utjecaj suvremenih medija na dionike odgojno-obrazovnog procesa

Renato Barišić

RENATO BARIŠIĆ Visoko učilište Algebra – visoka škola za primijenjeno računarstvo, Zagreb [email protected]

UTJECAJ SUVREMENIH MEDIJA NA DIONIKE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA

Stručni rad/Professional paper

Sažetak Mediji su moć, a u današnje vrijeme informatike i interneta svaka je informacija gotovo trenutno dostupna bilo kome na bilo kojem mjestu. Suvremena informacijsko-komunikacijska tehnologija i suvremena kultura komuniciranja u umreženom okruženju omogućila je komunikaciju bez geografskih, vremenskih i kulturoloških barijera i ograničenja bilo koje vrste. Društvene mreže, kao komunikacijski fenomen u modernom medijskom prostoru, svoju će snagu, ali i posljedice, pokazati u vremenima koja su pred nama. Izvorno istraživanje koje je provedeno među 933 učenika trećih i četvrtih razreda iz 26 srednjih škola s područja 11 hrvatskih županija ukazuje na olako prihvaćanje i neprovjeravanje informacija s interneta. U ovom radu se ukazuje na utjecaj i na mogućnosti odgovora na utjecaje interneta, kao najznačajnijeg medija današnjice, prema najvažnijim dionicima odgojno-obrazovnog procesa – učenicima, nastavnicima, školama, politici i društvu. Cilj ovoga rada je dodatno istaknuti postojanje suvremenih medijskih i komunikacijskih izazova te naglasiti potrebu za prilagodbom i pronalaženjem alternativnih i komplementarnih rješenja čija primjena može dionicima odgojno-obrazovnog procesa omogućiti neometan rad u uvjetima potpune medijske izloženosti. Ključne riječi: internet, medij, dionici, odgoj, obrazovanje

1. UVOD Gledano u kontekstu razvoja civilizacija, čovjeka ili života na Zemlji, četrdeset godina je vrlo sitna i zanemariva točkica na jednoj takvoj vremenskoj lenti. No, gledano iz konteksta našeg života, to je polovina životnog vijeka. Prije četrdeset godina imali smo crno-bijele televizore bez daljinskog upravljača, telefonirali smo iz javnih govornica, a dopisivali smo se klasičnim pismima. Prije trideset godina neke stvari su se modernizirale, ali ništa značajno. No, tada su se pokrenule promjene koje su iz temelja promijenile i uzdrmale sve do tada uobičajene odnose čovjeka i tehnologije te sve uobičajene načine i kanale komunikacije. U danima pripreme ovoga rada svi mediji su objavili 25. rođendan Interneta, točnije World Wide Weba, jer je 12. ožujka 1989. godine Britanac Tim Berners-Lee svom prvom pretpostavljenom dao dokument u kojem je opisao kako se jednostavnim poveznicama može pristupati međusobno povezanim dokumentima [1]. Komentar koji je njegov prvi pretpostavljani tada zapisao na zaglavlju dokumenta bio je: „Nejasno, ali uzbudljivo ...“ (eng. „Vague, but exciting ...“). Ono što je tada bili nejasno i djelovalo je uzbudljivo, danas se svima čini potpuno jasnim, prihvatljivim i normalnim. Je li zaista sve što se događa na internetu potpuno jasno, možemo li sve to smatrati prihvatljivim te razumijemo li uopće sve to što trenutno smatramo normalnim?

14. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 5. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU Baška, otok KRK, 15. – 17. svibnja 2014. g.

