6. Nacionalni dan kulturnog turizma

20. lipnja 2013. Zagreb Muzej Mimara

mr. sc. Vesna Jurić Bulatović Pomoćnica ministrice kulture

SADRŽAJ PREZENTACIJE

Uvod u temu

Istraživanje stavova posjetitelja

Pregled manifestacija

Kreativna Europa

• MARKETING U KULTURI

MARKETING – društveni proces kojim putem stvaranja i razmjene proizvoda i vrijednosti s drugima, pojedinci ili grupe dobivaju ono što im je potrebno ili što žele. (P. Kotler)

MARKETING – proces kreiranja proizvoda, usmjeren na aktivno zadovoljavanje potreba i želja kupaca.

MARKETING – inovacija, pozicioniranje, analiza, planiranje i kontrola.

MARKETING U KULTURI - informacije i istraživanja, razvoj novog “proizvoda”, promocija, prodaja i distribucija

MARKETING – PRONAĐI ŽELJU I ISPUNI JE

• PRIMJENA MARKETINGA U KULTURI

MARKETING U KULTURI - marketing informacije i istraživanja - razvoj – politika kulturnog proizvoda - promocija, prodaja i distribucija - organizacija ponude - artikuliranje mogućnosti - postizanje optimalnih ciljeva - distribucija učinaka marketinške aktivnosti

PREDUVJETI - općedruštvena potreba - podrška uprave - preoblikovanje procesa unutarnje organizacije - nova strategija (misija ustanove, ciljevi)

• KULTURNI TURIZAM

su posjete osoba izvan mjesta stalnog boravka motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije.

je takva vrsta turizma u kojem su meta turističkih posjeta muzeji, izložbe, koncerti, manifestacije …

• KAKVE KORISTI IMA TURIZAM OD KULTURE? Obogaćuje osnovni proizvod/imidž destinacije

Povećava potrošnju i duljinu boravka

Povećava zadovoljstvo boravkom, odnosno ponovnu posjetu

Stimulira lokalnu/regionalnu potražnju

Otvara nove tržišne segmente

• KAKVE KORISTI IMA KULTURA OD TURIZMA?

Dodatni izvori prihoda

Investicijski kapital

Proširenje tržišta/novi segmenti posjetitelja

Razvijanje profesionalnog upravljanja i marketinga

Bolja kontrola nad korištenjem kulturnih resursa

Bolji imidž kulture među lokalnim stanovnicima

TURIZAM KULTURNIH MANIFESTACIJA

Trend rasta potražnje za hrvatskim kulturnim manifestacijama na europskim i svjetskim tržištima

Dobar balans ‘’tradicijskih’’ i trendovskih manifestacija/ festivala

Konkretna ponuda za sve tržišne segmente

Stvaranje nove publike

• PROBLEMI NA RELACIJI KULTURA - TURIZAM

financijske poteškoće

nerazumijevanje lokalnih vlasti

neriješena vlasnička pitanja

nedovoljna suradnja kulturnog i turističkog sektora

nedovoljno agresivan marketing

nedovoljno znanja lokalne populacije o vlastitoj baštini

• ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA

Anketa Noć muzeja 2011. Manifestacija “Noć muzeja” se održala 28.siječnja 2011.

Organizator kulturno-turističke manifestacije - Hrvatsko muzejsko društvo

Broj posjetitelja 314.659

U 67 gradova i mjesta muzeji, galerije i srodne ustanove u kulturi od 18 sati do jedan sat poslije ponoći nudile su atraktivan program na 160 lokacija

Anketu proveo TotusOpinionmetar - Uzorak od 200 ispitanika - Anketa provedena od 21:00 do 24:00 h

CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Ispitati zadovoljstvo posjetitelja za vrijeme posjeta muzejima

Ispitati sudionike o: - razlogu posjeta muzeja upravo ove večeri

- broju muzeja koje će ili su već posjetili

- ocjeni za organizaciju “Noći muzeja”

- zadovoljstvu programom pojedinih muzeja

- načinu na koji su doznali za ovu manifestaciju

• BROJ POSJEĆENIH MUZEJA

0,0%

7,3%

40,4%

52,3%

10 i više

7 - 9

4 - 6

1 - 3

OCJENA MANIFESTACIJE

0,7%

0,0%

2,0%

24,5%

72,8%

1

2

3

4

5

NAJATRAKTIVNIJI PROGRAM

21,9%

16,6%

2,6%

5,3%

6,0%

8,6%

15,9%

23,2%

Ne znam

Neki drugi muzej?

