uvod - opcina-mala-subotica.hr½enje...uvod u vremenu od donošenja prostornog plana uređenja...

III. Izmjena i dopuna PPUO MALA SUBOTICA Prijedlog Plana za ponovnu javnu raspravu OBRAZLOŽENJE

| 1

UVOD

U vremenu od donošenja Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica, od 2005. godine Plan je izmijenjen u dva navrata. Prva izmjena izvršena je 2007. godine, pokrenuta zbog izmjena administrativnih granica Općine i proširenja građevinskog područja, s ciljem planiranja gospodarske zona vezane uz čvor na autocesti Sveti Križ, koja se prostire na teritoriju dviju općina - Male Subotice i Orehovica.

Druga je izmjena Plana bila ciljana, 2013. godine, a predmet ciljane izmjene bio je određivanje prostora za smještaj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Odlukom o izradi Općinskog vijeća Mala Subotica 9.9.2014. godine, pokrenuta je treća izmjena i dopuna Plana s ciljem preispitivanja i revidiranja građevinskih područja naselja i određivanje uređenih i neuređenih neizgrađenih dijelova građevinskih područja, određivanje uvjeta za gradnju izvan građevinskog područja naselja, određivanje uvjeta za izgradnju energetskih građevina i korištenje obnovljivih izvora energije, usklađivanje uvjeta za uređenje prostora unutar i izvan građevinskog područja naselja s Prostornim planom Međimurske županije, a izdvajanjem naselja Štefanec iz teritorija Općine Mala Subotica potrebno je izmijeniti administrativnu granicu Općine, a time i obuhvat prostornog plana.

1. POLAZIŠTA 1.1 Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave

Županije i Države

Općina Mala Subotica prije III. ID PPUO brojila je 7 naselja: Držimurec, Mala Subotica,

Palovec, Piškorovec, Strelec, Sveti Križ i Štefanec. Izdvajanjem naselja Štefanec koji postaje

sastavni dio Grada Čakovca, dolazi do značajnih promjena prostornih pokazatelja u odnosu

na prijašnji sadržaj Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica.

Ukupna površina Općine iznosi 36,71 km² te zauzima 5,03 % ukupne površine

Međimurske županije i pripada skupini većih općina unutar Županije.

Posljednji popis iz 2011. godine na području Općine bilježi 4.736 stanovnika s

gustoćom naseljenosti od 129,01 st/km².


| 2

Slika 1. Položaj Općine Mala Subotica unutar Međimurske županije

Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije

1.1.1 Površina, stanovništvo i naseljenost

Zbirni tablični prikaz osnovnih podataka o stanju u prostoru (Tabela 1, 2 po pravilniku).

Tabela 1. Iskaz površina, broj stanovnika, stanova, kućanstva i gustoće naseljenosti Općine Mala Subotica, popis 2011.:

POVRŠINA

STANOVNICI STANOVI KUĆANSTVA Gustoća

naseljenosti popis 2001. popis 2011. popis 2001. popis 2011.

popis 2001.

popis 2011.

km² % broj % broj % broj % broj % broj broj st/km²

Županija 729,25 100 118.426 100 113.804 100 40.298 100 43.581 100 35.688 35.151 156,06

Općina 36,71 5,03 4.923 4,16 4.736 4,16 1.370 3,40 1.218 2,79 1.302 1.283 129,01

*podaci ne uključuju naselje Štefanec Izvor: Državni zavod za statistiku

Tabela 2. Iskaz površina, broj stanovnika i gustoće naseljenosti Općine Mala Subotica, popis 2011.:

POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA NASELJENOSTI

popis 2001. popis 2011. popis 2001. popis 2011.

km² % broj % broj % st/km² st./km²

ŽUPANIJA 729,25 100 118.426 100 113.804 100 162,39 156,06

OPĆINA 36,71 5,03 4.923 4,16 4.736 4,16 134,11 129,01

* podaci ne uključuju naselje Štefanec Izvor: Državni zavod za statistiku

Zbog izdvajanja naselja Štefanec dolazi do smanjenja površine promatrane Općine

sa 41,49 km² na 36,71 km². Kako bi se uočile promjene demografskih pokazatelja naselje

Štefanec izdvojeno je iz popisa stanovništva 2001. i 2011. godine.


| 3

Slika 2. Naselja Općine Mala Subotica

Izradio: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije

Grafikon 1. Kretanje broja stanovnika u Općini Mala Subotica od 1857. do 2011.: *podaci ne uključuju naselje Štefanec