- 29 -

Renato Barišić

2. DIONICI ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA Pojam dionika određuje se vrlo često kroz pojedine struke i pristupe i tu se manje ili više definicija prilagođava potrebi. Općenito možemo pojam dionika definirati kao pojedince, grupe ili organizacije koje mogu biti u nekoj vezi s procesom. Oni mogu, posredno ili neposredno, pozitivno ili negativno, utjecati ili biti pod utjecajem procesa ili rezultata procesa. Razumijevanje dionika te njihovog utjecaja, potreba i očekivanja sve se više stavlja u prvi plan pa je i suvremen pristup upravljanja procesima i projektima izdigao pojam dionika na višu razinu. PMI PMBOK Guide u svom petom izdanju otvara posebno poglavlje, odnosno posebno područje znanja, nazvano Upravljanje dionicima projekta (eng. Project Stakeholder Management) [5][6]. Obzirom da je norma ISO 21500:2012, Smjernice za upravljanje projektima (eng. Guidance on project management), nastala na temeljima PMBOK Guide četvrtog izdanja i objavljena je nekoliko mjeseci prije izlaska PMBOK Guide petog izdanja, u njoj se još uvijek na nalazi posebno poglavlje o upravljanju dionicima, ali u rječniku pojmova pojam dionika određuje kao pojedince, grupe ili organizacije koje imaju interes, mogu utjecati ili biti pod utjecajem ili smatraju sebe pod utjecajem bilo kojeg aspekta projekta [2]. Dionici odgojno-obrazovnog procesa su svi koji su na bilo koji način direktno ili indirektno povezani s odgojno-obrazovnim procesom: učenici, roditelji, nastavnici, škola, gospodarstvo, politika, društvo, mediji, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, religija, itd. (Slika 1) Slika 1: Dionici odgojno-obrazovnog procesa

Niti jednog identificiranog dionika ne možemo i ne smijemo izbaciti kao nevažnog ili manje važnog, ali među dionicima možemo napraviti određeno stupnjevanje prema važnosti ili snazi utjecaja na cjelokupni proces. Svakako da su najvažniji oni bez kojih odgojno-obrazovni sustav ne bi imao svrhu i cilj i ne bi mogao funkcionirati pa kao ključne dionike odgojno-obrazovnog procesa možemo izdvojiti: učenike, nastavnike, škole i politiku i gospodarstvo (Slika 2).


- 30 -

Renato Barišić

Slika 2: Ključni dionici odgojno-obrazovnog procesa

3. TRADICIONALNI I SUVREMENI MEDIJI Pojam medija različito se određuje obzirom na znanstveno područje ili obzirom na područje djelovanja ili rasprave. U najširem smislu, medij je sredstvo koje koje omogućuje razmjenu informacija između pošiljatelja i primatelja. Medij možemo smatrati i sredstvom pa čak i infrastrukturom koje isporučuje informacije korisnicima. Informacije koje korisnici primaju putem medija mogu biti na njihov zahtjev ili bez njihovog zahtjeva, uz njihov pristanak ili bez njihovog pristanka, u njima pogodnom obliku ili u njima ne pogodnom obliku. U osnovi, mediji se razlikuju u razini bogatstva doživljaja koje izazivaju kod korisnika kao i u snazi svjesnog ili nesvjesnog utjecaja kojega imaju na korisnika. Medije možemo podijeliti na tradicionalne medije i suvremene medije odnosno suvremeni medij (Slika 3). Slika 3: Podjela medija

Televizija, najutjecajniji tradicionalni medij, svojim audiovizualnim sadržajima pruža korisnicima informacije uz najvišu razinu doživljaja stimulirajući najviše korisnikovih osjetila. Radio svojom raznolikošću auditivnih sadržaja daje korisniku informacije na način


