PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVUISPITNA PITANJA I ODGOVORI 1. PARCIJALA (2008/2009.)

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPRVI BLOK PITANJA | DRAVA KAO ORGANIZACIJA I ELEMENTI ZA POSTOJANJE DRAVE 1. Podjela pravnih nauka? Pravne nauke dijele se na dva naina. Prema mjeri pojmovnog uoptavanja kojim rade, dijele se na konkretne pravne nauke i teorijske pravne nauke. Konkretne pravne nauke dijele se prema vremenu vaenja pravnih normi koje prouavaju, na pozitivnopravne i historijskopravne nauke. 2. ta izuavaju opdeteorijske pravne nauke? Opdeteorijske pravne nauke pruaju osnovnu i opdu spoznaju o dravi i pravu. 3. ta izuavaju historijsko pravne nauke? Historijskopravne nauke pruaju spoznaju o nekim pravnim porecima koji su postojali u prolosti, a sada vie ne postoje. 4. ta izuavaju pozitivno pravne nauke? Pozitivnopravne nauke izuavaju konkretne, postojede drave i njihove pravo koje je na snazi. 5. Koja su dva bitna aspekta drave koja se izuavaju u uvodu u nauku o dravi i pravu? Drava kao organizacija i drava kao zajednica. 6. Glavni elementi drave? skupina ljudi zajedniki ciljevi podjela poslova hijerarhija sredstva i skup normi. 7. Definisanje drave kao organizacije? Drava je organizacija koja odgovara globalnom drutvu, ima politiku i suverenu vlast utemeljenu na monopolu legalne fizike prisile i na ekonomskoj i ideolokoj modi, odnosi se na precizno odreeno stanovnitvo i teritoriju, a pravnim normama regulie najvanije drutvene odnose i ostvaruje razne istorijske funkcije poevi od osvajanja i odbrane prema drugim drutvima i izrabljivanja i represije prema vlastitom drutvu, do sa vremenom

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMsve naglaenije uloge zatite mira, sigurnosti i slobode i postizanja blagostanja svih pripadnika drutva. 8. Funkcije drave? napadako odbrambena funkcija ugnjetaka i izrabljivako represivna funkcija upravljanje velikim javnim i prisilnim radovima funkcija zatite drutvenog mira i sigurnosti zatita prava i sloboda ovjeka i graanina zatita pravednosti i omogudavanje dobrog ivota pripadnika zajednice i pravno regulativna funkcija. 9. Ciljevi drave? Ima neogranieno mnotvo najrazliitijih drutvenih ciljeva, zahvata ili obavlja neposredno ili posredno vojne, privredne, zdravstvene, obrazovne i mnoge druge djelatnosti. to se tice ciljeva i djelovanja, ona je nespecijalizirana i svestrana. Ona kao politika vlast prisilno usmjerava i ureuje ostale drutvene djelatnosti 10. Elementi za postojanje drave? Suverenost, teritorij, stanovnitvo, meunarodno priznanje dravne vlade. 11. Definisanje dravnog teritorija? Dravna teritorija je precizno odreeni prostor na kome se nalazi dravno stanovnitvo i gdje se odvija suverena politika vlast. To je viedimenzionalni prostor koji se sastoji od povrine i dubine kopna, od mora, jezera i rijeka, od zranog stuba iznad kopna i voda, te od brodova i aviona to nose dravne oznake. Omeen je granicom. 12. Karakteristike dravnih granica? Dijele odreenu dravu od drugih drava u njenom okruenju. Granice uva vojna sila i smije se prelaziti samo sa posebnim ispravama a odreena je meunarodnim i unutranjim dravnim propisima. irina teritorijalnog mora je razliita kod pojedinih drava dok se zranom granicom smatra visina koju doseu klasine letjelice 13. Vrste dravnih granica? Vazdune, kopnene, morske. 14. Da li je veliina teritorija odluujuda za postojanje drave?

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMNije.