*podaci ne uključuju naselje Štefanec

Izvor: Državni zavod za statistiku

2207 2502 2555

2684

3113

3534

3904

4250

4978 4993

4670 4825 4832 4882 4923

4736

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Bro

j s

tan

ovn

ika

Popisna godina


| 4

Tabela 3. Kretanje broja stanovnika u Općini Mala Subotica od 1857. do 2011.:

GODINA 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

BR. ST. 2207 2502 2555 2684 3113 3534 3904 4250 4978 4993 4670 4825 4832 4882 4923 4736

*podaci ne uključuju naselje Štefanec Izvor: Državni zavod za statistiku

Između popisnih godina 2001. i 2011. broj stanovnika Općine smanjen je za 187

osoba ili 3,80%, a ujedno i gustoće naseljenosti koja je 2001. iznosila 134,11 st/km², a 2011.

iznosi 129,01 st/km². Bez obzira na smanjenje gustoće naseljenosti promatrana Općina još

uvijek pripada području guste naseljenosti.

Analizira li se dobna struktura stanovništva, odnosno indeks starosti i koeficijent

starosti, može se uočiti negativan trend povećanja starog stanovništva odnosno daljnje

starenje stanovništva promatrane Općine. Indeks starosti predstavlja postotni udio osoba

starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0-19 godina, dok je koeficijent starosti

postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Proces starenja

stanovništva započinje ako je indeks starosti veći od 40% a koeficijent starosti prijeđe 12%.

Za Malu Suboticu indeks starosti iznosi 72,4% a koeficijent starosti 20,2% što ukazuje na

izrazito duboku starost stanovništva.

Analiza spolne strukture ukazuje nešto veći udio ženskog stanovništva (51,12%) u

ukupnom stanovništvu, što je rezultat duže životne dobi ženskog stanovništva.

Tabela 4. Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama, popis 2011.:

spol ukupno 0-19

Žene u fertilnoj dobi Radno sposobno

stanovništvo 15-64 60 i više 65 i više 75 i više

Indeks starenja

Koeficijent starosti svega

15-49 od toga 20-29

Županija

sv 113.804 26.192 - - 76.834 24.055 17.749 7.766 91,8 21,1

m 55.601 13.497 - - 39.239 9.604 6.512 2.273 71,2 17,3

ž 58.203 12.695 26.302 7.413 37.595 14.451 11.237 5.493 113,8 24,8

Ma

la

Subotica

sv 4.736 1.324 - - 3.002 958 740 305 72,4 20,2

m 2.315 674 - - 1.519 392 289 91 58,2 16,9

ž 2.421 650 1.080 319 1.483 566 451 214 87,1 23,4

Izvor: Državni zavod za statistiku

U obzir treba uzeti činjenicu da podaci Popisa 2011. nisu neposredno usporedivi s

podacima Popisa 2001. jer se statistička definicija ukupnog stanovništva promijenila (popis

2001. u ukupan broj stanovnika uključivao je i osobe odsutne godinu i dulje koje su se u

mjesto stalnog stanovanja vraćale sezonski i mjesečno).

DEMOGRAFSKA PROJEKCIJA

Demografska projekcija pokazuje kakav će biti budući razvitak stanovništva, međutim

potrebno je istaknuti da projekcija ne daje posve pouzdan odgovor o budućnosti populacije

pogotovo manjih područja. Za projekciju budućeg kretanja stanovništva Općine Mala

Subotica korištena je jednostavna „matematička“ metoda aritmetičke progresije. Bit

matematičke metode je u određivanju hipotetičke stope promjene, koja se određuje na

osnovi promatranja kretanja ukupnog stanovništva u prošlom razdoblju i koja varira kao

funkcija vremena.

Temeljem matematičke metode stopa prosječne godišnje promjene stanovništva

između 2 posljednja popisa je negativna i iznosi - 0,39%. Navedena vrijednost dodaje se

svakoj godini za razdoblje projekcije. Prema navedenoj stopi Općina Mala Subotica 2021.g.


| 5

brojila bi 4551 stanovnika, a 2031.g. 4367 stanovnika. U konačnici to bi bilo smanjenje od

7,81 % u odnosu na popis 2011. godine.

