SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Marija Ravlić

Preddiplomski studij

BILINOGOJSTVO

UTJECAJ TEMPERATURE I pH VRIJEDNOSTI NA KLIJAVOST

SJEMENA I DUŽINU KLIJANACA KULTIVARA BIJELE DJETELINE

ZAVRŠNI RAD

Osijek, 2008.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Marija Ravlić

Preddiplomski studij

BILINOGOJSTVO

UTJECAJ TEMPERATURE I pH VRIJEDNOSTI NA KLIJAVOST

SJEMENA I DUŽINU KLIJANACA KULTIVARA BIJELE DJETELINE

ZAVRŠNI RAD

Povjerenstvo za ocjenu i obranu završnog rada:

Prof.dr.sc. Sonja Marić, predsjednik

Prof.dr.sc. Gordana Bukvić, član - voditelj

Doc.dr.sc. Vlatka Rozman član

Osijek, 2008.

KAZALO

Str.

1 Uvod................................................................................... 1

1.1. Klasifikacija i morfološka svojstva.................. 2

1.2. Agroekološki uvjeti uzgoja............................... 5

2. Pregled literature..............................................................

Cilj istaživanja..................................................................

6

3. 10

4. Materijal i metode rada................................................... 11

5. Rezultati s raspravom...................................................... 13

5.1. Energija klijanja sjemena................................. 13

5.2. Klijavost sjemena.............................................. 15

5.3. Dužina korijena klijanaca................................. 19

5.4. Dužina hipokotila klijanaca.............................. 21

5.5. Ukupna dužina klijanaca.................................. 23

6. Zaključci............................................................................

Literatura..........................................................................

25

7. 26

1

1. Uvod

Bijela djetelina (Trifolium repens L.) višegodišnja je biljka , koja se koristi kao krmna

kultura za košnju i ispašu. Rasprostranjena je po cijelome svijetu, pa je nalazimo u Europi,

sjevernoj i zapadnoj Aziji, sjevernoj Africi, Sjevernoj Americi, te Južnoj Americi. Kod nas se

najčešće uzgaja u zapadnim, humidnijim i planinskim područjima.

Za razliku od ostalih krmnih leguminoza koje se više uzgajaju u čistoj kulturi, bijela se

djetelina gotovo uvijek uzgaja u smjesi s travama. Zbog svoje hranjive vrijednosti u smjesama

služi za podizanje kvalitete stočne hrane. U zelenoj krmi sadrži do 4% sirovih bjelančevina, te

je bogatija vitaminima od lucerne i crvene djeteline. U 1 kg suhe tvari sadrži 319 mg

karotena, bogata je vitaminima B1 i B2, te magnezijem, kalcijem i fosforom. Ima sposobnost

simbiotske fiksacije dušika, pa može usvojiti količinu dušika u rasponu od 90-495 kg/ha

godišnje (Smith i Valenzuela, 2002.)

Osim u hranidbi domaćih životinja, bijela se djetelina, budući da dobro podnosi

gaženje, koristi i u prirodnim travnjacima, šumskim proplancima, parkovima. Značajna je u

zaštiti tla od erozije vodom i vjetrom.

Ljekovita je biljka, te se cvjetovi upotrebljavaju u čajevima protiv upale želuca, gihta,

mišićno-koštanog reumatizma i kašlja (Knežević, 2006.)

Također je i medonosna biljka, odnosno veliki je proizvođač nektara i jedna od

najboljih dugotrajnih ljetnih ispaša u kontinentalnom području.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (http://www.dzs.hr/) 2006. godine od

ukupne površine oranica i vrtova, zasijane površine krmnog bilja u našoj zemlji bile su

100 972 ha, a ukupan prinos sijena djetelinskih smjesa 121 411 tona.

Ukupno zasijana površina u Osječko-baranjskoj županiji prema podacima Državnog

zavoda za statistiku 2006. godine iznosila je 18 802 ha, a prinos sijena djeteline 31 074 tone.

2

1.1. Klasifikacija i morfološka svojstva

Carstvo - Plantae

Podcarstvo - Tracheobionta

Pododjeljak - Spermatophyta

Odjeljak - Magnoliophyta

Razred - Magnoliopsida –Dicotyledoneae

Podrazred - Rosidae

Red - Fabales

Porodica - Fabaceae

Rod – Trifolium L.

Vrsta – Trifolium repens L.

Na oranicama i travnjacima zastupljene su tri osnovne forme bijele djeteline: divlja,

intermedijarna i krupnolisna. Divlja sitnolisna bijela djetelina (Trifolium repens L. f.

silvestre) ima nižu stabljiku i sitnije lišće, te niže prinose, ali odlično podnosi ispašu.

Intermedijarna bijela djetelina (Trifolium repens L. f. hollandicum) ima šire listove i veći rast

u odnosu na divlju formu, te najveći broj dosadašnjih sorata pripada upravo ovoj formi.

Krupnolisna ili Ladino djetelina (Trifolium repens L. f. giganteum) je visoka, ima široke

listove i brz porast, te visoke prinose uz navodnjavanje, ali nedostatak vlage i ispašu teško

podnosi.

Korijen bijele djeteline (Slika 2.) je vretenast, dužine oko 50 cm, dok pojedine žile

mogu prodrijeti do 1,5 m u dubinu. Vrlo dobro je razgranat, pa je bočno korijenje brojno i na

njemu se razvijaju kvržice veličine do 1mm s bakterijama Rhizobium trifolii. Najveća se masa

korijena nalazi u površinskom sloju tla.

Stabljika je položena, puzava, gola i duga oko 30 cm, sa sposobnosti ukorjenjivanja na

koljencima. Bočne stabljike (stoloni) se razvijaju iz osnove glavnih.

3

Slika 1. Bijela djetelina Slika 2. Korijen bijele djeteline

(http://commons.wikimedia.org/) (http://www.sustainablesoilcip.org.uk/)

Listovi (Slika 3.) su troperi, na peteljkama dugim do 20 cm. Liske od kojih su

sastavljeni su klinaste, eliptične ili naopako jajaste, duge 1-2 cm s nazubljenim ili ravnim

rubovima. Imaju bijelu trokutastu pjegu na licu. Palistići su jajoliki, kožasti, naglo suženi,

uglavnom bijeli s crvenoljubičastim žilama.

