utjecaj pretilosti na motoričke sposobnosti učenika
DESCRIPTION
natjecanje smotra radova istraživačkih biologija pretiost učenici utjecaj debljina BMITRANSCRIPT
Samostalni istraživački rad za državno natjecanje i smotru mladih
biologa 2010.
Viktorija Periša (VIII.)
Tina Pešić (VIII.)
Sanka Matić Stipaničev, prof.
Utjecaj pretilosti na motoričke sposobnosti učenika
OŠ ČISTA VELIKA
22214 ČISTA VELIKA
℡ 022 489 011
ŠIBENSKO KNINSKA ŽUPANIJA
‐ 2 ‐
Sadržaj poglavlja
Stranica
Uvod 3
Obrazloženje teme 4
Materijal i metode rada 6
Rezultati 10
Rasprava 16
Zaključci 17
Sažetak 18
Popis literature 19
‐ 3 ‐
1. UVOD
Još od vremena renesanse debljina je bila pokazatelj dobroga materijalnog i socijalnog
statusa, a nekima čak i simbol ljepote. No doba renesanse daleko je iza nas, a debljina
školske djece sve više poprima epidemijske razmjere. Pretilost je posljedica neravnoteže
između unosa i potrošnje energije, tj. u tijelo se unosi više energije nego što je zaista
treba.Višak energije u tijelu se pretvara u tjelesnu mast i pohranjuje u masne stanice.
Jedan od pokazatelja stupnja uhranjenosti je indeks tjelesne masa.
Indeks tjelesne mase predstavlja omjer tjelesne težine i tjelesne visine, a računa se tako
da se težina izražena u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. Vrijednost
indeksa tjelesne mase ovisi o spolu i dobi djece. Za različitu interpretaciju rezultata
indeksa tjelesne mase kod djece i mladeži navode se dva razloga:
- raspored tjelesne masnoće se mijenja s godinama
- raspored tjelesne masnoće je drukčiji u dječaka i djevojčica( Whitaker RC, 1997.)
Tablica 1. Vrijednost BMI kod djece (Degač,2003.)
Dob djeteta/ godine Dječaci Djevojčice
11 16,0 - 19,0 16,0 - 19,5
12 16,5 - 19,7 16,5 - 20,2
13 17,0 - 20,5 17,1 - 21,0
14 17,6 - 21,2 17,6 - 21,7
‐ 4 ‐
15 18,3 -2 2,0 18,2 - 22,3
Pretila djeca imaju obično slabije sposobnosti u aktivnostima koje uključuju pokretanje
ili podizanje vlastite tjelesne mase, ali su pokazala dobre rezultate u snazi, koordinaciji i
brzini pokreta udova. Pretila djeca izbjegavaju igre u kojima je potrebna veća tjelesna
aktivnost, a time nastaje zatvoreni krug. Smanjena tjelesna aktivnost dovodi do
smanjenog razvoja motoričkih sposobnosti što utječe na daljnje smanjenje tjelesne
aktivnosti koja rezultira dodatnim debljanjem.( Basaldua 2008.)
Suvremen i brz način života utječe na njegovu kvalitetu, ali i na način prehrane. U
mladih se često nalaze poremećaji prehrane ili nepravilan odnos prema hrani – premalo
voća, povrća i mliječnih proizvoda, premalo redovitih obroka. Uzrokom prekomjerne
tjelesne težine može biti bilo koji čimbenik, sam ili više njih u kombinaciji:
- prevelik unos hrane
- premala tjelesna aktivnist
- utjecaj socijalnih i psiholoških čimbenika
- poremećaji metabolizma
- genetska predispozicija
- uzimanje nekih lijekova i hormona
Čimbenici rizika za pretilost u djetinstvu su:
- prekomjerna težina jednog ili oba roditelja
- poteškoće s kontrolom apetita
- prevelika težina u odnosu na visinu za dob
- porast tjelesne težine više no što to dozvoljava krivulja rasta
‐ 5 ‐
Roditelji imaju bitnu ulogu u stvaranju ili sprječavanju nepoželjnih prehrambenih
navika. Prirodna prehrana dojenjem može već u dojenčeta pomoći stvaranju pravilnog
mehanizma kontrole gladi i sitosti. Dijete ne treba nagrađivati ni podmićivati slatkišima,
a za utaživanje žeđi puno je zdravija voda od slatkih sokova. U školskog djeteta
roditeljska kontrola je sve slabija, ali i nadalje se mogu slijediti jednostavna pravila:
- jesti koliko je dovoljno
- baviti se tjelesnom aktivnošću
- izbjegavati magične dijete
- pomoći na svaki način pri savladavanju stresa.(Cigler,2003.)
