Europedia, 2011.).
Vijeće ministara Europske unije donijelo je 2003. godine Uredbu (1435/2003/EEC) o statutu
Europske zadruge (SCE) i Smjernicu o suodlučivanju radnika koja nadopunjuje statut
Europske zadruge s ciljem jedinstvenog uređenja pravnog položaja zadruga na Unutarnjem
tržištu Unije (Direktiva 2003/72/EEC). Statut omogućuje stvaranje nove pravne osobe za
organizaciju gospodarskih aktivnosti u dvije ili više zemalja članica u obliku zadruga.
Komisija potiče razvoj zadrugarstva u EU uz napomenu da su zadruge sastavni element u
postizanju ciljeva Lisabonske strategije i da zadruge predstavljaju sve važniju ulogu za
provedbu zajedničkih ciljeva u područjima poput politike zapošljavanja, socijalne integracije,
regionalnog i ruralnog razvoja i poljoprivrede (Jurić, n.d).
Harmonizacija zakona o trgovačkom društvu i uspostava Europskog društva olakšali su
prožimanje tržišta i koncentraciju tvrtki koje djeluju na europskoj razini. Također je potrebno
omogućiti europskim poduzetnicima da lakše međusobno surađuju, što nije nimalo
jednostavan zadatak. Različiti oblici predviđeni nacionalnim zakonima za suradnju između
domaćih poduzetnika nisu prilagođeni za suradnju na unutarnjem tržištu, poglavito zbog
privrženosti nacionalnom pravnom sustavu. Takve zakonske prepreke za međusobnu suradnju
su posebno važne kad je riječ o malim i srednjim poduzećima.
Bilo je potrebno uvesti pravni instrument u domeni europskog prava koji će omogućiti
adekvatnu suradnju između poduzetnika iz različitih država članica. Upravo je to svrha
Europskog gospodarskog interesnog grupiranja (EEIG - instrument za suradnju na temelju
ugovora) koji je stvoren Uredbom Vijeća 1985. godine (Uredba 2137/35/EEC i sporazum u
europskom gospodarskom prostoru EEA). EEIG nije autonomni gospodarski entitet koji je
samostalan i neovisan od svojih članova. Udruženje se od nekog poduzeća ili trgovačkog
društva razlikuje po svojoj svrsi, koja se sastoji isključivo u tome da se olakšaju ili razviju
gospodarske aktivnosti njegovih članova kako bi im se omogućilo poboljšanje vlastitih
rezultata, njena svrha nije stjecanje dobiti. Nekom udruženju, da bi se omogućilo postizanje
12
njegovog cilja, treba dati pravnu sposobnost te predvidjeti da je prema trećim osobama
zastupa tijelo koje je pravno odvojeno od njegovog članstva (FER, n.d).
Strane koje namjeravaju osnovati udruženje moraju zaključiti ugovor i provesti registraciju.
To je hibridni pravni instrument koji nudi fleksibilnost ugovora i omogućava ostvarenje
poslovnog razvoja, odnosno razvijanje poslovnih aktivnosti i povećanje profita. Svaki član
grupacije ostaje autonoman, kako u gospodarskom tako i u pravnom smislu. To je preduvjet
postajanja EEIG-a, te ga razlikuje od bilo kojeg drugog oblika pravnog udruženja. Grupiranje
također osigurava ravnopravnost svih svojih članova. Niti jedan član grupacije ne može dati
drugom članu ili cijeloj grupaciji obvezujuće direktive. Grupacija ne može tražiti dobit za
sebe, može pružati usluge samo svojim članovima i fakturira ih po nabavnoj cijeni. Te se
usluge mogu npr. sastojati od usluga marketinga, grupne nabave sirovina, te ostalih usluga
kojima se zastupaju interesi članova grupacije. Fizičke osobe, tvrtke i ostale pravne osobe
koje spadaju pod javno ili privatno pravo mogu biti sastavni dio EEIG-a.
Grupacije mogu biti formirane u svim sektorima ekonomije od poljoprivrede, industrije,
obrtničkog sektora ili usluga. Grupacija mora sadržavati najmanje dva tijela: odbor članova i
vrhovno vodstvo (menadžment). Odbor članova je vrhovno tijelo koji donosi odluke u svrhu
postizanja cilja grupacije. Članovi uživaju veliku fleksibilnost prilikom donošenja odluka o
financiranju aktivnosti grupacije.
U okviru poticanja poduzetništva EU, uveden je fleksibilniji pravni okvir koji omogućuje
lakši pristup Unutarnjem tržištu. Primjer takvog pravnog okvira je i Europski sustav
normizacije koji olakšava djelovanje i poslovanje poduzetnika, neovisno o njihovoj veličini.
Normizacija također pridonosi većem stupnju zdravstvene, sigurnosne, ekološke i potrošačke
zaštite.
Europska unija provodi i politiku tržišnog natjecanja koja je temelj Unutarnjeg tržišta i spada
u domenu isključivih ovlasti EU-a, što je utvrđeno još u Rimskim ugovorima 1957. godine, te
predstavlja izravni oblik intervencije u gospodarstvo EU-a. Slobodna konkurencija preduvjet
je slobodnog kretanja roba i usluga na Unutarnjem tržištu, te se prihvaćanjem definiranih
pravila zemlje članice obvezuju na lojalno ponašanje i razvoj konkurencije.
EU teži sustavu koji neće iskrivljavati tržišno natjecanje pa sukladno tome teži nadziranju
konkurentnog ponašanja poduzeća i zaštiti interesa potrošača, jamči dobivanje roba i usluga
13
po najboljim uvjetima, stvara povoljnu klimu za inovacije i tehnički napredak, te uklanja
antikonkurentske prakse kojima se usporava tržišna dinamika.
Sama politika tržišnog natjecanja definirana je člancima 3. i 101.-105. UFEU, te poglavljima
5. i 6. Prvog dijela Ugovora o EURATOM-u, dok su glavna područja djelovanja:
ograničavajući sporazumi vezani za trustove i kartele, zlouporaba dominantnog položaja i
kontrola spajanja poduzeća, te državne pomoći i liberalizacija monopolskih sektora.
Europska poduzeća suočena su s 28 različitih poreznih sustava zemalja članica, što ograničava
prekogranične aktivnosti i operacije restrukturiranja (Kandžija i Cvečić, 2011.,p.742).
Harmonizacija korporativnih poreza trebala bi biti u funkciji očuvanja i poticanja ekonomske
učinkovitosti Unutarnjeg tržišta, povećati efikasnost i konkurentnost europskih poduzeća kako
na Unutarnjem tržištu, tako i na globalnoj sceni. Učinak oporezivanja vrlo je značajan na
velikom tržištu gdje kao pravilo postoji sloboda poslovnog nastana i pružanja usluga. Porez
na dobit poduzeća treba biti dovoljno ujednačen kako bi se preventivno djelovalo na
iskorištavanje komparativnih prednosti ili šteta, jer ono privlači ili odbija investicije i tako
indirektno šteti funkcioniranju tržišta.
Problem je različita fiskalna politika na nacionalnoj razini, što dovodi do fiskalne
konkurencije zemalja članica s ciljem privlačenja industrije u određeno područje. Europska je
komisija 2003. godine iznesla priopćenje o oporezivanju dobiti, naglasila potrebu uklanjanja
prepreka u odvijanju poslovanja na Unutarnjem tržištu, te dala prijedlog računanja poreza
MSP-u po pravilima matične zemlje za njihove oporezive dobiti u EU.
Europska komisija donijela je nekoliko smjernica za harmonizaciju poreza na dobit.
Smjernice za društva „majke“ i „kćeri“ koje se regulirane smjernicama 90/435/EEC, koja
eliminira porezne prepreke za raspodjelu dobiti između kompanija u Europskoj uniji kroz
ukinuće poreza po odbitku na plaćanja dividendi među povezanim poduzećima u raznim
zemljama članicama, te sprečavanje dvostrukog oporezivanja poduzeća „majke“, u vezi
profita njezinih „kćeri“. Smjernica 2003/123/EC stvara blaže uvjete za izuzeće od
oporezivanja dividendi (s 25% na 10% vlasništva) te ukida dvostruko oporezivanje poslovnica
poduzeća „kćeri“.
Smjernica 2003/49/EC eliminira oporezivanje izvora plaćanja kamata i naknada za prava
industrijskog vlasništva među povezanim poduzećima raznih zemalja članica. Smjernica o
spajanju utvrđuje odgođeno plaćanje poreza na kapitalne dobitke koji nastaju iz
14
prekograničnog restrukturiranja poduzeća (spajanja, razdvajanja, transfera imovine i razmjene
dionica).
Komisija je također donijela i Konvenciju o arbitražnoj proceduri koja podrazumijeva
obaveznu arbitražu u slučajevima kada zemlje članice ne mogu postići uzajamni dogovor o
ukidanju dvostrukog oporezivanja unutar određenog vremenskog razdoblja (Kandžija i
Cvečić, 2011., p.744-745).
2.3 AKTI EUROPSKE UNIJE U FUNKCIJI RAZVOJA MALOG I
SREDNJEG PODUZETNIŠTVA
Kako je poduzetništvo postalo primarni prioritet, a razvoj i poticanje malog i srednjeg
poduzetništva jačalo tijekom vremena, Europska unija je u skladu s time donijela niz
dokumenata i aktova za njegovo jačanje. Dokumenti su se vremenom mijenjali i
nadograđivali u skladu s potrebama i novim tržišnim prilikama. Temeljni i najvažniji strateški
i akcijski dokumeti u funkciji jačanja i razvoja sektora malog i srednjeg poduzetništva su
Lisabonska strategija, Europska povelja o malom poduzetništvu, Akcijski plan za
poduzetništvo, te Akt o malom poduzetništvu.
Jedan od ciljeva stvaranja Europske unije, koju danas čini 28 europskih država, bio je
mogućnost konkuriranja država Europe rastućim gospodarstvima u svijetu. Naime, na
sastanku Europskog vijeća, održanome u ožujku 2000. godine u Lisabonu, čelnici vlada i
država članica Europske unije postigli su dogovor o zajedničkom strateškom cilju prema
kojemu bi Europska unija do 2010. godine trebala postati najkonkurentnije i najdinamičnije
gospodarstvo svijeta utemeljeno na znanju, te sposobno za održivi gospodarski rast, s
najvećom stopom zaposlenosti i snažnom gospodarskom i socijalnom kohezijom (Kandžija i
Cvečić, 2008., p.152).
Radi postizanja tog cilja usvojena je tzv. Lisabonska strategija s programom koji povezuje
kratkoročne političke inicijative te srednjoročne i dugoročne gospodarske reforme (Kesner-
Škreb, 2007., p.441).
15
Strategija počiva na tri stupa (Kutnjak, 2011., p.84.) :
1) gospodarski stup - priprema teren za tranziciju prema konkurentnom i dinamičnom
gospodarstvu temeljenom na znanju. Naglasak se stavlja na potrebu za stalnom prilagodbom
promjenama u informacijskom društvu i za promicanjem istraživanja i razvoja;
2) socijalni stup - koncipiran je tako da modernizira europski socijalni model ulaganjem u
ljudske potencijale i borbom protiv socijalne isključenosti. Od država članica se očekuje da
ulažu u obrazovanje i osposobljavanje te da provode aktivnu politiku zapošljavanja, kako bi
olakšale tranziciju prema gospodarstvu temeljenom na znanju;
3) ekološki stup - koji je dodan na sastanku Europskog vijeća u Gotteborgu u lipnju 2001.
godine, skreće pozornost na činjenicu da se gospodarski rast mora odvojiti od korištenja
prirodnih resursa.
Konkretnije, prema Lisabonskoj strategiji, jačanje konkurentnosti Unije temelji se na osam
ciljeva, a to su (Kesner-Škreb, 2007, p.441- 442):
1) šire i učinkovitije korištenje novih informacijskih tehnologija;
2) stvaranje europskog prostora za istraživanje i inovacije;
3) dovršetak izgradnje unutarnjeg tržišta EU;
4) stvaranje učinkovitih i integriranih financijskih tržišta;
5) jačanje poduzetništva poboljšanjem i pojednostavljenjem regulatornog
okruženja poduzeća;
6) jača socijalna kohezija utemeljena na promicanju zapošljavanja;
7) unapređenje vještina i modernizacija sustava socijalne zaštite;
8) održivi razvoj koji bi osigurao dugoročnu kvalitetu života.