Cvjetovi (Slika 4.) su bijeli, žućkastobijeli ili katkad ružičasti, skupljeni u glavičaste

cvati (Slika 5.), koje čini od 10 do 80 cvjetova. Čaška je zvonolika sa šiljastim lancetastim

zupcima. Zastavica je eliptičnog oblika, šiljasta, a krilca su kraća.

4

Slika 3. List bijele djeteline Slika 4. Cvijet bijele djeteline

(http://commons.wikimedia.org/) (http://www.olympusmicro.com/)

Plod je linearna mahuna, spljoštena, s 2-4 sitne sjemenke. Sjeme je sitno, srcolikog

oblika, svjetložute boje, a starenjem dobiva tamniju boju, pa sjeme od 3 godine ima

tamnocrnu boju. Dugo je 1-1,5 mm, široko oko 1 mm. Površina mu je glatka i sjajna. Masa

1000 sjemenki je između 0,5 i 0,7 g.

Slika 5. Cvat bijele djeteline

(http://commons.wikimedia.org/)

5

1.2. Agroekološki uvjeti uzgoja

Bijela djetelina je široko rasprostranjena vrsta, ali najbolje rezultate daje u umjerenom

klimatskom području i u vlažnim uvjetima. Zahtjeva dugi dan da bi mogla cvjetati.

S obzirom na zahtjeve prema toplini, najbolje uspjeva u uvjetima prohladne klime.

Sjeme klija već na 3ºC. Dobro podnosi zimu (- 30ºC) i jače mrazeve, pa joj pored nizinskih

odgovaraju i brdska i planinska područja.

Ima izražene zahtjeve prema vlazi, pa duge i jake suše podnosi slabije od ostalih

leguminoza. Zbog plitkog korijenja slabo podnosi suha tla. Više joj odgovaraju vlažna, teška,

glinovita i ilovasta, plodna tla. Čak i na tlima s visokom podzemnom vodom daje dobre

rezultate. Dobro podnosi kisela tla, ali bolje rezultate daje na vapnenim tlima. Kao donja

granica pH vrijednosti tla za uzgoj bijele djeteline navodi se pH= 4,2 - 4,5 (Hopkins i sur.,

1990.). Na jako kiselim tlima dolazi do znatnoga pada prinosa bijele djeteline.

6

2. Pregled literature

Bijela djetelina kao najčešće komponenta višegodišnjih djetelinsko travnih smjesa

postiže godišnju produkciju zelene mase oko 16 t/ha (Tekeli i Ates, 2005.), a suhe tvari 5-10

t/ha (Hopkins i sur., 1990.).

Prinos i kakvoća bijele djeteline ovise o agroekološkim uvjetima uzgoja i genotipu.

Ona najbolje uspijeva u hladnijim i vlažnijim područjima, na glinovitim i ilovastim tlima pH

vrijednosti od 5,5 do 7, no može biti tolerantna na zasjenjivanje, visoke temperature, poplave i

sušu (Ayres i sur., 2002.; Ayres i sur., 2007.).

Kiselost tla je jedan od ograničavajućih činitelja njezina prinosa (Monaghan i sur.,

1998.; Ates i Tekeli, 2005.). Unatoč dobroj tolerantnosti na stres uslijed kiselosti tla, bijela

djetelina ne može uspijevati na suviše kiselim tlima (Voigt i Staley, 2004.).

Hopkins i sur. (1990.) kao donju granicu pH vrijednosti tla za uzgoj bijele djeteline

navode 4,2 - 4,5. Pri uzgoju na kiselim tlima javljaju se specifični problemi: toksičnost

aluminija (Zhang i sur., 2007.) i mangana, deficit molibdena (McBride i Cherney, 2004.),

nedostatak kalcija (Graham, 1992.) i magnezija, kao i smanjena pristupačnost fosfora (Bouton

i Sumner, 1983.). Dodatno, kod leguminoza je smanjena nodulacija odnosno simbiotska

fiksacija dušika (Sparrow i sur, 1993.; Brauer i sur., 2002.).

Simbiotskom fiksacijom, ovisno o agroekološkim uvjetima i genotipu, bijela djetelina

usvoji prema Smith i Valenzuela (2002.) 90-495 kg/ha dušika godišnje, a prema Andre

(2004.) 112-136 kg/ha. Smanjenje prinosa kao posljedica smanjene fiksacije ovisi i o genotipu

(Ledgard i sur., 1996.).

Pored okolišnih uvijeta uzgoja produkcija biomase biljaka zavisna je i od kakvoće

sjemena koje se koristi u sjetvi (Van Assche i Leuven, 1988.).

7

Kakvoća sjemena je kompleksno svojstvo koje ovisi o velikom broju čimbenika.

Prema Marcos-Filho i McDonald (1998.) kakvoću sjemena čine njegova genetska, fizikalna,

fiziološka i zdravstvena svojstva na koju utječu kako agroekološki uvjeti tijekom vegetacije

(McDonald, 1998.), tako i proces njegove dorade (Schaffer i Vanderlip, 1999.), te uvjeti

skladištenja (Vieira i sur., 2001.)

Fowler i sur. (2006.) su u ispitivanju na području tri različite lokacije zapadne

Australije dobili značajne razlike u klijavosti sjemena tri kultivara poljskog gaška u zavisnosti

od lokacije odnosno agroekoloških uvijeta na kojoj je sjeme proizvedeno.

Ellis i Hong (2006.) ispitivali su vigor sjemena crvene djeteline nakon 14,5 godina

skladištenja na različitim temperaturama (-20, 30, 40, 50 i 65 °C) i pri različitom sadržaju

vlage (2-15 %). Sjeme crvene djeteline sačuvalo je životnu sposobnost i nakon 14,5 godina

skladišteno na temperaturi -20 °C pri sadržaju vlage od 2,2-14,9 %. Negativna povezanost

životne sposobnosti sjemena i sadržaja vlage dobivene su na temperaturama od 30-65 °C.

Kakvoća sjemena, između ostalog, određena je njegovom klijavošću. Utvrđivanje

klijavosti sjemena standardnom metodom naklijavanja (ISTA) provodi se u idealnim

uvjetima, pa rezultati ovog testa vrijede samo za optimalne uvjete u polju (TeKrony, 1995,

Siddique i Wright, 2004), a standardna klijavost često premašuje poljsko nicanje (Hamman i

sur., 2002.) naročito kada su u pitanju niske pH vrijednosti tla. Međutim, u istraživanjima

Kendall i sur. (1994.), Voigt i sur., (1997.) kod različitih leguminoza utvrđena je povezanost

laboratorijskih i poljskih mjerenja klijavosti kod različitih temperature, dostupnosti vode ili

kiselosti tla.