‐ 6 ‐
2. OBRAZLOŽENJE TEME
Cilj ovoga rada bio je utvrditi koje su sposobnosti kod pretile djece lošije u odnosu na
populaciju djece normalnog indeksa tjelesne mase (ITM), te da li postoje razlike prema
spolu.
Rad predstavlja rezultat istraživanja provedenog 2009. godine na uzorku od 59 djece
koji su polaznici 5, 6, 7 i 8-og razreda naše škole. Izvršeno je mjerenje morfoloških
karakteristika (visina i težina ) i različitih motoričkih sposobnosti ( brzina, snaga,
vrijeme reakcije i ravnoteža mjereni na improviziranoj Kistler Quattro jump force
platformi ). Za svako dijete je izračunat indeks tjelesne mase, te je pojedinačno svaki
ispitanik uvršten u pojedinu skupinu prema stupnju uhranjenosti (nedovoljno uhranjeni,
normalno uhranjeni i pretili). U tu svrhu se koristila tabilica BMI za dob i spol.
Za očekivati je da će znatno lošije motoričke sposobnosti imati pretila djeca neovisno o
spolu.
Na osnovu rezultata bi se mogla razmotriti mogućnost uključivanja takve djece u
različite izvannastavne aktivnosti u one sportove za koje imaju tjelesne predispozicije.
‐ 7 ‐
3. MATERIJAL I METODE RADA
Uzorak se sastojao od 59 učenika koji su polaznici 5, 6, 7 i 8-og razreda naše škole.
Prije početka istraživačkog rada zatražena je dozvola roditelja za odobrenje da se
djeca uključe u istraživanje. 59 učenika od ukupno 63 učenika viših razreda naše
škole uključeno je u istraživački rad.
Tablica 2. Uzorak ispitanika prema spolu i sportskim aktivnostima
N= 59 Djevojčice Dječaci
Spol 59,33% 40,67%
Izvanškolske sportske
aktivnosti
0% 79,17%
Iz tablice je vidljivo da je u istraživanju sudjelovalo više djevojčica nego dječaka, ali su
dječaci češće ukljućeni u izvanškolske sportske aktivnosti za razliku od djevojčica.
Djeci koja su podvrgnuta testiranju mjerene su morfološke karakteristike (visina i
tjelesna težina) , korišteni za izračunavanje indeksa tjelesne mase.
Da bi se testirala sposobnost ravnoteže ispitanika korištena su dva testa na platformi za
ravnotežu te jedan stojeći test za ravnotežu sa zatvorenim očima. Test lateralnog otklona
- ispitanik stane na balansnu dasku sa stopalima postavljenima paralelno sa pivotom
ploče.Mjerenje vremena započinje kada je ispitanik spreman, pusti ruke od potpore i
‐ 8 ‐
završava kada jedna od strana ploče dotakne pod ili kada ispitanik na neki drugi način
izgubi ravnotežu.Zabilježen je najbolji od tri pokušaja. (Slika 1.)
Slika 1. Test lateralnog otklona
Test otklona naprijed – nazad, se izvodi na isti način kao i test lateralnog otklona samo
što ispitanik postavlja stopalo okomito na pivot ploče.(Slika 2.)