- 31 -

Renato Barišić

koji je manje atraktivan od televizije, ali svakako atraktivniji od tiskovina. Tiskovine, tj. tiskani mediji, su prvi masovni medij i njihov utjecaj je u suvremenom društvu oslabljen, ali ako znamo da u njih spadaju novine, knjige, plakati i slično, jasno je da će one uvijek imati svoju publiku i da će uvijek pronaći svoju primjenu. Suvremeni mediji odnosno suvremeni medij – internet – prema mnogim definicijama i mnogim tumačenjima uopće ne spada u medije. No, bez obzira na možda ispravne definicije i tumačenja, internet kao globalna mreža računala i usluga koje se pružaju korisniku uobičajeno se smatra najutjecajnijim medijem današnjice. Ako usporedimo sadržaje koji se nude na internetu i sadržaje koji se nude putem tiskanih medija možemo zaključiti da razlike nema. Na internetu se može čitati kao u tiskovinama, slušati auditivne sadržaje kao na radiju i gledati i slušati audiovizualne sadržaje kao na televiziji. Pa gdje je onda razlika, po čemu je internet toliko poseban? Temeljna razlika između tradicionalnih medija i suvremenog medija je interaktivno korištenje, tj. interaktivnost. Interaktivnost je ta koja korisniku omogućuje da nije samo pasivni korisnik i primatelj informacija već mu odgovarajućim rješenjima daje mogućnost mijenjanja sadržaja, iniciranja akcija i utjecanja na rezultat sadržaja koji se prikazuju. Interaktivnost je ta koja korisniku daje osjećaj kontrole i izbora te osjećaj mogućnosti utjecanja na buduće događaje. Internet je sustav umreženih računala koji korisnicima nudi različite interaktivne usluge kao što su internet stranice, pretraživači, elektronička pošta, komunikacijske usluge i društvene mreže. Za sve te osnovne usluge stvoren je vrlo velik broj različitih aplikacija koje pojednostavljuju njihovo korištenje: Google, Gmail, Facebook, YouTube, Twitter, LinkedIn, WhatsApp, Skype, Viber, Instagram, Tumblr i druge (Slika 4). Slika 4: Internet i usluge na internetu

Svakako da među tim aplikacijama ima više ili manje korištenih te više ili manje korisnih, ali ako bismo željeli izdvojiti one koje su zasigurno najviše utjecale na suvremeno poimanje medija i medijskih komunikacija kao i na svakodnevne komunikacijske navike, želje i potrebe današnjih i budućih generacija onda su to svakako Google, Gmail, Facebook i YouTube (Slika 5).


- 32 -

Renato Barišić

Slika 5: Najutjecajnije aplikacije na internetu

Sve ostale slične aplikacije izvedenice su ili kompilacije navedenih i prilagođene su određenim potrebama korisnika i/ili određenim grupama korisnika.

4. UTJECAJ SUVREMENIH MEDIJA Povežemo li sve do sada rečeno dobit ćemo ključne dionike odgojno-obrazovnog procesa u današnjem medijskom okruženju (Slika 6). Slika 6: Ključni dionici odgojno-obrazovnog procesa u medijskom okruženju

Utjecaj suvremenih medija se na dionike odgojno-obrazovnog procesa događa uvijek i trajno jer su ne internetu svi stalno izloženi – 24 sata dnevno, sve dane u godini. Internet je medij koji ne pozna radno vrijeme i ne pozna ograničenja u objavljivanju i pretraživanju sadržaja. Informacije koje se jednom objave na internetu gotovo je nemoguće trajno ukloniti, a isto tako se i gotovo nemoguće zaštititi od trajnog i stalnog utjecaja interneta. Internet je medij kojemu je svaki otpor beskoristan i jedino, ali najvažnije, što možemo i trebamo učiniti je naučiti s njim živjeti.