1.1.3.2. OBVEZE IZ PPMŽ Od vremena donošenja ID PPUO Mala Subotica 2007. godine, na snazi je PPMŽ – izmjene i dopune čije se odredbe i smjernice primjenjuju na područje Općine Mala Subotica, a odnose se na :

- Infrastrukturne sustave državnog i regionalnog značaja - Gradnju izvan građevinskog područja – građevine namijenjene poljoprivrednoj

proizvodnji, energetske građevine i primjena obnovljivih izvora energije - Gospodarenje otpadom – PPMŽ određuje zbrinjavanje komunalnog otpada na

županijskoj i regionalnoj razini, a jedinicama lokalne samouprave obaveza je zbrinuti građevinski i poseban otpad koji se odvaja iz komunalnog, putem izgradnje reciklažnih dvorišta

Infrastrukturni sustavi Na prostoru Općine Mala Subotica primjenjuje se uvjeti uređenja prostora iz PPMŽ kojima se određuju prostori i uvjeti za smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme, na način da su određene zone elektroničke komunikacijske infrastrukture za smještaj antenskih stupova, način korištenja antenskih stupova, te se određuju uvjeti za njihov smještaj i izgradnju. Gradnja izvan građevinskog područja Za prostore izvan građevinskih područja naselja određene su smjernice i opći uvjeti za izgradnju energetskih građevina i način korištenja obnovljivih izvora energije na području Međimurske županije, a za područje Općine prvenstveno se mogu očekivati građevine koje koriste sunčevu energiju i kogeneracijska postrojenja koja koriste biomasu. ID PPMŽ izmijenjeni su uvjeti uređenja prostora za gradnju građevina izvan građevinskog područja naselja za potrebe poljoprivredne proizvodnje ( farme za tov stoke i ostalih poljoprivrednih građevina ), u smislu da su ublaženi kriteriji u određivanju uvjeta za smještaj tih građevina u odnosu na stambene zone i građevinska područja. Ovim izmjenama i dopunama Plana takvi kriteriji mogu se primijeniti, ali i propisati stroži uvjeti od PPMŽ za takve zahvate u prostoru. Zakon o prostornom uređenju nalaže jedinicama lokalne samouprave da u kartografskim prikazima prostornih planova utvrde uređena i neuređena građevinska područja naselja, a onda odrede obaveze izrade prostornih planova užih područja za neuređena građevinska područja. 1.1.4. OCJENA PROVOĐENJA PROSTORNIH PLANOVA KOJI SE PRIMJENJUJU NA

PROSTORU OPĆINE

Provođenje prostorno planske dokumentacije Prostorni plan uređenja Općine Mala Subotica ( Službeni glasnik Međimurske

županije 3/05., 13/07., 13/13.) sadrži dobro utvrđene ciljeve prostornog razvoja i racionalno planiranu namjenu i korištenje prostora. Dinamika provođenja i realizacije postavljenih ciljeva teče neravnomjerno u dijelu koji se odnosi na razvoj naselja, u dijelu koji utvrđuje prostore za razvoj. Nesrazmjer između želja lokalnih vlasti u utvrđivanju ciljeva prostornog razvoja i realnih potreba za građevinskim područjem rezultirali su predimenzioniranjem građevinskih


| 6

područja mješovite namjene gotovo u svim naseljima Općine. S druge pak strane, prostori za razvoj gospodarske namjene doživljavaju intenzivnu transformaciju i razvoj.

Preispitivanje građevinskih područja naselja – prostora za razvoj, utvrđivanje izgrađenih i neizgrađenih područja, te određivanje uređenih i neuređenih dijelova građevinskih područja, jedan je od glavnih sadržaja ovih izmjena i dopuna Plana, čime se želi postići jednostavnija provedba pojedinih dijelova naselja, temeljena na stvarnim mogućnostima i potrebama.

OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE I POKAZATELJE

Stanje Općina Mala Subotica, prema indeksu razvijenosti pripada II skupini općina u Županiji i nalazi se na 13. mjestu s indeksom razvijenosti 70,61%. Prostorni plan Općine temelj je gospodarskog i prostornog razvoja koji se najvećim dijelom odvija i središtu Općine, u naselju Mala Subotica u kojem je koncentracija najvećeg broja središnjih funkcija. Određivanjem sustava središnjih naselja u Izvješću o stanju u prostoru Međimurske županije, naselje Mala Subotica svrstano je u skupinu područnih središta – nositelja razvoja. Prema posljednjim podacima popisa stanovništva, Općina Mala Subotica pokazuje stabilna demografska kretanja, bez većih oscilacija broja stanovnika, ali odnos broja domaćinstava i broja stanova pokazuje stalno povećanje praznih stanova, što je posljedica izrazitog starenja stanovništva i smanjenja broja domaćinstava.