15. Definisanje stanovnitva? Stanovnitvo ine ljudi koji stalno naseljavaju prostor drave i potpadaju pod njenu jurisdikciju . To su dravljani i stranci odreene zemlje. Stanovnitvo je politiko pravna pojava jer je odreeno politikim i pravnim aktima 16. Definisanje dravljanstva? Dravljanstvo u modernom smislu jest trajna veza jedne osobe s jednim dravnim i pravnim poretkom. To je veza koja se sastoji u tome da osoba roenjem ili punoljetstvom stie prava i obaveze iz tog poretka, a drava ima prema njoj jo i posebnu dunost da je titi spram drugih drava. 17. Vrste i naini sticanja dravljanstva? Dravljanstvo se stie ili roenjem ili za vrijeme ivota na razne naine. Roenjem se stie na dva naina: ius sanguinus ili pravo krvi i ius soli ili pravo tla. Stranci stiu dravljanstvo na osnovu molbe i uz ispunjenje drugih zakonskih uslova (duina boravka, zaposlenje itd.) i to se zove naturalizacija. Postoji i prisilno sticanje dravljanstva, a njega stiu stanovnici teritorija koje je drava prisvojila, no tada se tom stanovnitvu moe dati pravo da bira izmeu starog i novog dravljanstva. 18. Ko su apatridi? Ljudi koji uopte nemaju dravljanstvo. Iizgubili su dravljanstvo jedne drave, a nisu ga dobili od druge i koji u dravi na ijem teritoriju borave imaju politiko-pravni poloaj blizak onome od stranaca. 19. Razlika izmeu pojmova graani i dravljani? Graani su aktivni subjekti koji uestvuju i sudjeluju u politikoj vlasti, dok dravljani imaju odreene obaveze prema dravi i ne moraju ivjeti u njoj, pa na taj nain nisu aktivni uesnici u vlasti 20. Odreenje pojma podanik? Podanici su slobodni ljudi bez politikih prava.

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM21. Da li je etnika, religijska, rasna homogenost nuna pretpostavka za nastanak drave i za njen demokratski politiki sistem? Ne.

22. ta je dravni suverenitet? To znai da je drava najvia ili vrhovna vlast, kojoj su svi pojedinci i grupe, pa i ostali subjekti vlasti, podreeni. Suverenitet je injenica modi. 23. Odreenje unutranje suverenosti? Znai da drava ima iskljuiva ovlatenja da stvara najvie pravne norme - ustavne, zakonske, podzakonske, sudske i druge, koje su podrane fizikom prisilom i koje obavezuju subjekte na njenom teritoriju. 24. Odreenje vanjske suverenosti? Znai da drava ima nezavisnost i ravnopravnost spram drugih drava. 25. Ko je nositelj suvereniteta? Narod. 26. Koji organ je suvereni organ i zato? Parlament jer je donesen od strane naroda kao nositelja suvereniteta i jer obavljaju suverenu djelatnost, tj. ustavno-zakonodavnu. 27. Ko predstavlja dravni suverenitet? Narod. 28. Koji su simboli suverene drave? Zastava, grb i himna. 29. Definisanje drave sa aspekta njenih osnovnih elemenata? Drava je precizno odreena teritorija na kojoj ivi odreeno stanovnitvo i gdje se odvija suverena politika vlast 30. Da li postoje ogranienja suverene vlasti? Postoje.

5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM31. Na koji nain se ograniava suverena vlast? Ustavnim propisima, ustavnim pravima i slobodama ovjeka.

ESEJSKA PITANJA 32. Bosna i Hercegovina sa aspekta dravnog suvereniteta? 33. Meunarodno priznaje drave/vlade? 34. Razvoj pojma graanin u historijskoj perspesktivi?

DRUGI BLOK PITANJA | DRAVA - DRAVNI ORGAN - SLUBENO LICE

1. Kakva je veza izmeu drave i dravnog organa i zato? Organska veza. Za ostvarivanje ciljeva drave potrebno je podijeliti rad u dravnoj organizaciji, tj. radi uspjenijeg obavljanja poslova putem pravnih normi se fomiraju organi koji se sastoje iz skupine srodnih poslova. 2. Pojam slubene osobe? Obavljaju odreenu slubu u dravnoj organizaciji, pladeni su i moraju odvajati svoje privatne interese od javnih interesa organizacije. 3. Objasniti pojam transpersonalnosti dravnog organa? Bez obzira na promjenu slubenih lica u organu, tj. neovisno od njih dravni organ postoji. 4. Objasniti pojam impersonalnosti dravnog organa? Mi procjenjujemo organe prema efikasnosti i strunosti slubenih lica koja rade u njemu. 5. Na kojim nivoima postoji dravna hijerarhija? Hijerahija izmedju dravne djelatnosti, izmeu dravnih, organa unutar jedne dravne djelatnosti i izmeu slubenih osoba unutar jednog organa.