Klijavost sjemena također ovisi o velikom broju čimbenika kao što su temperatura

prilikom klijanja, temperatura i vlaga zraka tijekom skladištenja sjemena, vlaga zrna, dužina

skladištenja odnosno starost sjemena, krupnoća sjemena.

Brar i sur. (1991.) su ispitivali klijavost sjemena crvene djeteline na 10, 15, 20, 25 i 30

°C, 10 dana nakon sjetve. Utvrdili su da temperatura nema značajan utjecaj na klijavost

sjemena crvene djeteline sorte "Arlington".

8

Nemeskeri (2004.) je ispitivao utjecaj dnevnog i noćnog režima temperature (20/10;

25/25 i 30/30 °C) kao i vlage tla (bez navodnjavanja i s navodnjavanjem) na rast klijanaca

genotipova soje i graška. Visoke temperature su značajno povećale broj abnormalnih

klijanaca kod obje vrste u uvjetima bez navodnjavanja. Pri temperaturnom režimu 25/25 bila

je smanjena dužina korijena klijanaca kod krupnog sjemena graška, ali ne i kod soje. Autor

navodi da bi udio abnormalnih klijanaca kao i dužina korijena mogli poslužiti u ocjeni

tolerantnosti genotipova soje i graška pri uzgoju u uvijetima viskokih temperatura već u

stadiju klijanaca.

Sjetvom graška u dva različita termina (15. ožujka i 12. travnja) Siddique i Wright

(2004) dobili su značajno manji prinos pri kasnijoj sjetvi. Istraživači zaključuju da se

odgađanje sjetve negativno odrazilo na prinos zbog smanjenja vigora sjemena odnosno

klijavosti.

Sinck i sur. (2004.) ispitivali su, između ostalog, utjecaj temperature (2, 5, 10 i 20 °C)

i krupnoće sjemena različitih genotipova graška na klijanje i energiju klijanja, te su dobili

značajnu pozitivnu korelaciju krupnoće sjemena s rastom biljaka graška na svim

temperaturama.

Slepetys (1996.) je u uvjetima Litve kod kultivara bijele djeteline Bitunai ispitivao

utjecaj različitog vremena žetve (od 22.07.- 15.08.) i starosti sjemena (od 1986.-1995.godine)

na klijavost. Dobio je značajne razlike u klijavosti sjemena u zavisnosti od vremena žetve

(83,5-89,5%). Značajan pad klijavosti sjemena dobio je nakon 4 godine skladištenja (62,7-

72,5%), dok se nakon 9 godina skladištenja klijavost kretala od 43,5-54,8%.

Rapčan i sur. (2006.a) su dobili veće vrijednosti za poljsko nicanje, količinu nadzemne

vegetativne mase, suhe tvari i zrna te viši prinos bjelančevina sjetvom sjemena graška sorte

Zekon selekcioniranog za zrno staro 9 mjeseci u odnosu na sjeme staro 21 mjesec. Suprotno,

kod graška sorte Zekon selekcioniranog za proizvodnju voluminozne krme Rapčan i sur.

(2006.b) sjetvom sjemena starog 21 mjesec dobili su veći prinos zelene mase, suhe tvari i

masu 1000 zrna nego sjetvom sjemena starog 9 mjeseci.

9

U istraživanjima Grljušić i sur. (2007.) ispitivan je utjecaj pH vrijednosti vodene

otopine (5, 6, 7 i 8) na svojstva sjemena i klijanaca sorata soje. Dobiven je značajan utjecaj

pH vrijednosti na klijavost, dužinu korijena i hipokotila te masu klijanaca. Klijavost sorata

soje bila je najveća na pH 5, a korijena i hipokotila na pH 5 i 6.

Bukvić i sur. (2007.) u ispitivanju utjecaja pH vrijednosit vodene otopine (pH 5, 6, 7 i

8) na rast klijanaca kultivara soje i graška, dobili su veću dužinu klijanaca za soju na pH 5 i 6,

a graška na pH 6 i 7.

Grljušić i sur. (2008.) dobili su značajan utjecaj ispitivane temperature (10 i 20°C) i

pH vrijednosti (5, 6, i 7) na energiju klijanja, klijavost te dužinu korijena i hipokotila klijanaca

sorata bijele djeteline. Sva ispitivana svojstva sjemena i klijanaca bila su veća na temperaturi

20°C i pH 5.

10

3. Cilj istraživanja

Bijela djetelina se u agroekološkim uvjetima RH može sijati u kasno ljetnom

(jesenskom) i proljetnom terminu. Stoga se vegetacija, a naročito klijanje sjemena odvija u

vrlo različitim uvjetima vlage i temperature tla. Polazeći od činjenice da se kultivari bijele

djeteline razlikuju u tolerantnosti na nisku pH vrijednost, cilj ovog istraživanja je bio utvrditi

utjecaj različitih temperatura (10 i 20°C) kao i pH vrijednosti vodene otopine (4, 5, 6 i 7) na

energiju klijanja, klijavost i rast klijanaca tri kultivara bijele djeteline radi eventualne

mogućnosti procjene tolerantnosti na temperature i pH vrijednosti u najranijem stadiju rasta i

razvoja.

11

4. Materijal i metode rada

Istraživanje je provedeno 2006. godine u klima komori na dvije temperature 10 i 20°C,

četiri razine pH vrijednosti vodene otopine (4, 5, 6 i 7) sa sjemenom tri kultivara bijele

djeteline iz proizvodne 2004. godine, ali različitog podrijetla: Regal, Jura i Rivendel. U tablici

1. prikazana su neka svojstva sjemena i podrijetlo kultivara.

Tablica 1. Podrijetlo, masa 1000 sjemenki (g) i klijavost sjemena ispitivanih kultivara s

deklaracije (%)

Kultivar Podrijetlo Masa 1000 sjemenki

(g)

Klijavost s

deklaracije (%)

Regal SAD 0,7 79

Jura Njemačka 0,6 85

Rivendel Danska 0,6 89

Naklijavanje sjemena je provedeno metodom rolanog filter papira uz prethodno

hlađenje kako je propisano pravilima ISTA. Prije sjetve sjemena obavljeno je kvašenje filter

papira vodenom otopinom različite pH vrijednosti. Podešavanje pH vrijednosti vodovodne

vode obavljeno je dodatkom 1M HCl. Po 100 sjemenki svakog kultivara zasijano je na filter

papir u četiri ponavljanja za svaki tretman (Slika 6.). Rolani filter papir s zasijanim

sjemenkama stavljen je u PVC vrećice, a zatim u klima komoru. Prethodno hlađenje

obavljeno je tijekom 10 dana na temperaturi 7°C, nakon čega je temperatura povećana na 10

odnosno 20°C. Energija klijanja očitana je 14. dana pokusa, a klijavost na kraju naklijavanja

odnosno 20. dana pokusa. Nakon očitavanja klijavosti s klijanaca su odstranjeni kotiledoni, a

zatim izmjerena dužina korijena i hipokotila.