Mogućnosti razvoja Položaj Općine Mala Subotica u odnosu na cjelokupnu infrastrukturu u Županiji, a koja po važnosti i kategorizaciji nadilazi županijski značaj – ovim prostorom prolaze prometni pravci državne razine ( državna cesta D2, magistralna međunarodna željeznička pruga i autocesta A4 ), velika je prednost u odnosu na druge rubne ili pogranične prostore u Županiji, stoga ovom prostoru pružaju široke mogućnosti za gospodarski i prostorni razvoj. Ove prednosti položaja Općine u odnosu na prometne tokove na svom području i one ne tako udaljene u prekograničnom području nisu dovoljno iskorištene u suvremenoj povijesti Općine, ali su pretpostavka za intenzivniji svestrani razvoj u budućnosti.


| 7

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA 2.1. CILJEVI RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA Razvoj naselja

U sustavu središnjih naselja Međimurske županije, Mala Subotica svrstana je u skupinu područnih središta, na osnovi njezine planirane uloge i funkcije, zbog povoljnog položaja u odnosu na Čakovec (regionalno) i Prelog (manje regionalno središte) – centre višeg stupnja, te zbog vrlo povoljnog prometnog položaja. Takva pozicija – prostorni položaj u Županiji i određeni broj središnjih funkcija (postojećih i planiranih) Maloj Subotici daje ulogu nositelja razvoja šireg područja, čiji utjecaj prelazi administrativnu granicu Općine, uz uvjet jačanja gospodarske funkcije, što će rezultirati većom zaposlenošću, stvoriti povoljne uvjete za život, a onda i ostanak i porast broja lokalnog stanovništva.

Gospodarstvo Nakon prijenosa državnog u općinsko vlasništvo, stupanjem na snagu Prostornog plana uređenja Općine u kojem su utvrđena građevinska područja s prostorom planiranim za razvoj, ustanovljena je gospodarska zona, danas većim dijelom realizirana, s tendencijom proširenja postojećih izgrađenih prostora na planirano građevinsko područje. Drugi dio prostora za razvoj u izdvojenom građevinskom području naselja čini planirana gospodarska zona, koja je zbog veličine prostornog obuhvata, zajedno s dijelom koji se prostire na teritoriju Općine Orehovica, Prostornim planom Međimurske županije svrstana je u kategoriju prostora županijskog značaja. Da bi se pokrenula realizacija ovog složenog zahvata u prostoru , opterećenog usitnjenošću čestica i brojnošću vlasnika , potreban je sveobuhvatni angažman nekoliko sudionika u realizaciji tog projekta – nositelja projekta, županijskih stručnih službi i općina koji će odrediti programski zadatak, sudjelovati u izradi i donošenju prostorno planske dokumentacije, sudjelovati u provođenju i na kraju u upravljanju zonom. Infrastrukturni sustavi U važećem Prostornom planu uređenja Općine, pored već planiranih infrastrukturnih sustava unutar određenih koridora i pripadajućih građevina, nedostaju planirane zone za uspostavu zona elektroničke komunikacijske infrastrukture. U ostvarenju ciljeva za uspostavu mreže elektroničke infrastrukture, Prostorni plan Općine preuzima uvjete za smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture određene u IDPPMŽ, odnosno preuzima zone komunikacijske infrastrukture i detaljnije uvjete za određivanje prostora unutar kojih je moguće smjestiti antenske stupove i poveznu opremu. 2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA U procesu planiranja dugoročnog gospodarskog razvoja Općine, ne smije izostati sagledavanje mogućih učinaka na okoliš – od utjecaja na krajobraznu sliku šireg područja kultiviranog krajobraza, do opterećenja prostora prometom, bukom, otpadom, te mogućim velikim količinama oborinskih voda, a koji će nastati realizacijom zahvata u planiranoj gospodarskoj zoni na prostoru površine 130 ha. Izgradnjom planiranog sustava za zbrinjavanje otpadnih voda značajno će se poboljšati stanje okoliša u Općini, osobito u kvaliteti površinskih voda i tla.


