uvod u astronomiju i astrofiziku
TRANSCRIPT
![Page 1: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/1.jpg)
Uvod u astronomiju i astrofizikuDoc.dr.sc. Marina Poje Sovilj
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera
Odjel za fiziku
![Page 2: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/2.jpg)
http://petapixel.com/2015/02/14/nasa-time-lapse-shows-5-years-suns-life-3-glorious-minutes/
5 godina života Sunca u 3 minute ☺
![Page 3: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/3.jpg)
O kolegiju .....
STRUKTURA KOLEGIJAPREDAVANJA: 30 sati
VJEŽBE: 15 sati
PRAKTIČNA NASTAVA:
http://www.fizika.unios.hr/uaa/nastavni‐materijali/
ECTS BODOVIizborni kolegij koji nosi 4 ECTS boda
![Page 4: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/4.jpg)
SADRŽAJ KOLEGIJA
Uvod, Povijesni osvrt na razvoj astronomijeKako poimati zvijezde i zviježđaOsnovne metode određivanja udaljenostiGibanja ZemljeMehanika gravitacijeAstronomija planetaAstronomski instrumentiSferna astronomijaSunce i svemirska klimaFizika zvijezdaKozmologijaPromatranja (praktična nastava)
![Page 5: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/5.jpg)
PREPORUČENA LITERATURA
Vujnović, V. ; Astronomija 1 , Školska knjiga, Zagreb, 1994. Vujnović, V. ; Astronomija 2 , Školska knjiga, Zagreb, 1994. Vujnović, V. ; Astronomija (za učenike osnovne škole), Element, Zagreb, 1997.Vujnović, V. ; Zvjezdane vatre dalekog svemira: fizikalna astrognozija, Profil, Zagreb, 2009.Hester, J.,Burstein , D., Blumenthal, G., Greeley, R., Bradford, S., Voss, H. ; 21st Century Astronomy, W.W.Norton&Company, New York, 2006.Nastavni materijali http://www.fizika.unios.hr/uaa/nastavni-materijali/
![Page 6: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/6.jpg)
OBAVEZE STUDENATARedovito pohađanje (minimalno 70 %) i praćenje
nastave ‐ predavanja i vježbi koje neće biti strogo odvojene!
POLAGANJE ISPITA2 PARCIJALNA PISMENA ISPITA (KOLOKVIJA) TIJEKOM SEMESTRA
+ STUDENTSKI SEMINAR
+ DISKUSIJA (USMENI ISPIT)
Teme seminarskih radova će ubrzo biti oglašene!
PISANI SEMINAR+PPT
![Page 7: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/7.jpg)
UVOD U ASTRONOMIJU I ASTROFIZIKU
![Page 8: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/8.jpg)
Astronomija…..
grč. astro+nomos = zakon zvijezda
Znanost koja proučava porijeklo, evoluciju te fizikalna i kemijska svojstva svih objekata izvan Zemljine atmosfere.
Jedna od najstarijih prirodnih znanosti!
Promatranje svijeta oko sebe!
![Page 9: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/9.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijePočetak davno prije svih pisanih dokumenata – tragove nalazimo u spiljskim crtežima (Bik, Kasiopeja, Veliki Medvjed).
Prirodna potreba proučavanja izmjena dana i noći, godišnjih doba....
Važnost astronomije očituje se u ostavštinama drevnih civilizacija (npr. Stonehenge ‐ starost više od 4000 godina!)
Spilja Lascaux, Francuska
Starost crteža oko 17 000 godina!