12

Slika 6. Klijanci ispitivanih kultivara bijele djeteline na pH 5 i temperaturi 20°C

(originalne fotografije)

13

5. Rezultati istraživanja s raspravom

5.1. Energija klijanja sjemena

U zavisnosti od temperature, pH vodene otopine i kultivara, vrijednosti energije

klijanja kretale su se od 43,8 do 90,1%.

Energija klijanja sjemena kultivara bijele djeteline (Tablica 2.) bila je pod značajnim

utjecajem svih ispitivanih tretmana kao i njihovih interakcija (p=0,01).

Tablica 2. Utjecaj temperature i pH vrijednosti vodene otopine na energiju klijanja sjemena

kultivara bijele djeteline (%)

pH 10°C 20°C

Prosjek

Regal Jura Rivendel Prosjek Regal Jura Rivendel Prosjek

4 49,5 80,8 72,3 67,5 67,3 76,5 76,0 73,3 70,4

5 54,3 80,3 77,0 70,5 64,0 90,1 83,3 79,1 74,8

6 43,8 73,8 66,0 61,17 68,8 74,5 81,8 75,0 68,1

7 59,3 76,5 75,0 70,25 52,3 80,5 86,4 73,0 71,6

Prosjek 51,7 77,8 72,6 67,4 63,1 80,4 81,8 75,1 71,2

LSD Temperatura pH Kultivar Temperatura

x pH

Temperatura

x kultivar

pH x

kultivar

Temperatura x

pH x kultivar

0,05 0,945 1,356 1,248 2,025 1,909 2,937 5,001

0,01 1,233 1,838 1,643 2,839 2,631 4,244 8,294

U prosjeku za pH i kultivare, vrijednost energije klijanja bila je veća na višoj

temperaturi. Najveća prosječna vrijednost za pH bila je na pH 5, a najmanja na pH 6. Najveću

prosječnu energiju klijanja imao je kultivar Jura, najmanju Regal, a razlika između Jure i

Rivendela nije bila značajna.

Najveće razlike u energiji klijanja između ispitivanih temperatura dobivene su na pH 6

(13,8%), a najmanje na pH 7 (2,7%). Na višoj ispitivanoj temperaturi najveća prosječna

energija klijanja bila je na pH 5, a razlike između ostalih pH vrijednosti u energiji klijanja

nisu bile značajne. Na nižoj ispitivanoj temperaturi veće prosječne vrijednosti dobivene su na

pH 5 i 7, a značajno manje (p=0,01) na pH 4 i 6.

14

Povećanje temperature kod svih kultivara rezultiralo je povećanjem energije klijanja u

najvećoj mjeri kod Regala (11,4%), manje kod Rivendela (9,2%), a najmanje kod Jure

(2,6%). Na obje temperature kultivar Regal je imao najmanju vrijednost energije klijanja.

Na višoj temperaturi razlika između Jure i Rivendela nije bila značajna, ali je na nižoj

prosječna vrijednost za Juru bila značajno veća (p=0,01).

U prosjeku za temperature, kultivar Regal je na svim razinama pH vrijednosti imao

najmanju energiju klijanja (Grafikon 1.). Istovremeno kultivar Jura je imao najveću energiju

klijanja na pH 4, 5, i 6, ali je razlika prema Rivendelu bila značajna samo na pH 4 i 5.

50

55

60

65

70

75

80

85

90

pH 4 pH 5 pH 6 pH 7

%

Regal Jura Rivendel

Grafikon 1. Prosječne vrijednosti energije klijanja sjemena bijele djeteline (%) u zavisnosti o

pH vrijednosti i kultivara

15

5.2. Klijavost sjemena

Klijavost sjemena bijele djeteline (Tablica 3.) značajno je ovisila o temperaturi, pH

vodene otopine, kultivaru, interakciji temperatura x pH, temperatura x kultivar, temperatura x

pH x kultivar (p=0,01), kao i pH x kultivar (p=0,05).

Tablica 3. Utjecaj temperature i pH vrijednosti vodene otopine na klijavost sjemena kultivara

bijele djeteline (%)

pH 10°C 20°C

Prosjek

Regal Jura Rivendel Prosjek Regal Jura Rivendel Prosjek

4 42,5 73,8 71,5 62,6 69,3 75,3 76,0 73,5 68,0

5 57,8 83,3 78,0 73,0 62,9 88,4 85,9 79,1 76,0

6 48,3 72,5 67,5 62,8 72,8 75,8 81,5 76,7 69,7

7 58,0 77,8 75,5 70,4 63,0 76,3 77,8 72,3 71,4

Prosjek 51,6 76,8 73,1 67,2 67,0 78,9 80,3 75,4 71,3

LSD Temperatura pH Kultivar Temperatura

x pH

Temperatura

x kultivar

pH x

kultivar

Temperatura x

pH x kultivar

0,05 2,15348 3,100024 2,17664 4,62869 3,32952 5,12176 8,71956

0,01 2,83469 4,20125 2,86517 6,48952 4,58751 ns 14,46141

Prosječna vrijednost klijavosti bila je za 8,2% veća na višoj ispitivanoj temperaturi.

Najveća prosječna klijavost bila je na pH 5, a najmanja na pH 4. U prosjeku za temperature i

pH, najmanju klijavost imao je kultivar Regal (59,3%), a razlika između Jure (77,9%) i

Rivendela (76,7%) nije bila značajna.

Na višoj temperaturi klijavost je bila veća na svim razinama pH u odnosu na nižu

temperaturu. Najveća razlika između temperatura dobivena je na pH 6 (13,9%), a najmanja na

pH 7 (1,9%). Na nižoj ispitivanoj temperaturi prosječna klijavost je bila veća na pH 5 i 7, a

manja na pH 4 i 6. Na višoj temperaturi najveća klijavost je bila na pH 5, a najmanja na pH 4

i 7.