6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM6. Objasniti pojam najvieg dravnog organa? Najvii dravni organ je parlament koji je sastavljen od narodnih zastupnika koje narod izabere. Moe biti jednodoman i dvodoman. Obavljaju u potpunosti ustavno-zakonodavnu djelatnost. U njemu rade profesionalna i neprofesionalna lica. Politiki izbori: opde i jednako pravo glasa. Ima politiki legitimitet i sve mora biti tacno po procedurama uradjeno. 7. Kakva je hijerarhija izmeu dravnih organa? Suboordinacija: vojska, diplomatija, policija. Koordinacija: sudstvo, obrazovanje, zdravstvo.

8. Objasniti hijerarhiju dravnih djelatnosti ? U dravnoj organizaciji je najvia, svim ostalim dravnim djelatnostima nadreena, ustavnozakonodavna djelatnost (legislativa). Ona se zbog toga naziva jo suverena djelatnost, a dravni organi koji je obavljaju suvereni organi. Ustavno-zakonodavna djelatnost sastoji se od donoenja najviih politikih i pravnih odluka, redovno u obliku ustavnih i zakonskih normi, kojima se na opdenit nain ureuju najvaniji drutveni odnosi. Izvrno-politika djelatnost (egzekutiva) druga je po modi dravna djelatnost, podreena zakonodavnoj, a nadreena upravnoj i djelomino sudskoj. Sastoji se u svim dravama od dva organa: efa drave i vlade. Pravosudna djelatnost kao dravna djelatnost obuhvata dvije vrste organa: javno tuilatvo i sudstvo. Pravosudna djelatnost je izvrna prema ustavno-zakonodavnoj i izvrno politikoj djelatnosti. To znai da se gonjenje protivpravnih djela, rjeavanje sporova i pravno kanjavanje uvijek moraju provoditi na osnovu optih normi to su ih donijele vie dravne djelatnosti. Upravna djelatnost, zvana jo dravna administracija, najopsenija je dravna djelatnost po vrstama poslova i po broju organa i slubenika. Upravnoj djelatnosti je prije svega svojstveno da se sastoji od izvravanja odluka i od nadzora da li graani izvravaju odluke zakonodovne, izvrno-politike i sudske djelatnosti. To znai da je ona najnia dravna djelatnost i izvrna u odnosu na sve ostale i vie dravne djelatnosti. 9. U kakvom meusobnom odnosu mogu biti dravni organi? U stanju jednakosti i ravnopravnosti, te u stanju podreenosti i nadreenosti.

7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM10. ta znai odnos jednakosti i ravnopravnosti dravnih organa? Organi u svom poslu i radu imaju odnos po kom su i jedni i drugi jednaki i ravnopravni. Nema nadreenih i podreenih, tj. nema zajednikih funkcija nego svako radi za sebe. 11. Kakvi mogu biti odnosi podreenosti i nadreenosti? Subordinirana ili stroga hijerahija i koordinirana ili labavija hijerarhija. 12. ta je pravna ili funkcionalna nadreenost? Nadreenost viih organa da daju niim uputstva kako da rijee akt, a mogu ga i ukinuti ili promijeniti. 13. ta je organizaciona ili personalna nadreenost? Nadreenost viih organa da postavljaju, smjenjuju i pozivaju na odgovornost osobe nieg ranga i da te osobe imaju odgovornost prema slubenim osobama vieg ranga.

14. ta je teritorijalna nadlenost? Skup pravnih obaveza i pravnih ovlatenja da se odreene vrste poslova obavljaju samo na odreenoj teritoriji. 15. Podjela dravnih organa sa obzirom na teritorijalnu nadlenost? Centralni, regionalni i lokalni. 16. Objasniti pojam nadlenosti? Nadlenost je pojam koji oznaava skup pravnih obaveza i ovlatenja da se obavljaju poslovi jednog organa, npr. nadlenost parlamenta je da donosi odluke. 17. Objasniti pojmove stvarne i mjesne nadlenosti, iskljuive i podijeljene nadlenosti, prenesene nadlenosti i sukoba nadlenost Stvarna nadlenost: ovlatenja da se rade samo neke stvari. Teritorijalna nadlenost: ovlatenje da se rade neke stvari samo na odreenoj teritoriji. Iskljuiva nadlenost: ovlatenje koje ima samo odreeni organ, kriterij je teritorij ili vrsta posla. Podijeljena nadlenost: ovlatenje da se uradi neki posao koje imaju dva ili vie organa. Prenesene nadlenosti: ovlatenja koja se mogu prenijeti sa jednog na drugi organ.