Plejade (Vlašići)
Aldebaran (α Tau)
![Page 10: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/10.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeAurignacijska kultura
(starije kameno doba), prema nalazištu Aurignac, Francuska
kultura 30 000 ‐ 23 000 g.pr.Kr.Mjesečeve faze urezane u kost
![Page 11: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/11.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeVučedolska kultura
bakreno doba, isto vrijeme kao i egipatska i mezopotamijska kultura
najpotpuniji indo‐europski kalendar?datiran oko 2600 g.pr.Kr.Zviježđa koja simboliziraju godišnja doba kao prvaobilježja na večernjem nebu (Orion, Plejade, Blizanci,Ribe, Kasiopeja, Labud)
![Page 12: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/12.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeStonehenge
Brončano dobaNekoliko fazi gradnje od 2900 ‐ 1600 g.pr.Kr.Pretpostavlja se da je to vrlo složeni kalendar i zvjezdarnica – (ljetni/zimski solsticij; pomrčine Sunca i Mjeseca)
![Page 13: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/13.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeAstečka kultura
Jedan je bio ritualni, imao je 260 dana i zvao se tonalpohualli. Bio je podijeljen u 13perioda po 20 dana. Drugi sunčani (xiuhpohualli) imao je 365 dana (godina počinjehelijakalnim izlaskom Plejada).Ovaj kalendar dijelio se na 18 mjeseci po 20 dana. Ovome se treba pridodat i 5 dananazivanih nemontemi.Mayanski kalendar ‐ proučavali Venerin ciklus – ratovanje?
Kalendar Asteka je bazaltni kamen težak 25 tona ipromjera 3,7 metara ili 12 stopa. Pronađen je 1790.godine i smješten u Antropološkommuzeju u Meksiku.
![Page 14: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/14.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeKineska astronomija
Oko 3000 g.pr.Kr.
Opažaju i predviđaju pomrčine
Opisane Sunčeve pjege
Koriste oruđa i instrumente pri promatranju –Pekinški opservatorij
Opisani kometi
Profesionalni promatrači neba
Surađuju sa islamskim kolegama
Opisali supernovu 1054. (maglica Rakovica u Biku M1)
Danas… vlastiti svemirski program !
![Page 15: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/15.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeIndijska astronomija
Astroteologija: SUNCE (Surija), MJESEC (Chondra), ZVIJEZDE i PLANETI su također bogovi
mjerenje vremena; vjerski razlozi (pravilno doba za prinošenje žrtava)
najraniji arheološki nalazi – početak 8. tisućljeća pr. Kr.prvo razdoblje indijske astronomije ‐ najstariji pisani izvor ‐zbirka prastarih tekstova obrednoga i književnoga karaktera(prema predaji nastala prije 3100. g. pr. Kr.)srednje razdoblje indijske astronomije – dodiri s babilonskomastronomijomtreće razdoblje indijske astronomije – utjecaj grčke astronomije
![Page 16: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/16.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeEgipatska astronomija
Nabta Playa 5000.g.pr.Kr.Poplave Nila – Sirius tzv. helijakični izlasci Siriusa (istodobni izlaci sa Suncem) što se događa jednom godišnje
Giza 2700‐2500 g.pr.Kr.
Veza piramida i Orionovog pojasa
![Page 17: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/17.jpg)
Astronomija i drevne civilizacije
Babilonska astronomijaDijele krug u 360°, zatim 60 minuta i 60 sekundi
Heksagezimalni brojevni sustav
Sumerani – klinasto pismo – 3500 g.pr.Kr.
Predviđaju pomrčine Sunca
Astroteologija: Mjesec je bog Nanna, Sunce i zvijezde također bogovi
Amisadukina Venerina tablica – 7 st.pr.Kr.
Sunčani i vodeni satovi
Zigurat iz Ura
![Page 18: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/18.jpg)
Astronomija i drevne civilizacije
DVORSKI ASTRONOMI
Računanje povoljnih trenutaka za ratovanje, putovanje...
Izrada horoskopa ?! – sredstvo financiranja....☺
FENIČKA I MINOJSKA KULTURA
Izrazito pomorske civilizacije – orijentacija prema zvijezdama
![Page 19: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/19.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeGrčka astronomija
Tales (6.st.pr.Kr.)predviđa pomrčine Suncaopisuje zviježđe Malog medvjeda
Anaksimen (585. – 525. g.pr.Kr.)opisuje razlike između planeta i zvijezdauvodi pojam “nebeska sfera”
Platon (pravo ime Aristokle) (585. – 525. g.pr.Kr.)Sokratov učenik, Aristotelov učiteljgibanje po kružnici“Vi koji ne volite geometriju ne ulazite!”