Muzej Mimara

Muzej grada Zagreba

Etnografski muzej

Umjetnički paviljon

Arheološki muzej u Zagrebu

Muzej za umjetnost i obrt

ODAKLE POSJETITELJIMA INFORMACIJE O DOGAĐAJU?

19,6%

11,5%

16,7%

23,0%

19,3%

10,0%

Tisak Radio TV Internet Usmena predaja Neki druginačin

DOBNA SKUPINA

1,3%

38,4%

48,3%

11,9%

61 ili više godina

Od 36 do 60 godina

Od 19 do 35 godina

Do 18 godina

SPOL

33,8%

66,2%

Muškarac Žena

PORUKA ORGANIZATORU

4,1%

10,2%

22,4%

22,4%

40,9%

ostalo

više sličnih manifestacija

komentari posjetitelja

termin manifestacije

pohvala organizatoruVelike pohvale. Svjetski nivo. Samo tako naprijed.

Barem 2 puta godišnje. Raniji početak Noći muzeja (oko 16h).

Odlična ideja s tramvajem. Potrebna je bolja organizacija, ranije izdati program događanja.

Potrebno je organizirati što više sličnih događanja.

Anketa Arheološkog muzeja u Zagrebu povodom Noći muzeja 2013.

Otvorenje Noći muzeja 2013. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu

SVEČANO OTVORENJE NOĆI MUZEJA U VUKOVARU U obnovljenom dvorcu Eltz, smještena 1. faza stalnog postava Gradskog muzeja

Vukovar

Gradski muzej Vukovar posjetilo preko 2500 posjetitelja

Događaj prenijele sve televizijske kuće u glavnim informativnim emisijama, kao i emisije specijalizirane za kulturu, te svi tiskani mediji

Vukovar od događaja svakodnevno posjećuju delegacije, ciljane skupine stručnih i turističkih ekskurzija, kao i djeca u organiziranim posjetama iz drugih hrvatskih gradova

U dvorcu Eltz nastavljaju se odigravati kazališne i glazbene večeri, svečane akademije, promocije knjiga, a uskoro i vjenčanja

Gradski muzej bilježi svakodnevno dvije do tri organizirane posjete s vodičima, dok interes turističkih agencija raste

Otvorenje Noći muzeja 2013. u Vukovaru

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

Muzej automobila Ferdinand Budicki, Zagreb

Prirodoslovni muzej, Rijeka

Atelje Vasko Lipovac, Split

Salona

MHZ - Dvor Trakošćan

MHZ – Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec

• Što posjetitelji kažu o Noći muzeja? - Istraživanje Jutarnjeg lista • GLAVNI MOTIV POSJETA želim podržati ovu manifestaciju.................49,6% razgledavanje stalnog postava Muzeja........28,8% besplatan ulaz..............................................16,7% ne znam.........................................................2,5% doživljavam ovo kao večernji izlazak.............2,5% • KOLIKO STE MUZEJA OBIŠLI? od 1 do 3.........................54,6% od 4 do 6.........................40,0% od 7 do 9...........................5,4% • DOB POSJETITELJA do 18 godina...................20,4% od 19 do 35 godina.........47,1% od 36 do 60 godina.........26,7% 61 ili više...........................5,8% • SPOL POSJETITELJA muškarci............................38% žene...................................62%

REZULTATI Novost u 2013. - povećanje broja gradova i mjesta kao i porast posjetitelja u manjim

sredinama : Trakošćan, Metković, Rab, Vis, Smiljan, Generalski Stol, Vid, Otavice, Vrbovec, Đurđevac, Sveti Ivan Zelina, Brdovec...

Više od 300.000 posjetitelja

U 100 gradova i mjesta, na 200 lokacija što je za 10 posto više u odnosu na prošlu godinu

nova publika u manjim sredinama

REZULTATI reafirmiranje muzeja u okruženju uključivanje baštinskih ustanova, arhiva, knjižnica, knjižara,klubova u

programe Noći muzeja umrežavanje lokalne zajednice, kulturnih ustanova, udruga, KUD-

ova,klubova,uslužnog sektora (ugostiteljstvo, trgovina, Taxi služba) stvaranje dodane vrijednosti, novih kulturnih proizvoda kvalitativan i kvantitativan rast broja i strukture posjetitelja ( mladi i

obitelji) rast broja partnerstava (sponzori, pokrovitelji, donatori,udruge civilnog

društva i dr.) snažna medijska podrška manifestaciji rast broja posjetitelja kulturnim događanjima tijekom godine pozicioniranje muzeja na turističkim tržištima tijekom godine

Dubrovačke ljetne igre 2012.