- 33 -

Renato Barišić

Sam model rad interneta nimalo ne odstupa od uobičajene definicije informacijskog sustava koja kaže da je informacijski sustav sustav koji prikuplja, pohranjuje, obrađuje i isporučuje informacije (Slika 7). Slika 7: Internet kao informacijski sustav

Svaki informacijski sustav ima svoja pravila funkcioniranja, procedure ulaska, validacije i verifikacije podataka, nadzor nad pohranom, dostupnosti i sigurnosti podataka, načine obrade podataka te dokumentirane procedure, pravila i ograničenja isporuke podataka. Kod interneta ti koraci funkcioniraju značajno drugačije jer, za razliku od tradicionalnih medija, ne postoji uredništvo koje se brine za cjelokupan tijek informacija od njihovog prikupljanja do konačne isporuke. Na internetu se sve to odigrava 24 sata dnevno, uz gotovo nepostojeća pravila jer pravila koja vrijede u stvarnom životu u mentalnom sklopu ljudi se izgube kada se nađu u digitalnoj stvarnosti, tj. na internetu. Podaci i osobne informacije o svim dionicima odgojno-obrazovnog procesa prikupljaju se stalno, u svakom kutku interneta, trenutno i gotovo bezuvjetno. Sve prikupljeno pohranjuje se negdje na nepoznatom mjestu na koje nitko od dionika nema utjecaja pa se jednom pohranjeni podaci vrlo teško mogu izmijeniti ili izbrisati bez ikakvog traga njihovog postojanja. Prikupljeni i pohranjeni podaci se obrađuju po različitim kriterijima ključnih riječi, vremena i kretanja te komunikacije i odnosa s drugim osobama. Isporuka svih tih podataka i informacija je trenutna, stalna, bezuvjetna i bilo kome. (Slika 8) Slika 8: Prikupljanje, pohrana, obrada i isporuka informacija na internetu


- 34 -

Renato Barišić

Određena svjesnost o ovom otvorenom modelu kolanja informacija sigurno postoji, ali je vrlo teško poduzeti neke konkretne korake obzirom na opću prisutnost i opću dostupnost interneta cjelokupnom stanovništvu koje u općoj globalizaciji vidi puno više dobrobiti od loših ili čak opasnih strana. Istraživanje QUDAL – QUality meDAL, provedeno 2011. i 2012. godine od strane Centra za istraživanje tržišta GfK, pokazalo je da hrvatski građani smatraju internet najkvalitetnijim medijem u Republici Hrvatskoj. Građane se pitalo: "Zamislite da imate neograničenu sumu novaca i da vas prilikom korištenja medija zanima samo i jedino vrhunska kvaliteta. Nemojte navoditi ono što vam prvo padne na pamet, niti medij koji vi najčešće koristite, već isključivo medij za koji vi iz vašeg iskustva možete potvrditi da nudi najveću razinu kvalitete na hrvatskom tržištu." Internet je osvojio izuzetno visokih 43,4%, televizija 34,9%, radio 11%, tisak 9%, a 1,7% građana nije navelo niti jedan medij koji po njima nudi najveću razinu kvalitete. Izvorno istraživanje koje je tijekom školske godine 2012./2013., a koje se provodi i ove godine kako bi se moglo promatrati trendove, provedeno među 933 učenika trećih i četvrtih razreda iz 26 srednjih škola s područja 11 hrvatskih županija, jednim je pitanjem željelo provjeriti učenička razmišljanja o informacijama na internetu. Ponuđeni su bili sljedeći odgovori:

1 – Internet je neizostavan izvor informacija potrebnih tijekom školovanja. 2 – Informacije na Internetu su upitne točnosti i Internet ne smije biti jedini izvor

informacija. 3 – Vjerujem informacijama na Internetu i koristim ih tijekom školovanja bez

dodatnih provjera. 4 – Traženje informacija predugo traje jer je teško pronaći vjerodostojne informacije. 5 – Tijekom traženja informacija često mi društvene mreže i reklame odvuku

pozornost i vrijeme. Raspodjela danih odgovora u odnosu na odgovor 3 prikazana je na Grafikonu 1. Grafikon 1: Raspodjela danih odgovora

Odgovor broj 3 pokazuje potpuno povjerenje u informacije na internetu i samo njega je odabralo 5% učenika. Neki od drugih odgovora, ali istovremeno i odgovor broj 3 čime se


- 35 -

Renato Barišić

poništava eventualna skeptičnost bilo kojeg drugog odgovora, zaokružilo je čak 20% učenika, čime se dobilo da ukupno čak 25% učenika potpuno vjeruje informacijama s interneta.