Cilj Lisabonske strategije bio je prenijet propise Europske unije na nacionalne razine zemalja
članica EU, dovršiti Unutarnje tržište u tzv. mrežnim industrijama (tržište električne energije,
plina, poštanskih usluga te željezničkog i zračnog prometa), ukloniti prepreke slobodnom
kretanju usluga, uključujući i financijske. Lisabonska strategija također predviđa uspostavu
informacijskog društva, veća ulaganja u istraživanje i razvoj s ciljem stvaranja inovacija,
ulaganje u ljudski kapital i društvo temeljeno na znanju, kao i poticanju poduzetništva s
lakšim pristupom kapitalu i nižim troškovima poslovanja.
16
Godine 2008. svijet je potresla velika financijska i ekonomska kriza. Zemlje Europske unije
suočile su se sa padom gospodarske aktivnosti, što je dodatno izrazilo postojeće gospodarske
probleme kao što su pad produktivnosti i inovativnosti. Europska komisija shvaća da su
potrebne strukturne gospodarske promjene kako bi Europska unija zadržala poziciju jednog
od vodećih lidera na globalnoj sceni.
U tom smislu Lisabonsku strategiju danas mijenja Europa 2020. Strategija Europa 2020.
predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju (Europska komisija, 2010., p.6):
1) Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji;
2) Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i
konkurentnija;
3) Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu
i teritorijalnu povezanost.
Još 1983. godine razvila se Zajednička politika za malo i srednje poduzetništvo kao odgovor
na pokušaje monopolizacije tržišta predvođene multinacionalnim kompanijama. No
prekretnicu za malo i srednje poduzetništvo Europske unije predstavlja jedan od temeljnih
dokumenata razvoja europskog poduzetništva – Europska povelja za mala poduzeća,
prihvaćena u lipnju 2000. godine na Europskom vijeću u Feiri.
Povelja poziva zemlje članice i Europsku komisiju na potporu i poticanje malih poduzeća, i to
kroz deset ključnih područja ( Kandžija i Cvečić, 2011., p. 770):
1) Bolje zakonodavstvo i regulativa
2) Jeftinije i brže pokretanje poduzeća
3) Porezna i financijska pitanja
4) Bolje korištenje prednosti Unutarnjeg tržišta
5) Obrazovanje i osposobljavanje za poduzetništvo
6) Dostupnost potrebnih radnih vještina
7) Jačanje tehnoloških sposobnosti i inovativnosti poduzeća
8) Poboljšanje on-line pristupa javnih servisa
9) Korištenje uspješnih modela za elektroničko poslovanje i razvijanje vrhunske potpore
malim poduzećima
10) Bolja zastupljenost interesa malog poduzetništva i tijelima Unije i na nacionalnoj razini.
17
Kako bi poticala razvoj društva temeljenog na znanju i inovacijama Europska komisija je
donijela 2004. godine Akcijski plan poduzetništva, namjenjen razvoju MSP-a kroz
financiranje obrazovanja, promoviranje prednosti i mogućnosti poduzetništva, te zaštitu od
utjecaja sive ekonomije. Akcijski plan kao europski program za poduzetništvo fokusira se na
aktivnosti u pet područja politike: poduzetništvo, poticaji za poduzetnike, konkurentnost i
rast, pristup financiranju i smanjenje birokracije (Kutnjak, 2010., p.88).
Za poboljšanje stanja poduzetništva u Europskoj uniji, Komisija predlaže mjere u pet
strateških područja politike (Politike EU-a – Poduzetništvo):
1) poduzetničko razmišljanje: Komisija nastoji promicati svijest o poduzetničkom duhu kod
predstavljanja modela najboljih praksi i poticanja poduzetničkih stavova i vještina među
mladim ljudima;
2) bolji poticaji za poduzetnike: Ovo se ne tiče samo mogućnosti da se poduzeće registrira
brzo i jeftino, već se tiče i potrebe za pravednijom ravnotežom između rizika i nagrada, čime
se omogućavaju poslovni transferi i nova socijalna poduzeća;
3) rast i konkurentnost: Komisija nastoji pružiti podršku i obuku za poduzetnike iz svih
sredina, posebice za žene i etničke manjine. Osim toga, Komisija potiče prekograničnu
trgovinu, mreže za podršku i strateška partnerstva između poduzetnika;
4) pristup financiranju: Cilj Komisije je stvoriti više kapitala i osnažiti bilance kroz
poboljšanje dostupnosti venture kapitala, investicija i privatnih pojedinaca. Postojeći
financijski instrumenti koristit će se i za smanjenje poreza kapitala;
5) zakonski i administrativni okvir: Administrativne prepreke i regulatorna opterećenja trebaju
biti smanjena i pojednostavljena u područjima kao što su oporezivanje, zapošljavanje i okoliš.
Usvojen u lipnju 2008. godine Akt o malom poduzetništvu predstavlja političku volju
Europske komisije da prepozna centralnu ulogu MSP-a u gospodarstvu EU-a, te prvi puta
stvara sveobuhvatni okvir MSP politika za EU i sve zemlje članice. Temeljni smisao i princip
Akta je da u svemu treba prvo polaziti od maloga, pa tako se i sam Akt odnosi na sva
poduzeća koja imaju manje od 250 zaposlenih, odnosno Akt se odnosi na 99% poduzeća u
EU. Akt se sastoji od različitog broja novih inicijativa i načela ali i obuhvaća postojeće
instrumente Europske povelje o malim poduzećima, te tako stvara nove i moderne politike i
zakonodavni okvir za poticanje MSP-a. Generalno gledajući, Akt se sastoji od 3 skupine
načela, zakonodavnih mjera i prijedloga s ciljem uklanjanja administrativnih prepreka, ali i
18
mjera za poticanje međusobne suradnje, te lakši i jednostavniji pristup financijskim izvorima
neophodnih za poslovanje.
Prvom skupinom načela implementiraju se donijete politike i načela na nadnacionalnoj
odnosno europskoj razini i nacionalnoj razini zemalja članica. Usmjere su na ostvarenje
dodane vrijednosti, stvaranje identičnih uvjeta za MSP te bolje pravno i administrativno
okruženje u EU a podrazumijevaju (Kandžija i Cvečić, 2011., p.776) :
1) uspostavu pravila sukladno načelu polaženja od malog („Think small first“);
2) kreiranje poduzetničke kulture i okruženja u kojem poduzetnici ostvaruju korist i mogu
napredovati;
3) davanje druge prilike, kroz osiguranje brzog oporavka poštenim poduzetnicima suočenih s
financijskim problemima i bankrotom;
4) prilagodbu javne administracije i uklanjanje administrativnih prepreka kroz jednostavnije
procedure:
5) prilagođavanje instrumenata javne politike sukladno potrebama MSP-a, kroz efikasnije
korištenje sredstava državne pomoći za MSP i lakše sudjelovanje u javnim nabavkama;
6) lakši pristup financijama (kroz strukturne fondove, programe mikrokreditiranja), i
pravovremene isplate komercijalnih transakcija;
7) bolje iskorištavanje mogućnosti Unutarnjeg tržišta kroz patentiranje, zajednički zaštitni
znak- CE;
8) poticanje razvoja i unapređenja vještina, inovacija, istraživanja i razvoja, ali i klasterizacije
u MSP-ima;
9) poticanje MSP-a da nove izazove povezane sa zaštitom okoliša pretvore u snage i
mogućnosti kroz razvoj novih i inovativnih proizvoda i usluga te razvoj ekološki učinkovite
načine upravljanja;
10) pomoći MSP-ima razvoj poslovanja kroz pristup na vanjska tržišta.
U drugu skupinu načela spada Opća uredba o izuzimanju blokade pri državnim pomoćima
kojom se poduzeća oslobađaju od prethodnog obavješćivanja za određene kategorije državnih
pomoći već pokrivenih postojećim uredbama. Druga uredba omogućuje Statut za europsku
19
privatnu kompaniju kojim se poduzeće osniva i djeluje sukladno ujednačenim načelima u
svim zemljama članicama. Također, donošena je smjernica o sniženim stopama PDV-a koja
poduzetnicima omogućuje mogućnost primjene smanjenih stopa PDV-a, koje se uglavnom
odnose na lokalno nuđene usluge (Kandžija i Cvečić, 2011., p.776).
Treća skupina načela se odnosi na nove mjere politike koje implementiraju donesena načela
na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini. To se odnosi na dijalog i savjetovanje interesnih
skupina, razmjena informacija putem Europske poduzetničke mreže, ali su pokrenute i nove
inicijative za poticanje poduzetništva kao npr. Europski tjedan poduzetništva, Europska
poduzetnička nagrada i sl. (Kandžija i Cvečić, 2011., p.777).
2.4. VAŽNOST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U GOSPODARSTVU EU-A
Više od 20 milijuna malih i srednjih poduzeća u EU čini oko 99% cjelokupnog poduzetničkog
sektora, i ključni su pokretači ekonomskog rasta, inovacija, zaposlenosti i socijalne
integracije.
Stvaraju 2 od 3 radna mjesta u privatnom sektoru i više od polovine dodane vrijednosti
poslovnog sektora EU (Europska komisija, 2014.).
Znatan doprinos europskih malih i srednjih poduzeća vidljiv je u uslužnom i proizvodnom
sektoru. Zajedno, ovi sektori su 2012. godine zapošljavali 74 milijuna ljudi, te stvorili 2,9
milijardi eura dodane vrijednosti. Ova dva sektora čine 85% malog i srednjeg poduzetništva.
Građevinski sektor, sektor komunalnih usluga i rudarstvo sačinjavaju ostatak malog i srednjeg
poduzetništva (Europska komisija, 2013.).
Upravo iz ovih razloga Europska komisija teži promociji uspješnog poduzetništva i
poboljšanja poslovnog okruženja za mala i srednja poduzeća, kako bi bila što konkurentnija i
postigla puni potencijal u današnjoj globalnoj ekonomiji.
U europskom pravu sukladno preporuci Europske komisije 2003/361/EC, glavni faktori koji
definiraju poduzeće kao malo ili srednje su broj zaposlenika te godišnji prihod ili ukupna
aktiva, što je prikazano u Tablici 1.
20
Poduzeće se može definirati kao srednje ako u prosjeku zapošljava do 250 zaposlenika, s
prosječnim godišnjim prihodom od 50 mil. eura ili ukupnom aktivom od 43 mil. eura. Malo
poduzeće zapošljava do 50 zaposlenika, sa prosječnim godišnjim prihodom od 10 mil. eura, ili
ukupnom aktivom od 10 mil. eura. Mikro poduzeće ima manje od 10 zaposlenih, s prosječnim
godišnjim prihodom ili ukupnom aktivom od 2 mil. eura (Tablica1).
S obzirom na značaj malog i srednjeg poduzetništva u tablici 2. prikazan je broj poduzeća u
Europskoj uniji prema veličini, zaposlenosti i bruto dodanoj vrijednosti 2012. godine.
Tablica 1: EU definicija malog i srednjeg poduzetništva (u milijunima).
Kategorija Zaposlenici Godišnji prihod
(u milijunima)
Ukupna aktiva
( u milijunima)
Srednja
poduzeća
< 250 ≤ € 50 m ≤ € 43 m
Mala
poduzeća
< 50 ≤ € 10 m ≤ € 10 m
Mikro
poduzeća
< 10 ≤ € 2 m ≤ € 2 m
Izvor: Obrada autorice prema podacima Europske komisije, 2014.,What is an SME,Enterprise
and industry, dostupno na :http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-
analysis/sme-definition/index_en.htm ; pregledano online 15.03.2014.