| 8

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE 2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Prostornim planom uređenja Općine Mala Subotica 2005. godine utvrđeno je da se unutar tada važećih granica građevinskih područja naselja nalazi dovoljna rezerva za razvoj naselja mješovite, pretežito stambene namjene. Povećanje građevinskog područja u tom Planu izvršeno je ukupno za 21 ha ili 4,75%.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine 2007. godine površina građevinskog područja znatno je povećana zbog planiranja gospodarske zone koja površinom i položajem nadilazi lokalni značaj. Uz planiranu gospodarsku zonu planirano je izdvojeno građevinsko područje sporta i rekreacije u Svetom Križu, pa ukupno povećanje građevinskog područja tim Planom iznosi 116,65 ha, ili za 55%. Planiranjem prostora za razvoj gospodarske namjene znatno se izmijenio omjer izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja u Općini, pa izgrađenost iznosi svega 57,43%.

Građevinska područja naselja u Općini, posebno u naselju Mala Subotica predimenzionirana su, te su planirani prostori za razvoj mješovite namjene ostali neizgrađeni – pojedini prostori obuhvaćeni u građevinskom području naselja još pred više od dvadeset i pet godina, prije stupanja na snagu Prostornog plana uređenja Općine, do danas nisu realizirani.

Konstantno smanjivanje broja stanovnika i dovoljno prostora unutar građevinskog područja naselja uzrok je slaboj dinamici izgradnje na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja. Navedene činjenice razlog su potrebe preispitivanja neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja, namijenjenog mješovitoj namjeni.

2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

U Općini Mala Subotica jedini neizvedeni segment komunalne infrastrukture i dalje ostaje odvodnja otpadnih voda. Realizacijom sustava odvodnje ostvariti će se važan cilj - opremanje prostora Općine komunalnom infrastrukturom u potpunosti. U vremenskom razdoblju od donošenja posljednje ciljane izmjene Prostornog plana, izvršena je izmjena idejnog rješenja sustava odvodnje, uvjetovana studijom isplativosti planiranog zahvata, kojom je izmijenjen sustav na način da će se otpadne vode odvoditi na uređaj za pročišćavanje u Podturnu, što znači da se tim rješenjem planirana lokacija uređaja u Strelcu, određena Ciljanim izmjenama i dopunama PPUO Mala Subotica ( Službeni glasnik Međimurske županije broj 13/13.), ukida.


| 9

3. PLAN Tabela 1. po Pravilniku

OPĆINA MALA SUBOTICA Oznaka Ukupno

ha

% od površine županije

st/ha

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

3671,09 5,03 0,7751

Građevinska područja ukupno

GP

562,82 0,77 0,1188

-izgrađeni dio GP 329,66

-neizgrađeni dio GP 233,16

Izgrađene strukture izvan GP ukupno 6,34 0,01 0,0013

-eksploatacija mineralnih sirovina - šljunčara E 6,34

Poljoprivredne površine

ukupno

2367,38 3,25 0,4999

-vrijedno obradivo tlo P2 1631,54

-ostalo obradivo tlo P3 735,84

Šumske površine ukupno Š 533,06 0,73 0,1126

-gospodarske Š1 533,06

Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 84,91 0,12 0,0179

Vodne površine ukupno V 22,73 0,03 0,0048

Ostale površine ukupno 93,84 0,13 0,0198

-prometne površine IS 90,25

-lovačka remiza Lo 3,59

OPĆINA ukupno 3671,09 5,03 0,7751

3.2.2. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Analiza odnosa izgrađenog dijela građevinskih područja naselja i prostora za razvoj mješovite namjene

Prostori za razvoj naselja mješovite, pretežito stambene namjene planirani u dosadašnjem Prostornom planu Općine Mala Subotica iznose 41,9 ha. Velika većina tog prostora uključena je u građevinsko područje naselja još u postupcima izmjena i dopuna Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec, u generaciji prostornih planova prije ovog teritorijalnog i administrativnog uređenja Republike Hrvatske. Višestruki su razlozi zbog kojih je u ovom dugoročnom vremenskom razdoblju realizirana površina od samo 14,11 ha – veliki broj privatnih vlasnika zemljišta i nedostatak interesa za novim građevinskim zemljištima temeljni su razlozi, a pored njih i nedostatak efikasnog instrumenta prenamjene i provedbe poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Analizirajući izgrađeno i neizgrađeno građevinsko područje, strukturu parcelacije, položaj neizgrađenog dijela naselja u odnosu na druge funkcionalne cjeline, može se zaključiti da zadržavanje svih ovih planiranih prostora za razvoj naselja nema opravdanje. U daljnjem planiranju korištenja i namjene prostora Općine potrebno je usredotočiti se na one okolnosti koje mogu doprinijeti razvoju naselja, zadržati one površine za koje se smatra da imaju najveće izglede za realizaciju i koje su najprihvatljivije kada se sagleda njihov položaj u naselju - dostupnost komunalne infrastrukture i prometna povezanost s ostalim dijelovima naselja, posebno sa centralnim sadržajima.