Slika 2. Test otklona naprijed – nazad
Test ravnoteže na jednoj nozi- ispitanik stane zatvorenih očiju na jednu nogu, a druga
noga mu je podignuta. Cilj testa je stajati u tom položaju 30 sekundi u minimalnom
‐ 9 ‐
broju pokušaja. Ako ispitanik uspije stajati u toj poziciji 30 sekundi rezultat je jedan.
Ako izgubi ravnotežu vrijeme se zaustavlja i nastavlja tek nakon što ponovno uspostavi
ravnotežu zatvorenih očiju. Za svaki prekid rezultatu se dodaje jedan bod.
Test repetitivnih pokreta nogu-u ovom testu ispitanik mora napraviti što više naprijed-
natrag izmjena nogu skokom preko linije nacrtane na podu. Test traje 15 sekundi i broj
promjene nogu je zabilježen.
‐ 10 ‐
4. REZULTATI
Prvo smo odredili morfološke karakteristike, težinu i visinu, koje su nam poslužile da
izračunamo ITM. Prema dobivenim podatcima odredili smo postotak pretile djece u
našoj školi. Uvidom u odnos indeksa tjelesne mase i dobi dobili smo sljedeće podatke:
70% djece su bili normalno uhranjeni , dok je 6 % djece imalo premalu tjelesnu masu.
Povećanu tjelesnu masu koja može ukazivati na preddebljinu je imalo 15% djece dok je
zapanjujući broj od čak 8% pretilih.
Slika 3. Stupanj uhranjenosti ispitanika
Udio pretilih dječaka je puno veći nego udio pretilih djevojčica u svim dobnim
kategorijama. Najveći postotak pretilih se javlja kod dječaka osmog razreda. Postavlja
41
4
9
5
Stupanj uhranjenosti
normalnoneuhranjeni 4preddebljina 9pretili
‐ 11 ‐
se pitanje što je tome uzrok, da li uzrok treba tražiti u druženju s kompjuterom i
televizijom. To pitanje ostavit ćemo za neka druga istraživanja.
Broj ispitanika 24 dječaka 35 djevojčica
Visina ‐ cm 162.3 160.7
Masa ‐ kg 56.41 52.78
ITM 21.20 20.19
Tablica 1. Prosječna visina, težina, te indeks tjelesne mase ispitanika
U tablici 2 možemo vidjeti stupanj uhranjenosti djece prema indeksu tjelesne mase
podijeljeno po dobu i spolu.Iz tablice se vidi da je naveći postotak pretilih javlja kod
učenika sedmog i osmoga razreda, dok kod djevojčica nemamo pojavu pretilnosti niti u
jednoj dobnoj skupini. Najveći broj učenika s povećanom tjelesnom masom javlja se
kod učenika šestoga i učenica petoga razreda. Najveći postotak neuhranjene djece je
kod učenika osmoga razreda i učenica petoga razreda, a onih normalno uhranjenih kod
učenika sedmoga i učenica osmoga razreda s većim postotkom kod djevojčica.
DOB I SPOL ( % )
Stupanj uhranjenosti prema ITM-u 5r.
M
5r.
Ž
6r.
M
6r.
Ž
7r.
M
7r.
Ž
8r.
M
8r.
Ž
Neuhranjeni 17 25 12 12.5 0 8 20 0
Normalna uhranjenost 49 50 52 75 60 84 40 91
Povećana tjelesne masa 17 25 24 12.5 20 8 20 9
Pretili 17 0 12 0 20 0 20 0
‐ 12 ‐
Tablica 2 Stupanj uhranjenosti učenika prema ITM podijeljen po spolu i razredu u
postotcima
Sljedeći naš korak je bio povezati vrijednost indeksa tjelesne mase i bavljenja sportom.
Naime, indeks tjelesne mase se uopće statistički ne razlikuje značajno između djece
koja se bave sportom i onih koji se ne bave. Taj podatak nas navodi na zaključak da
osim tjelesne aktivnosti ključnu ulogu u održavanju normalnog stupnja uhranjenosti ima
prehrana i način provođenja slobodnog vremena izvan škole. Zanimalo nas je razlikuju
li se mjerene motoričke
sposobnosti u djece povećane tjelesne mase od onih normalnog stupnja uhranjenosti te
na koje od mjerenih motoričkih sposobnosti povećana masa znaćajnije utječe i u kojoj
mjeri.