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMSukob nadlenosti: ako dva organa obavljaju posao koji je predvien za jedan i ukoliko doe do sukoba to rijeava organ koji je iznad onih koji se spore. 18. Podjela dravnih organa prema njihovom sastavu? Individualni i kolektivni. 19. Objasniti pojam individualnog organa? To su ef drave i sud ako presudu donosi sudac pojedinac. 20. Objasniti pojam kolektivnog organa? Prema tome koliko slubenih osoba odluuje u organu, imamo kolektivne organe kao to su parlament i sud ako presudu donosi sudsko vijede. Nije bitan broj osoba koji radi u organu ved ko donosi odluke. U kolektivnom organu odluke se donose glasanjem kvalificirane vedine. 21. ta je kvorum za rad? Podrazumijeva da parlament moe raditi sa odreenom grupom poslanika, tj. sa 1/3 ili prostom vedinom.

22. ta je kvorum za odluivanje? Podrazumijeva da bi se donijele vane odluke u parlamentu mora izglasati apsolutna vedina, tj. 2/3 poslanika sa pravom glasa. 23. Vrste kolektivnog odluivanja? Parlament, vlada, sud ako sudsko vijede donosi presudu. 24. Podjela dravnih organa s obzirom na noenje oruja? Oruani i civilni organi. Oruani su vojni i policijski, a civilni su svi drugi. 25. Kakav je hijerarhijski odnos izmeu civilnih i vojnih organa? Subordiniran i centraliziran, tj. imaju i personalnu i funkcionalnu hijerarhiju

ESEJSKA PITANJA 26. Hijerarhija kao jedna od osnovnih karekteristika drave?

9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

TREDI BLOK PITANJA | ETIRI DRAVNE DJELATNOSTI 1. Koje su osnovne dravne djelatnosti? Ustavno-zakonodavna, izvrno-politika, pravosudna i upravna djelatnost. 2. Karakteristike ustavnozakonodavne djelatnosti? Ustavno-zakonodavna djelatnost ili legislativa je najvia djelatnost u dravnoj organizaciji i svim drrugim je nadreena. Naziva se i suverena djelatnost jer dravni organi koji je obavljaju su suvereni organi(parlament). Donosi najvie pravne akte (postavlja efa drave, vladu, odluuje o najvanijim pitanjima vanjske i unutranje politike. Ima politiku i pravnu odgovornost (2 kvoruma). 3. Zato se ustavnozakonodavna djelatnost naziva suverena djelatnost? Suverena djelatnost jer su dravni organi koji je obavljaju suvereni organi (parlament). Donosi najvie pravne akte. 4. ta je legalitet vlasti? Zakonitost vlasti. 5. ta je legitimitet vlasti? Idejni temelj vlasti. Uvjerenje jednog kruga ljudi da je neija prisila opravdana jer se zasniva na nekim vrijednostima. 6. Nain legitimiranja vlasti? Idejni temelj vlasti. Uvjerenje jednog kruga ljudi da je neija prisila opravdana jer se zasniva na nekim vrijednostima. Npr. karizmatska legitimnost: uvjerenje ljudi u izuzetne ili nadnaravne osobine voe, tradicionalna legitimnost: utemeljenje vlasti na tradiciji i obiajima te na religiji, racionalno-pravna legitimnost: utemeljenje vlasti na pridravanju pravnih pravila koje propisuju demokratski opstanak i ideoloka legitimnost: utemeljenje vlasti na uvjerenju ljudi u vrijednost jednopartijske ideologije. 7. ta su izborni politiki organi? Organi koji sprovode opde i lokalne izbore.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM8. Koji dravni organ vri ustavnozakonodavnu djelatnost? Parlament.