Na temperaturi 20°C prosječna vrijednost klijanja svih kultivara bila je veća nego na

10°C. Kultivar Regal je na obje temperature imao najmanju klijavost. Na nižoj temperaturi

kultivar Jura je imao najveću klijavost, a na višoj nije bilo razlike između Jure i Rivendela.

16

Razlika u klijavosti između temperatura bila je najveće kod kultivara Regal (15,4%), a

najmanja kod kultivara Jure (2,1%).

Na svim pH vrijednostima vodene otopine je prosječna vrijednost klijanja kultivara

Regal bila najmanja (Grafikon 2.), dok između Jure i Rivendela nije bilo statistički značajnih

razlika. Oba prethodno navedena kultivara imala su najveću klijavost na pH 5. Regal je

najmanju klijavost imao na pH 4, a vrijednosti između ostalih pH vrijednosti nisu se

razlikovale.

40

45

50

55

60

65

70

75

80

85

90

pH 4 pH 5 pH 6 pH 7

%

Regal Jura Rivendel

Grafikon 2. Prosječne vrijednosti klijavosti sjemena bijele djeteline (%) u zavisnosti o pH

vrijednosti i kultivara

Vrijednosti za klijavost sjemena kretale su se u rasponu od 42,5 do 88,4% pri čemu je

donja vrijednost znatno niža u odnosu na rezultate drugih istraživača. Slepetys (1996.) je

dobio vrijednosti klijavosti sjemena u zavisnosti od godine proizvodnje u rasponu od 70 do

87%. Nykänen-Kurki (1996.) je kod 6 sorata bijele djeteline utvrdio klijavost sjemena iz prve

godine uzgoja od 69 do 76%. Kod svih kultivara utvrđena prosječna klijavost sjemena bila je

znatno manja nego navedena na deklaraciji. Izuzetno niska prosječna klijavost kultivara Regal

(59,3%) jednim dijelom je i posljedica njegove niže klijavosti navedene na deklaraciji (79%).

Kod kultivara Jure je utvrđena klijavost bila za 7,1% manja nego na deklaraciji, a kod

Rivendela za 12,3%.

Između energije klijanja i klijavosti sjemena dobivena je značajna korelacijska

povezanost (r=0,82**). Iako je prosječna vrijednost energije klijanja i klijavosti bila gotovo

ista (71,2 odnosno 71,3%), kod pojedinih tretmana došlo je do propadanja klijanaca, odnosno

vrijednosti energije klijanja bile su veće u odnosu na klijavost. Propadanje klijanaca u

17

najvećoj mjeri dogodilo se na nižoj temperaturi (Grafikon 3.), na najnižoj pH vrijednosti

najviše kod kultivara Regal i Jura (7%), a nešto manje (1,3%) kod Regala na pH 7 odnosno

Jure na pH 6. Na višoj temperaturi je općenito propadanje klijanaca bilo manje izraženo

(Grafikon 4.), u najvećoj mjeri dobiveno na pH 7 i to kod kultivara Rivendel (8,6%) i Jure

(4,2%).

Regal Jura Rivendel

30

40

50

60

70

80

90

4 5 6 7 4 5 6 7 4 5 6 7

pH

%

Energija klijanja Klijavost

Grafikon 3. Energija klijanja i klijavost (%) kultivara bijele djeteline na različitim pH

vrijednostima i temperaturi 10°C

Može se pretpostaviti da je propadanje klijanaca u uvjetima niske pH vrijednosti

posljedica intenzivnije aktivnosti enzima koji razgrađuju endosperm što je rezultiralo većim

brojem proklijalih sjemenki u vrijeme očitavanja energije klijavosti. Propadanje određenog

broja klijanaca mogla bi biti posljedica prerano „potrošenih“ rezervnih tvari endosperma pa u

nedostatku svjetla vjerojatno sitnije sjeme nije moglo preći s autotrofne na heterotrofnu

ishranu.

Stoga se može zaključiti da je reakcija kultivara bijele djeteline s obzirom na klijanje i

energiju klijanja različita i zavisna o temperaturi i pH vrijednosti.

18

Regal Jura Rivendel

40

50

60

70

80

90

100

4 5 6 7 4 5 6 7 4 5 6 7

pH

%

Energija klijanja Klijavost

Grafikon 4. Energija klijanja i klijavost (%) kultivara bijele djeteline na različitim pH

vrijednostima i temperaturi 20°C

19

5.3. Dužina korijena klijanaca

Statističkom obradom podataka dobiven je značajan utjecaj (p=0,01) svih ispitivanih

tretmana kao i njihove interakcije na dužinu korijena klijanaca (Tablica 4.). Vrijednosti

dužine korijena klijanaca kretale su se od 0,45 do 1,36 cm.

Tablica 4. Utjecaj temperature i pH vrijednosti vodene otopine na dužinu korijena klijanaca

kultivara bijele djeteline (cm)

pH 10°C 20°C

Prosjek

Regal Jura Rivendel Prosjek Regal Jura Rivendel Prosjek

4 0,50 0,78 0,66 0,65 1,22 1,36 1,34 1,30 0,98

5 0,77 1,20 1,00 0,99 1,00 1,14 0,84 0,99 0,99

6 0,45 0,60 0,58 0,54 0,77 1,02 0,71 0,83 0,69

7 0,80 0,74 0,71 0,75 0,68 0,75 0,68 0,71 0,73

Prosjek 0,63 0,83 0,74 0,73 0,92 1,07 0,89 0,96 0,85

LSD Temperatura pH Kultivar Temperatura

x pH

Temperatura

x kultivar

pH x

kultivar

Temperatura x

pH x kultivar

0,05 0,041 0,037 0,040 0,055 0,061 0,04 0,161

0,01 0,054 0,049 0,053 0,077 0,085 0,137 0,267

Prosječna vrijednost dužine korijena bila je veća na višoj ispitivanoj temperaturi. U

prosjeku za temperature i kultivare, korijen je bio najduži na pH 4 i 5, značajno kraći na pH 7,

te najkraći na pH 6. Kultivar Jura imao je najveću prosječnu vrijednost dužine korijena,

značajno manju Rivendel, a najmanju Regal.