Aristotel (384. – 322. g.pr.Kr.)Zemlja u središtu SvemiraZemlja je okrugla – DVA DOKAZA: POMRČINE SU KRUŽNE+PUTOVANJEMNA SJEVER promjena visine zvijezde; odredio polumjer od 7400 km
![Page 20: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/20.jpg)
Astronomija i drevne civilizacijeGrčka astronomija
Aristarh (310. – 230. g.pr.Kr.)zagovara heliocentrizam i ideje pitagorejaca (Filolaj) – prognan!odredio omjer udaljenosti Sunca i Mjeseca
Apolonije (265. – 170. g.pr.Kr.)epicikli; ekscentrične kružniceudaljenost Zemlje i Mjeseca
Eratosten (276. – 194. g.pr.Kr.)voditelj aleksandrijske knjižnice odredio opseg Zemlje (39 690 km – vrlo točno!)
Hiparh (190. – 120. g.pr.Kr.) – najveći grčki astronom i opažačgodina traje 365 i ¼ danakatalog i magnitude zvijezdaspominjao i nagađao o precesiji
![Page 21: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/21.jpg)
Astronomija i drevne civilizacije48.g.pr.Kr. u požaru uništena aleksandrijska knjižnica!
Klaudije Ptolomej (83. – 161. g.) ‐ GEOCENTRIZAM“Almagest” – “Veliki zbornik”cjelokupno znanje astronomije; detaljno opisana 48 zviježđaepicikli (složeno kružno gibanje po epiciklu i diferentu)
Brojni svici rukopisa bili su pisani na gotovo svim tada poznatim jezicima(grčki, latinski, aramejski, hebrejski, jezici naroda mezopotamije, arapskii indijski).Upravitelji knjižnice bili su geograf i matematičar Eratosten, filolog Aristofan izBizanta, astronom Aristarh te gramatičar Zenodot iz Efeza. Pjesnik Kalimahnačinio je svojevrsni katalog knjižnice pod nazivom Tablice (Pinakes).U vrijeme rimskog građanskog rata, Egipat se umiješao u sukob. Došlo je i dosukoba između rimske i egipatske vojske te je tom prilikom Cezar dao zapalitiegipatsku flotu u luci, a vatra se proširila na obalu i zapalila knjižnicu koja jevećim dijelom uništena (prema povjesničaru Plutarhu).Kasnije je Marko Antonije, kako bi udovoljio kraljici Kleopatri nadomjestio diouništene knjiške građe preseljenjem oko 200 000 svitaka iz Pergamske knjižnice
![Page 22: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/22.jpg)
Srednji vijek u Europi
Crkva prihvaća geocentrični model!
Mračni srednji vijek
Sva znanja ponovno dolaze tek u 12. i 13. stoljeću preko Arapa prevodeći njihove spise na latinski jezik.
Većina terminologije (nazivi većine zvijezda) u astronomiji je upravo iz arapskog jezika!
![Page 23: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/23.jpg)
Srednji vijek u arapskom svijetuBagdad, Damask, Kairo, Maroko, Španjolska (Cordoba, Toledo)
Spojili znanje s Istoka i GrčkeAl –Hvarizmi (780. – 850.)
Astronomske tablice, kvadratna jednadžbaAlgebra – indijska notacija 0
Al – Battani (858. – 929.) DamaskOdredio kutne promjere Sunca i Mjeseca, nagib ekvatora prema ekliptici
Al – Biruni (973. – 1048.)Mliječna staza = “mnoštvo zvijezda”Određuje Zemljin polumjer = 6339,6 km
Ulugh – beg (1394.‐ 1449.)vladar Samarkanda gdje je i izgradio zvjezdarnicuOdredio položaje oko 1000 zvijezda i svrstao ih u tablice
![Page 24: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/24.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!