21
Tablica 2: Poduzeća, zaposlenost i bruto dodana vrijednost u EU-27, 2012.godine
Mikro Mala Srednja
Ukupno
mala i
srednja Velika Ukupno
BROJ PODUZEĆA
Broj 18.783,480 1.349,730 222.628 20.355,839 43.454 20.399,291
% 92,1% 6,6% 1,1% 99,8% 0,2% 100%
ZAPOSLENOST
Broj 37.494,458 26.704,352 22.615,906 86.814,717 43.787,013 130.601,730
% 28,7% 20,5% 17,3% 66,5% 33,5% 100%
BRUTO DODANA
VRIJEDNOST
Milijuni eura 1.242,724 1.076,388 1.076,270 3.395,383 2.495,926, 5.891,309
% 21,1% 18,3% 18,3% 57,6% 42,4% 100%
Izvor: Obrada autorice prema podacima Europske komisije, 2013.,A recovery on the horizon?,
Annual report on SMEs 2012/2013, dostupno na:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-
review/files/supporting-documents/2013/annual-report-smes-2013_en.pdf ; pregledano online
15.03.2014.
Iako prevladava percepcija da na europskom tržištu prevladavaju velike kompanije i
korporacije, vidljivo jest da je upravo takvih poduzeća i najmanje (grafikon 1.). Uzevši u
obzir cjelokupno srednje i malo poduzetništvo, MSP također zapošljavaju i najveći broj
radnika u EU (grafikon 2.). Promatrajući bruto dodanu vrijednost koju stvara poduzetnički
sektor EU vidljivo je da mala i srednja poduzeća također i u ovom segmentu prevladavaju u
odnosu na velika poduzeća (grafikon 3.).
22
Grafikon 1: Struktura MSP-a i velikih poduzeća u Europskoj uniji 2012. godine
Izvor: Obrada autorice prema podacima Europske komisije, 2013.,A recovery on the horizon?,
Annual report on SMEs 2012/2013, dostupno na:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-
review/files/supporting-documents/2013/annual-report-smes-2013_en.pdf ; pregledano online
15.03.2014
Razvidno je kako najveći udio u poduzetničkom sektoru EU zauzimaju mikro poduzeća s
udjelom od 92%, zatim mala poduzeća sa udjelom od 7%. Mali segment poduzetničkog
sektora čine srednja poduzeća sa udjelom od tek 1% dok je udio velikih poduzeća na razini
EU-a, gotovo neznatan.
23
Grafikon 2: Zaposlenost u EU obzirom na strukturu poduzeća 2012. godine
29%
20%17%
34% Mikro
Srednja
Mala
Velika
Izvor: Obrada autorice prema podacima Europske komisije, 2013.,A recovery on the horizon?,
Annual report on SMEs 2012/2013, dostupno na:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-
review/files/supporting-documents/2013/annual-report-smes-2013_en.pdf ; pregledano online
15.03.2014.
Razvidno je da velika poduzeća zapošljavaju 34% ukupnog broja zaposlenih. Zatim slijede
mikro poduzeća s udjelom od 29%, mala poduzeća s udjelom od 20%, te srednja poduzeća s
udjelom od 17%. Mala i srednja poduzeća zajedno zauzimaju udio od 66% ukupno
zaposlenih, što znači da 2/3 radna mjesta stvara sektor malog i srednjeg poduzetništva.
24
Grafikon 3: Bruto dodana vrijednost u EU obzirom na strukturu poduzeća, 2012. godine
Izvor: Obrada autorice prema podacima Europske komisije, 2013.,A recovery on the horizon?,
Annual report on SMEs 2012/2013, dostupno na:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-
review/files/supporting-documents/2013/annual-report-smes-2013_en.pdf ; pregledano online
15.03.2014
Vidljivo jest kako je ukupni udio bruto dodane vrijednosti MSP-a 57%, pri čemu mikro
poduzeća zauzimaju udio od 21%, srednja i mala udio od 18%, dok velika poduzeća stvaraju
43% bruto dodane vrijednosti.
25
3. PARTICIPACIJA ŽENA U MALOM I SREDNJEM
PODUZETNIŠTVU EUROPSKE UNIJE
Analiza obuhvaća karakteristike žena poduzetnica u malom i srednjem poduzetništvu
Europske unije koje vode vlastiti posao. Za potrebe ovog istraživanja poduzetnik se definira
kao osoba od 15 godina, ili starija od 15 godina koja radi u vlastitom poduzeću, farmi ili
stručnoj praksi s ciljem ostvarivanja profita te troši svoje vrijeme na rad u svom poslovanju,
ili je u procesu uspostave poslovanja. U obzir se uzima da su to poduzetnici koji vode svoje
poslovanje kao glavnu poslovnu aktivnost (Europska komisija, 2014.,p.7). Cilj analize je
uvidjeti strukturne poduzetničke razlike između žena i muškaraca u Europskoj uniji, promjene
koje su se događale tijekom godina u tim strukturama, odnosno kako su se mijenjali udjeli
između žena i muškaraca poduzetnika, te njihova dobna i obrazovna struktura.
3.1 STRUKTURNA ANALIZA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA U MSP-U
U istraživanju strukturne analize ženskog poduzetništva cilj je utvrditi koliko žena
poduzetnica sudjeluje u aktivnoj radnoj snazi (grafikon 4.), koliko je žena poduzetnica u
ukupnom broju poduzetnika u Europskoj uniji (grafikon 5. i 6.), koliko žena radi na nepuno
radno vrijeme (grafikon 7.), te kakve su promjene u udjelu žena poduzetnica kroz dulje
vremensko razdoblje (grafikon 8.). Postotak poduzetnika u aktivnoj radnoj snazi predstavlja
poduzetničku stopu. Upravo je zato poduzetnička stopa dobar indikator za usporedbu
poduzetničkog nivoa žena i muškaraca između zemalja EU. Također se u analizi promatra
odnos i razlike u udjelima žena i muškaraca promatrajući isključivo ukupan broj poduzetnika.
26
Grafikon 4: Postotak poduzetnika u aktivnoj radnoj snazi u EU-28, 2012. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 20.03.2015.
U 2012. godini poduzetnička stopa za žene iznosila je na razini EU-28 10%, dok je za
muškarce iznosila 19%, što je za 9 postotnih bodova više. U svim zemljama članicama EU
manji je udio žena poduzetnica u aktivnoj radnoj snazi nego muškaraca. Zemlje s najvećom
poduzetničkom stopom kod žena su Grčka, Portugal i Italija, dok su zemlje s najmanjom
poduzetničkom stopom kod žena Danska, Estonija i Švedska.
27
Grafikon 5: Udio žena i muškaraca u ukupnom broju poduzetnika u EU-28, 2008. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 20.03.2015.
Udio žena u ukupnom broju poduzetnika 2008. godine iznosio je 30%, dok je udio muškaraca
iznosio 70%. Tako se na razini EU uočava velika dominacija muškaraca poduzetnika naspram
žena. Zemlje s najvećim udjelom žena poduzetnika 2008. godine su Portugal, Luksemburg i
Hrvatska, dok su zemlje s najmanjim udjelom žena poduzetnica Malta, Irska i Cipar.
28
Grafikon 6: Udio žena i muškaraca u ukupnom broju poduzetnika u EU-28, 2012. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 20.03.2015.
Udio žena poduzetnica na razini EU 2012. godine iznosio je 31%, dok je udio muškaraca
iznosio 69%. Iako je razlika između žena i muškaraca poduzetnika još uvijek velika, na razini
EU 2012. godine se javlja porast žena poduzetnica naspram 2008. godine, i to za 1 postotni
bod (30% poduzetnica 2008. godine naspram 31% poduzetnica 2012. godine). Zemlje s
najveći udjelom žena poduzetnica 2012. godine su Latvija, Litva i Luksemburg, dok su zemlje
s najmanjim udjelom žena poduzetnica Malta, Irska i Švedska.
29
Grafikon 7: Postotak poduzetnika koji rade na nepuno radno vrijeme u EU-28, 2012. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 20.03.2015.
Na razni EU, udio poduzetnica koje rade na nepuno radno vrijeme iznosi 30%, dok udio
muškaraca iznosi 12%. Ova razlika od 18 postotnih bodova između žena i muškaraca ne čudi,
obzirom da većina žena nastoji balansirati privatni i poslovni život. Žene s najvećim udjelom
žena koje rade na nepuno radno vrijeme su Nizozemska, UK i Malta, dok su zemlje s
najmanjim udjelom žena poduzetnica koje rade na nepuno radno vrijeme Slovačka, Bugarska
i Grčka.
30
Grafikon 8: Promjena u udjelu žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika po zemlji
članici EU-28, 2003.-2012. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 13.03.2015.
U razdoblju od 2003.-2012. godine postotak poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika na
razini EU-28 porastao za 2.1 postotni bod. Gotovo su sve zemlje članice EU zabilježile porast
žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika, pri čemu su Cipar i Španjolska zabilježile
najveći rast. Pad je zabilježilo 5 zemalja članica EU, pri čemu su Estonija i Hrvatska
zabilježile najveći. Pokazatelji upućuju na pozitivan trend u povećanju žena poduzetnica što je
indikator napretka i razvoja ženskog poduzetništva, te pokazatelj pozitivne perspektive i
budućnosti malog i srednjeg ženskog poduzetništva.
31
3.2 DOBNA ANALIZA ŽENA PODUZETNICA U MSP-U
U analizi dobne distribucije žena poduzetnica u obzir su se uzela 4 dobna razreda. Cilj je
uvidjeti u kojim su dobnim skupinama žene poduzetnice najzastupljenije i najaktivnije.
Grafikon 10 prikazuje postotak poduzetnika po dobi i spolu. Udio žena poduzetnica u
ukupnom broju poduzetnika po dobi i spolu objašnjen je grafikonima 11 i 12. Dobna
distribucija predstavlja raspodjelu određenog broja ljudi u navedenim dobnim razredima.
Dobni razredi uzeti u ovoj analizi su razredi od 15-24 godine, 25-49 godine, 50-64 godine, te
više od 65 godina.
Grafikon 9: Postotak poduzetnika po dobi i spolu u EU-28, 2008. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 14.03.2015.
Godine 2008. najveći udio žena poduzetnica zabilježen je u dobnoj skupini od 25-49 godina,
što također vrijedi i za muškarce. Vidljivo jest da je u toj dobnoj skupini ipak veći udio žena
naspram muškaraca za 1 postotni bod (61% naspram 60%). Druga po redu dobna skupina s
najvećim udjelom poduzetnika jest od 50-64 godina, gdje je zabilježen veći udio muškaraca, a
razlika je također 1 postotni bod (30% naspram 31%). U skupini iznad 65 godina udio žena i
muškaraca je jednak, kao i u najmanje zastupljenoj dobnoj skupini od 15-24 godine.
32
Grafikon10: Postotak poduzetnika po dobi i spolu u EU-28, 2012. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 14.03.2015.
Naspram 2008.godine, 2012. godine uočavaju se određene promjene u udjelu poduzetnika po
dobnim skupinama. Iako je i dalje najveći udio poduzetnika u dobnoj skupini od 25-49 godina
vidljivo jest da se 2012. godine smanjio udio žena poduzetnica u toj dobnoj skupini dok se
istodobno taj udio povećao u dobnoj skupini od 50-64 godine. Ovakav pomak je pozitivan jer
pokazuje da se žene u zrelijoj dobi sve više odlučuju na poduzetničke pothvate, što na koncu
pridonosi povećanju zaposlenosti i smanjuje rizik od siromaštva u budućnosti.
33
Grafikon 11: Udio žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika po dobi i spolu u EU-28,
2008. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 14.03.2015.
Udio žena poduzetnica 2008. godine je u svim dobnim skupinama bio manji od udjela
muškaraca poduzetnika. Razlike u udjelu žena po dobnim skupinama nisu značajne, ipak
najveći udio žena poduzetnica zabilježen je u dobnim skupinama od 25-49 godina, te od 15-
24 godine, dok je kod muškaraca najveći udio poduzetnika bio u dobnim skupinama od 50-64
godina, te iznad 65 godina.
34
Grafikon 12:Udio žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika po dobi i spolu u EU-28,
2008. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 14.03.2015.
Godine 2012. zabilježen je rast u udjelu žena poduzetnica naspram 2008. godine. Iako je u
svim dobnim skupinama i dalje veći udio muškaraca poduzetnika naspram žena, pozitivan
pomak se uočava u dobnim skupinama od 15-24 godine, te od 25-49 gdje se istodobno
povećao udio žena poduzetnica, a smanjio udio muškaraca. Također se uočavaju razlike u
ostalim dobnim skupinama, gdje je došlo do povećanja u udjelu žena poduzetnica u dobnoj
skupini od 50-64 godina, dok se smanjio udio poduzetnica u skupini više od 65 godina.