| 10

Analizom, preispitivanjem i ocjenom provedbe prostornih planova od 2005. godine a i ranije, zaključeno je da je potrebno smanjiti građevinska područja naselja – prostore za razvoj mješovite namjene, a izgradnju novih građevina usmjeriti na korištenje kapaciteta unutar postojećih granica građevinskih područja naselja. Za razliku od mješovite namjene proširenje građevinskog područja naselja opravdano je za gospodarsku namjenu Analiza izgrađenosti građevinskog područja gospodarske namjene

Oblik vlasništva nad zemljištem od presudnog je značaja u provedbi prostornog plana i za gospodarski razvoj Općine. Državno vlasništvo poljoprivrednog zemljišta koje je Prostornim planom uređenja Općine planirano za gospodarsku namjenu, te daljnji postupci dodjele zemljišta Općini koji su uslijedili temeljem prostornog plana, omogućili su postupnu realizaciju gospodarske zone – od komunalnog opremanja prostora do parcelacije i konačne realizacije pojedinih građevnih čestica.

Planirana gospodarska zona „Međimurje“ koja se nalazi južno od naselja Mala Subotica i

prostire se i na susjednu Općinu Orehovica određena je u PPMŽ kao površina regionalnog - županijskog značaja. Za pokretanje realizacije gospodarske zone „Međimurje“ – od definiranja projektnog zadatka, rješavanja problema imovinsko pravnih odnosa, do izrade prostorno planske dokumentacije, kako je spomenuto u Polazištima, potrebno je djelovanje više sudionika zajedno.

Neizgrađeni dijelovi građevinskih područja naselja koji su opremljeni komunalnom infrastrukturom u minimalnom obliku, uz uvjet da parcelacija građevinskog zemljišta zadovoljava općim uvjetima uređenja prostora propisana u odredbama za provedbu ovog Plana mogu se smatrati uređenima. Građevinska područja koja nemaju ove navedene uvjete smatraju se neuređenima i za njih je obaveza izrade prostornog plana užeg područja propisana u odredbama za provedbu. Analiza izdvojenih građevinskih područja naselja Prostori sporta i rekreacije – rekreacija uz sanirane šljunčare (prema projektu sanacije); rekreacija vezana uz lovstvo (streljana, lovačka remiza)

U Općini Mala Subotica, a posebno u naselju Mala Subotica nalazi se nekoliko što većih ili manjih napuštenih šljunčara, uglavnom uspješno saniranih i privedenih namjeni športskog ribolova. Neke od njih koje se nalaze u kontaktnom prostoru građevinskog područja naselja imaju potencijala da od rekreacije lokalnog značaja prerastu lokalne okvire. Dostupnost i raspoloživost cjelokupne infrastrukture i rezerve prostora za planiranje turističkih sadržaja, čine ovakve prostore potencijalnim turističko rekreativnim namjenama.

Prostor izdvojenog građevinskog područja sporta i rekreacije u Palovcu koji je dobar primjer sanacije napuštene šljunčare, može se proširiti za potrebe povećanja sadržaja malih sportova, koji se odvijaju na sportskim borilištima koji ne zahtijevaju značajne zahvate u prostoru. Sportska borilišta prekrivena su prirodnim materijalima – pijeskom, travom, i smještena u prirodnom okruženju. Važno je da se tim dodatnim sadržajima ne mijenja slika krajobraza, što će se postići na način da novi zahvati i novoformirani krajobrazni elementi s postojećom krajobraznom slikom čine cjelinu, nalik izvornoj krajobraznoj slici u neposrednom okruženju. Građenje izvan građevinskog područja naselja Građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje


| 11

Izvan građevinskog područja naselja na teritoriju Općine Mala Subotica planira se gradnja građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje (farme, gnojne jame, spremišta, plastenici i drugo ) i prateće građevine koje s osnovnom djelatnošću čine funkcionalnu i proizvodnu cjelinu, uz propisane kriterije za smještaj tih građevina u odnosu na druge postojeće i planirane namjene.