Peurbach (1423. – 1461.) i njegov učenikGeocentrični sustav
Müller ‐ Regiomontanus (1436. – 1476.) “Efemeride” tablice položaja Sunca, Mjeseca i planeta za period 1474. –1506. kojima su se služili i pomorci:
Kolumbo 1492. otkriva AmerikuVasco da Gama 1498. oplovljava Afriku i nalazi put za Indiju.
![Page 25: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/25.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!Nikola Kopernik (1473. – 1543.)
Ruši geocentričnu teoriju – HELIOCENTRIZAM
De revolutionibus orbium celestrium (objavljen nakon smrti)
Opisuje 3 osnovna gibanja Zemlje (oko svoje osi, oko Sunca i oko okomice na ekliptiku)
Pomični epicikli za Merkur i Veneru
Tycho Brahe(1546. – 1601.)Uvjereni geocentrist1572. opaža supernovu30 godišnje opažanje – točnost od lučne minuteZaključuje da su neke od zvijezda veće od SuncaKepler mu je učenik!
![Page 26: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/26.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!
Johann Bayer (1572. – 1625.)Nebeski atlas ‐ Uranometria
Označavanje zvijezda u zviježđima grčkim slovima, glavna zvijezda α
Johannes Kepler (1571. – 1630.)1604. i on opaža supernovu1619. : Harmonice mundiKeplerovi zakoni:
![Page 27: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/27.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!Galileo Galilei (1564. – 1642.)
Slobodni pad, kosi hitac
Unaprijedio teleskop: opisuje kratere na Mjesecu,
Venerine faze, Sunčeve pjege
Jupiterovi sateliti – dokaz heliocentričnosti!
1633.g. osuđen na kućni pritvor (1992.g. mu se ukida kazna ?!)
Sir Isaac Newton (1642. – 1727.)Gravitacijska sila – klasična fizika1687. godine ‐ Philosophiae naturalis principia mathematicaReflektorski teleskop
“Ako sam i vidio dalje od drugih to je zato što sam stajao na ramenima divova”
![Page 28: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/28.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!Ch. Huygens (1629. – 1695.)
1655. otkrio Saturnov satelit TitanPoznat po svojoj valnoj teoriji svjetlosti
1667. godine opservatorij Pariz 1675. godine opservatorij Greenwich1700. godine opservatorij Berlin
Cassini (1625. – 1712.) i Römer (1644. – 1710.)djeluju na pariškom opservatorijuOpažaju Jupiterove satelite, određuju vremena njihovih ulaska u sjenu – okultacijaIz tih podataka Römer određuje astronomskom metodom brzinu svjetlosti
![Page 29: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/29.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!E. Halley (1656. – 1742.)
1705. određuje identičnost kometa koji se pojavio 1426., 1531., 1607. i 1682. iodređuje mu period od 76 godina – Halleyev kometprema Newtonovim formulama!metoda mjerenja udaljenosti planeta tranzitom preko sunčevog diska
J. Bradley (1693. – 1762.)1747. otkrio nutaciju – utjecaj Mjeseca kao fine periodičke promjene uprecesiji Zemlje.
![Page 30: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/30.jpg)
Renesansa – povratak u Europu!
Ch. Messier (1730.‐1817.)1784. katalog (popis maglica M1‐M110) i danas se koristi!