Prosječna dužina korijena značajno se razlikovala ovisno o utjecaju temperature i pH

vrijednosti. Na nižoj temperaturi korijen je bio najduži na pH 5, a najkraći na pH 6. Međutim,

na višoj temperaturi najveća vrijednost dobivena je na pH 4, povećanjem pH vrijednosti

dužina korijena kod svih kultivara je opadala te je najmanja bila na pH 7. Razlika u dužini

korijena između ispitivanih temperatura bila je najveća na pH 4 (0,65 cm). Na pH 5 i 7

prosječna vrijednost za kultivare se nije promijenila pod utjecajem ispitivanih temperatura.

20

U prosjeku za pH vrijednosti, dobivene su značajne razlike u dužini korijena klijanaca

između kultivara u zavisnosti od temperature. Svi kultivari razvili su duži korijen na višoj

temperaturi pri čemu je Jura imao najveće vrijednosti na obje razine temperature. Na nižoj

temperaturi najmanju vrijednost imao je kultivar Regal, a na višoj Rivendel.

U prosjeku za temperature, svi kultivari su razvili duži korijen na nižim pH vrijednostima:

Jura i Regal na pH 5, a Rivendel na pH 4 (Grafikon 5.). Na svim pH vrijednostima kultivar

Jura je imao najduži korijen, Regal najkraći na pH 4, 5 i 6, a Rivendel na pH 7.

Grafikon 5. Prosječne vrijednosti dužine korijena klijanaca bijele djeteline (cm) u zavisnosti o

pH vrijednosti i kultivara

Dužina korijena klijanaca bila je u značajnoj korelacijskoj vezi s energijom klijanja

(r=0,514*) i klijavosti sjemena (0,563**).

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1

1,1

1,2

pH 4 pH 5 pH 6 pH 7

cm

Regal Jura Rivendel

21

5.4. Dužina hipokotila klijanaca

Dužina hipokotila klijanaca bila je pod značajnim utjecajem (p=0,01) temperature, pH

vrijednosti, kultivara, interakcije temperatura x pH, temperatura x kultivar, temperatura x pH

x kultivar, kao i (p=0,05) pH x kultivar (Tablica 5.).

Tablica 5. Utjecaj temperature i pH vrijednosti vodene otopine na dužinu hipokotila klijanaca

kultivara bijele djeteline (cm)

pH 10° 20°

Prosjek

Regal Jura Rivendel Prosjek Regal Jura Rivendel Prosjek

4 2,097 2,557 2,720 2,458 3,407 3,525 3,835 3,589 3,024

5 2,885 3,262 3,310 3,153 3,582 3,622 4,000 3,735 3,444

6 1,982 2,545 2,668 2,398 3,077 2,882 3,627 3,196 2,797

7 2,947 2,915 3,418 3,093 2,987 3,317 3,325 3,210 3,152

Prosjek 2,478 2,820 3,029 2,776 3,264 3,337 3,697 3,432 3,104

LSD Temperatura pH Kultivar Temperatura

x pH

Temperatura

x kultivar

pH x

kultivar

Temperatura x

pH x kultivar

0,05 0,04868 0,06997 0,04903 0,10446 0,07499 0,11536 0,19640

0,01 0,06408 0,09481 0,06454 0,14646 0,10333 ns 0,32573

Kao i korijen, klijanci su, u prosjeku, imali duži hipokotil na višoj ispitivanoj

temperaturi. Prosječna dužina hipokotila bila je najveća na pH 5, a najmanja kao i kod

korijena na pH 6. U prosjeku za temperature i pH vrijednosti vodene otopine, najduži

hipokotil imao je kultivar Rivendel, a najkraći, kao i kod korijena, kultivar Regal.

Najveća razlika u prosječnoj dužini hipokotila između ispitivanih temperatura

dobivena je na pH 4 (1,13 cm), a najmanja na pH 7 (0,12 cm). Na nižoj ispitivanoj

temperaturi prosječna vrijednost dužine hipokotila bila je veća na pH 5 i 7, a manja na pH 4 i

6. Na višoj temperaturi hipokotil je bio najduži na pH 5, a najkraći na pH 6.

U prosjeku za pH vrijednosti, na obje temperature kultivar Rivendel je imao najduži

hipokotil, a najkraći kultivar Regal, ali na višoj temperaturi razlike između kultivara Regal i

Jura nisu bile značajne.

22

Na svim ispitivanim pH vrijednostima, u prosjeku za temperature, kultivar Rivendel je

razvio najduži, a kultivar Regal najkraći hipokotil (Grafikon 6.).

2

2,2

2,4

2,6

2,8

3

3,2

3,4

3,6

3,8

pH 4 pH 5 pH 6 pH 7

cm

Regal Jura Rivendel

Grafikon 6. Prosječne vrijednosti dužine hipokotila klijanaca bijele djeteline (cm) u zavisnosti

o pH vrijednosti i kultivara

Niske vrijednosti energije klijanja i klijavosti sjemena kultivara Regal kao pokazatelji

kakvoće sjemena odrazile su se i na ispitivana svojstva klijanaca. Istraživanja Grljušić i sur.

(2008.) na tlima različite pH vrijednosti i sadržaja pristupačnih hraniva pokazala su značajno

manje vrijednosti za većinu morfoloških svojstava kod kultivara Regal u odnosu na Juru i

Rivendel.

Dužina hipokotila klijanaca bila je u značajnoj korelacijskoj vezi s energijom klijanja

(r=0,669**), klijavosti (r=0,737**) i dužinom korijena (r=0,747**).

23

5.5. Ukupna dužina klijanaca

Ukupna dužina klijanaca kretala se od 2,43 do 4,88 cm (Tablica 6.). Dužina klijanaca

bila je pod značajnim utjecajem temperature, pH vrijednosti, kultivara, interakcije temperatura

x pH (p=0,01), te interakcije temperatura x kultivar i temperatura x pH x kultivar (p=0,05).

Tablica 6. Utjecaj temperature i pH vrijednosti vodene otopine na ukupnu dužinu klijanaca

kultivara bijele djeteline (cm)

pH 10° 20°

Prosjek

Regal Jura Rivendel Prosjek Regal Jura Rivendel Prosjek

4 2,60 3,33 3,380 3,104 4,627 4,883 5,170 4,893 3,999

5 3,66 4,46 4,313 4,143 4,537 4,757 4,835 4,710 4,427

6 2,43 3,14 3,250 2,942 3,845 3,903 4,332 4,027 3,484

7 3,75 3,56 4,122 3,841 3,667 4,070 4,007 3,915 3,878

Prosjek 3,11 3,65 3,766 3,508 4,169 4,403 4,586 4,386 3,947

LSD Temperatura pH Kultivar Temperatura

x pH

Temperatura

x kultivar

pH x

kultivar

Temperatura x

pH x kultivar

0,05 0,05853 0,13311 0,11383 0,19874 0,17411 ns 0,45598

0,01 0,07705 0,18039 0,14983 0,27864 ns ns ns

Veća ukupna dužina klijanaca dobivena je na višoj ispitivanoj temperaturi u odnosu na

nižu.