35
3.3 ANALIZA OBRAZOVANJA ŽENA PODUZETNICA U MSP-U
Cilj analize obrazovanja je utvrditi kakva je prosječna razina obrazovanja žena poduzetnica u
zemljama Europske unije. Grafikon 13. prikazuje prosječnu razinu obrazovanja poduzetnika
po spolu i državi. U obzir su uzete 3 razine obrazovanja. Na temelju Međunarodne standardne
klasifikacije obrazovanja (ISCED) mogu se razlikovati 3 razine. Niska razina obrazovanja za
poduzetnike koji su stekli pre primarno, osnovno i niže srednje obrazovanje. Srednji stupanj
obrazovanja za one koji su stekli srednji, post sekundarni i non tercijarni stupanj obrazovanja,
te viši stupanj za prvi i drugi stupanj tercijarnog obrazovanja (Europska komisija, 2014.,
p.62).
Grafikon 13: Prosječna razina obrazovanja poduzetnika po spolu i državi u EU-28, 2012.
godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 08.03.2015.
36
Promatrajući razinu obrazovanja 2012. godine može se zaključiti da žene poduzetnice imaju
viši stupanj obrazovanja od muškaraca poduzetnika. Žene su obrazovanije kako na razini EU,
te se po gotovo svim zemljama uočava veći stupanj obrazovanja žena naspram muškaraca.
Zemlje s najvišom razinom obrazovanja žena poduzetnica su Belgija, Estonija i Njemačka,
dok su zemlje s najnižom razinom obrazovanja žena poduzetnica Portugal, Rumunjska i
Hrvatska. Također je vidljivo kako se radi o srednjoj razini obrazovanja, kako kod žena
poduzetnica, tako i kod muškaraca.
37
4. SEKTORSKA ANALIZA I PERFORMANSE PODUZEĆA
ŽENA U MSP-U EUROPSKE UNIJE
Sektorskom se analizom nastoji utvrditi postoji li razlika u sektorskoj zastupljenosti, te
odabiru sektora u kojem posluju žene i muškarci poduzetnici u MSP-u promatrajući 28
zemalja članica EU. Također, cilj analize je utvrditi koliki je omjer i postoje li razlike između
žena i muškaraca poduzetnika koji samostalno posluju unutar svog poduzeća, te onih koji
unutar svog poslovanja zapošljavaju i kreiraju nova radna mjesta. Analizom performansa
poduzeća cilj je utvrditi koliko u prosjeku žene poduzetnice rade unutar svojih poduzeća, te se
promatra uspješnost njihova poslovanja kroz godišnju neto dobit, ali se i utvrđuje što utječe na
njihovu uspješnost. Cijela se analiza također temelji na proučavanju razdoblja od 2008.-2012.
godine kako bi se jasnije i preciznije uočilo do kakvih i kojih je promjena došlo u
promatranom razdoblju.
4.1 ZASTUPLJENOST ŽENA U MSP-U PO SEKTORIMA
Žene u malom i srednjem poduzetništvu u EU djeluju i posluju u različitim sektorima, što je
objašnjeno grafikonima 14. i 15. U nekim su sektorima više, a u nekim sektorima su manje
zastupljene. Također se proučava koliko je solo poduzetnica koje samostalno obavljaju svoje
poslovanje, te kako se ti odnosi mijenjaju u razdoblju od 2008.-2012. godine, objašnjeno
grafikonima 16. i 17. Solo poduzetnici su osobe koje samostalno vode svoj gospodarski
subjekt, samostalno djeluju u svojim zanimanjima, ili u trgovini. Ne zapošljavaju radnike, niti
su članovi njihovih obitelji ili drugi volonteri aktivni u unutar njihovog poslovanja (Europska
komisija, 2014., p.9). Sektori koji su predmet analize su:ostale uslužne djelatnosti, ljudsko
zdravlje i djelatnosti socijalne skrbi, umjetnost, zabava i rekreacija, smještaj i prehrambene
usluge, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, profesionalne, znanstvene i tehničke
aktivnosti, tržište nekretnina, veleprodaja i maloprodaja, popravak motora i motocikala,
poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, financijske i osiguravajuće aktivnosti, proizvodnja,
informacije i komunikacije, rudarstvo, struja, plin, para i opskrba plinom, opskrba vodom,
kanalizacija, gospodarenje otpadom i sanacija, transport i skladištenje, te gradnja.
38
Grafikon 14: Udio poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2008. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 12.03.2015.
Sektori u kojima su žene poduzetnice dominiraju 2008. godine su sektori ostalih uslužnih
djelatnosti, ljudskog zdravlja i djelatnosti socijalne skrbi, te sektor edukacije. Sektori u kojima
su žene najmanje zastupljene su sektori građevinarstva, transporta i skladištenja te sektor
opskrbe vodom, kanalizacije, gospodarenja otpadom i sanacije. Promatrajući zajedno sve
sektore vidljivo je da je udio žena poduzetnica 31%, dok je udio muškaraca 69%, što čini
razliku od 38 postotnih bodova između žena i muškaraca u sektorskoj zastupljenosti.
39
Grafikon 15: Udio poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2012. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 12.03.2015.
Godine 2012. sektori u kojima su žene najzastupljenije su sektori ostalih uslužnih djelatnosti,
ljudskog zdravlja i djelatnosti socijalne skrbi, te sektor edukacije. Sektori u kojima su žene
najmanje zastupljene su sektor građevinarstva, transporta i skladištenja te sektor opskrbe
vodom, kanalizacije, gospodarenja otpadom i sanacije. Tako se uočava da se u odnosu na
2008. godinu nisu dogodile velike promjene u zastupljenosti žena po sektorima. I dalje
postoje dominantno muški i ženski sektori. Udio žena poduzetnica sagledavajući sve sektore
zajedno na razini EU, smanjio se za 1 postotni bod 2012. godine naspram 2008. godine (udio
žena 30%, te udio muškaraca 70%).
40
Grafikon 16: Udio solo poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2008. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 12.03.2015.
Godine 2008. udio solo žena poduzetnica, promatrajući zajedno sve sektore na razini EU
iznosio je 33%, dok je udio muškaraca iznosio 67%. Žene kao solo poduzetnice
najzastupljenije su u sektorima ljudskog zdravlja i djelatnostima socijalne skrbi, ostalih
uslužnih djelatnosti te edukacije, dok su najmanje zastupljene u sektorima građevinarstva,
tranporta i skladištenja te rudarstva.
41
Grafikon 17: Udio solo poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2012. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 12.03.2015.
Promatrajući zajedno sve aktivnosti 2012. godine na razini EU udio solo poduzetnica je
iznosio 33%, a udio muškaraca 67%, te ne postoji promjena u odnosu na 2008. godinu.
Također promatrajući udio solo poduzetnika po sektorima, također je vidljivo da i u ovom
slučaju postoje sektori u kojima prevladavaju žene i sektori u kojima prevladavaju muškarci.
Sektori u kojima prevladavaju solo žene poduzetnice su sektori ljudskog zdravlja i djelatnosti
socijalne skrbi, ostale uslužne djelatnosti te edukacija, dok su najmanje zastupljene u
sektorima građevinarstva, transporta i skladištenja te rudarstva, kao i 2008. godine.
42
4.2 ŽENE PODUZETNICE KOJE ZAPOŠLJAVAJU PO SEKTORIMA U
MSP-U
Malo i srednje poduzetništvo okosnica je gospodarstva EU. Veliku ulogu u pokretanju
gospodarstva imaju i žene poduzetnice, a još veću one koje zapošljavaju i stvaraju nova radna
mjesta. Cilj analize je utvrditi koliki je postotak žena koje zapošljavaju (grafikon 18. i 19.), te
u kojim su sektorima žene najaktivnije te najviše zapošljavaju. Također, analiza prati
razdoblje od 2008.-2012. godine.
Grafikon 18: Postotak poduzetnika koji zapošljavaju po spolu i sektoru u EU-28, 2008. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 12.03.2015.
43
Analizirajući podatke iz 2008. godine vidljivo jest da se žene najviše zapošljavaju u sektorima
ostalih uslužnih djelatnosti, edukacije, ljudskog zdravlja i djelatnostima socijalne skrbi, a to su
ujedno i sektori u kojima postoji veća zastupljenost žena poduzetnica naspram muškaraca.
Sektori u kojima je najmanji udio žena poduzetnica koje zapošljavaju su sektor građevinarstva
te sektor struje, plina, pare i opskrbe plinom. Na razini EU, vidljivo jest da je udio žena
poduzetnica koje zapošljavaju 24%, dok je udio muškaraca 76%.
Grafikon 19: Postotak poduzetnika koji zapošljavaju po spolu i sektoru u EU-28, 2012. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 12.03.2015.
44
Godine 2012. odnosu na 2008. godinu nije bilo velikih promjena u postotku poduzetnika koji
zapošljavaju po sektorima. I dalje su sektori u kojima žene najviše zapošljavaju sektori ostalih
uslužnih djelatnosti, edukacije, ljudskog zdravlja i djelatnosti socijalne skrbi, dok je u
sektorima građevinarstva struje, plina, pare i opskrbe plinom najmanje žena poduzetnica koje
zapošljavaju. Ipak, 2012. godine se uočava rast žena poduzetnica koje zapošljavaju. Na razini
EU gledajući sve sektore, udio žena koje zapošljavaju iznosi 26% 2012.godine, naspram
24% 2008. godine što je povećanje za 2 postotna boda.
4.3 UČINKOVITOST PODUZEĆA KOJIMA UPRAVLJAJU ŽENE
PODUZETNICE U MSP-U
Kako bi se utvrdila učinkovitost poduzeća kojima upravljaju žene u malom i srednjem
poduzetništvu, u obzir je uzeto koliko žene u prosjeku rade unutar svojih poduzeća naspram
muškaraca (grafikon 20.). Također se promatra kolika je godišnja neto operativna dobit koju
žene ostvaraju po pojedinim sektorima (grafikon 21.) te postoji li povezanost između sektora
u kojima žene djeluju i godišnje neto dobiti (grafikon 22.). Cilj je utvrditi da li isključivo spol
i sposobnosti poduzetnika utječu na ostvarivanje profita, ili postoje su profitne marže
djelomično definirane sektorima u kojima poduzetnici posluju. Dobit prije oporezivanja je
razlika između ukupnog prihoda (poslovnih prihoda, prihoda od financiranja i izvanrednih
prihoda) i ukupnih rashoda (poslovnih, od financiranja i izvanrednih). Neto-dobit je razlika
između dobiti prije oporezivanja i poreza na dobit (Limun, n.d.).
45
Grafikon 20: Prosječan broj radnih sati po spolu u EU-28, 2012. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 24.03.2015.
U prosjeku,na razini EU 2012. godine žene su radile 43,7 sati tjedno dok su muškarci radili
47,2 sata što je u prosjeku 3.5 sati tjedno više. Zemlje u kojima su žene radile najviše sati
tjedno su Austrija, Belgija i Portugal, dok su zemlje u kojima su žene radile najmanje sati
Mađarska, Rumunjska i Irska.
46
Grafikon 21: Godišnja neto dobit poduzetnika po spolu u EU-28, 2012. godine (*1000)
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 24.03.2015.
Godine 2012. godišnja neto operativa dobit muškaraca je otprilike 6% viša nego kod žena na
razini EU. No podaci uvelike variraju. U čak 17 zemalja EU godišnja neto operativna dobit
kod žena poduzetnica je bila veća nego kod muškaraca. Najveću neto operativnu dobit su
ostvarile žene poduzetnice iz Luksemburga, Danske i Švedske, dok su najmanju neto
operativnu dobit ostvarile žene poduzetnice iz Rumunjske, Bugarske i Litve. Također u obzir
se mora uzeti da na godišnju neto operativnu dobit utječe i sektor u kojem se posluje, odnosno
pojedini sektori imaju veće profitne marže.
47
Grafikon 22: Udio žena poduzetnica po sektoru u EU-28, 2012. godine
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 17.03.2015.
Godine 2012. žene su najzastupljenije u sektorima ostalih uslužnih djelatnosti, edukacije,
ljudskog zdravlja i djelatnostima socijalne skrbi, edukacije te umjetnosti, zabave i rekreacije.