MESSIEROV MARATON
1846. Le Verrier, Adams, Galle otkrivaju Neptun ‐ 1998. zasluge dodjeljene LeVerrieru
William Herschel (1780. – 1834.) i sestra Caroline HerschelPomno bilježe položaje svih zvijezda i maglica1781. William Herschel otkriva planet Uran (Georgium Sidum/Georgeova zvijezda) Bošković iz tri bliska položaja na nebu izračunava da se radi o zatvorenoj staziOpisao Mliječnu stazu
John Herschel1864. objavljuje nadopunjeni katalog oca i tetke (oko 5000 objekata)
![Page 31: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/31.jpg)
Suvremena astronomijaN. Pogson
1854. razvija astronomsku fotometriju – luminozitet zvijezda,
W. Wollaston i J. von FraunhoferPočetak spektroskopije
1802. odnosno 1814. opažaju i popisuju tamne apsorpcijske linije u Sunčevu spektru koje se po njemi zovu Fraunhoferove linije
Fraunhofer izrađuje spektroskop s optičkom rešetkom
Ch. Doppler1842. godine utvrđuje da se valna duljina svjetlosti mijenja ako se izvor giba Dopplerov efekt
G.R.Kirchhoff i R.W.Bunsen1859. Osnove spektralne analize – princip identičnosti pri emisiji i apsorpciji
N.Lockyer1868. otkriva helij na Suncu
![Page 32: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/32.jpg)
Suvremena astronomijaA. Secchi
Fotografija u astronomskoj spektroskopiji – klasificira zvijezde po spektrima, koji se klasificiraju u katalozima (npr. Harvardski Draperov katalog)
E. Hertzsprung 1905. i H.N.Russel 1913. Hertzsprung – Russelov dijagram
opisuje trenutno stanje zvijezde, njezinu strukturu, izvor energije i razvitak
Unutrašnja građa i izvor energije u zvijezdama
H. Helmholtz 1884. – stezanje zvijezde izvor energije
A.S.Eddington – važna relacija između mase i luminoziteta
H.A.Bethe i K.F.Weizsäcker – 1938. – nuklearna fuzija vodika u helij
![Page 33: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/33.jpg)
Suvremena astronomija1918. počinje se opažati teleskopom‐reflektorom na Mt Wilsonu s promjerom objektiva od 254 cm
1949. počinje se opažati teleskopom na Mt Palomaru s promjerom objektiva od 508 cm
V.M.Slipher 1912. godineUz pomoć Dopplerovog efekta ustanovio je da se spiralne maglice udaljavaju, a 1914. i da rotiraju
W.Baade, B.Kukarkin 1944. godine Prepoznaje populacije zvijezda u Mliječnom putu (populacija I – u galaktičkojravnini i populacija II u halou) – populacije se razlikuju i po kemijskom sastavu
![Page 34: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/34.jpg)
Suvremena astronomija
Edwin Hubble (1889. – 1953.)Promatranja s Mt Wilsona proučava cefeide u Andromedi
1924.‐ 1929. uz Humasona : svemir se širi ‐ crveni pomak u spektru dalekih galaksija je posljedica Dopplerovog efekta uslijed širenja svemira
Albert Einstein (1879. – 1955.)1916. Opća teorija relativnosti
![Page 35: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/35.jpg)
5. Solvayeva konferencijaO elektronima i fotonima
Rasprave o novo – formiranoj kvantnoj teoriji
Održana 1927. na kojoj su 17 od 29 sudionika nobelovci
Bohr – Einstein debate
![Page 36: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/36.jpg)
20. stoljeće
1930. Clyde Tombaugh otkriva Pluton
1957. lansiran prvi umjetni satelit – Sputnik 1
1963. otkriveni kvazari Marten Schmidt
1967. otkriveni pulsari Jocelyn Bell i Anthony Hewish
1969. čovjek dolazi na Mjesec
![Page 37: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/37.jpg)
Kraj 20. stoljeća......
![Page 38: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/38.jpg)
Točnije i detaljnije informacije o prijašnjim spoznajama, otkrivanjenovih svjetova, astrobiologija....
Svakodnevne detaljne informacije o prostoru i događajima izmeđuZemlje i Sunca, te njihov utjecaj na život na Zemlji:www.spaceweather.com
Danas...
Proučava se Svemir na svim valnim duljinama (radiovalovi Very Large Array)Prikupljanje i obrada podataka suvremenim instrumentima i računalima....
![Page 39: Uvod u astronomiju i astrofiziku](https://reader037.vdocuments.net/reader037/viewer/2022100218/586686491a28abed408b65a8/html5/thumbnails/39.jpg)
Što i kako gledati na nebu ovih dana?
Ravnina ekliptike