Djevojčice Dječaci
Srednja
vrijednost
Minimum
Maksimum
Srednja
vrijednost
Minimum
Maksimum
Repetitivni
pokreti
nogu(n)
22 15 30 23 9 32
Lateralni
otkloni(s)
3.11 1.07 14.22 4.27 1.06 62.03
Naprijed –
natrag
otkloni(s)
3.29 1.32 11.73 4.09 1.89 64.05
Ravnoteža 3 1 7 3 1 10
‐ 13 ‐
u 30 sek(n)
Tablica 3. Osnovni pokazatelji mjerenih motoričkih sposobnosti
Iz tablice se može zaključiti da kada smo promatrali mjerene motoričke sposobnosti u
cjelini, stupanj uhranjenosti značajnije smanjuje određene motoričke sposobnosti u
dječaka nego u djevojčica.
Slika 4. Rezultati repetitivnih pokreta nogu prema stupnju uhranjenosti
Iz prikazanih grafova je vidljivo da je kod dječaka pretila skupina imala najlošije
rezultate. Kod dječaka skupina niske tjelesne težine ima lošije vrijednosti od normalno
uhranjenih.
0
5
10
15
20
25
30
neuhranjeni normalno uhranjeni
povećana tjelesna težina
pretili
djevojčice
dječaci
‐ 14 ‐
Slika 5. Rezultati za lateralni otklon prema stupnju uhranjenosti
Slika 6. Rezultati za naprijed-natrag otklon prema stupnju uhranjenosti
0
1
2
3
4
5
6
7
neuhranjeni normalno uhranjeni
povećana tjelesna težina
pretili
djevojčice
dječaci
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
Category 1 Category 2 Category 3 Category 4
djevojčice
dječaci
Series 3
‐ 15 ‐
Slika 7. Rezultati za ravnotežu u 30 sek.
Iz ovih grafikona je vidljivo da pretili učenici imaju nešto lošije rezultate od normalno
uhranjenih na testovima ravnoteže. Djevojčice s povećanom tjelesnom masom imaju
bolje rezultate u oba testa otklona
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
Category 1 Category 2 Category 3 Category 4
djevojčice
dječaci
Series 3
‐ 16 ‐
5. RASPRAVA
Prema dobivenim podatcima uvidom u odnos indeksa tjelesne mase i dobi dobili smo
sljedeće podatke: 70% djece su bili normalno uhranjeni , dok je 6 % djece imalo
premalu tjelesnu masu. Povećanu tjelesnu masu koja može ukazivati na preddebljinu je
imalo 15% djece dok je zapanjujući broj od čak 8% pretilih. Udio pretilih dječaka je
puno veći nego udio pretilih djevojčica u svim dobnim kategorijama. Najveći postotak
pretilih javlja kod učenika sedmog i osmoga razreda, dok kod djevojčica nemamo
pojavu pretilnosti niti u jednoj dobnoj skupini. Najveći broj učenika s povećanom
tjelesnom masom javlja se kod učenika šestoga i učenica petoga razreda. Najveći
postotak neuhranjene djece je kod učenika osmoga razreda i učenica petoga razreda, a
onih normalno uhranjenih kod učenika sedmoga i učenica osmoga razreda s većim
postotkom kod djevojčica.
Kada smo promatrali mjerene motoričke sposobnosti u cjelini, stupanj uhranjenosti
značajnije smanjuje određene motoričke sposobnosti u dječaka nego u djevojčica. Kod
dječaka pretila skupina je imala najlošije rezultate, dok kod dječaka skupina niske
tjelesne težine ima lošije vrijednosti od normalno uhranjenih. Pretili učenici imaju nešto
lošije rezultate od normalno uhranjenih na testovima ravnoteže. Djevojčice s
povećanom tjelesnom masom imaju bolje rezultate u oba testa otklona.