Najmanje su zastupljene u sektorima građevinarstva, transporta i skladištenja te opskrbe
vodom, kanalizacije, gospodarenja otpadom i sanacije koji su dominantno muški sektori.
Neutralni sektori, odnosno sektori u kojima postoji podjednaka zastupljenost žena i
muškaraca su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, veleprodaja, maloprodaja i popravak
motornih vozila te tržište nekretnina. Sektori u kojima prevladavaju muškarci općenito imaju
više profitne marže s obzirom na prirodu posla, dok sektori u kojima prevladavaju žene imaju
niže profitne marže. Zato se i niža operativna neto dobit nije nužno vezana za poduzetničke
sposobnosti i spol poduzetnika, pa ne čudi da žene ostvaruju nižu neto godišnju dobit što je
prikazano u Tablici 3.
Sektori u kojma su žene
najmanje zastupljene
Neutralni sektori
Sektori u kojima su žene
najviše zastupljene
48
Tablica 3: Godišnji rast dodane vrijednosti po sektoru za 2004.-2012., i 2009.-2012., godine
2004-
2012.
2009-
2012.
NAJZASTUPLJENIJI SEKTOR
Profesionalne, znastvene i pomoćne uslužne djelatnosti -1,30% -6,90%
Smještaj o prehrambene usluge 0,70% -0,70%
Edukacija 0,60% 0,40%
Administrativne usluge 2,10% -0,10%
Ljudsko zdravlje i djelatnosti socijalne skrbi -0,50% -4,30%
Umjetnost, zabava i rekreacija 0,80% -5,00%
Ostale usluge 1,20% 0,30%
PROSJEČNO ZASTUPLJEN SEKTOR 0,10% -3,00%
Neutralni sektor i manje zastupljen sektor 1,80% 1,20%
SVI SEKTORI 1,20% -3,00%
Izvor: Obrada autorice putem podataka Europske komisije, 2014.,Statistical Data on Women
Enterpreneurs in Europe, Enterprise and Industry, dostupno na
:file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf,
pregledano online 25.03.2015.
U periodu od 2004.-2012. godine prosječan godišnji rast dodane vrijednosti u sedam sektora u
kojima su žene najzastupljenije je bio niži nego u ostalim sektorima. Pritom je sektor
profesionalnih, znanstvenih i pomoćnih uslužnih djelatnosti doživio najveći pad, u prosjeku
od -1.30%, a pad je također zabilježio i sektor ljudskog zdravlja i djelatnosti socijalne skrbi u
iznosu od -0,50%. U razdoblju od 2009.-2012. godine su gotovo svi sektori u kojima su žene
najzastupljenije doživjeli pad u dodanoj vrijednosti, te je sektor profesionalnih, znanstvenih i
pomoćnih uslužnih djelatnosti ponovno doživio najveći pad od -6.90%. To pokazuje da se
razlike između performansa žena i muškaraca poduzetnika djelomično mogu objasniti
činjenicom da su žene poduzetnice više aktivne u sektorima s nižim performansama, i
sektorima koji imaju niže profitne marže.
49
5. UČINCI POTICANJA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA NA
GOSPODARSTVO EU
Iako se žene u poduzetništvu suočavaju s brojnim preprekama i opstanak u konkurentnoj
poduzetničkoj klimi je sve teži, žensko poduzetništvo jača, te je doprinos žena gospodarstvu
Europske unije svakim danom sve veći. Razlike između žena i muškaraca poduzetnika u
MSP-u još su uvijek očigledne te postoji velika neravnoteža što potvrđuje činjenica da je
2012. godine udio žena poduzetnica u aktivnoj radnoj snazi na razini EU-28 iznosio 10%, a
udio muškaraca 19%, što čini razliku u poduzetničkoj stopi od 9 postotnih bodova. Bez obzira
na ovakvu neravnotežu pozitivni se pomaci ipak uočavaju. Promatrajući udio žena i
muškaraca poduzetnika u ukupnom broju poduzetnika 2012. godine dolazi do povećanja u
udjelu žena poduzetnica u odnosu na 2008. godinu (30% poduzetnica 2008. godine i 31%
poduzetnica 2012. godine). Povećanje broja poduzetnica podrazumijeva i veću diverzifikaciju
radne snage na tržištu, te mogućnost iskorištavanja novih znanja i vještina. Svijest o nužnosti
razvoja i poticanja ženskog malog i srednjeg poduzetništva sve više jača što dokazuje
činjenica da je u razdoblju od 2003.-2012. godine udio žena poduzetnica u ukupnom broju
poduzetnika porastao za 2.4 postotna boda i to u gotovo svim zemljama EU-28.
Europska unija svoju konkurentnost temelji na znanju i inovacijama, a osnovni pokretači
gospodarstva su mladi i perspektivni poduzetnici koji posjeduju adekvatna znanja i vještine.
Upravo je najveći udio žena poduzetnica u dobnoj skupini od 25-49 godina, što znači da
Europa raspolaže perspektivnim ženskim kadrovima koji mogu voditi gospodarstvo. Nisu
samo mlade žene poduzetnice te koje mogu uspješno voditi poslovanje. Godine 2012.
povećao se udio žena poduzetnica zrelije životne dobi naspram 2008. godine što
podrazumijeva pozitivan pomak jer pokazuje da se i žene zrelije dobi odlučuju na
poduzetničke pothvate. Žene osim što su više emancipirane, postaju svjesnije svojih
poduzetničkih mogućnosti, ali i na koncu doprinose povećanju zaposlenosti i kreiraju nova
radna mjesta što smanjuje rizik od siromaštva u budućnosti.
50
Analizirajući obrazovanje na razini EU-28 vidljivo jest da žene predstavljaju izniman
potencijal te su generatori novih znanja i vještina koji su neophodni za održiv gospodarski rast
i razvoj Europske unije. Žene poduzetnice na razini EU-28 imaju viši stupanj obrazovanja od
muškaraca, a samim time predstavljaju potencijalnu, kvalitetnu i kvalificiranu radnu snagu.
Obrazovanje je neophodno, kako za osobni razvoj pojedinca, tako i za stvaranje novih i
kompetentnih radnih kadrova, što direktno utječe na kvalitetnije i konkurentnije poslovanje.
Žene prepoznaju važnost i ulogu vlastitog poslovnog i profesionalnog razvoja, no rade i na
razvoju drugih što predstvalja izuzetan doprinos gospodarstvu Europske unije. Istraživanja
pokazuju (Europska komisija, 2012., p.7) da žene vlasnice poduzeća više ulažu u obuku
svojih zaposlenika i osoblja od poslodavaca u cjelini, te 2/3 tih obuka su usmjerene s ciljem
povećanja liderskih sposobnosti upravljanja poduzećem.
Različitost spolova pokretna je snaga visokih performansa ekonomije, kako s
mikroekonomske perspektive (s aspekta poslovanja pojedinačnog poduzeća), tako i s
makroekonomske perspektive (viših, održivih stopa ekonomskog rasta i razvoja). Žene
poduzetnice u MSP-u posluju u različitim sektorima. Sektor usluga jedan je najzastupljenijih
poduzetničkih sektora u Europskoj uniji koji kreira velik broj radnih mjesta te je kao takav od
izuzetne važnosti za gospodarski rast i razvoj EU. Analizirajući ekonomsku aktivnost
zaposlenih osoba u Eurospkoj uniji vidljivo jest da su žene aktivnije u sektoru uslužnih
djelatnosti. To je ujedno i sektor u kojem postoji najveća zastupljenost žena poduzetnica.
Osim sektora usluga, žene su najzastupljenije u sektoru ljudskog zdravlja i djelatnostima
socijalne skrbi i edukacije. Navedeni sektori ne donose toliko visoke profitne marže, kao
ostali sektori u kojima muškarci dominiraju, pa upravo zbog toga žene poduzetnice ostvaruju
nižu neto operativnu dobit. Ostvarivanje dobiti u poslovanju nije isključivo povezano na
spolom poduzetnika, već i s prilikama u sektorima u kojima poduzetnici posluju. Doprinos
gospodarstvu se ne smije gledati isključivo kroz profit jer djelujući u manje profitabilnim
sektorima žene itekako doprinose razvoju gospodarstva Europske unije. Pored pružanja
usluga skrbe o budućim naraštajima brinući za njihovo zdravlje i dobrobit te pružanjem
adekvatne edukacije stvaraju temelje održivog razvoja i konkurentnosti.
51
U različitim sektorima žene posluju kao samozaposlene ili pak zapošljavaju radnike i tako
kreiraju dodatna radna mjesta. Godine 2008. kao i 2012. godine promatrajući zajedno sve
sektore na razini EU udio solo poduzetnica na razini EU-a iznosio je 33%. Samozapošljavanje
je od izuzetne važnosti za razvoj gospodarstva jer žene tako same kreiraju poslovne
mogućnosti. Žene postaju sve više svjesnije prilika koje se pružaju, imaju veća očekivanja i
teže razvoju vlastite karijere. Udio žena poduzetnica koje zapošljavaju povećao se 2012.
godine u odnosu na 2008. godinu. Na razini EU promatrajući sve sektore, udio žena koje
zapošljavaju 2012.godine iznosio je 26% naspram 2008. godine kada je taj udio iznosio 24%,
što je povećanje za 2 postotna boda. To dokazuje da žene sve više imaju proaktivni pristup u
kreiranju novih radnih mjesta, pristupu poduzetništvu te se povećava stupanj ekonomske
neovisnosti. Samozaposlene žene i žene poduzetnice koje zapošljavaju dodatne radnike
doprinose gospodarstvu Europske unije na direktan način kroz kreiranje novih radnih mjesta
te stvaranje novog konkurentskog ozračja, ali i kroz indirektan način, a to je smanjenje jaza,
odnosno nesklada u plaćama između muškaraca i žena.
Nesklad u plaći je razlika između plaće koje primaju žene na temelju prosječne razlike bruto
zarade po satu svih zaposlenih. Posljedice nesklada u plaći su da žene zarađuju manje tijekom
života, što na koncu rezultira manjim mirovinama i većim rizikom od siromaštva u starosti,
dok smanjenje nesklada djeluje upravo suprotno. Smanjuje se rizik da žene zapadnu u
siromaštvo tijekom radnog vijeka, ali se djeluje preventivno na izbjegavanje siromaštva u
budućnosti. Postoje i brojni drugi pozitivni učinci smanjenja nesklada u plaćama, a to su
stvaranje ravnopravnog i kohezivnog društva te ravnopravno vrednovanje rada i vještina žena.
Žene u takvom okruženju postaju više motivirane i stimulirane, povećavaju se performanse te
raste ženina ekonomska neovisnost.
52
6. MJERE UNAPREĐENJA SUDJEOLOVANJA ŽENA U
MALOM I SREDNJEM PODUZETNIŠTVU
U 2010. godini, Europsko vijeće usvojilo je strategiju Europa 2020, novu strategiju Europske
unije za pametan, održiv i uključiv razvoj. Pametan razvoj podrazumijeva razvijanje
ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji, održivim rastom se ekonomija potiče na
učinkovitije iskorištavanje resursa i stvara se ekonomija koja je zelenija i konkurentnija, dok
uključiv rast podrazumijeva njegovanje ekonomije s viskom stopom zaposlenosti koja donosi
društvenu i teritorijalnu povezanost. Navedena tri prioriteta EU-a ne mogu biti realizirana bez
uključenosti žena na tržištu rada. Isto tako nužno je iskorištavanje ženskog potencijala,
njihovih profesionalnih, akademskih te poslovnih znanja i vještina. Udio žena u poslovnom
sektoru Europske unije svakim je danom sve veći, i kao takve njihove se poduzetničke
sposobnosti sve više razvijaju. Europska unija je prepoznala potencijal žena i njihovu
krucijalnu važnost kao jednog od glavnih pokretača gospodarstva EU-a kako unutar samih
zemalja članica, tako i jačanja konkurentnosti na globalnoj sceni. Upravo iz ovih razloga EU
potiče umrežavanje žena poduzetnica, donosi brojne zakone, regulative, mjere i strategije za
promicanje ravnopravnosti spolova, te kroz brojne financijske okvire i programe kao što je
COSME potiče razvoj ženskog poduzetništva.