5. ZAKLJUČAK Gotovo svakodnevno se uočava potpuna izloženost pojedinaca, organizacija i društva internetu kao jedinom suvremenom mediju koji zauzima, i time oduzima tradicionalnim medijima, sve više i više medijskog prostora. Dobrobiti interneta su neupitne: trenutna dostupnost potrebnih informacija, transparentnost djelovanja građanskog društva, mogućnost komunikacije bez vremenskih i teritorijalnih ograničenja, jednostavno korištenje komercijalnih usluga iz udobnosti vlastitog doma i slično. No, je li se u toj suvremenosti izgubio osjećaj za osobne podatke, za intiman nedodirljivi prostor druge osobe, za poštovanje i osjećaje druge osobe? Kako u tom okruženju djeluju dionici odgojno-obrazovnog sustava obzirom na temeljnu važnost odgoja i obrazovanja za svako društvo te na osjetljivost učenika koji su u ključnom razdoblju svog mentalnog i fizičkog razvoja često potpuno medijski izloženi i nezaštićeni? Ovo nisu pitanja samo ovoga trenutka već pitanja koja će se postavljati još dugo, a konkretni odgovori će uvijek kasniti za napretkom tehnologije koja je u zadnjih četvrt stoljeća pokazala svoju snagu i nezaustavljivost. Nužno je isticati postojanje suvremenih medijskih i komunikacijskih izazova te se istovremeno prilagođavati i pronalaziti alternativna i komplementarna rješenja čija primjena može dionicima odgojno-obrazovnog procesa omogućiti neometan rad, a time budućem društvu osigurati mlade i školovane stručnjake odrasle u vremenu interneta.

LITERATURA [1] T. Berners-Lee, Information Management: A Proposal, CERN, Geneva, 1989. [2] ISO 21500:2012, http://www.iso.org/iso/home/store/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=50003,

2014. [3] M. Kunczik, A. Zipfel, Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2006. [4] Ž. Panian, Izazovi elektroničkog poslovanja, Narodne novine, Zagreb, 2003. [5] PMI PMBOK Guide, http://www.pmi.org/PMBOK-Guide-and-Standards.aspx, 2014. [6] Project Management Institute, A guide to the project management body of knowledge (PMBOK guide), Fifth

edition, Project Management Institute Inc., Newtown Square, Pennsylvania, 2013. [7] R. Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela (četvrto izdanje), Ekonomski

fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000. [8] N. Zgrabljić Rotar, Medijska pismenost i civilno društvo, MediaCentar, Sarajevo, 2005.

THE IMPACT OF MODERN MEDIA ON STAKEHOLDERS OF THE EDUCATIONAL PROCESS

Summary The media has power, and in these times of information technology and the Internet any information is almost instantly available to anyone, anywhere. Modern information and communication technologies, and the modern culture of communicating in a networked environment, have enabled communication without geographical, temporal or cultural barriers or restrictions of any kind. Social networks, as a phenomenon of communication in the modern media, will show their strength and consequences in the near future. The original survey, conducted among 933 students of the third and fourth years of 26 high schools from 11 Croatian counties, indicates ready acceptance of unconfirmed information from the Internet. This paper presents the impact, and the response options to its effects, of the Internet, as the most significant of contemporary media, towards the most important


- 36 -

Renato Barišić

stakeholders in the educational process – the students, teachers, schools, politics and society. The aim of this paper is to point out the existence of modern media and communication challenges and to emphasize the need to adapt and to find alternative and complementary solutions whose application can offer the stakeholders of the educational process smooth operation in conditions of total media exposure. Keywords: Internet, media, stakeholders, education


- 37 -

utjecaj suvremenih medija na dionike odgojno-obrazovnog procesa

Documents