9. Mogudnost organizacije parlamenta? Moe da bude jednodoman i dvodoman, tj. da ima dvije skupine zastupnika koje bira narod na razliitim osnovama i rade odvojeno. 10. Koje drave imaju dvodomni parlament i zato? U modernim i slozenim dravama parlament je dvodoman, da bi se demokratija povedala i umanjio centralizam, tj. da bi obezbijedila ravnotea unutar drave i zatitili interese manje utjecajnih drava. 11. Koje pravne akte donose ustavnozakonodavni organi u okviru svoje djelatnosti? Ustave i zakone. 12. Odnos ustavnozakonodavne djelatnosti prema izvrnopolitikoj djelatnosti? Bira vladu i u parlamentarnoj republici i efa drave koji ima simbolinu funkciju. 13. Karakteristike izvrnopolitike djelatnosti? Izvrno-politika ili egzekutiva djelatnost podreena je zakonodavnoj a nadrena upravnoj i djelmino sudskoj. Sastoji se iz dva organa: efa drave i vlade. ef drave je individualni organ, a vlada je kolektivni ali oba su politika organa. Nadlenost ima i ef drave, a vlada koja se sastoji iz ministara i efa vlade vodi, usklauje i nadzire upravne djelatnosti, tj. preko miistara koji su na elu nekih upravnih grana. Vlada predlae zakone zajedno sa efom drave i pravi nacrte to umanjuje mod parlamenta. 14. Koji dravni organi vre izvrnopolitiku djelatnost? ef drave i vlada. 15. Kako se izvrnopolitiki organi odreuju u podjeli dravnih organa? ef drave je individualni organ, a vlada kolektivni. Oba su izvrni organi u odnosu sa ustavno-zakonodavnim organima i odluujuci organi prema upravnim organima. Izborni su jer ih bira parlament, zatim civilni su i neprofesionani organi, a prema teritoriji nadlenosti centralni.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM16. Karakteristike efa drave? ef drave je je obino individualni organ, a izuzetno kolektivno predsjednitvo. ef drave je politiki organ, tj. u njemu djeluju politiari vieg ugleda i modi, u demokratskim sistemima redovno jaki ljudi vladajudih politikih staranaka. 17. Na koji nain se moe birati ef drave? Parlament bira efa drave u parlamentarnoj republici, opdim izborima, protivpravno (diktatura) i nasljedno (monarh). 18. Nadlenost efa drave? predstavljanje drave pred drugim dravama, te postavljanje i primanje diplomatskih predstavnika. vrhovno zapovjedanje oruanim snagama i dodjeljivanje vojnih inova. predlaganje zakona i promulgacija odnosno suspenzivno veto na zakone. predlaganje efa vlade u parlamantarnom sistemu, a ponegdje i sudaca. pomilovanje krivino osuenih osoba. 19. Veza izmeu zakonodavne i izvrne vlasti u zakonodavnom postupku? Predlaganje i nacrt zakona mogu da rade parlamentarci ali moe i ef drave i vlada. Kada vlada napravi nacrt ide u odbor, a zatim u jedan od dva doma parlamenta ako postoje i ako ga prihvate glasa se u oba doma i odborima kvoumom, tj. vedinom glasova i onda ef promulgira zakon. 20. Pravni akti izvrnopolitike vlasti? Uredbe i ukazi. 21. Pravni akti efa drave? Djelimino uredbe i ukaz (promulgacija zakona, posebne pravne snage, imenovanje onih koji predstavljaju suverenitet drave, pomilovanje, amnestija, veza zakonodavne i izvrne vlasti u zakondavnom postupku). 22. Pravni akti vlade? Uredbe: za razradu zakona radi njegovog izvravanja, za normiranje drutvenih odnosa, u sluaju nude mogu odluivati sa zakonskom snagom i suspendirati neka ustavna ljudska prava

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM23. Karakteristike vlade? Kolektivni organ koji se sastoji iz ministara, tj. efova pojedinih ministarstava kojim predsjedava ef vlade. To je politiki organ koji se sastoji iz uglednih politiara i zajedno sa efom drave umanjuje mod parlamenta.