Gnojne jame – prateće građevine uz građevine za tov stoke - problematika obaveze građenja gnojnih jama

Stupanjem na snagu Odluke o određivanju ranjivih područja (NN 130/12), i usvajanja Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog porijekla (NN15/13), Međimurska županija svrstana je u ranjiva područja Republike Hrvatske za koja je propisana obaveza izgradnje gnojnih jama za privremeno skladištio gnoja ili gnojovke, takvog kapaciteta kojim će se zbrinuti gnoj u vremenskom razdoblju u trajanju od šest mjeseci. Veličina gnojne jame proračunava se ovisno o kapacitetu tovilišta, vrsti stoke i načinu uzgoja, a kriteriji kojima gnojna jama mora udovoljiti propisuje se posebnim propisima. Budući da gnojne jame postojećih građevina tovilišta u nekim situacijama nisu dovoljnog kapaciteta prema novim uvjetima, te zbog bojazni vlasnika tovilišta da će se pojaviti negodovanje javnosti u mjestu gdje se ta građevina nalazi, javili su se zahtjevi za utvrđivanjem lokacija za izgradnju novih građevina – gnojnih jama. Iako korištenje prostora izvan građevinskog područja naselja za tu svrhu nije najracionalnije rješenje, gnojne jame mogu se locirati na takvim prostorima prema uvjetima određenim ovim planom, ali ukoliko je moguće, gnojne jame preporuča se locirati u sklopu tovilišta. Zone sporta i rekreacije Na prostoru Općine Mala Subotica nalazi se nekoliko napuštenih eksploatacionih polja šljunka koja su danas napunjena vodom. Uglavnom su sva sanirana, većina privedena namjeni - sportskom ribolovu i dana su na upravljanje ribolovnim društvima. Sanirane šljunčare – zone sporta i rekreacije, iako izdvojene namjene uz rub naselja, imaju potencijal i sve preduvjete da budu jezgro oko kojeg se može očekivati razvoj turizma u Općini. Zona lovačkog turizma Lovstvo je značajna djelatnost na području Međimurske županije, a lovačka društva intenzivno djeluju na praćenju stanja i uzgoju divljači, te vode brigu o uravnoteženom razvoju lovstva. Međutim, prostor za sportska natjecanja s potrebnim poligonom i pratećim građevinama nedostaje u Županiji. Postojeći prostor lovačkog doma i uzgajališta divljači u Palovcu na površini od 9.0 ha, planiran je kao potencijalni prostor lovačkog turizma i sporta vezanog uz lovstvo koji nadilazi lokalni značaj. Pored sportskih borilišta, tu je moguće planirati prateću građevinu ugostiteljska namjene za pružanje ugostiteljskih usluga u zatvorenom i otvorenom prostoru, prateće građevine za potrebe lovačkog društva, spremišta opreme i skladište (hladnjača) za privremeno skladištenje divljači. Energetske građevine

Obnovljivi izvori energije mogu se koristiti za proizvodnju energije na način koji ovisi o samom izvoru i vrsti energije koja se proizvede iz obnovljivog izvora. Na području Općine, izvan građevinskih područja naselja može se predvidjeti gradnja energetskih građevina – kogeneracijskih postrojenja, koja koriste biomasu, uz pretpostavku da se proizvedena toplinska energija koristi na samom lokalitetu postrojenja ili u neposrednoj blizini ( grijanje farmi, plastenika i sl. ). Uvjeti uređenja naselja prostora unutar građevinskog područja naselja Mala Subotica

Osiguranje, planiranje povoljnih prostora za smještaj središnjih funkcija u naselju s ciljem podizanje razine centraliteta naselja Mala Subotica


| 12

Da bi Mala Subotica u sustavu središnjih naselja u Međimurskoj županiji ostvarila poziciju naselja - područnog središta, biti će potrebno povećati sadržaje središnjih funkcija u koje će doprinijeti ostvarenju te uloge, prvenstveno povećanje sadržaja u sferi kulture, a onda i povećanom broju usluga koje utječu na kvalitetu života stanovnika Općine i onih izvan nje. Sadržaji kulture poželjno je da budu smješteni u zoni centra Male Subotice, čime se ostvaruje prepoznatljiva slika naselja, formira identitet, a brojne uslužne djelatnosti mogu se smjestiti duž glavne ulice, na povoljnim pozicijama koje omogućuju uočljivost, jednostavan i siguran pristup sadržajima. Na taj način centar će se formirati uz glavnu arteriju naselja, a s obzirom na već postojeću ulogu te ulice, potrebno je i nadalje nastojati pridavati joj značaj.