PREDNOSTI: Duga tradicija – najstarija kazališna i glazbeno-scenska manifestacija od nacionalnog

značaja

Društvena korist za lokalno stanovništvo i turizam

Okuplja umjetnike iz cijelog svijeta – međunarodno priznata

Stručni ljudi na čelu ustanove

Dubrovnik – poznat brend u široj javnosti

Potpora javnosti

SLABOSTI: Nestabilne financijske okolnosti

Redukcija prostora za kulturu i masovnim medijima

Urednici ne šalju stručne novinare u Dubrovnik, a lokani mediji nemaju dovoljno stručnih novinara specijaliziranih za kulturu

Visoka cijena ulaznica

Puno dobrih projekata u zgusnutom rasporedu

Nedovoljno sredstava za oglašivačku kampanju

Ceremonija otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara 2012.

CILJEVI Povećati zastupljenost u novinama, lifestyle medijima, internet portalima i televiziji

Povećati broj prodanih ulaznica, fizički i putem interneta

Pretvoriti povremenu publiku u stalnu, privući posjetitelje iz stranih zemalja, poticati edukaciju mlađe populacije

Ispuniti obveze iz sponzorskih i donatorskih ugovora, te prema Ministarstvu i Gradu

Promicati poziciju regionalnog lidera kod primjene najsuvremenijih tehnologija komunikacije

Promicati imidž poželjne kompanije za rad

Promicati referentnost na međunarodnom stručnom planu

Koncert u atriju Kneževa dvora

Izvedba Medeje u tvrđavi Lovrjenac

REZULTATI Najbolji rezultati u odnosima sa sponzorima u zadnjih 10 godina: sponzorima

osiguran publicitet, ali i stvaranje pozitivnog imidža unutar lokalne zajednice, demonstracija društvene odgovornosti, podizanje vrijednosti Grada (Vipnet ‘’Dobri duh Dubrovnika’’)

Povećano uključenje lokalne zajednice u doživljaj Igara: ambijentalnost izvedbenih prostora, besplatan ulaz određenim umjetničkim grupama, niže cijene ulaznica za lokalno stanovništvo, Igre sudjeluju u brojnim humanitarnim akcijama Grada

Poticanje gradske ekonomije i turizma (ulaznice za Igre se mogu prodavati kao dio turističkog paketa), zapošljavanje lokalnog stanovništva

Povećana posjećenost web stranice Igara, kao i ostalih internet platformi (Facebook, Twitter, iTunes, Youtube)

Ceremonija zatvaranja Dubrovačkih ljetnih igara 2012.

Špancirfest – festival dobrih emocija, Varaždin Prvi put organiziran 1998., kao festival grada

u početku posvećen baroknom razdoblju – financijski neodrživo, pa je sužen program i stvorena ‘’Barokna škrinja’’, na jednom gradskom trgu

Fokus na kreativnosti i raznolikosti: interaktivni sadržaji koji uključuju i publiku, novi teatar, ulična performerska scena, multimedija, world music, glazbeno-scenski izričaj sa svih kontinenata i dr.

Povezivanje sa sličnim festivalima u Europi

Dosad preko 14.000 izvođača, te 2.000.000 posjetitelja

NOVI OBLICI KULTURNOG TURIZMA

Terraneo, Šibenik 7.-9. kolovoza, u napuštenim vojarnama nedaleko centra Šibenika

Prvi put organiziran 2011., kad je u Šibenik privukao više od 30.000 posjetitelja iz cijele Europe

Bogati glazbeni program, strani i domaći bendovi, dj gostovanja, non-stop party zone, radionice i predavanja, izložbe i performansi, kampiranje, zabavni sadržaji, ekologija i dr.

Magazin Forbes je uvrstio Terraneo festival na listu deset najboljih europskih festivala u 2013.