6.1 MREŽE KOJE PROMIČU ŽENSKO PODUZETNIŠTVO
Da bi žene ravnopravno konkurirale muškarcima u poduzetničkom sektoru važno je njihovo
umrežavanje te razmjena iskustva na razini EU. U tom smislu Europska komisija je plasirala
Europsku mrežu za promicanje ženskog poduzetništva (WES). Broji 31 zemlju ( EU-28, te
Island, Norvešku i Tursku). Izaslanike u mreži predstavljaju središnje nacionalne vlade te
institucije s odgovornošću za promicanje ženskog poduzetništva. Članovi WES-a daju savjete,
podršku, informacije i kontakte u vezi s postojećim mjerama potpore za žensko
poduzetništvo, te pomažu u implementaciji dobrih praksi (Europska komisija, 2014.).
53
WES-ov primarni cilj je promocija ženskog poduzetništva uključujući (Europska komisija,
2014.) :
1) Povećanje vidljivosti i postojanja ženskog poduzetništva;
2) Stvaranje ravnopravnog okruženja za žene poduzetnice;
3) Povećanje broja novih žena poduzetnica;
4) Povećati veličinu (skalu) postojećih žena poduzetnica koje vode tvrtke.
Sredstva za dostizanje navedenih ciljeva (Europska komisija, 2014.):
1) Aktivno partnerstvo s Europskom komisijom i Europskim parlamentom;
2) Kooperacija s postojećim mrežama i organizacijama;
3) Benchmarking, razmjena informacija i dobre prakse;
4) Sudjelovanje i poticanje projekata.
WES također definira prioritete na koje se želi fokusirati u budućnosti a prioriteti na koje će
se fokusirati u narednim godinama su (Europska komisija, 2014.).:
1)Strategije za razmjenu najboljih praksi prema metodama i alatima za podršku ženskog
poduzetništva;
2) Podrška i razmjena znanja o istraživanju gospodarskog učinka ženskog poduzetništva;
3) Rast, razvojni faktori te održivost ženskog poduzetništva;
4) Mentorstvo, trening i konzultantska potpora;
5) Pristup financijama i radnom kapitalu.
Osim WES-a postoje brojne druge mreže za poticanje ženskog poduzetništva kako u EU, tako
i različite internacionalne organizacije na globalnoj razini. Ovakvo je umrežavanje od iznime
važnosti jer se na taj jača komunikacija između žena poduzetnica, te poduzetnice iz EU imaju
pristup radnoj praksi i poslovnim savjetima iz cijelog svijeta što pridonosi jačanju njihove
konkurentnosti. Također, od iznimne je važnosti mreža ambasadorica ženskog poduzetništva
u EU koja svojim djelovanjem proaktivno pristupa razvoju ženskog poduzetništva. U
nastavaku su prikazane i objašnjene najvažnije mreže koje promiču žensko poduzetništvo u
54
Europskoj uniji, a potom i najznačajnije internacionalne organizacije koje se bave
promicanjem ženskog poduzetništva.
Tablica 4: Mreže koje promiču žensko poduzetništvo u EU
IME
ORGANIZACIJE
ILI ASOCIJACIJE
LOGO OPIS AKTIVNOSTI
AFAEMME (Zajednica saveza
mediteranskih
poslovnih žena).
AFAEMME je europska i mediteranska
platforma za projekte koji promiču ravnopravnost spolova na tržištu rada, te potiče zastupljenost žena na vodećim pozicijama. Trenutačno broji 37 zemalja.
FemStart(obuhvaća Njemačku Španjolsku,Poljsku, Latviju, Rumunjsku,
Nizozemsku).
Poticanje javnih rasprava na
sveučilištima, te davanje adekvatne
potpore od strane sveučilišta za žene znanstvenice, da se nakon fakultetskog
obrazovanja odluče na poduzetničku karijeru.
PROWESS
(Usluge potpore za
promicanje
ženskog poduzetništva) Ujedinjeno
Kraljevstvo
Mreža kojoj je primarni cilj postići jednak broj muškaraca i žena koje pokreću vlastiti posao. Također u suradnji sa tvrtkama nastoje pružiti adekvatne i usluge i potporu za žene koje pokreću vlastiti posao
WENETT (Žene inovatorice za
Europu)
Njemačka, UK, Švedska, Poljska , Bugarska
Potiče umrežavanje žena poduzetnica i inovatorica na međunarodnoj razini. Nudi priliku ženama inovatoricama da uče o suradnji, te daje podršku ženama inovatoricama u EU koje žele poslovat na međunarodnoj razini.
B-Wco
Koalicija žena sa Balkana za stručno osposobljavanje i usavršavanje u području poslovnih i gospodarskih znanosti
Women CEO
Španjolska
Primarni cilj je poticanje žena u vrhovnom poduzetništvu kroz kontinuirane sastanke, umrežavanje i treninge
Izvor: Obrada autorice prema podacima Europske komisije, 2014.,Women Enterpreneurship
Portal, Enterprise and industry, dostupno na:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/promotingentrepreneurship/women/portal/index_e
n.htm;pregledano online: 12.05.2014.
55
Tablica 5: Internacionalne organizacije koje promiču žensko poduzetništvo
NAZIV
ORGANIZACIJE ILI
ASOCIJACIJE
LOGO OPIS AKTIVNOSTI
FEM (Europske žene
malog i srednjeg
poduzetništva).
Krovna organizacija koja
povezuje 35 asocijacija žena poduzetnica iz 9 zemalja
članica EU. Usmjerena na razvoj i poticanje ženskog poduzetništva.
The women's
Organization
Promovira poduzetništvo, inovativnost i održiv poslovni razvoj za žene na internacionalnoj razini.
Omogućuje ženama da postignu veći prosperitet,bolje međusobno umrežavanje postanu lideri, izgrade vlastiti
poslovni identitet te napreduju
u vlastitom poslovanju.
UnitedSucces
Internacionalna organizacija
namijenjena za žene čiji je cilj povećanje poslovanja i rasta tvrtke koju vode.
Transparentnost, poštenje i povjerenje okosnica su ove
mreže. Yente
Potiče veću ekonomsku neovisnost žena u manje razvijenim zemljama svijeta.
Cilj je osnaživanje žena poduzetnica kao pokretača prosperiteta u svojim
zajednicama i zemljama.
Izvor: Obrada autorice prema podacima Europske komisije, 2014.,Women Enterpreneurship
Portal, Enterprise and industry, dostupno na:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/promotingentrepreneurship/women/portal/index_e
n.htm; pregledano online: 12.05.2014.
56
6.2 MREŽA AMBASADORICA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA
Cilj mreže ambasadorica ženskog poduzetništva je provođenje uspješne poduzetničke
kampanje kako bi se inspiriralo žene svih dobih razina da postanu poduzetnice i započnu
vlastito poslovanje. Ambasadorice pridonose podizanju samopouzdanja potrebnog za
postavljanje i stvaranje uspješne tvrtke. Također inspiriraju druge žene da postanu
poduzetnice „pričajući im svoju priču“. Promiču poduzetništvo među ženama kroz vlastiti rad
s grupama u školama, fakultetima,sveučilištima, održavanjem konferencija, komunikacijom s
medijima, angažiranjem kroz poslovne mreže te potičući inicijative zapošljavanja.
Mreža se sastoji od 270 poduzetnica koje djeluju kao ambasadori po cijeloj Europi.
Ambasadorice dolaze iz Albanije, Belgije, Hrvatske, Cipra, Danske, Francuske, Njemačke,
Grčke, Mađarske, Islanda, Irske, Italije, Luksemburga, Malte, Norveške, Poljske,
Portugala,Rumunjske, Srbije, Slovačke, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva.
U prvoj godini osnutka, 150 ambasadorica je sudjelovalo u 141 nacionalnom mitingu u
različitim zemljama EU-a te ostalim inspirativnim događajima i radionicama, obuhvativši oko
7600 sudionika te ostvarivši visoku vidljivost u ciljnoj skupini - ženama poduzetnicama.
Podaci iz pet zemalja sudionica pokazuju da su 52 žene u novoosnovanim poduzećima koja su
pod njihovim vodstvom, stvorile 68 novih radnih mjesta i to upravo kroz potporu
ambasadorica.
Ciljana skupina su žene iz različitih sredina, posebno nezaposlene žene, studentice, žene s
sveučilišnom diplomom, zaposlene žene sa interesom i potencijalom za pokretanje vlastitog
poslovanja, žene koje se vraćaju s porodiljnog, žene koje rade ili su zainteresirane u
područjima inovacija, proizvodnje te istraživanja i razvoja (Europska komisija, 2013.).
57
6.3 COSME PROGRAM
Poticanje malog i srednjeg poduzetništva u Europskoj uniji, a samim time i poticanje žena
poduzetnica u razdoblju od 2007.-2013. vršilo se kroz Okvirni program za konkurentnost i
inovacije - CIP. Cilj programa je bio poticanje konkurentnosti europskog poduzetništva, te
ostvarivanje ciljeva koji se tiču ekonomskog rasta i zapošljavanja. U razdoblju od 2007.-2013.
godine budžet CIP-a iznosio je 3,6 milijardi eura.Svrha CIP-a bila je u prvom redu poticanje
poduzetništva i potpora poslovanja u regijama, omogućavanje lakšeg pristupa financijama
malom i srednjem poduzetništvu, podrška inovativnih aktivnosti (uključujući eko inovacije)
razvoj informacijskog društva, bolje korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija
(ICT), te promicanje korištenja obnovljivih izvora energije. (MINPO,2014.).
CIP se sastojao od 3 komponente (MINPO, 2014.).:
1) EIP- Program za poduzetništvo i inovacije- koji je ujedno zauzima i najveći udio
proračuna, oko 60%, odnosno 2,170 mil.eura;
2) ICT PSP- Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih
tehnologija sa 20% proračuna, odnosno 730 mil.eura;
3) IEE - Program Inteligentna energija u Europi sa 20% proračuna, odnosno 730 mil. eura.
Iz navedenog je uočljivo da EU najveći naglasak stavlja upravo na malo i srednje
poduzetništvo, te se najveći udio proračuna u razdoblju od 2007.-2013. godine transferirao
općenito na poduzetnički sektor, te se između ostalog najveći udio proračuna izdvajao za žene
poduzetnice, i poticanje ženskog poduzetništva u malim i srednjim poduzećima. Obzirom na
završetak financijskog razdoblja, Europska unija usvojila je COSME program - Program za
konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća. Radi se o novom programu Europske
unije za poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u razdoblju od 2014.-2020.
godine. Zajedno s programom Horizon 2020, COSME predstavlja nastavak aktivnosti koje su
se u razdoblju od 2007.-2013. provodile kroz CIP, odnosno EIP i to na sljedeći način:
1) Horizon 2020 vezan je na inovativni aspekt MSP-a, dakle vezan je uz poticanje aktivnosti
vezanih za inovacije te inovativna mala i srednja poduzeća. Radi se o integriranom sustavu
financiranja koji pokriva sve aktivnosti vezane za inovacije i istraživanje, a koje su do sada
58
bile financirane iz više programa uključujući i CIP program. Horizon 2020 obuhvaća
kompletan inovacijski ciklus - od istraživanja do izlaska inovativnih proizvoda na tržište.
2) Kroz COSME program nastavljaju se financirati aktivnosti koje za cilj imaju podizanje
konkurentnosti te osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća (MINPO, 2014.).
Oba programa omogućuju pristup financijskim sredstvima za mala i srednja poduzeća, s time
da Horizon 2020 investira u start-up i ranu fazu MSP-a, te mala i srednja poduzeća koja su
orijentirana na istraživanje i inovacije, dok je COSME orijentiran u investiranje u fazi rasta
poduzeća.
Za upravljanje programom odgovorna je Europska komisija, provedba je programa povjerena
je Izvršnoj agenciji za konkurentnost i inovacije (EACI), a provedba financijskih instrumenata
Europskom investicijskom fondu (MINPO, 2014.).
COSME program odnosi se na razdoblje od 2014.-2020. godine a budžet za sedmogodišnje
razdoblje iznosi 2,3 milijarde eura. Realizacija programa započeta je 1.siječnja 2014. godine.