Najveća prosječna dužina klijanaca dobivena je na pH 5, najmanja na pH 6, a razlika

između pH 4 i 7 nije bila značajna. Kultivar Rivendel imao je najveću, a Regal najmanju

prosječnu dužinu klijanaca.

Na nižoj temperaturi najveća prosječna vrijednost za dužinu klijanaca dobivena je na

pH 5, a najmanja na pH 4 i 6. Na višoj temperaturi ukupna dužina klijanaca bila je veća na pH

4 i 5, manja na pH 6 i 7. Klijanci su bili duži na višoj temperaturi i to na svim razinama pH

vrijednosti vodene otopine. Najveća razlika između temperatura u dužini klijanaca dobivene

je na pH 4, a najmanja na pH 7.

24

Na obje temperature kultivar Regal imao je najkraću prosječnu vrijednost za dužinu

klijanaca. Na višoj temperaturi razlika između Jure i Rivendela nije bila značajna, ali je na

višoj temperaturi vrijednost Rivendela bila veća. Razlika u dužini klijanaca između ispitivanih

temperatura bila je najveća kod kultivara Regal, a najmanja kod Jure.

Ukupna dužina klijanaca bila je u značajnoj korelacijskoj povezanosti s energijom

klijanja (r=0,661**), klijavosti sjemena (r=0,727**), dužinom korijena (r=0,874**) kao i

dužinom hipokotila (r=0,973**).

25

6. Zaključci

sva ispitivana svojstva sjemena i klijanaca bijele djeteline imala su značajno veće

vrijednosti na temperaturi 20°C u odnosu na 10°C,

pH vrijednost vodene otopine također je značajno utjecala na ispitivana svojstva

sjemena i klijanaca: najveće vrijednosti za energiju klijanja, klijavost, dužinu

hipokotila i ukupnu dužinu klijanaca dobivene su na pH 5, a za dužinu korijena na

pH 4 i 5,

kultivari bijele djeteline također su se značajno razlikovali prema ispitivanim

svojstvima sjemena i klijanaca: najniže vrijednosti imao je kultivar Regal, u

energiji klijanja i klijavosti Jura i Rivendel nisu se razlikovali, Jura je imao najduži

korijen, a Rivendel hipokotil i ukupnu dužinu klijanaca,

značajne interakcije između ispitivanih tretmana (p≥0,05) dobivene su za sva

ispitivana svojstva osim što je kod ukupne dužine klijanaca izostala interakcija pH

vrijednosti i sorte,

između svih ispitivanih svojstava dobivena je značajna korelacijska povezanost.

Neosporna je činjenica da su prinos i kakvoća bijele djeteline manji na nižim pH

vrijednostima tla kao posljedica smanjene pristupačnosti i toksičnosti biogenih elemenata.

Međutim, dobiveni rezultati ukazuju da su u uvjetima nižih pH vrijednosti (4 i 5) energija

klijanja, klijavost i dužina klijanaca kultivara bijele djeteline veći što upućuje na zaključak da

niska pH vrijednost sama po sebi nije štetna za razvoj klijanaca.

26

7. Literatura

1. Andre, J. (2004.): White clover establishment and management guide. Cooperative

Extension Servicwe. The University of Georgia College of Agricultural and

Environmental Sciences, Bulletin1251; 3-10.

2. Ayres, J.F., Lane, L.A., Caradus, J.R., Clifford, P.T.P. (2002.): Grasslands NuSiral white

clover (Trifolium repens L.). Australian Journal of Experimental Agriculture, 42(7): 1023-

1025.

3. Ayres, J.F., Caradus, J.R., Murison, R.D., Lane, L.A., Woodfield, D.R. (2007.): Grasslands

Trophy-a new white clover (Trifolium repens L.) cultivar with tolerance of summer

moisture stress. Australian Journal of Experimental Agriculture, 47(1): 110-115.

4. Ates, E., Tekeli, A.S. (2005.): Forage quality and tetany potential of orchardgrass (Dactylis

glomerata L.) and white clover (Trifolium repens L.) mixures. Cuban Journal of

Agricultural Science, 39 (1): 97-102.

5. Bouton, J. H. and Sumner, M. E. (1983.) Alfalfa, Medicago sativa L., in highly weathered,

acid soils. V. Field performance of alfalfa selected for acid tolerance. Plant and Soil 74:

431-6.

6. Brar, G.S., Gomez, J.F., McMichael, B.L., Matches, A.G., Taylor, H.M. (1991.):

Germination of Twenty Forage Legumes as Influenced by Temperature. Agron J 83:173-

175.

7. Brauer, D., Ritchey, D., Belesky, D. (2002.): Effects of lime and calcium root development

and nodulation of clovers. Crop science 42: 1640-1646.

8. Bukvić, G., Grljušić, S., Liška, A., Antunović, M., Kiš, D., Bukvić, A. (2007): Klijavost

sjemena soje i krmnog graška u zavisnosti od pH vrijednosti vodene otopine. Sjemenarstvo

24(2); 73-84.

27

9. Ellis, R.H., Hong, T.D. (2006.):Temperature sensitivity of the low-moisture-content limit to

negative seed longevity–moisture content relationships in hermetic storage. Annals of

Botany, 97(5); 785-791.

10. Fowler, C.J.F., Turner, D.W., Siddique, K.H.M. (2006): Selection of field pea (Pisum

sativum L.) cultivar and growing site improves germination and uniformity for sprout

production. Aust. J. Agr. Res., 57: 1249-1257.

11. Graham, P.H. (1992.): Stress tolerance in Rhizobium and Bradyrhizobium, and nodulation

under adverse soil conditions. Canadian Journal of Microbiology, 38 (6): 475-484.

12. Grljušić, S., Bukvić, G., Vratarić, M., Antunović, M., Sudarić, A., Prepelac, I. (2007):

Utjecaj pH vodene otopine na klijavost sjemena soje. Poljoprivreda, 13(2); 5-9.