Ta ulica, iako državna cesta sa znatnim intenzitetom prometa, na sebe veže sadržaje središnjih funkcija naselja – trgovačke, ugostiteljske, upravne, uslužne djelatnosti. Obogaćivanjem i povećanjem njihova broja predloženih ovim Planom, lokalna zajednica moći će postići zadani cilj u ostvarenju uloge naselja Mala Subotica u sustavu središnjih naselja Županije. 3.4.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA 1/ Prirodna baština Bogatstvo krajobrazne raznolikosti prostora, njegovan kulturni krajobraz čine prirodne osobitosti prostora Općine Mala Subotica. Iako ne više lokaliteta iskopom šljunka devastiran prostor u prijašnjim razdobljima, jedan lokalitet postao je vrijedan da ga se predloži za zaštitu ( zajedno s Općinom Orehovica ) na regionalnoj razini. Strme pjeskovite obale šljunčare na južnom dijelu naselja Sveti Križ, na granici s Općinom Orehovica, postale su stanište bregunica. Udruga i Općina koji upravljaju ovim prostorom trebali bi uspostaviti poseban režim korištenja prostora – izmjestiti staze što je moguće dalje od staništa bregunica, ostaviti ih sa strane da ih se što manje uznemirava, a moguću prateću građevinu locirati na suprotnoj strani jezera. Naselja su dio slikovitog kulturnog krajobraza. U Palovcu jedan ambijent zavređuje da se pokrene postupak proglašenja spomenika parkovne arhitekture. Na raskrižju ulica uz kapelicu nalazi se vrlo lijepi primjerak jasena. Osobine samog stabla i slikovitost ambijentalne cjeline zavređuju da se jasen proglasi spomenikom parkovne arhitekture. 3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.5.1. Prometni sustavi Elektronička komunikacijska infrastruktura

Građevine infrastrukturnih sustava (elektroničke komunikacijske infrastrukture) Na prostoru Općine Mala Subotica planirana je zona elektroničke komunikacijske

infrastrukture, unutar koje je mogući smještaj antenskog stupa koji ima funkciju da na sebe prihvati više operatora, prema detaljnijim uvjetima propisanim odredbama za provedbu ovog Plana. 3.5.2. Energetski sustavi Korištenje obnovljivih izvora energije – biomasa, sunčeva energija

Korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne energije može se ostvariti

postavom fotonaponskih panela na izvedene građevine na način da zajedno s građevinom čine oblikovnu i funkcionalnu cjelinu, te postavom na nosače na izgrađenoj čestici, uz poštivanje uvjeta uređenja prostora unutar građevinskog područja naselja.


| 13

Korištenje biomase za proizvodnju električne i toplinske energije u kogeneracijskom postrojenju primjereno je planirati izvan građevinskog područja naselja ili unutar građevinskog područja naselja, u gospodarskoj zoni. 3.6.POSTUPANJE S OTPADOM Jedinice lokalne samouprave imaju obavezu zbrinjavanja građevnog otpada i obavezu razvrstavanja i privremenog skladištenja posebnih vrsta otpada (koji se odvaja iz komunalnog otpada) izgradnjom reciklažnih dvorišta. Reciklažno dvorište je građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada i mora se izvesti prema posebnim propisima koji određuju uvjete za njegovu izgradnju i funkcioniranje. Najpovoljnije ga je planirati unutar gospodarske zone, da djelatnošću ne ugrožava ostale funkcije unutar zone mješovite namjene. Pogodnost lokacije u gospodarskoj zoni je i ta da taj prostor raspolaže svom infrastrukturom potrebnom za uspostavu i funkcioniranje reciklažnog dvorišta. Pri odabiru pogodne lokacije potrebno je voditi računa o zonama zaštite izvorišta, te strogim uvjetima koje treba poštovati prilikom projektiranja i izgradnje te građevine.

uvod - opcina-mala-subotica.hr½enje...uvod u vremenu od donošenja prostornog plana uređenja...

Documents