Program je namijenjen prvenstveno malim i srednjim poduzetnicima, te nacionalnim,
regionalnih i lokalnim institucijama koje djeluju u području promicanja i poticanja
poduzetništva.
Ciljevi programa su smanjivanje svih poteškoća koje limitiraju rast poduzeća, uključujući
stvaranje bolje poduzetničke klime i poslovnog okruženja, lakši pristup kapitalu i financijama,
internacionalizaciju poslovanja, odnosno stvaranje uvjeta za izlazak MSP-a na strana tržišta.
Sami ciljevi programa realiziraju se kroz različite aktivnosti a to su (MINPO, 2014.):
1) Podrška oblikovanju politika u cilju poboljšanja okvirnih uvjeta za konkurentnost poduzeća
- izrada studija, analiza, organiziranje konferencija,radionica i tematskih stručnih radnih
grupa s ciljem razmjene znanja i iskustva između kreatora politika;
2) Promocija poduzetništva - Poseban naglasak stavlja se na razvoj poduzetničkih vještina
među novim poduzetnicima i ženama poduzetnicama. Ciljevi se ostvaruju kroz Europsku
mrežu za promociju ženskog poduzetništva (WES), Europsku mrežu ambasadorica ženskog
poduzetništva te Erasmus za poduzetnike. Potiče se društveno odgovorno poslovanje, te se
kroz promotivne aktivnosti u školama i sveučilištima promoviraju poduzetničko učenje i
samozapošljavanje;
59
3) Financijski instrumenti: sredstva programa koriste se s ciljem investiranja u MSP u fazi
rasta i to kroz 2 instrumenta: garancije za kredite do 150.000 € i direktno ulaganje u fondove
rizičnog kapitala koji investiraju u MSP u fazi rasta. Financijska sredstva na temelju ugovora
s Europskom komisijom osigurava Europski investicijski fond u izravnoj suradnji
nacionalnim financijskim institucijama (banke, garancijska društva i fondovi, fondovi
rizičnog kapitala) kao financijskim posrednicima.
6.4. STRATEGIJA ZA PROMICANJE RAVNOPRAVNOSTI IZMEĐU MUŠKARACA I
ŽENA 2010.-2015.
Ravnopravnost između žena i muškaraca predstavlja jedno od temeljnih načela Europske
unije. To načelo datira još iz Rimskog ugovora iz 1957.godine (Vlada RH, Ured za
ravnopravnost, 2011.). Na ovim je osnovama donesena Strategija za promicanje
ravnopravnosti između muškaraca i žena 2010-2015. Strategija se bazira na pet temeljnih
odrednica koje predstavljaju uporište za ostvarenje ciljeva, te je sukladno navedenim
odrednicama Europska komisija je definirala ključne aktivnosti za ostvarenje navedenih
ciljeva koje su navedene u nastavku (Vlada RH, Ured za ravnopravnost, 2011.):
1) Jednaka financijska neovisnost
• Komisija će promicati ravnopravnost spolova u realizaciji strategije Europa 2020, poglavito
kroz definiranje i nadgledanje provedbe nacionalnih mjera i to putem tehničke podrške, ali i
kroz financijske instrumente kao što su strukturni fondovi. U kontekstu smjernica za
zapošljavanje i vrednovanja nacionalnih politika za zapošljavanje, pozorno će pratiti usvojene
nacionalne politike radi poboljšanja ravnopravnosti spolova na tržištu rada i unapređenja
socijalnog uključivanja žena;
• Promicati žensko poduzetništvo i samozapošljavanje;
• Procijeniti jazove vezane za pravo na obiteljski dopust, posebice roditeljski dopust za očeve
i druge skrbnike;
• Izvještavati o uspješnosti država članica u odnosu na mogućnosti skrbi o djeci.
60
2) Jednaka plaća za isti rad i rad jednake vrijednosti
• Podržati inicijative za jednake plaće na radnom mjestu kao što su oznake poštivanja
ravnopravnosti, te različite povelje i nagrade;
• Uvesti Europski dan jednakih plaća radi podizanja svijesti o broju dodatnih sati o broju
dodatnih sati koje žene moraju odraditi za istu zaradu.
3) Ravnopravnost u odlučivanju
•Komisija će razmotriti ciljane inicijative radi poboljšanja rodne ravnoteže u odlučivanju;
•Pratiti ostvarenje cilja od 25% žena na visokim položajima odlučivanja u istraživanju;
• Pratiti napredak prema cilju od 40% članova jednog spola u odborima.
4) Dostojanstvo, integritet i kraj rodno uvjetovanom nasilju
•Komisija će donijeti strategiju na razini cijele EU o borbi protiv nasilja nad ženama, te
podizanje svijesti o nasilju nad ženama;
•Osigurati da zakonodavstvo EU-a vezano za azil uzme u obzir pitanja ravnopravnosti
spolova.
5) Ravnopravnost spolova u vanjskom djelovanju
•Komisija će pratiti i podržavati poštivanje Kopenhaških kriterija za pristupanje EU u
području jednakog postupanja prema ženama i muškarcima, pomagati zemljama Zapadnog
Balkana i Turskoj pri prenošenju i provedbi zakonodavstva;
•Provoditi plan djelovanja za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena u sklopu razvojne
suradnje (2010.-2015.);
•Nastaviti poticati zemlje partnere EPN-a na promicanje ravnopravnosti spolova putem
redovitog političkog dijaloga, razmjene iskustva i istraživanjem mogućnosti za pomoć putem
instrumenata europskog susjedstva i partnerstva;
•Nastaviti uključivati rodnu perspektivu u humanitarnu pomoć EU-a.
61
7. IZAZOVI I PERSPEKTIVE RAZVOJA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA
Malo i srednje poduzetništvo osnovni je pokretač gospodarstva EU. Mala i srednja poduzeća
akceleratori su gospodarskog rasta i razvoja i preduvjet su društvenog blagostanja. Žensko
poduzetništvo od iznimne je važnosti za razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
Žene poduzetnice Europske unije postale su tokom vremena proaktivni sudionici
gospodarskog razvoja, a svijest o nužnosti njihova poticanja svakim danom sve više jača.
Unatoč pozitivnim trendovima u povećanju žena u poduzetničkom sektoru, žene se i dalje
suočavaju sa brojnim preprekama prilikom donošenja odluke o zasnivanju vlastitog
poslovanja. Također postoje brojni izazovi i prepreke s kojima će se žene poduzetnice
suočavati i u budućnosti.
Najveća prepreka će i dalje biti nejednakost spolova, nesklad u plaćama, usklađivanje
obiteljskog i poslovnog života, te pristup kapitalu i financiranju poslovanja. Europsku uniju
na čelu sa Europskom komisijom u budućnosti čeka težak i naporan rad kako bi se ove
prepreke savladale. Brojni su izazovi i ciljevi koji se u narednom razdoblju moraju realizirati
kako bi se stvorio preduvjet za većom afirmacijom žena poduzetnica.
Primarni će zadatak Europske komisije biti povećati vidljivost žena poduzetnica. Nameće se
nužnost stvaranja poticajne poduzetničke klime u kojoj će sadašnjim, ali i potencijalnim
ženama poduzetnicama biti dostupnije informacije o mogućnostima pokretanja vlastitog
poslovanja te dobivanja povoljnih uvjeta kreditiranja i financiranja za ulaganje u poslovanje.
Europska komisija mora identificirati ključne probleme s kojima se suočavaju sadašnje
generacije žena poduzetnica, kako bi na temelju iskustva i predviđanja donijela nove
zakonodavne mjere i akte vezane za poduzetnički sektor s ciljem poticanja ženskog
poduzetništva. Potrebno je razviti nove strategije i instrumente kojima će se osigurati daljnji
pozitivan trend u povećanju broja žena poduzetnica.
Jedna od takvih strategija je i Akcijski plan za poduzetništvo 2020., kojoj je primarni cilj
poticati žene na poduzetničke aktivnosti, ali ih i ohrabriti da budu više motivirane sa željom
da dostižu rukovodeće pozicije.
62
U budućnosti, Europska komsija će se više fokusirati na pojedine ciljne skupine žena kao
potencijalne pokretače poduzetničkog sektora. Ciljne skupine koje će biti u središtu interesa
su nezaposlene žene, mlade žene s fakultetskim i višim stupnjem obrazovanja, te žene starije
životne dobi.
Davanjem poticaja na samozaposlenje Europska komisija želi smanjiti nezaposlenost, te
omogućiti ženama koje se odluče pokrenuti vlastiti posao kao samozaposlene, razvijanje
poslovanja i stvaranje novih radna mjesta.
Mlade obrazovane žene generatori su novih znanja i vještina, a s obzirom da EU temelji svoje
gospodarstvo na znanju i inovacijama, ova ciljna skupina je od krucijalne važnosti za EU.
Pored formalnog obrazovanja u kojem žene stiču adekvatna teoretska znanja, nužno je da
realni poslovni sektor surađuje sa školama i fakultetima kako bi buduće generacije
poduzetnica bile pripremljenije za sve izazove i prepreke koje iz čekaju na otvorenom tržištu.
Također se potrebno orijentirati na žene zrelije životne dobi primarno iz razloga jer se tako
smanjuje rizik od siromaštva u budućnosti, te se povećava socijalna uključivost žena.
Cilj Europske komisije će biti veća uključivost žena poduzetnica u sektore u kojima su
najmanje zastupljene a to su sektori građevinarstva, transporta i skladištenja, te opskrba
vodom.
Dominantno “ženski sektori” su sektor uslužnih djelatnosti, edukacije i ljudskog zdravlja,
međutim to su sektori s nižim profitnim maržama, pa bi uključenje žena u dominantno
“muške sektore” doveo do diferencijacije konkurencije što bi na koncu rezultiralo
kvalitetnijim proizvodima i uslugama.
U doba globalizacije koje karakterizira informatizacija društva nužno je pokrenuti nove
strategije za umrežavanje žena poduzetnica. Umrežavanje bi u budućnosti trebalo biti
intenzivnije kako na internacionalnoj razini između zemalja članica EU, ali i na globalnoj
razini.
Europska komisija razvija novu platformu za mentorstvo, edukaciju i savjetovanje
poduzetnica. Kako bi se osigurao rast i razvoj ženskog poduzetništva potrebno je uvesti nove
strategije za razmjenu najboljih praksa. Ključni čimbenik za poticanje ženskog poduzetništva
u budućnosti su sadašnje žene poduzetnice. Nužna je veća angažiranost sadašnjih uspješnih
žena sa svojim znanjem i iskustvom u poduzetničkom sektoru educiraju buduće generacije
poduzetnica.
63
Primarni cilj Europske unije je postati najkonkurentnija i najdinamičnija gospodarska sila u
svijetu, a osnova konkurentnosti je privatni poduzetnički sektor. Današnji se poduzetnici
suočavaju s brojnim prilikama i preprekama, te posluju u izrazito promjenjivoj poslovnoj
okolini s jakom konkurencijom.
Žene poduzetnice postaju sve aktivniji sudionici te tržišne utakmice, te postoji razlika u
vođenju poslovanja između žena i muškaraca. Te razlike se uočavaju kroz sektore u kojima
žene posluju, različit stupanj obrazovanja i edukacije naspram muškaraca, ali i težem
usklađivanju privatnog i poslovnom života. Zato je nužno da Europska unija detektira
osnovne prepreke, ali i prilike potencijalnih poduzetnica, osvijesti i ohrabri žene na
poduzetničke pothvate. Time se osigurava izvjesna budućnost i daljnji razvoj ženskog
poduzetništva.
64
8. ZAKLJUČAK
Europska unija je povijesno gledajući ubrzo prepoznala važnost poduzetničkog sektora. Da bi
se pokrenuo i realizirao poduzetnički sektor, Europska je unija prvenstveno morala savladati
prepreke te kroz harmonizaciju zakonodavstva osigurati poticajnu poduzetničku klimu i
jednake poslovne mogućnosti za sve zemlje članice Europske unije. Pored kreiranja
unutarnjeg tržišta, i uklanjanja prepreka, navedeno je ostvareno kroz harmonizaciju pravnog
okruženja poduzeća Europske unije, kao što je harmonizacija oporezivanja, računovodstva i
trgovačkog prava, ali i donošenja različitih politika kao što je i politika tržišnog natjecanja.