13. Grljusic, S., Bukvic, G., Rapcan, I., Agic, D., Horvatic, J. (2008.): The effects of soil and

temperature on early white clover growth. VII. Alps-Adria Scientific Workshop, Stara

Lesna, Slovakia; 643-646.

14. Hopkins, D.W., Shield, R.S., O'Donnell, A.G. (1990.): Yield and nitrogen utilization by

Lolium perenne and Trifolium repens on a limed stagnohumic-gley soil in a pot experiment.

Grass and Forage Science, 45(1): 107-112.

15. Kendall, W.A., Shaffer J.A., Hill R.R. (1994.): Effect of temperature and water variables

on the juvenile growth of lucerne and red clover. Grass and Forage Science 49 (3); 264-269.

16. Knežević, M. Atlas korovne, ruderalne i travnjačke flore, Osijek, 2006.

17. Ledgard, S.F. ,Sprosen, M.S., SteeleK.W. (1996.): Nitrogen fixation by nine white clover

cultivars in grazed pasture, as affected by nitrogen fertilization. Plant and Soil, 178 (2), 193-

203.

18. Marcos-Filho , J., McDonald, M.B.(1998):Sensitivity of RAPD analysisi, germination and

vigour testes to detect the intensity of deterioration of naturaly and artifically aged soybean

seeds. Seed Sci. and Technol. 26:141-157.

28

19. McBride, M.B., Cherney, J. (2004.): Molybdenum, Sulfur, and Other Trace Elements in

Farm Soils and Forages After Sewage Sludge Application. Communications in Soil Science

and Plant Analysis, 35 (3-4): 517-535.

20. McDonald, M.B. (1998): Seed quality. Seed Science Research. 8:265-275.

21. Monaghan, R. M., Morrison, J. D., Sinclar, A. G. (1998.): Soil acidification through

carbon cycling in legumes-a pot experiment examining the contributions from white

clover,lotus,Caucasian clover,and lucerne. New Zealand Journal of Agricultural Research,

41(2): 243-250.

22. Nemeskeri, E. (2004): Heat tolerance in grain legumes. Bodenkultur 55 (1): 3-11.

23. Nykänen-Kurki, P. (1996.): Possibilities of white clover seed production under extreme

climatic conditions. Recent research and development on white clover in Europe, REU

Technical Series 42.

http://www.fao.org/docrep/V9968E/v9968e0c.htm

24. Rapčan, I., Bukvić, G., Grljušić, S., Teklić, T., Jurišić, M. (2006.a): Utjecaj agroekoloških

uvjeta i starosti sjemena na prinos i kakvoću zrna stočnog graška (Pisum sativum L.).

Mljekarstvo 56(4), 331-342.

25. Rapčan, I., Bukvić, G., Grljušić, S., Teklić, T., Jurišić, M. (2006.b): Produkcija biomase

krmnog graška (Pisum sativum L.) u zavisnosti od starosti sjemena i agroekoloških uvjeta

uzgoja. Poljoprivreda. 12(2); 29-35.

26. Sparrow, S.D., Cochran, V.L., Sparrow, E.B. (1993.): Herbage yield and nitrogen

accumulation by 7 legume crops on acid and neutral soils in a subartic environment.

Canadian Journal of Plant Science, 73(4); 1037-1045.

27. Smith, J., Valenzuela, H. (2002.): White Clover. Cooperative Extension Service. Colege

of Tropical Agriculture and Human Resources University of Hawaii at Manoa, Honolulu,

Hawaii.

29

28. Schaffer, A.F., Vanderlip, R.L. (1999.): The effect of conditioning on soybean seed

quality, Journal of Production Agriculture, 12, 455-459.

29. Siddique, A.B.,Wright, D. (2004.): Effects of date of sowing on seed yield, seed

germination and vigour of peas and flax, Seed Science and Technology, 32 (2), 455-472.

30. Sinck, M., Bilgili, U., Uzun, A., Acikgoz, E. (2004.): Effect of low temperatures on the

germination different field pea genotypes. Seed Science&Technology. 32 (2):331-339.

31. Slepetys, J. (1996.): White clover seed maturity and longevity. Recent research and

development on white clover in Europe, REU Technical Series 42

http://www.fao.org/docrep/V9968E/v9968e0d.htm

32. Tekeli, A.S., Ates, E. (2005.): Yield potential and mineral composition of white clover

(Trifolium repens L.)- tall fescue (Festuca arundinacea Schreb.) mixtures. Journal Central

European Agriculture 6(1): 27-34.

33. TeKrony (1995.): Seed vigour testing seminar. Copenhagen: ISTA

34. Van Assche, C., Leuven, K.U. (1988.): The importance of seed control and seed treatment

for a guaranteed plant production. Acta Horticulturae 220, 391-396.

35. Vieira, R. D., TeKrony, D. M., Egli, D. B., Rucker, M. (2001): Electrical conductivity of

soybean seeds after storage in several environments. Seed Sci. Technol. 29: 599-608.

36. Voigt P.W., Morris D.R.,Godwin H.W. (1997): A soil-on-agar method to evaluate acid-

soil resistance in white clover. Crop Science 37(5), 1493-1496.

37. Voigt, P.W., Staley, T.E. (2004.): Selection for aluminum and acid-soil resistance in white

clover. Crop Science. 44(1):38-48.

38. Zhang, X.G., Humphries, A., Auricht, G. (2007.): Genetic variability and inheritance of

aluminium tolerance as indicated by long root regrowth in Lucerne (Medicago sativa L.).

Euphytica, 157(1-2): 177-184.

30

Korištene internet stranice:

1. http://www.dzs.hr/

2. http://en.wikipedia.org/wiki/White_clover

3. http://www.georgikon.hu/jcea/issues/jcea4-2/pdf/jcea42-15.pdf

4. http://www.oregonclover.org/pdffiles/whiteclover.pdf

5. http://www.pcelica.com/med.html

6.http://plants.usda.gov/java/ClassificationServlet?source=profile&symbol=TRRE3&display=

31

7. http://commons.wikimedia.org/wiki/Image:Bela_detelina_listici.jpg

8. http://commons.wikimedia.org/wiki/Image:Illustration_Trifolium_repens0.jpg

9. http://commons.wikimedia.org/wiki/Image:Trifolium_repens_04_ies.jpg

10. http://www.olympusmicro.com/micd/galleries/reflected/clover1.html

11. http://www.sustainablesoilcip.org.uk/images/nodules%20280x426.jpg