Britanski list The Telegraph je dvije godine za redom uvrstio Terraneo na listu 10 najboljih europskih ljetnih pop i rock festivala

Inmusic festival, Zagreb 24. – 26. lipnja na zagrebačkom Jarunu, najveći hrvatski open-air festival

Prvi put organiziran 2006. na Šalati, od 2007. se održava na Jarunu

Ove godine je uvršten na popis 10 najboljih svjetskih festivala uglednog

američkog The Huffington Posta, 10 najboljih europskih festivala poznatog

britanskog travel portala GlobalGrasshopper te španjolskog travel portala

Tripteria, 7 najboljih svjetskih festivala američkog travel portala Travelfreak,

Nalazi se i na popisima najboljih festivala ostalih međunarodnih internetskih

portala specijaliziranih za lifestyle i putovanja kao što su Lifestyle Mirror,

Travel daily UK, Travelbite, Statravel itd.

Prošle je godine INmusic festival uvršten na popis 50 najboljih svjetskih

festivala jedne od najvećih medijskih kuća CNN, a London Times ga je

smjestio na svoj popis 20 najboljih u Europi.

UrbanFestival 12, Zagreb – udruga [BLOK] Pokrenut 2001. kao inicijativa Hrvatske esperantske mladeži, ubog nedostatka

kritičkih programa u javnom prostoru

U 11 godina predstavljeno više od 100 projekata na više od 150 gradskih lokacija

Platforma koja odgovara na lokalne potrebe i probleme – promocija mladih neafirmiranih umjetnika

2006. UNESCO uvrstio UrbanFestival u 20 projekata iz cijelog svijeta koje je odlučio financijski podržati

Uključivanje stručne javnosti, mladih umjetnika, studenata, te slučajnih prolaznika u program – putem medija i web stranice program prati preko 20.000 korisnika

Afirmacija novih umjetničkih praksi i društvenog aktivizma

Najbolje u Hrvatskoj Istraživanje provedeno na internet stranici www.najboljeuhrvatskoj.info

GfK centar za istraživanje tržišta

Direktorica istraživanja: Tatjana Rajaković

Autor projekta: Dražen Cvijetić

11 kategorija: Priroda, povijest, osobe, događanja, Kultura,Sport,Restorani, Smještaj, zabava, Shopping, Proizvodi

Građani izabrali: 3.400 posebnih turističkih atrakcija

NAJBOLJE OD LOKALNE KULTURNE PONUDE:

- Zadarska županija: Noć punog mjeseca, Zadar, 21. 7.

- Šibensko-kninska županija: sajam u srednjovjekovnom Šibeniku, rujan

- Splitsko-dalmatinska županija: procesija za križen, Jelsa, uoči Uskrsa

gusarska bitka, Omiš, 18. 8.

- Lika i Karlovac: Keltska noć u Sisku

Bok fest u Bjelovaru

- Sjeverna Hrvatska: Tabor film festival

Međunarodni festival zborova u Termama Tuhelj

- Zagreb i okolica: Dani Andautonije, Arheološki park Ščitarjevo

Bitka kod Samobora

- Slavonija: U svijetu bajki I. B. Mažuranić, Slavonski Brod

Vukovar film festival

- Dubrovnik: Bitka na Giči

smotra folklora Na Neretvu misečina pala, Metković

MANIFESTACIJE - PREDNOSTI Raznovrsnost ( od “rekonstrukcije“ povijesnih događanja do novih

izvedbenih praksi)

Rast kvalitete programa i broja sudionika

Atraktivnost i visoka razina prezentacije programa

Uključivanje lokalnog stanovništva, udruga civilnog društva, javnog sektora, profesionalaca različitog profila, amatera, umjetnika, građana..

Rast interesa kod lokanog stanovništva

Rast planiranih posjeta manifestacijama

Rast prihoda za sve sudionike i davatelje usluga

MANIFESTACIJE - NEDOSTACI nedovoljna uključenost u ukupnu turističku ponudu

nedostatna financijska sredstva

nedovoljno planiranje i upravljanje manifestacijama

nedostatak kvalitetnog kadrovskog ekipiranjaa (PR, marketing, informatika, dizajn, itd)

slaba popratna ponuda

ŠTO JE POTREBNO? organiziran management manifestacije

marketinška strategija

jačanje suradnje kulturnog i turističkog sektora – zajednički interes

uključivanje različitih sadržaja – „mješanje žanrova“ (izložbe, koncerti, edukacija, radionice, shoping, izleti,gastronomija)

dodatni izvori financiranja

stvaranje NOVE PUBLIKE

NOVI TRENDOVI novi pristup publici i stvaranje nove publike, interaktivni odnos nove vještine u komuniciranju i privlačenju publike njegovanje odnosa s tradicionalnom publikom, posjetiteljima,

turistima uključivanje umjetničkog obrazovanja u razvoj publike uključivanje različitih novih partnera i stvaranje partnerstava stvaranje puno malih fragmentiranih tržišta novi repertoari, novi programi, a ne samo novi marketing „miješanje žanrova”, međuinstitucionalna suradnja, neovisna scena usvajanje novog modela poslovanja u kulturi dodatni izvori financiranja, EU fondovi maksimalno korištenje digitalnih tehnologija u radu i komuniciranju komparativne statistike i prikupljanje podataka stvaranje „ureda za odnose s javnostima”

ŠTO KAŽE KREATIVNA EUROPA(2014.-2020.)

Prezentacija Ann Branch, Europska komisija

Program za kulturne i kreativne sektore

Predloženi budžet od 1.8 milijardi € za 7 godina

ZAŠTO KREATIVNA EUROPA?

Veliki potencijal europskih kulturnih i kreativnih sektora Poticatelj ekonomskog razvoja i zapošljavanja

(4,5% EU BDP-a, 3,8% EU radne snage)

Veći doprinos nego ijedan drugi ključni sektor

Iznadprosječne stope rasta u zadnjih nekoliko godina

Suočeni zajedničkim izazovima mogli bi doprinijeti još i više!

Vodeći principi Samo ulaganje u područja s europskom dodanom vrijednosti

Fokusiranje na ključne prioritete za maksimalni učinak

Generalni ciljevi Razvoj zaštite i promocije europske kulturne i jezične raznolikosti

Jačanje kompetitivnosti kulturnih i kreativnih sektora s pogledom na promoviranje pametnog, održivog i inkluzivnog rasta

Specifični ciljevi Podržati kapacitet europskih kulturnih i kreativnih sektora da djeluju

transnacionalno

Promoviranje transnacionalnog kruženja kulturnih i kreativnih djela i stvaratelja i dopiranje do novih publika ne samo u Europi nego i van nje

Jačanje financijskih kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora, posebice malih i srednjih poduzetnika

Podržati transnacionalnu politiku suradnje kako bi potaknuo razvoj politika, inovacije, gradnje publike i novih poslovnih modela

Novi kulturni prioriteti

Izgradnja kapaciteta Pomoći lokalne kulturne djelatnike da razviju vještine i znanje da im omogući

prilagodbu pri digitalno prijelazu

Pomoći umjetnicima/profesionalcima u kulturi da internacionaliziraju svoje karijere

Ojačati europske i internacionalne mreže da omoguće pristup novim profesionalnim prilikama

Transnacionalna cirkulacija Poduprijeti internacionalne turneje, događanja i izložbe

Poduprijeti književno prevođenje

Poduprijeti izgradnju publike i izgradnju dugoročne publike za europska kulturna djela

RUKSAK (PUN) KULTURE - Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti , obrazovanja i sporta -

Pilot program 2013.

Razvojni program 2013.-2020.

Dio kulturne politike Vlade za vrtiće, osnovne i srednje škole

Omogućava djeci i mladima upoznavanje s umjetničkim i kulturnim djelima

Zajednički pothvat obrazovnog i kulturnog sektora na nacionalnoj i lokalnoj razini

U prvoj fazi namijenjen vrtićima i školama koji su udaljeniji od gradskih središta i kojima su kulturni i umjetnički programi manje dostupni

Pozitivan pristup svim vrstama umjetnosti i kulture (izvedbena, likovna i filmska umjetnost, književnost, kulturna baština, te sve inovativne kulturne prakse)

Osnovna škola, Donja Pušća

Osnovna škola, Korenica

Područna škola, Zasadbreg

Osnovna škola Vladimir Nazor, Pašman

Osnovna škola Ivan Goran Kovačić, Gornje Bazje

Područna škola Donji Hruševec

REZULTATI učinkovitije očuvanje i promocija hrvatske kulturne

baštine proširenje tradicionalne turističke ponude novim

sadržajima produženje ‘’turističke sezone’’ daljnje pozitivno promaknuće kulturnih ustanova u

okruženju daljnje pozitivno promaknuće postojeće i stvaranje nove

partnerske suradnje financiranje razvojnih projekata iz EU fondova razvijanje intersektorske suradnje, otvaranje novih radnih

mjesta, razvoj lokalnih zajednica sustavno kreiranje pozitivnog imidža Hrvatske kao

razvijene destinacije kulturnog turizma