Iako prepreke u poslovanju i danas postoje, cilj Europske unije ih je što prije otkloniti i svesti
na minimum kako bi s omogućila nesmetano poslovanje i stvaranje dodane vrijednosti.
Politike i strategije poticanja poduzetništva proaktivno donosi i provodi jer je poduzetnički
sektor generator gospodarskog rasta i razvoja te okosnica konkurentnosti Europske unije na
međunarodnom tržištu. Upravo zato su donijete brojne nove zakonodavne regulative i
preporuke kako bi se olakšalo potencijalnim poduzetnicima pokretanje vlastitog biznisa, ali i
olakšalo postojećim da prošire vlastito poslovanje. Nove zakonodavne mjere donijete su
primarno radi poticanja malog i srednjeg poduzetništva. Najmanji su poduzetnici upravo i
najveći jer osim što apsolutno dominiraju poduzetničkim sektorom, kreiraju i najveći broj
novih radnih mjesta, kroz poticanje konkurentnosti stvaraju nove i inovativne proizvode i
usluge stvarajući tako dodanu vrijednost. S obzirom na važnost malog i srednjeg
poduzetništva Europska unija je kontinuirano donosi brojne odredbe, direktive i preporuke
kako bi osigurala kontinuiranu konkurentnost malih i srednjih poduzeća, kako na tržištu
Europske unije, tako i na globalnoj sceni. Dokumenti kojima Europska unija potiče razvoj
malog i srednjeg poduzetništva neprekidno se nadograđuju i mijenjaju u skladu s promjenama
tržišnih prilika, uvjetima poslovanja i preferencijalnim ciljevima Europske unije u budućnosti
kada je riječ o poduzetničkom sektoru. Kao temeljni i najvažniji dokumenti u funkciji
poticanja i razvoja malog i srednjeg poduzetništva spominju se Lisabonska strategija,
Europska povelja o malom poduzetništvu, Akcijski plan za poduzetništvo, te Akt o malom
poduzetništvu, te Europa 2020. kao temeljni dokument ostvarenja ciljeva i razvoja malog i
srednjeg poduzetništva u Europskoj uniji. Razvojem tehnologije, većoj i bržoj dostupnosti
informacija i znanja, razvojem inovacija, te pod utjecajem različitih ekonomskih i socioloških
aspekta dolazi i do promjena u poduzetničkoj klimi.
65
U Europskoj uniji sve veću važnost i značaj u poduzetničkom sektoru ostvaruju žene
poduzetnice. Europska unija prepoznala je njihove sposobnosti, potencijal i poduzetnički
duh. Tijela Europske unije, u prvom redu Europska komisija da bi realizirala njihov potencijal
aktivno donosi brojne zakone, mjere, preporuke te specifične strategije za povećanje i
poticanje ženskog poduzetništva. Niz je razloga zašto Europska unija inzistira na razvoju i
poticanju ženskog poduzetništva, bez obzira na dominaciju muškaraca u poduzetničkom
sektoru. Žene poduzetnice u prosjeku su obrazovanije od muškaraca, što sa sobom nosi niz
novih znanja i vještina kojima se povećava konkurentnost poduzetničkog sektora. Žene
stvaraju nove proizvode i usluge što kreira novu dodanu vrijednost, stvaraju nova radna
mjesta kako kroz samozaposlenje, tako i kroz zapošljavanje dodatnog osoblja čime se
direktno utječe na smanjenje nezaposlenosti u Europskoj uniji. Posjeduju adekvatne
kvalifikacije i vještine te formalno obrazovanje koje je usmjereno na implementaciju na
praktičnoj razini, odnosno u pokretanje vlastitog poslovanja. Rade u profesijama koje
zahtijevaju visokoobrazovane a sagledavajući ekonomsku aktivnost poduzetnika u Europskoj
uniji, žene su više zastupljenije u sektoru usluga koje predstavljaju novi izvor konkurentnosti.
Navedeno ukazuje na činjenicu da žene predstvaljaju odličan potencijal za razvijanje
poslovanja. Iako još uvijek postoje brojni problemi i prepreke s kojima se žene poduzetnice
suočavaju, kao što je balansiranje privatnog i poslovnog života, neravnopravnost spolova i
dominacija muškaraca u poduzetničkom sektoru EU-a, od kada je Europska unija na čelu s
Europskom komisijom potaknula pitanje važnosti i značaja žena poduzetnica uočavaju se
brojni pozitivni pomaci. Mjere Europske komisije su tijekom godina u izvjesnoj mjeri urodile
plodom jer postoji tendencija rasta ženskog poduzetništva u Europskoj uniji. Povećao se broj
žena poduzetnica, što utječe na diverzifikaciju radne snage i kreiranje novih poduzetničkih
sposobnosti. Također, povećao se i broj žena poduzetnica koje zapošljavaju ali i broj žena
poduzetnica zrelije životne dobi. Navedeno je od iznimne važnosti jer ne samo da se kreiraju
nova radna mjesta, i rastu stope zaposlenosti, već se i smanjuje nesklad u plaćama i na taj se
način anulira rizik od potencijalnog siromaštva i socijalne isključenosti. Uključivanjem žena u
poduzetnički sektor pridonosi se rješavanju brojnih ekonomskih i socijalnih pitanja. Žene tako
postaju svakim danom svjesnije svojih znanja i mogućnosti te postaju proaktivni sudionici u
podizanju konkurentnosti. Žene dokazuju kako ne samo da mogu ravnopravno sudjelovati u
poduzetničkom sektoru, već posjeduju nova znanja i vještine, stvaraju nove vidove
konkurentnosti i njihova je uloga i značaj od iznimne važnosti kako s ekonomskog aspekta,
tako i s socijalnog aspekta.
66
8. LITERATURA:
KNJIGE:
1) Kandžija, V.; Cvečić, I., 2008. Makrosustav Europske unije, Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.
2) Kandžija, V., Cvečić, I., 2011.,Ekonomika i politika Europske Unije, Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
3) Škrtić, M., 2006.,Poduzetništvo, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb
PUBLIKACIJE I IZVJEŠTAJI :
4) Europska komisija, 2010., Europa 2020., Europska strategija za pametan, održiv i
uključiv rast, dostupno na:
http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf, pregledano online:
10.04.2015.
5) Europska komisija, 2013., A recovery on the horizon?,Annual report on SMEs 2012/2013,
dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-
review/files/supporting-documents/2013/annual-report-smes-2013_en.pdf ; pregledano online
15.03.2014.
6) Europska komsija, 2014., Statistical data on women entrepreneurs in Europe, Enteprise
and Industry dostupno na:
file:///C:/Users/beba/Downloads/Statistical%20Data_Women%20Entrepreneur_Report.pdf;
pregledano online 15.03.2015.
7) Kesner-Škreb, M., 2007. Lisabonska strategija, Financijska teorija i praksa, Vol. 31.,
No. 4., pp. 441-443.
8) Kutnjak, G. 2012.,Europskaunija u funkciji poticanja i razvoja malog i srednjeg
poduzetništva, Sveučlište u Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka, Vol. 4., pp. 79-90.
9) Škrtić, M.; Mikić, M., 2006., Gospodarskoznačenje hrvatskoga poduzetništva – šanse i
zamke, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol. 4., pp. 191-203.
67
10)Vlada RH, 2011.,Strategija za ravnopravnost između žena i muškaraca 2010.-2015., Ured
za ravnopravnost spolova, Zagreb.
OSTALI ELEKTRONIČKI IZVORI:
11) Europedia, 2011., The legal enviroment of European business, dostupno na:
http://europedia.moussis.eu/books/Book_2/6/17/02/01/index.tkl?all=1&pos=234 ; pregledano
online 12.03.2014.
12) Europska komisija, 2013., The European network and female entrerpreneurship
ambassadors, Enterprise and industry, dostupno na:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/promoting-
entrepreneurship/women/ambassadors/index_en.htm; pregledano online 12.05.2014.
13)Europska Komisija, 2014., What is an SME, Enterprise and industry, dostupno na
:http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/sme-
definition/index_en.htm ; pregledano online 15.03.2014.
14)Europska komisija, 2014., Women Enterpreneurship Portal, Enterprise and industry,
dostupno na:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/promotingentrepreneurship/women/portal/index_e
n.htm; pregledano online: 12.05.2014.
15) Europska komisija, WES – European network to promote women entrepreneurship,
Enterprise and industry, dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/promoting-
entrepreneurship/women/wes-network/index_en.htm; pregledano online: 14.05.2014.
16) Europska unija, n.d., European company-legal form, EU legislation, dostupno na:
http://europa.eu/youreurope/business/start-grow/european-company-legal-form/index_en.htm;
pregledano online, 12.04.2014.
17) Jurić, D. n.d., Europska zadruga, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, pp. 1-16., dostupno
na:http://bib.irb.hr/datoteka/278823.EUROPSKA_ZADRUGA.pdf; pregledano online:
12.04.2015.
68
18) Limun, n.d., Dobit, dostupno na: http://limun.hr/main.aspx?id=31638; pregledano online
10.03.2015.
19) Ministrastvo poduzetništva i obrta, 2014.,COSME program – novi program Europske
unije za poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u razdoblju 2014. – 2020.,
dostupno na: http://www.minpo.hr/default.aspx?id=520 ; pregledano online: 10.05.2014.
20) Politike EU-a – Poduzetništvo, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj,
dostupno
na: http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=979; pregledano online: 15.04.2015.
21) Sveučilište u Zagrebu, n. d., Fakultet elektrotehnike i računarstva, Europsko
gospodarsko interesno udruženje, dostupno na:
http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Europsko_gospodarsko_interesno_udruzenje(E
EIG).pdf; pregledano online: 17.04.2014.
69
POPIS TABLICA:
Redni
Broj
Naziv Stranica
1. EU definicija malog i srednjeg poduzetništva (u milijunima). 20
2. Poduzeća, zaposlenost i bruto dodana vrijednost u EU-27, 2012. Godine 21
3. Godišnji rast dodane vrijednosti po sektoru za 2004.-2012., i 2009.-2012.,
godine
48
4. Mreže koje promiču žensko poduzetništvo u EU 54
5. Internacionalne organizacije koje promiču žensko poduzetništvo 55
POPIS GRAFIKONA:
Redni
broj
Naziv Stranica
1. Struktura MSP-a i velikih poduzeća u Europskoj Uniji 22
2. Zaposlenost u EU obzirom na strukturu poduzeća 2012. godine 23
3. Bruto dodana vrijednost u EU obzirom na strukturu poduzeća, 2012.
Godine
24
4. Postotak poduzetnika u aktivnoj radnoj snazi u EU-28, 2012. godine 26
5. Udio žena i muškaraca u ukupnom broju poduzetnika u EU-28, 2008.
Godine
27
6. Udio žena i muškaraca u ukupnom broju poduzetnika u EU-28, 2012.
godine
28
7. Postotak poduzetnika koji rade na nepuno radno vrijeme u EU-28, 2012.
godine
29
8. Promjena u udjelu žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika po
zemlji članici EU-28, 2003-2012. godine
30
9. Postotak poduzetnika po dobi i spolu u EU-28, 2008. godine
31
10. Postotak poduzetnika po dobi i spolu u EU-28, 2012. godine 32
70
11. Udio žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika po dobi i spolu u
EU-28, 2008. godine
33
12. Udio žena poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika po dobi i spolu u
EU-28, 2008. godine
34
13. Prosječna razina obrazovanja poduzetnika po spolu i državi u EU-28,
2012. godine
35
14. Udio poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2008. godine 38
15. Udio poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2012. godine 39
16. Udio solo poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2008. godine 40
17. Udio solo poduzetnika po spolu i sektoru u EU-28, 2012. godine 41
18. Postotak poduzetnika koji zapošljavaju po spolu i sektoru u EU-28, 2008.
godine
42
19. Postotak poduzetnika koji zapošljavaju po spolu i sektoru u EU-28, 2012.
godine
43
20. Prosječan broj radnih sati po spolu u EU-28, 2012. godine 45
21. Godišnja neto dobit poduzetnika po spolu u EU-28, 2012. godine (*1000) 46
22. Udio žena poduzetnica po sektoru u EU-28, 2012. godine 47