‐ 17 ‐
6. ZAKLJUČCI
Na početku našeg istraživačkog rada za očekivati je da će znatno lošije motoričke
sposobnosti imati pretila djeca neovisno o spolu. Nakon uvida u sve rezultate možemo
reči da se rezultati našeg istraživačkog rada razlikuju od rezultata istraživanja
provedenih prije. Svi slični radovi do sada su potvrdili hipotezu da znatno lošije
motoričke sposobnosti imaju djeca s povećanom tjelesnom masom ( Volver ,2000.).
Rezultati našeg rada su pokazali manji utjecaj indeksa tjelesne mase na mjerene
motoričke sposobnosti djevojčica u odnosu na dječake iste dobi.
Djeca bi se trebala uključivati u sportkske aktivnosti u kojima zbog svojeg izgleda i
lošijih sposobnosti se neće osjećati lošije. U redukciji tjelesne mase najvažnije je
provoditi aktivnosti aerobnog tipa, te bi djecu trebalo uključivati u plivanje, ples,
trčanje...U ovim sportskim aktivnostima razlike između pojedinaca su manje vidljive pa
će možda i program biti više motivirajući.
Stoga naš zaključak je da sportski programi koji se nude u školama morali bi sadržavati
i aktivnosti u kojima se djeca povećane tjelesne mase neće osjećati nedovoljno
sposobnima, a možda čak i neke sportove u kojima je bitna ravnoteža kao pokazatelj
koji je najmanje pod utjecajem tjelesne masa.
‐ 18 ‐
7. SAŽETAK
Pretila djeca imaju obično slabije sposobnosti u aktivnostima koje uključuju pokretanje
ili podizanje vlastite tjelesne mase, ali su pokazala dobre rezultate u snazi, koordinaciji i
brzini pokreta udova.
Cilj ovoga rada bio je utvrditi koje su sposobnosti kod pretile djece lošije u odnosu na
populaciju djece normalnog indeksa tjelesne mase (ITM), te da li postoje razlike prema
spolu. Rad predstavlja rezultat istraživanja provedenog 2009. godine na uzorku od 59
djece koji su polaznici 5, 6, 7 i 8-og razreda naše škole. Nakon uvida u sve rezultate
možemo reći da se rezultati našeg istraživačkog rada razlikuju od rezultata istraživanja
provedenih prije. Svi slični radovi do sada su potvrdili hipotezu da znatno lošije
motoričke sposobnosti imaju djeca s povećanom tjelesnom masom ( Volver ,2000.).
Rezultati našeg rada su pokazali manji utjecaj indeksa tjelesne mase na mjerene
motoričke sposobnosti djevojčica u odnosu na dječake iste dobi.
‐ 19 ‐
8. LITERATURA
1. Alebić I, Vranešić D. Hrana pod povečalom. Profil 2006; 135 – 143.
2. Antonić – Degač K, Kaić –Rak A, Mesaroš – Kranjski E, Petrović Z, Capak K.
Stanje uhranjenosti i prehrambene navike školske djece u Hrvatskoj. Pead Croat
2004; 48(1) :
9-15.
3. Basaldua N, Chiquete E. Common predictors of excessive adiposity in children from
a region With high prevalence of overweight. Ann Nutr Metab 2008; 52(3): 227-
232.
4. Kiefer I, Kunze M. Mršavljenje. Medicinska naklada Zagreb 2005; 10-18.
5. Volver A, Viru A, Viru M. Improvement of motor abilities in pubertal girls. J Sports
Med Phys Fitness 2000; 40(1): 17-25.
6. Whitaker RC, Whright JA, Pepe MS, Seidel KD, Dietz WH. Predicting obesity in
young adulthood from childhood and parental obesity. New Eng Med 1997;37 (13):
869-873.
‐ 20 ‐
PRILOZI
Slika 1. Test lateralnog otklona
Slika 2. Test lateralnog otklona
‐ 21 ‐
Slika 3. Test naprijed – natrag otklona
Slika 4. Test naprijed – natrag otklona
‐ 22 ‐