24. Objasniti pojam jednostranake vlade? Jedna stranka postoji i na vlasti je (jedinstvo vlasti), npr. komunistika partija. Odbacuje ustav, ogranienje vlasti i odbacuje ustavnu vlast. 25. Objasniti pojam koalicione vlade? Udruivanje manjih stranaka koje nemaju parlamentarnu vedinu i ne mogu donositi zakon niti osnovati vladu. 26. Djelatnost vlade? Usklauje, vodi i nadzire upravu preko ministara. Pravi nacrt ii prijedlog zakona. Vodi srednjoronu i svakodnevnu unutranju i vanjsku politiku drave. 27. Uredbe za razradu zakona? Najvaniji podzakonski pravni akti koji slue za izvravanje zakona. 28. Uredba sa zakonskom snagom? Vlada i ef drave mogu normirati neke drutvene odnose koji pripadaju nadlenosti zakonodavca. 29. Uredba za sluaj nude? U sluaju rata i slinih situacija ef drave i vlada donose odluke koje imaju zakonsku snagu a mogu i suspendirati neka ustavna ljudska prava. 30. ta je pravna odgovornost? Pravni poloaj subjekta koji je uinio delikt i koji zbog toga treba biti kanjen. Pravna odgovornost je vezivanje pravnog delikta sa kaznom. 31. ta je politika odgovornost i koji dravni organi imaju politiku odgovornost?

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM32. Objasniti pojam podjele vlasti? Podjela vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku izvrena je da bi se izvrila kontrola i balans djelatnosti i da ne bi dolo do diktature. Tako jedan organ donosi, jedan izvrava, a jedan primjenjuje odluke i na taj nain vlasti poto su nezavisne i slobodne mogu se meusobno ograniavati. Ustav dijeli vlast i ograniava.

33. Objasniti pojam ustavne vlasti ? Ustavna vlast ili konstitucionalizam. Omoguduje jednakost pred zakonom, svi su jednaki jer zakon je iznad ljudi.Omogudava da graani tue dravu nezavisnim sudovima ako su pogoeni nekim vladinim postupcima. Ograniava vlast autoritarnih vladara. Omogudava jednakost i prava manjinama. Ustavna vlast je kamen temeljac liberalne demokratije. Sve zemlje imaju ustav ali nemaju vladavinu ustava jer to znai da politika elita prihvata vladavinu zakona. Ustav rijetko postoji u autoritativnim rezimima. Ustavi odreuju postupke donoenja zakona. 34. Karakteristike sudske djelatnosti? Dva organa, sudstvo i javno tuilatvo. Javno tuilatvo u ime drave goni subjekte koi su poinili neki delikt, a sudstvo rjeava sporove i odreuje kazne. Izvrna je prema ustavnozakonodavoj i izvrsno-politikoj djelatnosti. Sudska djelatnost je nezavisna i slobodna i prua zatitu u sporovima izmeu graana i graana, drave i graana, te drave i privrednih organizacija. Prua zatitu graanima od samovolje dravne vlasti i pojedinaca. 35. Karakteristike upravne djelatnosti? Najsloenija (najveci broj ciljeva drave, slubenika i organa), podreena u odnosu na ostale, podijeljena po resorima, u kontaktu sa graanima. Sastoji se od izvravanja odluka i nadzire da li graani izvravaju odluke. Naziva se dravna administracija. Uprava ima oruanu, ekonomsku i ideoloku mod, ali je sve druge djelatnosti kontroliu. Ministarstvo odbrane, finansija, vanjskih i unutranjih poslova... 36. Koji dravni organi vre pravosudnu djelatnost? Sudstvo i javno tuilatvo.

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM37. Koji upravni organi vre upravnu djelatnost? Upravne grane ili upravni resori. 38. Objasniti pojam upravnog resora? Skupovi srodnih upravnih poslova. Temeljni resori su: vojska, policija, vanjski poslovi i finansije (resori privrede, kulture, prosvjete...). Svaka upravna grana, tj. resor je obuhvaden ministarstvom ili sekraterijatom a na elu kojeg je ministar. U ministarstvu ili van ministarstava postoje organi kao komiteti, uprave, zavodi itd. Postoje upravni organi na razini centralne dravne vlasti i na razini regionalnih i lokalnih vlasti

39. Objasniti odnos izvrnopolitike djelatnosti i upravne djelatnosti ? Izvrsno politika djelatnost je nadreena u odnosu na upravnu jer ministri ine vladu, a na elu su upravne djelatosti i vlada. Na taj nain kontrolie i vodi upravnu djelatnost.

ESEJSKA PITANJA 40. Ideja podjele vlasti u politikoj filozofiji i podjela dravnih djelatnosti u dravi kao organizaciji? 41. Konstitucionalizam ili vladavina ustava?

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM