uvod u tesavvuf,james fadiman i sejh ragib dzerrahi

31
1 r i } i i i i 1 r t 1 t A , A 1 1 priredili^~ JamesFadimank V 1 SejhRagibDžerrahi r r i } i r i r r r A r i ~ufija prijevodidodatak AhmedAnanda i f A r l r i f i } y t 1 T r A A A r i r l r 4 r r A r T

Post on 21-Dec-2015

53 views

Category:

Documents


11 download

DESCRIPTION

pdf

TRANSCRIPT

Page 1: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

1

r

i}

i

i

i

i

1

r

t

1

t

A

,

A

1

1

priredili ^~

James Fadiman kV

1

Sejh Ragib Džerrahir

r

i}

ir

ir

r

r

A

r

i

~u f ija

prijevod i dodatakAhmed Ananda

if

A

r

lr

if

i

}

y

t

1

T

r

A

A

A

r

ir

lr

4

r

r

A

r

T

Page 2: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Uvod

Page 3: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Znaj, brate, da čvvjek nije stvoren šale radiili slučajno . već majstorski sazdan za cilj uzvišeni .

--- Ebu Hamid el-Gazali --

V eč hiljade godina . sufizam nam nudi put na kojem se moženapredovati ka 'uzvišenvm cilju' samo-ostvarenja, dvstignuća suštinenašega bića . Sufizam je put Ijubavi, put znanja, put predanosti UzvišenomAllahu.

Ne postoji samo jedan, sistematski način da se razmatra sufijskoučenje, niti se ono u potpunosti može prenijeti samo riječima . Mudrostsufizma se može pronaći u pričama . poeziji, umjetnvsti, kaligrafiji,zikrovima', duhovnim vježbama, filozofskim knjigama, ibadetimal i usemau3-derviša .

Sufizam je često opisan kao put, koji se u isto vrijeme adnosi na izvori odredište . Sufizam ima za cilj uklanjanje svih zastora koji stoje izmedusufije i Allaha . Putujući ovim putem, sufija stiče znanje istinske realnosti .Allah je najuzvišenija Bit, a ne ovaj pojavni svijet mnoštva .

Sarradž kaže: "Sufije su Ijudi koji vole Allaha više od svega . i kojeAllah voli više od svega ."

Za sufije, ne samo ljubav nego i samo-spoznaja vode ka bliziniSvevišnjeg Allaha . Sufijski mislilac Ebu Hamid el-Gazali kaže : "[stinskasamo-spoznaja se sastoji u pronalaženju odgovora na sljedeća pitanja : Kvsi ti u samam sebi i odakle dolaziš? Kuda ideš i koji je smisao tvogaboravka na zemlji? U čemu je sadržana tvoja istinska sreča itajanstvenvst?" Mnoge nevolje, one ovosvjetske, realne, kao i oneimaginarne, česty nas sprečavaju i ubijaju nam volju da tražima ovounutarnje znanje .

lstaričari često definišu sufizam kao skrivenu bit Islama i vežu njegovupojavu sa pojavom Islama, okvirno u devetom vijeku nove ere . Mada, pomišljenju mnogih sufija, suštinska istina sufizma živi u svim religijama .Temelji sufizma oslanjaju se na vanjske religiozne obrede isto kao i na

t Zikr - prisječanje, prizivanje Allaha Uzvišenog, bilo u krugu derviša ili samostalno, tihou srcu ili na glas .Ibadeti - djela pobožnosti, vjcrski abredi .

' Sema - ritualni pleti derviša, ixvorno slic~arije Božijeg glasa u sebi .

1 3

Page 4: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

život utemeljen na moralu i etičkim principima . Korijeni stabla religije suutemeljeni na religijskim obredima i principima koji ponašanje u društvusmafraju veoma značajnim . lslam, sa svojim duhovnim disciplinama, činigrane stabla koje sufiju vode u visine ka onom Beskrajnom . Plod sa togastabla je lstina, Bog .

U svom univerzalnom obliku, sufizam je postojao i prije lslama . Prijevremena Božijeg poslanika Muhammeda a .s ., religijski zakoni su zamrli uArabiji, a arapi izgubili razumijevanje za etiku i moral . Bez vanjskihobreda, islamskog zakona (šerijata) i moralnih principa, ne može biti niunutarnje prakse sufizma . Prihvatanje moralnih i etičkih učenja Islamaproizvelo je povoljnu klimu u kojoj je došlo do razvoja sufizma injegovog procvata . Sufizam je skrivena bit svih Božijih Dbjava ; baš kaoštv rijeka ostaje nepodijeljena i jedinstvena mada teče kroz mnoge zemEjei u svakoj je ljudi smatraju isključivo svojom, svaki duhovni put na krajuima isti cilj - direktno iskustvo Bažanskog .

Osoba koja slijedi put sufizma naziva se sufija, derviš ili fakir . Riječsuf na arapskom jeziku ima više značenja, a neka od njih su 'čistoća' i'vuna' .4 Derviš je perzijska riječ koja je nastala od korijena dar ili vrata .Ona se odnosi na osobu koja luta od vrata do vrata_ 5 Isto tako ova riječmože da predstavlja osobu koja stoji na pragu ixmeđu svjesnosti o ovomesvijetu i svjesnosti svijeta Božanskog. Fakir je arapska riječ za siromaha. Usufizmu se to ne odnosi na osobu koja je siromašna u svjetovnombogatstvu nego na osobu koja je u stanju 'duhovnog siromaštva', tj . to suoni čija su srca prazna od svega, srca koja su svjesna da ništa ne moguučiniti bez Allahove pamoći . Oni znaju da nema ničega drugo na šta sečovjek može osloniti u ovome svijetu, oni traže utočište sama kod Allaha .

Sufizam se najviše pojavljuje na Bliskom lstoku i isiamskim zemijama,ali njegove ideje, praksa i učitelji se mogu naći diljem svijeta . Sufije semogu nači među svim naradima ; kao i svaka drugu vjerodostojnatradicija, sufizarn poprima mnoštvo vanjskih obličja u skladu sa različitimkulturama i sredinama u kojima se upražnjava . Sufijske grupe postoje večvijekovima na Bliskom lstoku, Sjevernoj Africi . Fvropi, Centralnvj Aziji,Indiji, Pakistanu, lndoneziji i Kini . U nekim zemljama sufizam je dobroznan i naširoko prihvaćen . U nekim drugim, sufizmm se smatrakrivovjerstvorn il' čak subverzivnom djelatnošću zbog njegovekarakteristike da posjeduje veću Ijubav prema duhu zakona nego li premapisanoj riječi .

4 Rane sufije su nosile vunene ogrtače, dok im je ideal bio unutarnja čistoća .5 Mnogi derviŠi su išli od vrata do vrata, tražeći hranu ili smještaj .

1 4

Page 5: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Temelji Sufizma

Islam je arapska riječ koja označava 'patčinjenost Allahovoj volji' .

To je duhovna tradicija koja je svijetu obljavljena preko PaslanikaMuhammeda - neka je Božiji blagoslov i mir na njega . Cilj lslama je biti uharmoniji sa Allahom Uzvišenim, potčiniti Njegovoj našu volju . PrvaKur'anska objava datira iz godine 610 . A.D . Islamska era počinjegodinom 622 . nove ere kada je Božiji Poslanik prešao iz Mekke uMedinu, zbog progona od strane vodećih Ijudi u Mekki, koji nisu mogliprihvatiti monoteističko i univerzalno učenje lslama .

islam se pojavljuje u Kur'anu kao nastavak prijašnje monoteističketradicije koja je sukcesivno bila objavljena poslanicima Ibrahimu . Musau iIsau - neka jeBožiji blagoslov i mir na njih . U jednom hadisus se kaže : "Javam nisam donio novu vjeru. Donio sam vam drevnu vjeru u njenomnepromijenjenom, izvornvm obličju ." 7

Islam pridaje ogromnu važnost poštenju, milosrđu, s[uženju i ostalimvrlinama na kojima su sazdani čvrsti teme[ji duhovne prakse sufizma .Maral, etika i disciplinovan život su poput čvrste posude kroz koju neĆeprocuriti, i tako se izgubiti, sufijska spoznajna iskustva . Po riječima mogaprvog učite[ja šejha Muzaffera Ozaka : "Sufizam bez Is[ama je kao svijećakoja gori na otvorenom prostoru, bez zaštite koju bi joj pružala lampa .Tu su i vjetrovi koji mogu ugasiti svijeću . Ali ako imate lampu, njenostaklo će zaštititi plamen i svjetlost svijeće se neće ugasiti ."

Većina sufija vjeruje da i u ostalim religijama i duhovnim tradicijamaprovejava ista suštinska istina . Mnoštvo poslanika i duhovnih učiteljamogu se porediti sa sijalicama koje osvjetijavaju sobu . Sijalice su različite,no struja dolazi iz jednog izvora, taj izvor je naš Stvoritelj . U biti, to je istasvjetlost, svaka pojedinačna sijalica prima struju iz istog izvora .Kvalitativni karakter svjetlosti je u osnovi jedinstven kao što je jedinstven isam izvor .

Svi Božiji poslanici bili su nadahnuti snagom istog Izvora i donijeli suistovjetnu svjetlost, iste temeljne istine čovječanrtvu : stoga, sufije vjerujuda zanijekati makar i jednog Božijeg poslanika znači nijekati njihovuuniverzalnu poruku i zajednički [zvor . Kada sijalice poredamo u nizu,tako da struju teče iz jedne sijalice u drugu, dovoljno je da jedna sijalicaatkaže pa da se dotok struje prekine .

I ladis - govor i djelovanje Poslanika lslama .1 j . donio sarn nove puteve kUjim drevna religija može iznova da poteče .

1 5

Page 6: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Sufizam nas uči da su sve velike reiigije i njihovi duhovni učiteljiposlani od jednog Boga . Oni su bili istlnskl učitelji i njihova učenja su bilaistinita . Njihova učenja potiču iz istog božanskog lzvora . Ne postojisuštinska razlika između raznih duhovnih učitelja i onoga štv oni donose;osim što neke sijalice daju više svjetlosti, i shodno tome, svjetlost nekihučitef ja obasjava veči . dio čovječanstva . Sufije vvle i prihvataju sve, jervjeruju da je svima nama Bog slao mnoge poslanike, no, On je Jedan kaoi Njegova poruka. Razlike u religijama vode projeklo od ijudi, dok jeistina u svim religijama Jedna i vodi porijeklo od našeg Stvoritelja .

U Božije prijatelje spadaju oni koji imaju sposobnost da razumijuistine vjere i praktično ih primjenjuju u svom životu . Proza i poezija uovoj knjizi pripisuju se nekim od velikih sufija . Mada je teško prepoznatiBvžijeg prijate[ja i istinskog sufija, jedan od znakova prepoznatljivosti jeda takav čovjek budi, nadahnjuje i povećava Ijubav i predanast Boguonima koji to iskreno traže .

asnovna karakteristika Božijih prijatelja je da njih Allah voli i da onivo[e Njega . lsto tako, zbog toga što su blizu Stvoritelju, njihovimmolbama se često udovoljava . Mnogi Bvžiji prijatelji su skriveni . To značida se njihov vanjski život ne razlikuje od života koji vode ostali ijudi, dokje njihov unutarnji život obasjan Božanskom prisutnašču . Kaže se da Allahskriva takve ljude i one koji Ga vo[e . stoga većina ijudi smatra Božijimprijateljima one koji to nisu . Tako skriveni, Bvžiji prijatelji imaju dovoljnovremena i prostora da se Voljenom posvete .

Riječi Božijih prijatelja mogu vas nadahnuti dubokv, ali da bi postaliisitinski sufija morate proči duhovnu školu . U sufizmu to uopšsteno značida morate pronači učitelja i krug duhovnih tragača, koji pripadaju nekomod sufijskih redava . a Sufije se obično sastaju nekoliko puta sedmično zazajedničku molitvu, zikr, izučavanje sufijskih tekstova i druge duhovneprakse . Sami se ne možete pvdučiti sufizmu niti duhovno razvitisopstvenim snagama, kao što se ni doktor niti inženjer bez škole ne možepostati .

s Dok se većina sufija i derviša vežu za neki sufijski red ili tarikat, to ne rnora bitiapsolutno pravilo, jer najveće suFije upravo su živjeli u doba kada sufijskih redova nije nibilo; pa i pnslije uspostavljanja prvih derviških redova ; Ibn Arebi jedan od najvećih sufijanije pripadao derviškom redu .

1 6

Page 7: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Osnovi lslamskog Vjerovanja

OsnĐVi islamskog vjerovanja obuhvataju šest temeljnih istina,koje su i osnovne postavke sufizma :

Vjerujem u Allahai u Njegove meleke9 ,

i u Njegove kitabe' 0,•

i u Njegove Poslanike,•

i u Sudnji dan,•

i da sve što se dogada bivas Allahovom voljam i odredenjem(i da postoji život nakon ovog života) .

1 . Prvi princip lslama je vjerovati u postojanje jednog Boga i da Onprevazilazi sve Svojim postojanjem . Prije svega je postojao samo 0n,nakon svega ostaje samo On . On je Svernoćan i ne treba mu pomočničija . Njernu sve pripada, sav vidljivi i nevidljivi svijet. Sufije pvručuju dane treba tražiti Boga u Mekki ili Jerusalimu već u svome srcu . Paradoks sakojim sufije moraju živjeti je sljedeći : Bog je njima tako blizu, a svijet kojiih okružuje tako je daleko od Njega . Vjera približava one koji istinskitraže .

2 . Allahovi meleki izvršioci su volje Allahove . Oni čine hijerarhijskiuspostavljenu skupinu svjetlvsnih bića i posreduju izmedu čovječanstva iNjihovog Gospodara . Ta hijerarhija se može posmatrati kao unutarnja ivanjska stvarnost, ili i jedno i drugo istovremeno . Jedan od hadisa BožijegPoslanika" analizira razliku izmedu ljudske i melekske prirode: "AllahSvevišnji stvorio je meleke kao razumska bića, ali bez nefsanskih' 2prohtjeva; živvtinje je stvorio sa nefsanskim prohtjevima ali bez razuma, ačavjeka kao razurnsko biće sa nefsanskim prohtjevima. Ako čovjekvvrazum nadjača njegov nefs on postaje boiji od meleka . ali ako njegov nefsnadjača njegov razum on je gori od živatinje ."

" Melek - andeo .10 Kitabi - sveti spisi .i I Božiji Poslanik - Muhammed a .s . (i dalje tokom cijelog teksta knjige) .E2 Nefs - duša, u svom najnižem stadiju je pohotna, knmandujuća i sklona zlu .

1 7

Page 8: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

3. Sufije vjeruju u četiri velike knjige : Tevrat koji je dostavljen Musaua.s ., Zebur koji je dostavljen Davudu a .s ., lndžil 13 koji je dostavljen Isaua.s_ i Kur'an koji je objavljen Muhammedu a .s . Dodatno tome sufijevjeruju da postoji i mnoštvo kraćih spisa (suhufe) objavljenih ostalimposlanicima .

4. Svakom poslaniku je objavljena jedna istina, iz i5tog Božanskagizvora. i shodno tome, moramo vjerovati u sve poslanike. Oni poslanicikoji su donijeli Knjigu su poznati kao Resuli .

5 . Allah je stvorio čovjeka, ovdje na zemlji, da uči i, kad dode Sudnjidan, svako če morati da položi račun o svome životu . Allah ~e preispitatisvačiji živat i presuditi izmedu njihovih dobrih i loših djela .

b. Sufije vjeruju u predodredenost i da se ništa ne dogada bez Allahovevolje . Ljudi žive unutar opsega Allahove odredbe . Zato što sufije vjerujuu Allahov kada i kader, 14 oni prihvataju da sve što im dolazi, dobro ililoše. prijatno ili neprijatno dolazi od Allaha . Život se ne završava sasrmču . Život u ovorn svijetu je kao san i naš istinski život počinje tek uslijedečem svijetu .

Postoji stotine miliona Ijudi koji prihvataju ova vjerovanja . Onivjeruju u ono što sufije vjeruju, ali nisu svjesni da se u biti slažu sasufizmom i Islamom .

Pet islamskih Dužnosti

Za one koji žele da slijede i udu u Islam, postoje pet islamskihdužnosti, pored mnoštva drugih uslova i pravila . U pet islamskih dužnostispadaju kelimei-šehadet, namaz, savm ili post u mjesecu Ramazana . zekati hadždž .

Pod kelimei-šehadetom podrazumijevamo svjedočenje ili javnuobjavu vjere_ Ulazak u Islam počinje izjavom ovoga osnovnog principaislamske vjere; Svjedočim da nema boga osim Allaha i da je MuhammedBožiji rob i poslanik .

13 T'evrat - Tora, objavljena Mojsiju ; Zebur - Davidovi Psalmi; Indžil - Jevandelje .14 Kada - presuda, odredenje iz znanja Božijeg; kader - izvršenje odredenja - kadaa .

1 8

Page 9: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Da bi ovo izjavili mi moramo biti na neki način probudeni i svjesni .Shvatiti istinu ove izjave da `nema boga osirn Allaha' znači spoznati da jeAllah samo Jedan, a spoznati to znači izbaciti iz svoga srca sve drugo semBoga Jedinoga. Doći do ove spoznaje, u neku ruku, predstavlja samvrhunac islamskag duhovnog puta .

Namaz. Pet puta dnevno ezan nas poziva na molitvu : u sabah,podne, ikindiju, akšam 1 jaciju .' 5 Time se naše dnevne aktivnosti obogaćujui naša vjerska svijest produbljuje .

Zajednička molitva jasno predočava činjenicu da su svi jednaki uAllahovim očima, bez obzira na klasne, društvene i ekonomske razlike .

Svi koji dođu u džamiju obavljaju molitvu xajedno, bez obzira nabogatsvo ili društveni status.

To sve ima unutarnje i vanjsko značenje. To je naročito naglašeno unamazu. Namaz počinje tekbirom - okrežuči se prema Mekki, muslimanipvdižu ruke do ušiju i izjavljuju, `Allaha Ekber,'(Allah je najveći) . Allah jeveći od svega što je stvorio . Podižući svoje ruke, vjernici nastoje dazaborave na ovaj svijet i na brige koje on nosi, tako, na simboličan način,svojim rukama odbacuju ovaj svijet. Oni tada otvaraju svoja srca, ne bi liistinski osjetili da su u Božijem prisustvu i da ih ništa od Njega ne dijeli .Ovo je bit namaza, cilj kome se ustrajno teži . Možda nije mogućepotpuno odbaciti svu Ijubav, izazove i brige dunjaluka . moramo ipaknastojati ka tome .

Savm (post) . Svake godine u mjesecu Ramazana svi muslimani koji susposobni za to moraju postiti od sehura' 6 do zalaska sunca. Za vrijemeposta, oni ne smiju jesti, piti, pušiti i imati seksualni odnos . Svrha oveprakse je u tome da vjernik, koji posti, postane svjestan borbe koja sevodi između njegove niže i više prirode. Ebu Hamid e[-Gazafi opisao jevanjski i unutarnji duhovni nivo posta slijedećim riječima :

Post najšireg sloja vjernika sastoji se u odricanju od hrane i polnihodnosa . . .

Post onih odabranih sastoji se u tome da sačuvaju od grijeha svoje uši,oči, jezik, ruke kao i ostala čula .

1 5 Sabah - rana, jutarnja molitva, ikindija - molitva izmedu podneva i akšama, akšam -molitva odmah nakon zalaska sunca i jacija m molitva kada noč omrkne .l t. Sehur - svitanje, trenutak kada se prelamaju svjetlost i tama i noć prelazi u dan .

1 9

Page 10: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Post onih najodabranijih je post srca, a to znači odsustvo loših misli,ovosvjetskih briga i potpuna nezainteresovanvst za biio šta drugo osim zaAllaha l]zvišenog .

Zekat. Svake godine, po svršetku Ramazana, svako domaćinstvo jedužno dati siromašnima četrdeseti dio, ili dva 1 po procenta . od svogamaterijalnog bogatstva. Kaže se da sve stvari vode porijeklo od Allaha,sve što posjedujemv, imovina i novac, pripada nam samo privremeno ; dabi zadržali svoje pravo na tu imovinu moramo uložiti dio onoga štoposjedujema u zajednicu vjernika .

Hadždž. Kaba je hram u srcu Mekke, grada u Saudijskoj Arabiji,nasvetije mjesto lslama. To je kamena gradevina u obliku kocke koju suizgradili posianici Ibrahim i Ismail - neka je Božiji blagoslov i mir na njih .Svi muslimani su dužni obaviti hodoćašće u Mekku jednom u svom životu,ako su u stanju da sebi priušte taj put . Postoji broj strogih dužnosti kojihse vjernik mora pridržavati na hadždžu, a koji se svake godine obavlja uodredeno vrijeme . Hadždž je važan trenutak u životu muslimana . unjemu bi prednost onom duhovnom u nama morala prevazići svjetovneinterese. Ovaj godišnji obred upućuje razne grupacije vjernika na njihovozajedničko izvarište i čuva njihovu povezanost .

Suf zam i l slam

Jedno od najčešćih pitanja koja se postavljaju sufiskim učiteljimaje sljedeče : "Da Ii je moguće postati derviš, bez obaveze da se postanemusliman?" Prema nekim izvorima, smatra se da univerzalne istinesufizma može upražnjavati svaki onaj koji iskreno traži, bio on muslimani[i ne. Medutim, u sufiskim krugovima prevladava mišljene da to nijemvguče: ako niste musliman ne mažete postati ni derviš . Po njimapraktikovanje sufizma vuče svoje korijene u praksi i obredima lslama .Mada derviš ne može postati svaki onaj koji za sebe kaže da je musliman .Qni koji žele putovati stazom derviša moraju biti iskreni u onome štovjeruju i što im lslam nalaže .

Šejh Safer, starješina Halveti-Džerrahijskog tarikata, kaže da su vanjskiobredi lslama samo početak, te da postoji unutarnji i vanjski oblikmolitve . Možete klanjati i pedeset godina, ali morate znati da molitva

20

Page 11: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

nije samo obavljanje namaskih ruknova 17 . Namaz nije samo stvar forme .Vaše srce mora biti prisutno za vrijeme namaza, ono se mora otvoriti iuspostaviti vezu za Allahvm .'g Vremenam, kada derviš uznapreduje, onpostiže nivo unutarnjeg, neprekidnog namaza . To je krajnji cilj sufijskeprakse . No, za takvo nešto potrebna je potpuna iskrenost .

Aflah dž.š. daje tri velika blagoslova onima koji ga vale . To su Islam(predanost Aflahu), iman (vjera) i ihsan (svijest o prisutnosti Allaha) . Tosu tri znaka koja govore o napredovanju salika 79 na duhovnom putu .lslam je potpuna potčinjenost i predanost volji Allaha Svevišnjeg ipotpuno prihvatanje učenja koje se nalazi u Kur'anu . lman je vjera kojase vremenom iz glave mora spustiti na srce, i kao takva, ona predstavljaunutarnji aspekt Islama . Ihsan znači 'lijepo djelovati'_ Vjernik koji nastojida zadobije ihsan morao bi 'obožavati Allaha Uzvišenog kao da ga vidi, iliako to nije u stanju morao bi djelovati sa sviješču da Allah u svakomtrenutku vidi njega.' Osobe koje potpuno razviju ihsan u svako vrijeme susvjesne Allaha i dostigle su cilj sufizma . Do ove duhovne stanice magučeje stići putem sufizma, to jest. kroz odredenu duhovnu praksu i disciplinu .Na torn putu derviš mora biti vrijeclan i iskren .

Ako to bude volja Allaha Uzvišenog, trud derviša će uroditi plodom .Ovo je istina kako na duhovnom tako i na materijalnom planu . MnogiIjudi vrijedno rade, ali milioner ne postane trudbenik svaki . No, neki topostanu ako to želi Svevišnji Allah_ Na isti način, neki Ijudi postanuuspješni na duhovnorn putu i dosegnu duhovnu stanicu stalne svjesnostiAllaha . Krajnji rezultat je u Njegovim rukama . Neki Ijudi dosegnu ovukrajnju duhovnu stanicu za četrdeset dana, a neki za četrdeset godina .Neki se opet trude cijeli svoj život, a ipak ne dosegnu krajnji cilj . Najboijeje ne razmišljati o tome i prepustit se volji Allaha Uzvišenog .

17 Ruknvvi - razni položaji tijela u namazu .'K Namaz je perzijska riječ za milotvu, dok arapska riječ saJat znači uspostavljanje veze saAllahom, nastala je od korijena riječi siha, što znači veza ." y Salik - duhovni pu tn ik .

2 1

Page 12: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Muhammed a .s.

3ožiji Poslanik, Muhammed - neka je Božiji blagoslov i mir nanjega - (57O-632 h .g.) prenio je Kur'anske poruku čovječanstvu .Muslimani ne vjeruju da je on sam bio božanstvo već da je bio Bogominspirisan. U Islamu on se posmatra kao čovjek koji se do kraja približioidealima koje propisuje Časni Kur'an . Za sufije Božiji Poslanik je uzor nakojeg se trebaju ugledati i koji trebaju da slijede .

Kao vođa prve islamske zajednice, Muhammed a .s. bio je uključen urješavanje kako svjetovnih tako i duhovnih pitanja i problema . On jeuspješno rješavao pofitičke rasprave, predvodio vojsku, bio oženjen ipodizao djecu, i uz sve to, podučavao svoje sljedbenike u razumijevanjuIslama . On je uspostavio, i sam praktikovao, pet temeljnih istina lSfama .

Nakon što je Muhammed a .s. preselio, grupa ljudi je došla u posjetunjegovoj udovici Aiši r.a. Oni je upitaše : "Kakav je bio Allahov poslanikMuhammed a.s .?" "Jeste li čitali Kur'an?" ona im odgovori . "an je bioživi Kur'an .

Ostali Poslanici

Idem - neka je Božiji blagoslov i mir na njega - bio je prvi čovjek iprvi Allahov poslanik. Allah Svevišnji podučio je Adema svima imenima,suštini svega što postoji u Božijoj kreaciji, tj_ Uzvišeni Allah je unutarčovječanstva posijao sjeme najdublje mudrosti . Unutar čovjekovog srcanalazi se sve što on želi i što mu je potrebno .

Sufije smatraju lsaa - neka je Božiji blagoslov i mir na njega - zajednog od najvećih Allahovih poslanika i smatraju da je bio nadahnutBožanskim ruhom - duhom. Ali . Allah Svevišnji udahnuo je ruh svoj svimIjudskim bićima pvčev sa poslanikom Ademom a .s_ U svirna nama žividuh Božiji, premda se taj duh u potpunosti manifestuje samo kod velikihljudi i Allahovih poslanika .

Sufije vole i poštuju Musaa isto kao i lsaa . Musa - neka je Božijiblagoslov i mir na njega - poznat je kao onaj koji je razgovarao saBogom . Stara sufijska priča kaže da su jednoga dana djeca lzraelova otišlaMusau i rekla mu : "Ti razgovaraš sa Bogom, molimo te pozovi Ga u našeime na večeru ." To ga je strašno razljutilo te im odgovori da Bog ne jedeniti dolazi ne večere. No, kada se slijedeći put Musa popeo na Sinajskagoru, Bog mu reče : "Zašto kriješ želju Mojih sluga da im dodem navečeru?" Na ta mu Musa odgovori : "Ali moj Gospodaru, Ti ne jedeš i ne

22

Page 13: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

odazivaš se na takve nepromišljene pozive ." Bog Uzvišeni tada mu reče :"Čuvaj ono štv znaš o Meni za sebe. Kaži im da ću doći na večeru ."

Tako se Musa spustio sa Sinajske gore i svima objavio da ee im Bogdoći na večeru . Tada su, naravno, svi oni, uključujući Musaa, prirediliveliku gozbu . Dok su bili zauzeti spremanjem najukusnjih jela i obavljalivelike pripreme, tu se neočekivanv pojavi jedan stariji čovjek . Bio jesiromah i veoma giadan, tražio je da mu se smiluju i udijele nešta hrane .Kuhar, koji je bio zauzet spremanjem jela, reče mu : "Nema govora otome. Mi smo na večeru pozvali Boga i kada se qn pojavi svi ćemo jestizajedno. Zašto ti . u međuvremenu. ne bi učinia neštĐ korisno i doniovodu sa bunara?" Tako ubogi siromah ništa nije dobio . Vrijeme jeprolazio, ali Bog se nije pojavljivao . Musa je bio time veoma posramljeni nije znao šta da kaže ljudima .

Naredni dan Musa se opet pope na Sinajsku goru i reče : -0Gospodaru. šta mi to radiš? Ja nastojim ubijediti ljude da Ti postojiš, a Timi kažeš da ćeš doći na gozbu pa onda ne dođeš. Sada mi ljudi više ništaneće vjerovatil" Bog mu odgovori : "Ja sam svoju riječ vdržao . Stigaosam na večeru, no niko me nije prepoznao . Da ste nahranili onogaubogog siromaha, znaj . nahranili bi i Mene ."

Uzvišeni Allah je rekao : "Mene cijeli svemir ne može obuhvatiti,ali može srce iskrenog vjernika ." Kada služimo nekom od Njegovihiskrenih vjernika tada mi služimo Njemu . Ne samo poslanici veĆ i drugipabvžni ljudl, mogu se zvati Božijim slugama . Kada služimo onome štv jestvoreno, slu2imo i samom Stvoritelju .

VCetiri Nivoa u Sufizmu

postoji četiri nivoa prakse 1 razumijevanja u sufizmu; svaki jesazdan na stepenu koji se nalazi ispod njega . To su :

Šerijat (vjerski zakon)Tarikat (duhovni put)Hakikat (istina) iMarifet (spoznaja)

5erijat je osnova za tri naredna stepena . Šerijat se sastoji od Islarnskogučenja, temeljnoj etici i moralu koji se mogu pronaći i u drugim religijama .To učenje nam pomaže da ne zalutamo i živimo ispravno na ovomsvijetu. Slijediti sufizam bez šerijata je isto što i graditi kuču na pijesku .

23

Page 14: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Bez urednog života, izgradenog na čvrstim moralnim i etičkim principima,duhovnim putem se ne može krenuti . Na arapskom jeziku šerijat znači'put' . To je jasna staza, dobro utabani put koji svako može da slijedi .

Drugi stepen je tarikat . Tarikat označava put u pustinji koji beduinmora da pređe kada putuje iz oaze u oazu . Ovaj put nije jasno ocrtankao, recimo, autoput, on nije čak ni vidljiv . Da bi pronašii put u pustinjimorate dobro poznavati tu oblast ili morate imati vodiča koji znaodredište puta, kao i putokaze iii znake na putu koji te na5 odvesti do togodredišta . Baš kao što se šerijat odnosi na vanjsku dimenziju religije,tarikat upućuje na unutarnju praksu sufizma . Vodič koji vam je potrebanza to putovanje je šejh ili sufijski učitelj . 2° 5erijat čini svakodnevni život ičistirn privlačnim . Tarikat je načinjen radi pračiščenja našeg unutarnjegživota. Svaki od ova dva vida medusobno se podržavaju .

Treći stepen je hakikat ili istina . Hakikat ukazuje na unutarnjeznačenje duhovne prakse i učenja koja nalazimo u šeriatu i tarikatu . To jedirektno iskustvo viših duhovnih stanica u sufizmu, direktno iskustvoBažijeg prisistva unutar nas. Bez ovoga iskustva, vjernik putuje na slijepo,pokušavajući da slijedi one koji znaju put i koji su dosegli stanicu hakikata .U dvstignuću hakikata potvrduju se i učvršeuju prakse prva dva stepena .Prije stanice hakikata svaka duhovna praksa je samo imitacija. Bez dubljegrazumijevanja koje dolazi sa iskustvenom spoznajom, vjernik u biti samomehanički slijedi učenje i duhovnu praksu drugih.

Četvrti stepen je marifet ili spoznaja . Marifet spada u domenmudrosti ili spoznaje viših duhovnih istina_ Ovaj nivo unutarnjeg znanjaje iznad hakikata . Više nego li trenutačno duhovno iskustvo, marifet seodnosi na postojano stanje harmonije između roba i Allaha dž .š. To jeistinska spoznaja 5tvarnosti koju rijetko ko dostigne . To je stanicaposlanika, nebija2 l, mudraca i eviija . 22

Veliki sufija, lbn Arebi, objašnjava ova četiri stepena na slijedeći način :"Na nivou zakona (šerijata) postoji 'moje i tvoje' . To znači da su

zakonom zagarantovana prava pojedinca i moralni odnosi među ljudima .Na nivou tarikata kaže se : 'moje je tvoje i tvoje je moje' . Od derviša seočekuje da se ponašaju bratski jedni prema drugima i da otvare svojedomove, svoja srca i svoje novčanike medu sobom . Na nivou hakikata

20 Šejh iIi sufijski učitelj nije neophodno onaj koji pripada nekom sufijskom redu ili tekiji .Pored onih vidljivih i dostupnih šejhova, zasigurno postoje i oni koji su skriveni . IbnArebi nam govori o šejhovima zadurenja i šejhovima znanja ; tekijski šejhovi su šejhovicaduženja, a šejhovi znanja su skriveni .21 Nebij - vjerovjesnik .22 Evlija - Bnžiji prijateij .

24

Page 15: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

nema 'ni moga, a ni tvoga' . Sufija koji dostigne ovaj nivo shvata da svestvari dolaze od Allaha Uzvišenog, da smo mi samv privremeni korisnicitih stvari i da nam u biti ništa ne pripada . Oni kvji su spoznali Istinu,izdigli su se iznad vezanosti za ono što posjeduju, iznad vezanosti za bilošta vanjsko ili materijalno, uključujuei društveni paložaj i slavu . Na nivoumarifeta (spoznaje ne - podvojenosti), nema 'ni mene, a ni tebe' . Navvame nivou sufija spoznaje da je sve dio Aliaha i da niko nije odvojenod Njega ."

Zakoni koji važe na jednom nivou, mogu da ne važe na višem nivourazumijevanja . Na primjer, vanjsko praktikovanje posta je 5tvar obavezepo šerijatu, ali na putu sufija, jedan od suštinskih razloga za post jerazvijanje samo-discipline i obuzdavanje nefsa . Ako je osoba ponosnatime što pvsti, taj post je . uvpšteno gledajući, zakonit, dok se na putusufija takav post smatra neispravnim .

Za drugi primjer poslužit čemv se čuvenam pričom o Mensuru al-Halladžu - neka je Allah zadavoljan s njime - nad kim je izvršena smrtnakazna nakon što je rekao, 'Enel-Hakk' [ja sam lstina) . Jedno od devedeseti devet Allahovih lijepih irnena je Hakk i po zakonu šerijata, apsolutno jezabranjenv sebe nazivati Hakkom . Po tradiciji, kazna za ovakvo teškokrivovjerstvo je smrt. Međutim, sa višeg stanovišta Istine, onv Božanskvje prisutno u svakoj osobi, On živi u srcu našeg srca . U nadubljim poramanašega srca žive Bažanski kvaliteti i svaku osobu bi trebali poštvvati kaohrarn Božiji . Prenosi se da je sufija Džunejd Bagdadi, kada su ga upitali oHalladžu. rekao : " 'Ja sam neistina' zar je to trebao da kaže?"

Otvaranje SrcaLjubav. Za velikog sufiskog učitelja Džeialuddina Rumija, Ijubav

je jedina snaga koja može prevaziči stege razuma, labririnte znanja iograničenost obične svijesti . Ljubav. koju je an doživio. nije bilasenzualne prirode, ona bi se preciznije mvgla odrediti kao univera[naIjubav ka svemu stvorenom . Ta [jubav je snaga koja stalno raste da bidostig[a svoj vrhunac u jasnoj spoznaji da ne postoji ništa u ovom ibudučem svijetu a da ne osječa Ijubav iii nije voljeno . Rumi kaže :

Ti sazda ovo 'Ja' i 'Mi' kao krunu stvaranja .Da bi se samim Sobom igrao, igre obožavanja .

Naposlijetku, svako 'Ja' i 'Mi', jedna će duša postati .Svaka duša če najposlije u Voljenom nestati . . .

25

Page 16: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Victenje Boga kao Voljenog nije strano ni hrišćanskim ni sufijskimtekstovima, a dolazi kao poslijedica direktnog iskustva . Moj učitelj, ŠejhMuzaffer, rekao je: "Ljubav je Božanska suština, put sufija je putljubavi . . .Đnaj koji gleda včima Ijubavi vidi dobratu i Ijepotu u svemu . Toznači učiti iz svega, u svernu prepoznati Božije darove i Njegovuvelikodušnost; biti zahvalan na svemu što nam je On podario."

Sufije usmjeravaju svoje srce ka Božanskoj Ijubavi i njima se Ijubavljuuzvrača, baš kao što u odnosu izmedu dvije o5obe, ljubav jedne budiljubav druge. Sufije govore : "Aka zakoračite dva koraka prema Allahu,On će potrčati prema vama ." Ljubav spaja zaljubljenog sa njegovimVoljenim. Rumi kaže :

Potroših živat, srce, pvtrvših oči svoje,Jer mišljah da ašik i Valjeni su dvoje .

No sada saznah nešty, suhog zlata vrijednv,Gdje ja vidjeh dvoje, bijaše samo jedno .

Na određenoj stanici puta Ijubavi, Voljeni se otkriva i počinje da naspomaže, mameći nas sve bliže i bliže Sebi . U tom procesu, svaki trud inastojanje na kraju dostižu svoj vrhunac u potpunoj predanosti . Puternpredanosti sufija se budi iz sna nesvijesnosti o prisustvu Allaha te tada bivavoden Božanskom rukom . Šejh Muzaffer objašnjava :

Đči iskrenog ašika, ne vide drugo do Boga .Njegovo srce zna samo za Voljenoga .Gospodar postaje vid kojim on gleda,

ruka kvjom hvata, govor kojim govori . . .Taj derviš bi umro bez te ljubavi .

Ni za tren, bez nje, nebi mogao živjeti .Ljubav je njegov život, zdravlje, topli dom .

ljubav ga u ruinu pretvara,vči mu suzama natapa,

za njega, tijeka nema bez sastanka .Samo sastanak s Voljenimu život ga mvže vratiti,

samo sjedinjenje njega mvže spasiti . . .

Zikr - spominjanje Allaha . Srce derviša se otvara prisjećanjemprizivanjem Allaha - zikrom, koji spada u jednu od temeljnih praksi

26

i

Page 17: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

sufizma. Ebu-Hamid el-Gazali . u svojoj knjizi Prizivanja i molitve, navodida zikr ima četiri osnovna značenja. Kao prvo: zikr je čin neprekidnognastojanja da se dosegne svjesnost o Allahu . U tom smislu, zikr je suštasuprotnost nemarnosti i zaboravu . I molitva -- namaz. u nekom 5mlslu,takoder predstavlja čin prisjećanja . Namaz poziva sufiju ka Božijemprisustvu . Kao drugo: zikr je ponavljanje duhovnih formula ili Božijihimena, kao što su 'La ilahe ilallah' (nema boga sem Allaha), `Allah', 'JaHajj' (0 živi) ili 'Ja Hakk' (Đ Istiniti) . Ova praksa prizivanja zahtijevaiskrenost namjere, svjesnost, koncentraciju, upućenost, opunomoćenje iposvećenost toj praksi. Dvakvo, vokalno ponavljanje duhovnih formu[a,naziva se zikr jezikom .

Treća vrsta zikra je privremeno, unutarnje, stanje u kojem svjesnost oAllahu potpuno obuzima sufiju i on postaje istinski osloboden bilo kakvihbriga o ovome svijetu. bilo to makar i na trenutak . Ovaj zikr iliprisjećanje naziva se zikr srca .

Četvrta vrsta zikra je duboka i postojana . unutarnje, stanica na kojojprizivanje i svjesnost postaju stalni . Ovaj zikr se naziva zikr duha - ruha.

Većina derviških redova sastaje se i više puta sedmično radi zikrullaha- obreda spominjanja Allaha . Tu oni prizivaju Allaha Uzvišenogspominjući i ponavljajući Njegova lijepa imena . Postoji devedeset devetNjegovih lijepih imena ili Božijih esmata, koji su nam otkriveni u ČasnomKur'anu . Neka od njih su Milosrdni, Vječni . Vječno Zivi, Mir, Snaga, Slavai Moć . Svakom derviškorn redu dato je, putem snova i vizija . pravo daprizivaju neka od ovih imena . Kada derviši prizivaju Allaha, oni se u istovrijeme prisjećaju da je On uvijek sa njima .

Derviši nastoje praktikovati jedinstvo daha . zvuka i pokreta u obreduzikra . Jedinstvo medu samim dervišima približava ih Allahu, koji i samjeste Jedinstvo . ldealno, pokreti derviša se stapaju u jedno tijelo i dobijase dojam kao da se samo jedan derviš pokreće ; oni prizivaju Allahovalijepa imena jednim glasom, dišu jednim dahom .

Za vrijeme tog obrada, prisjećanje se sa jezika spušta na srce, a potomiz srca prelazi u ruh . Na arapskom jeziku zikr, u isto vrijeme, označavaponavljanje i prisječanje . Zikr jezikom je sami početak ove prakse, čestone više od mehaničkog ponavljanja . No kada smisao i snaga riječi kojeponavljamo počne istinski djelovati, srca narn počne preplavljati val srečei blaženstva, čežnja za Bogom se neizmjerno povećava. Tada smo ušli ustanje srčanoga zikrullaha . Velika čežnja za Allahom Uzvišenim znak jeNjegovog prisustva u nama . Duhovna čežnja, sama po sebi, je neizostavnastanica na putu do Njega . Ovo stanje se naziva zikr ruha ili prisjećanjeduha.

27

Page 18: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Božiji poslanik, Muharnmed a.s ., rekao je :

Uzvišeni Allah je sačinio glačaio za svaku stvar koja tamni,naša srca se čiste zikrullahom .

Sufije vjeruju da, prije nego što je stvoren ovaj materijaini svemir, svimi smo bili ruhovi, u svijetu Ervaha . ,13 Tada se Uzvišeni Allah obratio svimdušama: "Zar Ja nisam vaš Gospodar?" Duše odgovoriše : "Bela - dazaista ."z4 Sufije se prisjećaju tog stanja, u kojem su znali šta oni, u biti,jesu, oni su znali Allaha i bili su bliski Njemu .

Zivot na ovome svijetu

Jedan od osnovnih sufijskih principa je živjeti običnim životom naovome svijetu, a ipak težiti najuzvišenijim duhovnim ciljevima . Služitidrugim u pravom smislu znači služiti Allahu i sufije smatraju da je ta službanajuzvišeniji vid pobožnosti . Nije dovoljno sama voljeti ili jednostvavnoznati. Mi moramo djelovati u skladu sa našim znanjem i našom Ijubavi .

Ljubav i služba . Biti derviš znači voljeti i služiti druge . Derviši nastojeda vole jedni druge, da pažljivo govore, da budu ljubazni jedni sadrugima, a isto tako i da služe jedni druge . To bi u stvarnosti trebala dabude dužnost svakog Ijudskog bi~a .

Postoje dva uslova koja se traže od svakog derviša . Prvi je da uvijekima na umu ko ga je stvorio, da slavi Allaha Uzvišenog i da mu budezahvalan . Drugi je da služi svemu stvorenom, pačev od Ijudskih bića pado živatinja i biljaka. Božiji Poslanik a .s. rekao je : "Najbolji onaj koji jenajkorisniji drugima ."

Qbožavati Svevišnjeg Allaha dužnost je dervišu, a služenje drugima jevid obožavanja Njega . Služenje svemu stvorenom derviša približavaAllahu. Svaki derviš, baš kao i svaki drugi čovjek, ima svoje svjetovnedužnosti. Derviši se moraju brinuti o drugima i moraju raditi . Derviši radei služe drugima zarad samog Allaha i sama tada njihov rad postajeobožavanje. Uopšteno govoreći, oni koji najviše služe, postižu najvećinapredak na sufijskom putu .

Kroz službu, kao duhovnu praksu, derviš se približava SvevišnjemAllahu .

Najviša stanica za svako ljudsko biče je postati Božiji rob i

23 Ruh -- duh, Ervah - praiskonski svijet ruhova .24 Kur'an; sura El - A'raf : 172 .

28

Page 19: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

instrument kroz koji Allah siuži svemu stvorenorn . Allah je rekao putemBažijeg Poslanika: "Kada zavolim Svoga roba. Ja postanem sluh njegov teon sa Mnom čuje, vid njegov te on sa Mnom vidi, govor njegov te on saMnam govori, ruka njegova te on sa Mnorn hvata ."

Služba je proizvod Ijubavi. Ljubav prema Ijudirna nadahnjuje dervišada im predano služi . Allah daje ova prelijepa svojstva ljubavi i služenjačvvječanstvu i ništa na cijelom svijetu nije sfađe i uzvišenije od ovihčudesnih kvaliteta . Najstojeći prije svega da bude rob Allaha Uzvišenag,derviš potorn služi Božijoj kreaciji . Čak je i zalijevanje cvijeća jedan vidsluženja .

Neki siromasi jednom upitaše hazreti Aliju - neka je Allah zadovoljans njime - na koji bi način ani mogli pomoći drugima . Nisu imali viška ninovca ni hrane. On im reče : "Bar se prijatno nasmiješite drugima, učinitesve što možete da se ljudi asjećaju prijatno ."

Prije par godina grupa italijana posjetila je tekiju u Istanbulu . Godinuposlije toga, većina ih je ponovo došla u posjetu. Oni nisu postali dervišini muslimani, ali Ijubaznost i nasmijana lica derviša nagnala su ih da sevrate. lzraz ljubaznosti i radosti je odraz zadovoljstva u srcu derviša .

Sta je bolje, voljeti ili biti voljen? Ovo pitanje je vrijedno pažnje . Zasufiju bolje je voljeti, jer ako volite druge i oni će vas voljeti . Voljeni suoni koji iskreno vole . Ciij sufije je da bude prihvaćen kao ašik od straneMašuka . 2 S

Prenosi nam šejh Attar Nišapuri - Allah posvetio tajnu njegovu - da jeneki sufija, jednom prilikom sreo ženu na obali mora te je upita šta je krajljubavi . Ona mu odgovori : - 0 bezumniče! Ljubav nema krajal" On upita :"Zašto?" "Zato što ni Voljeni kraja nema", reče mu ona .

Zahvalnost. Najbolji način da izrazimo zahvainost Uzvišenom Allahuje da Mu robujemo i da Ga obožavamo . Bog je sačinio svoju beskrajnošaroliku kreaciju i [jude stvvrio onakvim kakvi jesu . U Kura'nu se kaže :Zaista, stvorili smo čovjeka u najboljem skladu . 26 Dakle, moglo je biti idrugačije . Čovječanstvo nikada neće biti u stanju dovoljno zahvaliti Allahuza Ijudski izgled koji im je On podario pa makar Ga danonoćnoobožavaii .

Kada se grupa gostiju zahvalila šejhu Saferu na njegovorngostoprimstvu, on im reče: "Maramo se zahvaliti Svevišnjem Allahu . jerda C)n to nije želio vi ne biste bili ovdje 1 mi se nikada ne bismo sreli .

" AŠik i MaAuk - aaijubfjeni i Voljeni, derviš je ašik, a Allah dž .š. je Mašuk.Sura Et-Tin : 4 .

29

Page 20: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Milost je Njegova to što ste vi ovdje i to što smo zajedno . Jasno je davam je bila sudbina podijeliti hranu sa nama . To je što se tiče materijalnestrane stvari. Najasnavniji primjer toga je to što smo dijelili isti prostor . Uisto vrijeme bili ste svjedoci namaza i ceremonije zikra - prisjećanja Allahadž .š. Tako da smo podijelili i nešto duhovno. Mi smo takoder zahvalni .Na početku naše molitve mi kažemo Allahu Ekber - Allah je najveći .odmah poslije toga Bismillah ir-Rahman ir-Rahim - Sa imenom AllahaSamilosnog, Milostivog . Patom kažemo El Hamdulillahi Rabil Alemin -Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova . Na taj način molitva pĐČinje . Utom duhu zahvalnosti sufija nastoji da živi .

Put preobražaja nefsa - duše

Gilj duhovnog puta je spoznaja lstine; on se postiže odgojem i

preobražajem nefsa - duše, samim tim i prvčišćenjem srca. Nefs na svomnajnižem nivou robuje ponosu i egoizmu . potpuno je opsjednut požudvmi pohleporn. Ovo, najniže stanje duše, živi u svakom čovjeku i vodi gastranputici . Nefs na najvišem nivou . stiže do potpune pročišćenosti; natom nivou prestaje svaka podvojenost, tu od Allaha Uzvišenog nemaodvojenosti .

Nefs se stalno ispaljava u tokovima našeg života, on nije statičnatvorevina u našoj psihi . On nije stvar. Ova arapska riječ može se prevestikao disanje, duša. suština, ličnost i priroda. a odnosi se na proces kojinastaje pri dodiru izmedu ruha i tijela . Kada se ruh ili duh utjelotvori . onizgubi svoju istinsku prirodu i postaje dio materijalnog svijeta . Tada se nefsrađa .

Najniže stanje nefsa, ego ili naše niže biće. sačinjeno je od impulsa inagona za zadovoljenjem želja . Ovi nagoni dominiraju našim razumom iprosudivanjem ; to su sile u čovjekovoj prirodi koje se moraju obuzdati .Nefs proizvodi svijest usmjerenu ka sebi, egu ili jastvu . Nefs se moraumiriti da bi ruh došao do ixražaja - to je ideal svakog sufije. Nefs jepoput divljeg konja, vevma je snažan i gotovo ga je nemaguĆekontrolisati. No. nakon šfio se on obuzda, odgoji i preobrazi, postajesposoban da služi drugima. Sejh Muzaffer o ovome rekao je sljedeće :

"Nefs nije loš . sam po sebi, i stoga, nemojte ga kriviti . Dio nastojanjasufije usmjeren je ka promjeni i preabražaju stanja niže duše . Na najnižemstepenu nefs je potpuno zarobijen svojim željama i prohtjevima . Nasljedečem nivou odvija se žestoka borba sa tim strastvenim nefsom. on

30

Page 21: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

mora prihvatiti više, duhovne težnje i ciljeve, duša mora priznati svojepogreške i kajati se zbog njih. Na još višem nivou nefs dostiže stanjepotpunog zadovoljstva sa svime što mu Uzvišeni Allah pošalje, bilo tougodno ili neugodno, ispunjenje ili neispunjenje njegovih potreba ."

Po učenjima mnogih sufija, postoji sedam nivoa duše : to su u istovrijeme i sedam nivoa duhovnog razvoja, počev od stanja potpune samo-opsjednutosti i egoizma do potpuno pročiščenog, duhovnog nivoa-

Duša koja zapovijeda .27 Na ovom prvom nivou, nefs ili duša se jošopisuje kao duša koja dominira ili duša sklona zlu . Nefs koji zapovijedateži dominaciji i kontroli nad svakim pojedincem . Na ovoj razini postojinesputana sebičnost, tu nema nikakvog osjećaja za moralnost i samilost .

Ovaj nivo duše, opisuje se slieno opisu id-a28 u psihaanalitičkojteoriji, usko je vezan sa požudom i agresivnošću . Požuda i agresivnost supoznati kao svirije i psi duše - čuina uživanja se smatraju svinjama, dok seagresivnast poistovjećuje sa psima ili vukovima . Na ovom nivou duša jepodložna bijesu, pohlepi, čulnim prohtjevima, straSti i zavisti . Ovo jepodručje tijeia i sebičnih želja .

Na ovoj razini Iudi se ponašaju poput bolesnika koji ne priznaju i neprihvataju činjenicu da su bolesni . Njihovim životima dominirajuživotinjski postupci i navike koje je skoro nemoguće iskorijeniti ; no, oniipak uporno odbijaju priznati da su u nevoiji . Nema nikakve nade zaprevazilaženjem ovog stepena onima koji ne osjećaju nikakvu potrebu zapromjenom .

Duša koja se kaje .29 Ljudi na prvom nivou duše nalaze se u dubokomnemaru i nesvijesti . Kada se upali svjetiljka vjere tada se i svijest pačinjebuditi . Tada, po prvi put. nefs postaje svjestan svih pogubnih posljedicasvojih loših navika. Na ovom nivou jaš uvijek dominiraju želje naše nižeprirode, ali mi tu već počinjemo, s vremena na vrijeme, osjećati kajanje tenastojimo slijediti impulse naše više prirode . Q ovome šejh Muzaffer kaže :

"U nama se odvija stalna borba izmedu naše niže i više prirode . Onatraje sve dak smo živi. Ne znamo ko će pobijediti. Ne znamo ko će

.7 U Kuranu, sura jusuf: 53, ova duša je spomenuta kao riefsi emmara . Kao što čemo vidjetikasnija, nazivi za svih sedam nivoa duše, sem safije koja nije sponenuta tom riječju većopisnn riječju fexkije - Zaista, uspia je onaj kvji je očisti (Kur'an; sura Eš-Šems : 9), dolazeii Kur'ana Časnog; dakle u njemu je dato kompletno znanje o duši . Što se tiče ruha ili.I uha, njega je nemoguĆe opisati jer se nalazi u sferama iskustvenag znanja .

ld (lat) - nasljedni, nesvjesni, psihološki impulse .U Kur'anu; sura Ei-Kijama : 2, ovaj duša spomenuta je kao nefsi levvama .

3 1

Page 22: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

postati gospodar našega ž1vota . Ako pobijedi razum postaćemo vjernici iprihvatiti istinu. No, ako naši niži prohtjevi savladaju naš razum, ondaćerno mi zasigurno istinu odbacifii ."

Na ovom nivou čovjek još uvijek nema dovoljno snage da značajnopromijeni svoj način ž1vota . lpak, on sada jasnije uočava svoje greške; unjemu se budi kajanje i želja za promjenom . On se rnože porediti sabolesnikom koji je počeo shvatati svu ozbiljnost svoje bolesti i osjeća bolkoju je nanio sebi i drugima . Međutim, njegova bolest jvš uvijek jeprejaka da bi se mogao izliječiti . Za to mu je potreban mnogo jači lijek .

Nadahnuta duša .30 Na ovoim nivou onaj koji traži počinje osjećatiiskreno zadovvijstvo u moiitvi, meditaciji i drugim duhovnimaktivnostima. Tek tada on doživljava pravu radost duhovnog iskustva ipostaje motivisan moralnim vrijednostima te idealima miiosrđa i služenja .Ovo je i sam početak sufijskog duhovnog puta . Sve do ove stanice salik,duhovni putnik, dostiže samo površno razumijevanje, upražnjavajućivjeru mehanički .

Mada ovdje pojedinac još uvijek nije osfobođen svih želja, on naovom nivou nadahnuća i duhovnog iskustva znatno smanjuje snagunefsanske moći. Na ovome nivou neophodno je živjeti u skladu sa višimduhovnim vrijednostima- Ako se ovo nadahnuće ne ustali u srcuduhovnog putnika, postoji opasnost da se ono ugasi i potpuno išsčezne .Nadahnuta duša može se okarakterisati kao ljubazna, susjećajna, umješna imoralna. Ukratko, osoba na ovom nivou nadahnuća izgleda emotivnozrela. puna je poštovanja prema drugima i zaslužuje da bude poštovana .

Smirena duša .31 Salik - duhovni putnik - ovdje je dostigao stanjesmirenosti. Sva borba, koja je imanentna svim prijašnjim niwima, ovdjepraktično prestaje. Tu nas više ne vežu stare želje i okovi . Naša nefsanskapriroda počinje da se stišava i tako dopušta saliku da se približi UzvišenvmAllahu .

Na ovom nivou, duhovnog putnika karakterišu slobvdoumnost,zahvalnost i pouzdanost. On sada sa istom smirenošću prihvata dobro izlo. Ipak, on još nije stigao svome cilju, on se još uvijek nalazi u prelaznojfazi puta. Njegov nefs ovdje se počinje raspadati i oslobađati svihdotadašnjih briga koje su ga sputavale na putu . Tu se vidno pojačavaproces njegove reintegracije u univerzalno biće Allaha .

30 U Kui anu; sura Eš-Šems : 8, ovaj duša spomenuta je kao rrefsi muljzimu .31 U Kur'anu; sura El-Fedžr: 27, ova duša spomenuta je kao nefsi mutmeina.

32

Page 23: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Zadovoljna duša .32 Na ovom nivou, pored toga što mirno prihvatasve što ga zadesi, derviš osjeća trajno unutarnje zadovoljstvo, pa čak i sahoteškoćama i raznim izazovima života . On sada, u tajni svoga srca,duboko poima da sve, bilo to ugodno ili neugodno . dolazi od AllahaUzvišenog. Stanje zadovoljne osobe daleko je od svih uobičajenih stanjaostalih Ijudi . Večina Ijudi žudi za uživanjima i nastoji izbječi svaki oblikpatnje dok zadovoljna duša nit' traži uživanja niti strahuje od boli . Tolijepo ilustruje sljedeća priča :

Jednog dana, sultan Mahmud od Gazne, raspolovi krastavac i dadepolovinu Ajazu, svom valjenom i odanom prijatelju . Ajaz uze krastavac isa vidnim uživanjem ga pojede . Tada i sultan stavi u svoja usta onu drugupolovinu, međutim, sa užasom je odmah ispljunu, jer bijaše veoma gorka .

Kada se malo pribra, sultan se okrenu Ajazu i povika : "Kako simogao pojesti nešto tako odvratno i gorko ; ukusa goreg od naljućegotrova?I"

. Moj voljeni suEtanu," Ajaz mu reče,

Od tebe već primih blagodati mnogei stoga, sve šta mi sad ponudiš ukusa slatkog je .

Kada nečija Ijubav i zahvalnost prema Allahu stigne na takav nivo, onje dosegao stanicu zadovoljne duše .

Duša sa kojvm je zadvvoljan Uxvišeni Allah . 33 0ni koji dosegnu ovajstepen, u tajni svoga srca poimaju da snaga koja nas pvkreće dolazi odAllaha Uzvišenog i da je nemoguće djelovati sopstvenim snagama . Oni seničega ne plaše niti traže bilo šta .

Veliki sufija Ibn Arebi - Allah posvetio tajnu njegovu - opisuje ovajnivo kao unutarnju svadbu nefsa i ruha. Allah Uzvišeni zadovoljan jeovakvom osobom; ona je dosegla istinsko unutarnje jedinstvo icjelovitost. Na početku puta, u navedenim stanicarna, derviš se bori saizvanjskim svijetom, jer za njega postoji mnoštvo i raznolikost .Polomljeno ogledalo stvara hiljade različitih odraza jednoga lika . No, akobi se to ogledalo sastavilo, u njemu bi se vidjelo samo jedno lice .Nadilazeći rnnoštvo unutar sebe, derviš doživljava ovaj svijet kaojedinstven i nepodijeljen .

32 LJ Kur anu; sura E1-Fedžr: 28, ova duša spomenuta je kao radiju .~? U Kur'anu; sura El-Fedžr: 28, ova duša spomenuta je kao mcrdijja .

3 3

Page 24: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Pročišćena duša .34 Oni malobrojni koji stignu do ovoga stepena,potpuno su prevazišli svoj nefs. Njihov nefs utonuo je u more Allahovogjedinstva. Na ovome nivou sufija je dosegao istinu iskaza la illahe ilallah -nema boga sem Allaha . On sada zna, cijelim svojim bičem, da nemaničega sem Allaha Uzvišenog; u biti, samo On postoji i svaki osjećajindividualnosti i odvojenosti opsjena je i iluzija .

Mevlana Dželaluddin Rumi ovo stanje oslikava sljedečim riječima :

Ako bi se ti, makar i na tren, mogao sebe osloboditi,odmah bi ti se otkrila Tajna svih tajni .

Lice Neznanog, skriveno iznad ovog svemira,pokazalo bi se u ogledalu tvoga viđenja .

Uloga učitelja

Učitelj je ljekar duše . Duhovni putnik koji traži znanje treba učitelja,jer malo je onih koji znaju lijek za boli svoga srca . a još manje onih koji bisami sebi mogli dati tačnu dijagnozu bolesti . Jedan savremeni šejh o tomeje dao sljedeću poredbu : "Preobražaj koji se traži na duhovnom putu -tarikatu, zahtijeva nešto slično ozbiljnoj kliničkoj operaciji ." Ponekad jemoguče znati šta nas boli, pa čak i pronaći lijek za manje probleme, alinije moguće operisati samoga sebe . Druga poznata metafora spominjeučitelja kao duhovnog alhemičara koji pretvara derviševo srce u čistozlato .

Obično na Zapadu, duhovne tragače privuku oni koji umiju da pišu ililijepo govore o velikim duhovnim istinama . No, govoriti o Istini, a neživjeti po njenim načelima, nije ništa manje od dvoličnosti . Neiskrenoučenje može oslabiti ili čak uništiti pvčetnikovu vjeru . Istinski sufijaupražnjava ono što govori. Njegova djela prate njegove riječi, jer zaistanema koristi od praznih riječi .

Jednoga dana pitali su nekoga učitelja o strpljenju . On je prelijepo inadahnuto govorio o strpijivosti, njegove riječi bijahu pune mudrosti . I3aštada, dok je govorio, škorpija zari svoju žaoku u njegovu nogu i toponovi više puta. No, on ostade miran unatoč boli, ne prekidajući svojepredavanje .

34 Medu suFijama ova duša poznata je kao safija .34

Page 25: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Kada je škorpija svoj posao obavila i počela da se povlači, neki odslušalaca sa užasam primjetiše šta se dogodilo . "Veliki učitelju ." povikaše učuđenju, "zašto nisi sklonio svoju nogu, ako nisi već mogao izbjeći prvužaoku, mogao si vstale?!"

"Gvvvrio sam o strpljenju," reče on, "bilo bi me stid AllahaUzvišenog da sam izbjegao priliku da vam ličnim primjerom pokažemstrpljenje, nakon što sam vama to nalagao ."

Šejh, duhovni učitelj, čestĐ se poredi sa suncem, a derviši saplanetama koje kruže oko njega . Isto takĐ, on se može usporediti saogledalom i prvvodnikom . jer svjetlost i blagoslovi koji naizgled dolazeod njega njemu ne pripadaju . U istinskom ućitelju ogleda se svjetlostbožanska i preko njega se spušta milost Božija, no, ta svjetlost i ta milostpripadaju samo Uzvišenom Allahu .

Sufijski redovi - tarikati . Svaki sufijskl učitelj, dobio je to zvanje odsvoga učitelja : stoga svaki sufijski red ima svoju silsilu ili lanac . Silsila jeneprekidni lanac šejhova . Svaki od šejhova u tom lancu je podučen,iniciran i pvtvrden od strane svoga predhodnika . Ovaj lanac ide unazadsve do Božijeg Poslanika Muhammeda a.s ., a preko njega do AllahaUzvišenvg. Nema samo-izabranih učitelja u sufizmu . Ovaj lanac se poredisa cjevovodom . od kojih je svaki šejh jedna od cijevi. Blagoslovi kojidolaze svakom dervišu teku kroz ovaj cjevovod . Oni teku kroz šejha, alinisu od njega . Šejh ne mora biti savršen ili sveznajući . Važno je samo dataj dio cijevi za koji je on odgovoran nema rupa i da je čvrsto povezan saglavnim cjevovodom . Na taj način, kroz njega će nesmetano proticatiblagoslovi BĐžanski .

Arapska riječ bereket ili blagoslov može se još prevesti kao duhovnaenergija . Za neke od šejhova kaže se da posjeduju više duhovne energijeod drugih . Posjetioci obično dolaze šejhu tražeći ovaj blagoslov radi svojihsvjetovnih preakupacija, mnogi Ijudi pvsjećuju čak i grobove - turbetašejhova, nadajući se da će im njihov bereket ili duhovna moć pamoći uživotu .

Šejh podučava svoje učenike, muride, kako da dođu do ostvarenjasvoje unutarnje prirode . On ih podučava vođen svojim iskustvom irazumijevanjem istine . Podučavanje, samo po sebi . odraz je volje Božije .

Učenik se često podvrgava dužem periodu provjeravanja i disciplineprije nego što bude prihvaćen kao derviš . U mevlevijskom tarikatu . kojibaštini učenja Dželaluddina Rumija . nvvajlija služi u kuhinji, ixučava

3 5

Page 26: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

mevlevijske knjige i prisustvuje semau - rituainom plesu derviša . Ovajpočetni i prijemni stadij, po mevlevijskoj tradiciji, traje 1001 dan .

Četiri osnovne osobine koji bi trebalo da posjeduje svaki šejh suzrelost, strpljenje, znanje o duhovnom stanju učenika i da bude utokovima ovoga svijeta, a ipak potpuno slobodan od njega .

Zrelost. Perzijska izreka na lijep način opisuje ovu osobinu učitelja :"Šejh je posve iskuhana osoba te dobro poznaje ovaj svijet ." Sto znači daje šejh iskusna i zrela osoba koja ne uzima olahko zamke 1 izazove ovogasvijeta, razumije druge i zna svoj duhovni put . Budući da poznaje ovajsvijet, on je upoznat sa svih aspektima derviškog života .

Strp€jenje . Jedne prilike, velikog sufiju i sufijskog šejha lbn Arebia,upita njegov učiteEj da mu razjasni sljedeće Kur'anske ajete : Ne želim odnjih opskrbu, niti tražim da Me hrane . 35 lbn Arebi je razmišljao nekovrijeme, a potom je ustao i vtišao bez riječi .

U to vrijeme, on je već bio poznat i ugledan učenjak, smatrali su gasposobnim da razumije i tumači Kur'anske ajete . No, on je odmah shvatioda njegov šejh traži od njega dublje razumijevanje tog ajeta, koje an utom trenutku nije moga dati, i stoga se povukao i meditirao o značenjuovih ajeta pune četiri godine . Nakon toga je otišao u posjetu svome šejhui prve riječi koje rnu je ovaj uputio bile su: "0 . Ebn Arebi, imao sidovoljno vremena za razmišljanje, kakav mi odgovor sada možeš dati?"

Strpljenje je neizostavni kvalitet na putu, kako za murida tako i zašejha. Strpljenje iPi sabur jedno je od Allahovih lijepih irnena ; Kur'an Časniuveliko naglašava potrebu za strpljenjem . Sufije porede strpljivost zadozrelom voćkom_ Nezrela voćka ima gorak ukus i od nje nas možezaboljeti stomak, no, kada voćka sazrije, slatkog je ukusa, hranljiva je injene sjemenke u sebi nose novi život .

Sufija Zunnun el-Misri - Allah posvetio tajnu njegovu - jednomprilikom iskušavao je iskrenost i strpljenje svojih učenika . Kada je dosegaoviša duhovna stanja, strpali su ga u ludnicu . Mnogi od njegovih učenikadolazili bi mu u posjetu, no, on bi ih s čuclenjem posmatrao govoreči : "Koste vi i šta hoćete?"

"Mi smo oni koji te vole i slijede," odgovarali bi oni . No, tada bi ihon počeo gađati kamenicama. Pozlijedeni kamenicama oni bi bježaliuzvikujući : "lstina je. istina je, naš učitelj je doista poludiol"

zs Kur'an; sura Ez-Zarijat : 57.

3 6

Page 27: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Tada bi ih on pozivao nazad govoreći : "Zar niste tvrdili da me volite,a teško vam je podnijeti kamičak ili dva od mene . Šta ostade od vašeiskrene Ijubavi na koju mi se zaklinjaste? Da li je i vaša Ijubav odlepršala sapar letećih kamenčiča? Da me zaista volite imali bi više strpljenja i ne bime tako olahko napustilil"

Svijest o duhovnom stanju učenika. Istinski učitelj svjestan jeunutarnjeg stanja i misli kojima je učenik opsjednut. Šejh je ogledalo u

kojemu se ogleda njegov murid . U neku ruku, odnos šejha i murida sličanje odnosu izmedu psiho-terapeuta 1 njegovog pacijenta . Tu se često radajaka emotivna veza koju prate suptilne unutarnje spoznaje . Većina psiho-terapeuta polazi od pretpostavke da je njihovom pacijentu potrebnapamač i nastoji da mu osnaži egv, da bi se on mogao uklopiti ifunkcionisati u društvu . Šejh nastoji da ajača vezu izmedu derviša injegova ruha i probudi u njemu prisjećanje na A[laha Uzvišenog .

Biti u svijetu, a ne biti od njega . U većini sufijskih redova od šejha seačekuje da radi, da se ženi, podiže djecu i služi svojoj zajednici . Rad,ženidba, briga za porodicu, mogu predstavljati suštinske elemente zarazvoj zrelosti .

Neki čovjek je jednom upitao Sigmunda Frojda da mu kaže nešto onormainim i zdravim ljudima. Reče potom da mu je dojadilo da sluša oneurozama i raznim vrstama mentalnih bolesti te ga zamoli da mu opišekarakteristike zrelog i zdravog Ijudskog bića . Frojd mu tada dadeelegantan i jednostavan odgovor : "Ljubav i rad ." Da bi opisali šejha mimoramo radu i Ijubavi dodati još službu i prisjećanje Allaha Uzvišenog .

Učitelj dobro zna kako da se ponaša u svakodnevnom životu, a da niza trenutak ne izgubi iz vida unutarnje, Božansko viđenje stvari_ Sejhovi subili zanatlije i trgovci, ribari i vlasnici dućana . Mnogi od najvećih učiteljaradili su poslove koji se smatraju nižim u drštvenoj hijerarhiji djelatnosti .Bilo ih je i portira i vodonoša i vrtlara . . .

Neki od njih bifi su savjetnici vladarima, bogatim i moćnim ljudima,no, nisu bili dotaknuti niti fascinirani bogatstvom, moći i slavom . Starasufijska izreka kaže : "Čak i kada šejh dođe u posjetu sultanu, sultan jenjegov gost ." Šejh niukom slučaju ne može biti gost sultana, jer onposječuje sultana da bi mu služio i bio od neke koristi, kao što svaki dobardomaćin služi svoga gosta. lstinskom šejhu ne treba nikakva dobit nitikorist od sultana .

Prije mnogo godina u Istanbulu, sultan Otomanske imperije dođe uposjetu jednom velikam šejhu . On bijaše duboko impresioniran šejhovom

3 7

Page 28: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

mudrašću i iskrenošći te poče redovno dolaziti na derviška sijela . Nakonizvjesnog vremena, sultan reče tom šejhu : "Zavolio sam tebe i tvojeučenje . Slobodno mi reci ako imaš kakvu želju ili potrebu, tvoja riječ ćemeni biti zapovijed ." Dakle, šejh je mogao zatražiti bilo šta od sultana kojije tada zasigurno bio jednn od najbogatijih i najmoćnijih ljudi na Zemlji .

"Da . postoji jedna stvar koju bi mogao da učiniš za mene ." odgovorišejh, "mvlim te nemoj više da dolaziš u tekiju ." Ovaj odgovor pao jesultanu poput groma iz vedrog neba . On se jako zbuni i ražalosti pa reče :"Akv sam te mojim ponašanjem uvrijedio, molim te da mi oprostiš ." "Ne .nije problem u tebi", reče šejh, "problem je u mojim dervišima . Prije negosi ti počeo dolaziti u tekiju, molili su se, obavlja[i zikr i tražili pomoćisključivo od Allaha . Međutim, sada su samo obuzeti mišlju kako da ti sedodvore i budu nagrađeni za to . Stoga, moram od tebe tražiti da ovamoviše ne dolaziš, jer oni još nisu duhovno sazreli da bi podnijeli tvojeprisustvo ."

Prisjkanje smrti

'azmišljanje o smrti može biti jako oruđe koje nas možeosloboditi od nepoželjnih navika i stavova . Ono nam zasigurno povećavasvijest o vrijednosti trenutka u kojem živimo. Suvčiti se sa smrću iprolaznošću znači, na neki način . započeti proces duhovnog razvoja. Svedo nedavno u zapadnvm društvu strogo se izbjegavala bilo kakav pomensmrti, svijest o smrti se potiskivala na sve moguće načine . Zapad je razviokulturu koja se plaši smrti .

El Gazali je prepvručio sljedeću duhovnu vježbu koja pojačava, takodragocjenu, svijest o smrti :

Prisjetite se vaših vršnjaka, koji su mladi svijet napustili,sjetite se časti i slave koju su uživali .

Neki od njih bijahu na visokim pvložajima,Iijepih tijela i Iijepvga izgleda .

No, danas se to sve u prašinu pretvarilo,od njih nije ništa ostalo .

0stavili su ovdje djecu i žene svoje,od njih samo prah ostao je .

38

Page 29: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

Oni leže ispod zemlje u tamnim rakama,lica njihova bez mesa su ostala .

Stvga, m i s l i 1 nade svoj e ne veži za bogatstvo,ne traći svoj život uludo i uprazno .

Prisjeti se onih koji su svijetom živahno hodili,a sada su im ligamenti samo razasute kosti .

Njihove jezike, kojima su tako olahko govorili,crvi su pojeli, a zubi njihovi pocrnili, poispadali .

Uludo svoje dane pvtroši;še,nisu vjerovali da vrijeme sve briše .

Nisu očekivali da će ih smrt snaći,kada su jaj se najmanje nadali .

Nekoliko dodina unazad dva bolesnika trebala su biti operisana ujednoj od večih bolnica u lstanbufu. Jedan od njih bio je rnlađi čovjek saupalom slijepog crijeva, a drugi je bio stariji i bolovao je od raka . lstihirurg operisao je obojicu . Đperacija slijepog crijeva bila je stvar rutine ibrzo je završena, no, kada je hirurg otvorio starca, odmah ga je zašio, jerse rak toliko bio proširio da ga je nemoguće bilo odstraniti .

Nakon operacija hirurg je smatrao da će se mladić izvući bez ikakvihposljedica, a da će stari čovjek za par dana umrijeti . Međutim, iste noći,miadić je preminuo. a stari čovjek je napustio bolnicu za nekoliko dana .Nekoliko mjeseci potom, starac se vratio u bolnicu noseći svježe voće ipovrće iz svoje bašte, hirurgu na poklon . Hirurg ga nije odmahprepoznao, sjetio ga se nakon što ga je ovaj posjetio na mladića koji jeoperisan sa njime i koji je iste noći preselio na drugi svijet .

Niko od nas ne zna koliko vremena nam je preostalo . Oni snažni izdravi među nama mogu se nadati dugom životu, međutim, smrt mažedoći po nas u svakom trenutku . 5 druge strane, i oni sa teškim ineizlječivim bolestima morali bi se prisjetiti da je čas njihove smrti urukama Allaha Uzvišenog .

Da bi se pripremili za smrt, od vitalne važnosti je prisjetiti se dvijestvari . Kao prvo, smrt je neizbježna . Svako mora umrijeti . Naš život nosiagraničen broj dahova, minuta, dana, mjeseci i godina . Prisjećajući setoga mi bismo morali živjeti svjesnije i odgovornije . Nema koristi sebe

39

Page 30: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

zavaravati da imamo na raspolaganju neograničeno vrijeme da sve stvaripostavimo na pravo mjesto .

Kao drugv, niko ne zna kada će umrijeti, niko ne zna kada će kucnutičas njegovog poiaska . Možda već u sljedećem dahu, a možda i mnogogodina kasnije ; to niko ne zna, niti nam ko za to može dati garanciju .lpak. većina ljudi nada se da će ih smrt mimoilaziti dok ne budu spremniza nju i dok sve ne bude u najboljem redu . No . život ne čeka ni na kvga ;on prolazi i većina nas biva zatečena smrću dok mnoštvo naših poslova iplanova ostaje neispunjeno .

Prije nego što je preselio na bolji svijet, Božiji Poslanik, Muhammed- neka je Božiji blagoslov i mir na njega - uputio je sljedeće riječi svojimashabima36: "Ostavljam vam dva učitelja u amanet_ Jedan od njih govori,a drugi šuti . Učitelj koji govori je Kur'an Časni . a učitelj koji ne govori jesmrt."

Kako se koristiti ovom knjigom

Ova knjiga sadrži mnoštvo priča, anegdota i poezije . Nemojtepokušavati da ih sve apsorbirate u isti mah, to če biti veoma teško .Umjesto toga čitajte po malo pa čak i preskačite neke od stranica puštajućida vaše oči lete preko listova ove knjige dok se ne zaustavite na nakojpjesmi iEi odjeljku koji za vas ima privlačnu moć . Siobodno taj odjeljakzabiiježite ili čak zapišite svoj kornentar na margini teksta koji vas jedotakao.

Mnoge od ovih priča, pjesama i dijeEova proze, tiho su zauzeli mjestou mome pamćenju da bi izronili onda kada je najpotrebnije. Prije mnogogodina, išao sam na hadždž . Posjetio sam tada Mekku i Medinu zajednosa dva i po miliona drugih rnuslimana-hodočasnika . Budili smo se prijesehura u Medini i potom odlazili do Poslanikove džamije . Ona je tadabila rnnogo manja nego što je sada i većina vjernika je klanjala ispreddžamije, na agromnom platou koji je bio pokriven da bi se vjernicizaštitili od udara sunca .

Svako jutro, dok se još ne bi razdanilo, nalazio bih sebi mjesto tamo .Strop je bio sagraden od naboranih metalnih ploča koje su bile naslonjenejedna na drugu u obliku slova `v' . lzgledalo je da se strop, sam po sebi,mreškolji. Na svakom preklopu bila je postavljena neonska lampa i pojedan ventilator koji se lagano okretao . Ovi elementi, svaki za sebe, moguizgledati neug[edni ili čak ružni ; no, nekako, svako jutro prije zore, tu

36 Ashabi - prijatelji i savremenici Sožift Poslanika .40

Page 31: Uvod u Tesavvuf,James Fadiman i Sejh Ragib Dzerrahi

bijaše neka suptilna vanzemaljska Ijepota u nepreglednim redovima lampii ventilatora .

Svako jutro, tu je klanjalo više od milion hodočasnika . Čim bi semolitva završila, nastajala bi velika strka . Dolazilo bi do velike gužve iguranja . Bilo je tu Ijudi sa svih strana svijeta i mnogi nisu poštovali red pokojem bi trebali izlaziti napolje već su se na silu trpali preko reda .

U prvih nekoliko dana i sam sam se počeo gurati u nastojanju daizadem prije ostalih . Bio sam viši i snažniji od većine hodočasnika ; naime,praktikovao sam karate više od dvadeset godina . Gurao sam se i probijaobolje od mnogih . Trećega dana mi je svanulo : "Došao sam na hodočašće,a ponašam se kao najobičniji grubijan!" Tada sam se sjetio riječi koje sampročitao u zbirci sufijskih tekstova zvanoj `Intimni razgovori' . Te riječinisu ostavile na mene naročit utisak onda kada sam ih prvi put čitao ; no,tada, u tim specifičnim okolnostima, pogodile su me ogromnom snagom :

Biti derviš znači biti hrpa zemije, prosijane ;sa malo vode, po njoj poprskane .

To znači, biti ono što tabane ne ranjava,nit' iza sebe ostavlja, prašnjave tragove .

Nekim čudom od tada sve bilo je drugačije . Ostatak moga hodočašćaprotekao je veličanstveno. Jednostavno, plovio sam u harmoniji sabeskrajem Ijudi unaokolo ; umjesto da se guram, kad god bih mogao,propuštao sam druge ispred sebe. Pazio sam da nikoga ne povrijedim ibudem uvidavan uprkos svoj nervozi koju neumitno donosi ogromnamasa Ijudi, nesnosna vrućina i iscrpljujući program hadždža . Ovihnekoliko redaka mudrosti kojih sam se prisjetio donijelo je ogromnupromjenu .

Ubijeden sam da mnogi od redaka u ovoj knjizi imaju isti potencijal isnagu da nas probude i promijene . Nadam se da će vas dotaći i pokrenutionako kako sam i ja sam njima bio dotaknut .

6Qjh Pagib R,obszrtfr¢jdžv,r 9c1-9ž~zrrahi

4 1